1 800 2 https://kolekcije.nub.ba/files/original/20d26160eea56e1807c98211d5324d03.pdf 12fce5879ccad6494a5212f7bec150fd PDF Text Text � https://kolekcije.nub.ba/files/original/93836cf1829f4106c1ec229e936c4a9f.pdf 04078a1f955524f1d17cd99cbee26d76 PDF Text Text �'osfaiia platna redpiata 60 dinara g o d li. — Za Inozem stvo 60 tara. T rom jesečje I poKigodiinje u srazm jeru □ I O g la si s e p la ć a ju : | l cm* p o 1 K 20 h . Rile: Šerif f.rnautovfč Broj 1. U r e d n l i t v o se nalazi u; Ćukovića ulici broj 7. II. kat; desn o . — T elefon broj 631 NEZAVISAN nU5 LinđN5KI LI5T Sarajevo, subota 30. oktobra 1920. lasa prva riječ. I sviju državnih redovnih Glavni u rednik: Dr. Avdo H aaanbegovič. Godina I. tekućih i iz-'p o jedini ministri napnltajn Beograd, botea vanrednih drživnih poslova putem re- da se pojave još sada pred svojim ub o tdovnog Narodnog Predslavnštva. Kao nicima. Kakve i kolike je dimenzije da, najvažnije stvari, o kojima državna kon-1segia ta borba — najbolje nara svjedoci |e dvije godine — kada je srpska miliona stan o v n ik a nikog, ko prijateljski stituanta jma ^ ie s u . I naša Bosna, gdje su nijsCu akaju u tome iiim fJ n n llila ч т ч «wietl Am n flilŽrVT i tr triun.f»ino ušla II u Sarajevo __ — лo пnama misli. k'am Nemamo nikog Vo ko hl bi 1. Državnopravno uroieire; ' IP«vcu Povele r,dlk4lia i‘ f eraok‘e‘_ . v \ ' '. Iska a od čisto hrvatskih pučka I težačka i u .Jednakosti* dao iz,avu da htio s nama bratski i prijateljski progo2. K.jesenje agrarnog pitanja. | stfanka и gltvnoaL A1(Cij, je kod , vih „ igovoljno povlačim iz političkog voriti i naše opravdane i minimalne ».. Od tada iauu evo ju vazu. wuv jadno jiunu Mi za sada — dok se naša stranka рИПОц, jeku; prognoza za ishod i uspjeh su a« se uutisiic navršile uvije dvije zaiiijeve zahtjeve sasiusau saslušati i u uvaž ti. Ono ie, kako se u politiku ne miješam, prividno prijatelj tvo „Pravde" sa Frankonstruiše i dok po tom ne izradi jltora tesko je još sada ustanoviti, ali kako sa strane pbsmatram stranački rad kovcima ne u!azi u obzir, jer nam si- sv°i program — zastupaćemo ova sla- vjj—tj лјј„ ja provincije aa raznih zborova, no djelovanje p otd ii h političkih tuaciju samo pogoršava. jaliSta u gornja dva najvažnija pitanja: jkupitina, pouzdaničkih sastanaka i t. d. uzacja. Naročitom pnžn,om — a Kako u uvodu velim, nijesam se 1. U pogledu državnopravnog ure- „ajved i najači izgled za uspjeh je za ra.х__u politiku; _ nijesam ____ ______ / а т л - Мгагмаг ПА 1рНjedne пР iprfinpo.puno i razumljivo — pratio miješao mogao___ po-nlenlR КЈ*Фh nhoćemo: Uregjenje jedin-, dikalnu stranku, r ^ J u g o s . a v c n s k e i r i l ^ a t i ovakav lud i vratoloman pravac stvene države^— Kraljevine pod za-j Megju muslii muslimanima u ovim krajevima* 4 . ;<*■ if-.ev a 18 mje- „Ргау^-.-а nijesaip je hfir "j pobijati, j»Iužnom nasljednom i jedinom narod-!га(ц d0 sada n glavnom Muslimana*«! vana mi nusliman- jer bi, da sam’ se stavio u opozicioni пот Dinastijom Karagjorgievića — sa jugoslavenska Organizacija. Nekoliko odr-J seci ona iedino organizov'ana muslimanska politička partija u Bosni u Негсе- front prena prema njoj,’ njoj.' bila u stan u sve svoje jednim zakonodavnim tijelom i jednom ianij, ikupitina u provinciji i nedavna zc*i govini. .Jcdnakosfije za 2 —3 mjeseca reusp^he pripisati meni i mom opo- vladom, ali sa š.rokim oblasnim admi- majjska konferencija u Sarajevu za utvrgji. ic^ atIo a u .Obian^Jlje П > ч а « а |||Д tek norlminn «« zcionom' stavu7~S r* .toga sam - -- pustkj ---- nictrativniiTt an trtn n m iiim n VinjC liStC i pOSlfcVljilljC k&ndldltft 21 pO* Iščezla, nedavno na nistrativnim autonomijama. užoj osnovi.'* pe!«r enuta. Dakle kroz da stv ar teče svojim to k o m i da „Prav-j 2. U pogledu riješenja agrarnog jedine okruge dokaz au, da ae I raegjul ovo proteklo vrl|eir.j, jedino je .Jugo- daši" sami uvide svoju jalovu politiku p'tanja tražimo; 1. da i muslimanski nama počelo nešio da tadi, no nama &e slavenska Muslimanska organizacija* sa j u лје propast sviju nas muslimana u težak bude potpuno jednako i ravno- emi da je sve to maleno, tiho i skopčano svojom .Pravdom* bila na političkoj Kraljevstvu. Ovu ćinjencu početi su pravno dionik blagodati agrarne sa nekom bojazljivošću. Oni prvi objavite ovršini kao zastupnik i predstavnik uvigjati i pojedini ugledni naši m— da se malom posjedniku1listu svojih kandidata i kako izgleda - trk Muslimana Bosjie. i Hercegovine, pa mani. s dana na dan počelo wv«W|-- £ ■ 'će obragjivati zemlju dade <e sa.a da se u ovoj borbi osjeti ms:o ako b..š hoćete i sviiu muslimana U dolaziti do uvjerenja-ia prav *c .Pravde" tikogjei lje, a ako neće raditi, dajjaci jivot i megju muslimanima, jer iz či.( cijelom našem Kralevstvu. Niko joj vodi zlu sviju nas. Izvjesni muslimanski mu se da -pdrta i potpuna odšteta, tave piovincije stižu glasovi o nezadovoljni nije smetao, niko njenom političkom rodoljubi od nazad 5 —6 ajessci počeli koji će m.ti mogućnost za kakav stvu izbom ka aa mnogim postavljenim! radu nije protivslovio; ona je bila „go-.su tražiti od mene ___ d* s _____________ maknem, da drugi na1-; 3. da se ostalim kandidatima ____ ___ ____rad __. I. . ____ _________ na ... objav objavljenim listama. Mi ovoj ■fodar političke situacije kod muslimana, -jg ednićki stanemo na p it viato*' мпод flć n i "зкје na dade što veća cd-1 јхии»л. o zato, što t |bve što je dobra i zla učinjeno za politici „Pravde". S p o ! tka ■ čuvan Šteta, N im osigura što veći mak-', u „jib vjerujemo — poznavajući ljude; i muslimane, za to svu i punu odgovor- Sam se primili tu tečnu odi nost, s.muni JC' • posjeda iz aeprepornih Па listama, njihovu prošlost 1 sadašnjost —•) most nosi ona ili priznaje ako Joj uopšte ali kako je „Pravda" j .u šla iz njegovih иег, dh zemljišta. ito i sam narod zna — pa prema lome 'pripada. O njenom dobrom ili rgjavom zj3 u ^ore, tako je pritisak pr.jatelja naj Po o aS. ntišlenju samo iu ova nije čudo, ako je aa njima I nezadovoljan, jradu i pol.t-čtom taktu u mnogom je me bio veći da se makne.u, Ja osujedva pita^ aktuelna i osobito važna, o jer ne v^iu 'zavisilo držanje odgovornih i neodgo- timo očitu propast. I evo podleg ' fcoi'konstituanta odlučivati, a o ovog ćorsokaka u koji tu ga doveli, vornih iakiora prema nama muslimanima, tom prijateljsrtom pozivu. U.rajjho ...» sVua drugim pitanjima odlučivaće buDa je ona uočila dun vremena demo- odreći se svog rahatluka i spokojstva; duća redovna Narodna skupština. No — — kratije, koji je ogroman kontrast dosa- ukabulio sam da u za ednici sa prija-i Па konstituanti će možda biti još kadanjem birokratizmu, dj je udesila svoj teljima primim tešku odgovornost, dilkvih pitanja, alidrž.moda mi muslimani ,1akt i rad prema novi.n prilikama, da učinim, što se dade učiniti da naša nećemo na tim pitanjima imati naših je počela spašavati ono, što se u doba ■muslimanska politika pogje praviiim1speci ičnih interesa, a u koliko ih bude, revolucije i demokratizacije dalo spasti' putsm, da prestanu zulumi i nepravde, 'zastupaćemo ono stanovište, koje bude — danas bi položaj nas muslimana bio *koje su nam do sada činjene. I ako je najbolje interesima muslimana odgova-,Pravipo amdržavepretpostavlja геogo bolji. Ona — mjes o da trezv.no dužnost teška, i ako su moje sile ma- ralo. To sve dotle, dok se konačno dovno da jedržava postala voljom njenih udesi držanje prema duhu vremena — iene, ja pouzdano očekujem uspjehe.1naša stranka konstruiše organizuje i ! državljana, koji su jednako težili da istvor« počela je sprva početka>_^pravdanim| јег velikodušni Beograd — a on je duša stvori definitivan i podroban program. I,ebi zajednicu svojih svojih vaskolikih ini«icreaa.i nepoverenjem i nekulturnom i nedržav- j centar nr.še Kraljevine — voljan je, I Kako se ^ 0V0<Ja vidi naS je рГ0. ЈVolja koja je stvorila državu i ljubav prema' mčkom^ borbom usta jat. _ protiv^ sviju , da prema muslimanima povede bratsku 1gram kratak j jasan<°O n se u glavnom' njoj najači su temelj države. Države ko> koji o našem p oložaj i opstanku u politiku; voljan je, da zaboravi vrato- „e razilazi od programa .Pravdaša" n'asUja' nasiljem svišavaju tvoju sudbinu! državi odlučuju. Zar može stati u pamet lomne skokove i netaktičnosti „Pravde" jali se naš takt j način boroe diamet-.kao Ausiro-Ugarska. i polutrezvena čovjeka, da u prvoj go- j njene organizacije, ra.no razilazi sa .Pravdaškim*, jer m i1 N aia dižava nastala je takogjer voljoni i dini pobjedonosnog ulaska srps.te vojske • i hoćemo, da sva naša sporna pitanja sviju nas. Hrabra srpska vojska stvoiila' u tosnu i Hercegovinu jedini musli­ nam je mogućnost da živimo u vlastitoj1 Svugdje je običaj, da list. koji ^ sp r a v lja m o ; bratskiii prijateljski sa ostalim manski list piše ,o žensKim gaćama kao nov pokreće iznese svoj program. ?vanalest mdiona stanovmš.va naše Kra- državnoj zajednici. Stotinama hiljada žrtava krpkmja*. Zar imalo trezvena pamet »u* ,■ ' Pravda- hoće antidržavnom stvoienu državu doćekali smo mi, neosloVkže nisnti o Srbiii i o Srpstvu kao o Prema toaie običaju i rm bis no u ovom a Г ra. ,, noce ani a zjvn° m F i Z a r Iprvom broju lista'.moraU M i d i ^ pollrkom . nakultumom boroom. * o bogjeni, radošću. Nije se čuo nijedan glas R Država — opšte dobro! ^ d a n i p T т" поп svonh najbolji.' 1bolju v o V n i j e moguće i to s ovih u ^žav. bilo nas; muslimana dvanajest iave. Cankol.zi, ližmaham, koje ,e AusU.ja u o v f žr v L a l i za Bosnu - p .iti razloga. Mi evo pokrećemo list a naši a nemusumana jedan m.l.jon, ili da su mazila i tetošila n. »tetu naroda, uvukbsu “ i Držimo da je su istomišljenici raštrkani na sve strane Klemal PašV и п Јт ,м SV0J°.m osv°- « “ ™P“ ‘ niiu “ pomišljali da sa protive naiodcoj volji. .К ____ _ csvježe u ic h npo n <:vim Е. т а znamo;" svim oblast.m oblast,™a naš? d r IKr.lj.vine. ■ * * « “ - TO)skom "a , domak“ Šerif Arnautović. I Mi smo ušli u našu novu državu, u « i krv nam se buni, kad poinemo .kakve^or^rzaciie. StranKa i organi- j našu slobodu, ne navikli na slobodan dr» kisliti O svim ispadima, koji su našu zacija će se копз ruisati iz ovog našeg dužnosti prema državi. Sve kuću L zvali oo krvne osvete. Od lista, pa će onda izabrani delegat, . . _ • ___ о л К л т m onm ione dužnosti koje smo činili prema Austriji, Blobogenia do sada učinjeno je nama sobom stvoriti nprogram naše <tr stranke, t r a j e v o , 30. oktobra. I činili smo samo pod pritiskom sile. lili khslimammaod odgovornih i neodgo- jer mi nećemo da namećemo punktacije U oči Izb o ra. — Dnevna štampa svih smo n vojsku pod silu, plaćali poreze pad tonnh f kt mneeo grdnih nepravda; piograma stranke, nego želimo i hoćemo lali sm o^a svim lmi ama, aii za tc da izabrani delegati kao predstavnici stranaka n našoj Kraljevini puna je vijesti silu, odazivali se poz.vima državnih v,asti »danje veoma mno°o nose odgovor- naše stranke po svojoj vlastitoj uvi- i izvještaja o izbornoj borbi, koja je zala- pod silu ; činili smo, a n sebi smo se bn*' tadanje K\ Jnorv^avenska Musliman.-ka Or- gjavnosd i po svojoj slobodnoj volji lasala sve slojeve našega naroda. Poslanic niti, jer smo znali da to sve ide protiv nas, » ■ S*T ' z Pravda*. Ona riješe o programu. O-im toga ovo je svib partija napusti:« već odavna Beograd da mi od toga avega nemamo koi , da nzaci)„ иi ,« njen nmn iri'.. radom __„пdovela .ргпр državne koioi rn' t-v vrijem e dkonstituante. ržavne k o n stitu an te, k o jo j je ■ i п..лНпп narodno p:eds:avn š.vo. pogjoše ..n narod, lime jačamo našega dušmanina, kako bi •niiiliiiianj u o n tik u u ćor sokak. O n a i kratak ro k ^ tra jan a ^ d je lo k ru g ogra- daucše se na agitac jn — a sve tekuće ječe mogao da nama vlada. Dužnosti р г ет рзз 6i. 0 J r.ičen. ie r tt*1* d a sredi sam o i je d in o dižavne poslove prepui iJe vlsdi, ds ih ona državi bile au za nas fetet, g0. no» * f t - jiiansru politi u u. .i.m o« nas : ^ d . / H , ^ o v a č K i h m u si- iiajvažnije d ržav n e^stv ari, p a će se tek samv nješava i vodi. Beogradska« nam i krvi za drugoga. Nas rad, nai т j l^i* lUal CVStvu od 13 onda preći u* redovan tOK rješavanja, štampa aonosi vijesti svakodnevno da i inosio je koiisti drugom, nama'у - . �Strana 2._______ . d a i a" i da poštenoj javnosti dokažemo d* muslimani nisu neprijatelji ove države, nego U demokratskoj državi izbor je od naj­ da je o g r o m a n b r o j onih, koji hoće |јег što god damo dali smo sebi. Ako da- vere I njihove slobode, kao ravnopravnih gra­ veće važnosti, jer time narod bira svoje da zajednički 1 složno rade sa našom jed- 1 uem o vojsku, dajemo u nju svoje sinove da đana naše države u svakom pogledu. Prepo­ predstavnike, koji rade u ime njega i di­ nokrvnom braćom Srbima i Hrvatima pri |n a s čuvaju od svakog lugjina, koji bi na­ ručujući predstavnicima naše stranke, da rektno saragjuje u zemaljskoj upravi. Na­ konsolidovanju i izgradnji ove naše zajed­ ničke države. letio na našu slobodu. svuda 1 na svakom mestu to Imaju u vidu 1 rod pri izborima poklanja svoje povjerenje Ako dajemo poreze, dajemo ih za to da članovima naše stranke u celoJ^Kraljevlnl onim strankama i ljudima, za koje je uvjćda se može dizati i unapregjivati ono što to kažu, ja sam samo produžio svoje poznato ren da će najbolje zastupati njegove inte­ nam treb a : željeznice, ceste, škole, bol vam delanje Još lz davnina, da naša država rese. niče itd. Prvi put poslije našeg oslobogjenja bude ona zemlja, na koju će se u Evropi Ako se odazivamo pozivima vlasti, (i- ukazivati kao na prlmernu hrlščansku dr­ pozvan Je narod iz Bosne i Hercegovine 'r 'm o to za to, jer znsm o da su vlasti naše, žavu, u ko]o] Muslimani žive potpuno Jednako da 28. novembra izabere svoje poslanike za veliku U tavotvernu Skupštinu ili Konstituc a one preduzimaju svaku mjeru samo za Pogledamo li danas na sve one javne nopravno sa svojim sugrađanima frrlantu, kojoj je glavna dužnost, da izabere rademke, gotovo na sve otre, koji su o ^nas, da osiguraju red, mir i sigurost. šćanske vere. Naši viđeniji muslimani iz Bo­ N a tačnora vršenju dužnosti prema sne i Hercegovine, sa kojima sam ja još pre sebi usiav u smislu Kifske Deklaracije od Slavenima kao rasi, a naročito o ogranku državi od sirane državljana leži napredak i poslednjih ratova na Balkanu I u Evropi imao god. 1917. i pakta )2megju g. Nikole Pa- te rase — o Srbima i Hrvatima — pisali, šića i g. dr. Trumbića, predsjednika „Jugo- svi su ti skoro kpnsta'ovali kod nas jednu •n aga države. Čtm je država napredna i Jtaaju, da sam Ja bio iskren propovedIsnažna napredni su i snažni njeni članovi. nik ovoga načela. Mcltmed All-paša Rlzvan- slovenskog O dbora". opštu m anu: manje više pasivnost u radu, Pokrećući ovaj list nas г е rukovodi slabu i neodlučnu volju za rad, pomanj­ O naj, ko se usteže da dade državi ono što begović, turski đeneral, koji je bio veliki pa­ 'drugi daju, nema prava da od nje traži ш a triota 1 ljubio Bosnu više nego i svoj položaj nikakva želja ni pohlepa za mandatima, kanje lične inicijative i nesposobnost da se jer će se ovaj pokret tek da razvije poslije od tih opštih nam rriana otrgnemo. |ita bilo, ni najmanji obzir. U državi se mora sve, i koji nUe nikada propustio priliku da radili, a ne jaukati, tužiti se, i -čekati з vidimo, kada Je prolazio kroz Beograd — izbora. Prije nego se bo p šte znalo kada-će Što se tiče nas m -shm ana, te su mane se izbori raspisati, pokretači ove akcije su -kod nas kud i kamo veće i jače se po­ ^krštenih ruku da dogje sve iz vazduba. imao Je toliko vere u ovo moje gledište, da se sastajali na llidži i pretresali pitanje O ni, koji to i tako rade, najveći su пеkazuju, nego kod druge nam braće. Te ja imam pisma od njega, gde me uverava o neophodnoj potrebi ovakve akcije, jer se osebine, koje su, na sreću, svakako više 1 iprijatelji državi, Jer svojim neradom svojim svoioj gotovosti da sa svojim vojnicima ovako nesnosno stanje muslimana možda jedino posljedica političkog i soci­ jpikosom slabe državu, isto tako svjesno, onamo kud ja I moji drugovi zaželimo. nije moglo više gledati prekrštenih ruku. jalnog stanja u toku vremena, a ne neka (kao što to čini neprijatelj spolja. Prvaci naše muslimanske braće u Bosni Prijatelji muslim anskog elementa i naše stalne, piirogjene duševne crte, jesu dane Po oslobogjeuju nametnuli Hercegovini znaju iz vremena vođenja nji­ Kraljevine su nas natjerali da čim prije muslim anim a za vogje nepozvani ljudi, nepobitna činjenica, o kojoj mi moram hove borbe pod Austro-Ugarskom, da sam započnemo s akcijom, jer veliki broj musli­ voditi vrlo mnogo računa, ako hoćemo d koji nisu marili za to da kod muslim ana Ja svom svojom snagom I svuda nastojao, mana u Bosni i Hercegovini, a i u drugim, omile dužnosti prema državi. Oni su samo iS rp o sij'c đ k e te bolesti ne upropas slobodh verskog života muslimana pot­ kraj.v.roo nal* kraljevine ne može sć saglatužili, opadali, jauksli, dok su drugi rad.ii. Promatrajući flaš duševni i јд ј puno osigura. Alibcga Džabica, Firdusa, Der- sitr sa radom i taktikom Musi. Jugoslov. Oni su takvim radom megju muslimanima višbega Miralcma, Šerifa Arnautovića, Gligo- Organizacije, a naročito se ne može iden- do evropskog rata a narcč.to od oi htjeli da stvore nehaj prema državi i nje­ gjenja pa do danas i to u svim krij; A rija Jeftanovića, Vojislava Solu, Vladimira tilikovati sa pisanjem „Pravde." nim potrebama. O ni su vidjeli jedno veliko naše današnje Kraljevine ne mužtoj Д Radovlća i ostale, u njihovom dugogodišnjem Gotovo sve naše vodeće stranke, koje ama baš nimalo zadovoljni ni spoi^S ' [dobro za muslimane u boljševizmu, a nisu patriotskom radu potpomagao je Beograd upravljaju našom državom, smatraju |to vidjeli u zajedničkom radu sa svojom jer p omatrajući rad, duševno stanje op 1 i uvek bratski. slimane u Eosni i Hercegovini — neprijaIbraćom po jeziku i krvi, najbližim , kao Ja sam uvek 1 redovito upućivao savete **’ • na države u predposiavci da se nii svi većine nas muslimana — ovde швЦ p članovim a iste dijžave, po zajedničkim po­ one, koji bi mogli po svojoj intelekM/ našim prvacima pravoslavne vere u * sa taktikom i pisanjem „Pravde1 sposobnosti da rade na svim a p o ljin ^ lc trebam a. Njima su bili bliži Jevreji iz Ru­ Hercegovini, da neguju bratske ve" . a na­ A to ur ravo ne stoji i jedan od glavnih sije, nego njihova braća. rodnog ž.vota — moglo bi se штие^ j šom muslimanskom braćom, nc samo zbog — ako n ’ .iglavniji cilj ovoga pokreta Pa šta su tim e učinili za muslimane u reci, da mi vodim o brigu, prije o sve«: * toga, što su to onda riiktoval1 zajednički In­ jeste, da u o svojim radom našu jedI Bosni i Hercegovini? Kako su teresi jednih 1 drugih, nego ’ zbog toga, što nokivnu b ia i. , da muslimani nisu neprija­ svakome, samo ne sami o sebi i o nj ( vidjeli muslimani od nerada i od nesato imperativno nalaže г še zajedničko na­ telji ove « ž a w , jer je njihova i ona ih je državi. Pogledajmo rad naših dan* I tsgjivanja u pozitivnom izgragjivanju dr­ .političara*, koji su uzeli p a ten a ta* \L rodno poreklo sa muslimanima u,Bosr i Her­ o s.o b c Jl« . žave? Neka upru prstom u najmanju sitsivo megju muslimanima, p-očitajne* т cegovini i što je joi tada : ebafo tavljgil iBicu, koju su svojom politikom donijeli Kao s ln o '' ove zemlje I naroda bove lis ove, poslušajmo njihovo jii temelje našeg zajedničkog tnatsk . vijanja muslimanima. moramo imati jednaka prava pred zakonom mišljenje — dobićemo jasnu sliku, dai' u ovoj velikoj našoj novoj đ i'n v n .‘eđnlcl, A ipak sn učinili. Za dvije godine — i mi ćemo se za ta prava uvijek boriti sve očekiva spas našem miletu od tupiti čijem stvaranju sam ja, bar što se ' . : Bosne učinili su to, da nas ostali smatraju jedno ali i jednake dužnosti. I ml smo pozva- vigjenih političkih katastrofa, ko,e bik i i Hercegovine, posvećivao ceo ' voj rad I isto s Frankovcim a. Učinili su da nemamo bale dh dogju sa izvana; Sve se neću «*» — Г 5 domovine, ! ± “ . da je branim o proti c d devetnaest ministara nijednog musli­ « n » » z je ciničke nada, svi nešto očekuju — hoteći вц tičlioz života 1 delanja 1 u пјего ostvai.niz m ana. Učinili su da o nama шко ne vodi njenog spoljašnjeg i unutrašnjeg neprijate­ način opravdati svoj nerad, svoj nehajt tvrdo verovao. Sem toga i za to, ier su za­ računa pri svima velikim dogagjajima u lja. Ono što ne valja treba da zajednički jednu stranu, a manifestirati svoju шшр djevice i bile povod da Austro-Ugarska oku­ državi. Učinili su da muslim ane zavade sa ispravljamo i zidamo a ne da zamrzimo protiv onoga što je stvoreno i postigne pira i drži Bosnu 1 Hercegovinu. U Krfskoj svojim komšijama, o kojima muslimani, ovu zemlju, koja je naša domovina i u ko­ s drugu stranu ; jednom riječi svjesno 0 Deklaraciji moj kabinet, u zajednici sa nadmoraju živjeti kao š to ,žive braća. Učinili joj mi vjekovima živimo. Za to se ne smi­ manjivaju masu, govoreći joj da je bio ležnim političkim ljudima van Kraljevine Sr­ su najposlije to, da su mnogo oteščali jemo izvlačiti iz zajednice i zauzimati ne­ momenat, kada će se riješiti .muslimani; bije, utvrdio je potpunu ravnopravnost musli­ posao onima, koji danas istupaju megju prijateljski stav protiv zemlje i države zbog pitanje*. Vratimo se opet na muslimanki manske i pravoslavne vere, što je spomenuto muslim ane, da im otvore oči, onima, koje nepravdi, koje nas tište. Najmanje smi­ .političare* i vogje, koji hoće da se tib i u programu naše stranke, koji smo objavili, boli duša pri pomisli, da b i muslimani jemo da sebe degradiramo na neku „m a­ nazivaju! Pa šta ćemo vidjeti kod njiMI a o čemu će, nadam se, naša braća muslimani mogli biti neprijatelji ove države, za koju njinu" i da kao takovi tražimo zaštite od Opazićemo, da je svaki sveo taj svoj .р^ jda promisle. •U dali m nogo svojih sinova po Aradu i u I sa n-germanskog mira. Ovo je zločinstvo i ličke* život na usku politiku sitnih lićd Držeći se ovog svog pravca 1 uverenja dobrovoljcima u srpskoj vojsci. Mi hoćemo | izdaja naroda. ambicija i bijednih lokanih interesa, poi da živimo n ovoj državi, jer je naša, jer ni za odnose našeg naroda, ja sam već pre rata Da govorimo o programima? Svaki je lazeće najniž.m instinktima nezadovoijd poručivao u Bosnu nekim našim mladim ,Цпza jednu nem am o toliko ljubavi kao za program na papiru lijep i moderan. AH glavno i nesvjesn.h masa i iskorištavajući te i nju. N ećem o dopustili da se muslimani ј da *aie Р ^ ^ к е bratske odnose sa su ljudi, koji taj program izvode a još glavtakve instinkte, udaraju po svemu pa i Р* vode daleko od države, jer u njoj samo bračom Muslimanima, za vremc okupacije, nije k a k o ga izvode. državi u kojoj će da žive. .leži dobro i muslimana u Bosni i Herceide u raču" samo naSlm Kr.vo bi učinili mnogima, kad ih DC Naš svijet treba da bude svjestan ogro­ govini. I ko god megju muslim anim a b u d e : narcdnim ^prijateljim a i *nalućl da ^ а к о mne važnosti, koje imaju predstojeći izbori bismo odvojili od ovih o kojima nipt^ ' sadio drukčije biće naš zakleti neprijatelj, sporno pitanje neće rešiti bosanski sabor. i da poklanjaju povjerenje samo progovonsmo. Ima ih i to veoma v< austrlski, on *-to neće, jer Naša je deviza: Država je opšte naše! nego samo car — »-i- ч — -a — dima, koji su п a d j e l u a ne praznom broj — a naročito danas — koji su “«■ dobroj a spas države naš je najviši zakoni je osnova njegove politike bila; cepaj, pa vladaj, pa I danas ja vidim, da nema raz- drekom poslužili i koristili našem miletu. predni, savremeni, koji su Željeli i žt' neslogu, kad su vreme 1 veliki dru­ Ti isti, koji se danas deru na sva usta i za ovom državom i koji je istinski štveni poremećaji sobom donelh da se naši koji se ne stide pisati o nekim simpatijama duši i za to osugjuju vratoloman rad da­ seljački narod oslobodi ostataka feudalnih za ruske komuniste, ti su bili manji od ma­ našnjeg vodstva muslim ana u našoj Kral.e* rini. Oni, rekosmo, osugjuju, kukaju, strepe stega, kmetstva I svili drugih spabilskih te­ kova zrna pod Austrijom. G Jje je bila i šta je uradila ta njihova od posljedica ovoga i ovakograđa; govore reta prema našem objavljenom programu, koji priznaje pravednu naknadu bivšim vla­ stranka za ove dvije god.ne? Osim nera­ u društvu, u kafani, na ulici. n* siJe ,u .l Najveći srpski državnik Nikola P a š i ć svakom zgodom, da bi trebalo nešto uči­ snicima zemalia u 6 . I l i , koju Im Je i sam spoloženja prema muslimanima, šta su nam e jednom političkom razgovoru rekao Je niti, da bi se trebalo maknuti da se spa­ naš mladi Regent u svome manifestu obećao. donijet ?.tiovno o nama muslimanima ove značajne A Ja želim pravednu naknadu, da se osigura Jedino to da nas danas smatraju ne­ šava, što se dade spasiti. I mi to vidimo, riječi: trajni mir među Jcdnojtrvnom braćom. U to prijateljima države a to mi nismo nikada mlada i stara gospodo, ali od toga našega »Ja sam prilikom diskusije o našem no­ neka budu uverena naša braća Muslimani u j bili 1 netftmo da budemo, jer bismo bili kukanja naš muslimanski elemenat nema vom partiskom programu smatrao za псар- g 0scU. izdajice svoga naroda i svoje narodne dr- nikakve koristi osim samo naše opšte r za­ bodro potrebno, da naročito Istaknem o so -! 1 I žsve. Mi se ne otimljemo za mandate, ovo jedničke bruke, da i ne govorimo < bitu dužnost naše stranke, da ona negule! ■■ ■ I naročito ponavljamo i podvlačimo, ali dalj načn m posljedicama današnjeg tada megj Iskrene prijateljske odnose sa muslimanima, Inja pasivnost s naše strane privlači na nas muslimanima. Pa kada tako svi mislima našoi državi, uopšte, a prijateljske I bratske j M i i e l i m a n i f veliku mjeru odgovornosti pred Ailahom i govorimo, gruvajućl se šakam« u fj** Ч želimo dobro muslimanskom elenics®* dnose sa našom braćom po krvi I Jeziku a ' , narodom. odnose muslimanske vere u Bosni I Hercegovini- To I naša će grupa možda u mnogim т јв ' želimo da mu pomognemo I Л т л Л* a» ------------izvuL-ema iz- vodft ц sam želeo da kažem skupu predstavnika naše I MlUia aVPJC Itanuiuaic l III nc la u i o»»siv, ::e ! mandata, nego d a d e m o s t r i т a m o ga naveli i gurnuli elementi, 1-4'™ " i ' stranke, kako bi oni odreii n sve naše krajeve! ln г o t i v v u ^ l t e ta k tik e , „Prav-is.alo do ove i ovako d ria^, pa ргсшЧ poruka Iz Beograda, da Muslimani Imaju ■, Slobodna, narodna država traži od rajvećoj političko) stranci Srbije t naše nove (*vojili (lanova rad i ljubav. Danas znači Kraljevine, kojoj Imam čast da stojim na čelu. •asvira nešto drugo raditi i davati državi, Iskrenog pobornika za poštovan]« njihove Važnost izbora. IsHrena riječ ipalodušnima. G. Pašić o musli­ manima. 0$lasu]te u „D om ovin i �РгоТ i. »DOMOVINA. Strana 3. me ni đo dobra 1 blagostanja samog na- do velikog oboružanog prcduzcća od više sili neki gubitak od 16 mtllona kruna; ko ba-!otimali su se čak 1 vladari drugih velikih dr-: da, onda je svako dalje naše pasivisanje nego 2000 radnika, коД su pošli da zapo- i agi fahrika ne nosi ćara, pa će se moći ku- žava. sjednu gospodska dobra. Uz povorku Išlo Je рШ jeftinije, Svjetski rat, kao i svi dosadanjl ratovi,! javnom i otvorenom radu Izdajstvo,, jer mnogo žena, staraca i djece, koji su svi billj Ovih dana govori se o jednoj novoj stva-! učinio Je velike prom'cnc u socijalnom I eko.! puštamo druge, da nas nesmetano vode puni zanosa, te slijedili svoga vodu. Jednog rf. Konzorcljum banaka, medu kojima Ima nomskem pogleda. Naši mladi trgovci vršea' OČ.toj propasti fratra, koji Je predvodio povorku JaSaći na mnogo sumnjivih, Jer h a njih stoji strani ka-'svoju vojnu dužnost u pokrajinama, gdje ie Iz današnjeg našeg uvodnika vidite šta konju 1 sa križem u ruci. Dobra su okupiran« pital, pregovara u Beogradu o kupnji velikog*1trgovina razviienija nego kod nas, Imali su hoćemo; vidi.e u glavnom i konturu pro­ bez upotrebe sile. maidana željeza u Ljubili kod Prijedora $ ml-1 prilike, da vide modernije načine trgovanja grama naše organizacije, koja tek ima da nisrrom šuma i ruda Ivicom Kovačcvićem, |l dolazeći a doticaj sa kulturnijim narodima, ae kon$truiše. Mi smo evo otpoćell ono. članom Narodnog Kluba. Hoće li se ministar (bogatili su svoje Iskustvo, primili šire po. što vi tražite, molite i za čime vapite, a pogcditl za Liubiiu po skupe III Jeftine pare, Rleđc, a to sve danas mogu korisno, da upo. sada je na vama svima, koji želite dobro ne zna, a teško da če se saznati. Znam trebe u svome frgovačdm poslovanju. ovome elementu i ovoj državi da ovu ak­ Kako su god važni za razvitak trgovine: to, da je prije nekoliko mjeseci bila raširena ciju potpomognete ako hoćete da dokažete OD UREDNIŠTVA. - Ova| broj lista, 'llcst, da su Englezi kupili Ljutila za nelco- geografski po’ožaj zemlje, ttredene котипК, da vam je doista stalo do muslimanskog šaljemo na ogled pojedinim licima. Molimo ,iko milijardi kruna. To se nije obistinilo, ali kaci.'e, dobra državna tarifalna, carinska | elementa u našoj slobodnoj Kraljevini, porezna politika, novčana i kreditna organi­ b svakoga ko primi ovaj naš list. da nam po- lPak ‘а1 pokazuje, kofftu vrijedInaće u protivnom slučaju ovaj če elemenat rtri OnUani, i mainrf.iii* {f*4e pretplatu do konca ove godine od 10 nost Ima LJublJa. Željezni 1 opšte metalni rud- zacija, toliko Je Isto od važnosti: solidnost, Od važeg kukanja i maloduija. dinara. Ko neće držati Usta. molimo ga, da nid т п ^ ° se cijene svuda na svijetu, Jer trgovačka sprema I okretnost samih trgoDr. Avdo H a s a n b e g o v i ć . nam oval bro] ođma povrati. Idržava Ima prema njima velik interes. On! vaca. Opšfe Je pravilo: Sve što se ne temelj, Ujedno molimo prijatelje, da se zauzmu naročito važni za naoružanje I proizvodnju na solidnoj osnovi, kratkoga Je vlleka I Ima za list, da sakupe što više pretplatnika 1 da mašina. Naša Kraljevina Ima u tome pogledu tragičan svršetak:. Ovo pravilo vrijedi I ral nam sakupljenu svotu sa Imenikom pret. jzamašan interes, jer baš u tome trpimo osku- trgovinu. Zato treba svaki naš trgovac, da! ГкЈ ćicu. A Ljubila je stvorena da se oko nje svoju trgovinu postavi na Jednu solidnu osno-, tačne adrese odmah pošalju. Takogjer šaiiemo po nekoliko brojeva di*ne ova j-čusfrija. Zato mi mis’imo. da ć: vu 1 da se bavi solidnim poslovima. Svaki trgovac mora da prati trgovačka poznatim prodavaocima, te Ih molimo, đa biti n nas lindl. koji će znali i htjeti sprijcnam što prije Jave po k o l i b o k o m a d a a fi- ća nam strari ne Postane za dc- prilike' Prvo п svonte mjestu, a zatim « svoioj interesnoi sferi t. j. u mjestima, gdje knpulej Ko su saveznici i prisni prijatelji Jugo- ž e le , d a |m š a lje m o . Uvjeti: Neprodane ’setak «^'П а aa?ved neprijatelj. .Slavenske Muslimanske Organizacije, poka- brojeve u cijelosti povratiti sa obračunom 1 Povlačenje krusklh novčnrica. — U mt- odnosno prodaje svoju robo. Naravna stvari dalo se ovih dana. Skori izbori izvukli tu svotom koncem mjeseca. Provirila 21 |nistarstvu finansiia skoro če se dovršiti tad nc će mu biti od štete, ako Je upućen i * feveznike .Pravde" iz hašanja. Sve što su povlačenju krunskih novčanica od !, 2 trgovačke prilike ćrrgih država, pa такац Uprava »DOMOVINE«. on I nclrrtao nikakvih poslovnih veza sa tr­ do tada hašali i krili kaozm ija noge, Naš list. »Domovina« Izlazi će red o v ito ' 10 kr,:,,;t !г saobraćala. Na njihovo će m'e«tt> lio im je bilo na srcu, sad je došlo na n ponedeijak, srijedu i petak. U budući po- biti izdane dinarske novčanice od 1 I po đi- govcima dotičnih zemalja. Svaki trgovac' jezik. mora, da pazi na svoj trgovački glas, treba ncdel'ak neće izaći, Jer radi blagdana štam- nara> kao 1 sitni nikleni novac, Hrvatska Narodna Zajednica, u koju da sve svoje ugovore I trgovačke obveze iz-1 parija neće raditi, pa mjesto toga list će izaći j _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ipada .Hrvatska Sloge* u Sarajevu, rogjena vršava na vrijeme 1 o r c ’u. To svakom na-j u srijedu. Pretplata je do konca godine 1920. ' 11,1 1 1 11 testra .Pravde* izdala je prekjućer u Za , šcm trgovca pre— jer o tačnom za našu Kraljevinu 10 dinara, a za inozem­ grebu proglas na svoje pristal.ee. U njemu ]izvršavanju trgo«-n,! ’h obveza ovisi trgov-j stvo 15 dinara. Počam od nove godine pret- i tu morali priznati sve što su dosada odbi­ Ičeva kreditna sposobnost. plata Je za cijelu godinu 60 dinara za našu: jali: da neće jedne države sa Srbijom i I Kreditna orga-hrc!,n (novčani zavodi I Kraljevinu, a 50 dinara za inozemstvo. Za j Trgovina 1 njezina važnost. Pored |dn.ce krcdUne , ^ , cvc) kod nas Je doste Srbima, nego državu po baška, a sve šio polugodište 1 tromjesečje srazmjerno. Г " ^g-auaka privredne naravi, koie sm° I razv;Jena , tcme!!, ?e га mpderR0, OSROvlj p, ’bi ih vezalo sa Srbijom i Srbima bilo bi dini broj u preprodajama 2 K. """ u Bcsni I Hercegovini PofiniM. | fe , „jftova inforr,. - h r a sh,žba. ko'a pazi . na dlaku ono, što je nekada vezivalo Au­ ^ečih jest ta, da smo vr!o mak na poslovanje svakoga trgovca vrlo razstriju i Magjarsku. Svoj separatizam, odije­ te hgovinj i obrtu. Dok sa vijena.ljenu državu od Srbije, oslobodioca nasj jevska štampa donijela Je vih dana vilest, poivećlvt ć -jg-'h vjera, shvativši važsviju, obrazlaže Hrvatska Narodna Zajednica! đa Je za predsjednika vlade za Bosnu i H er-1naši sugra Jeđan trgovao s’abilh materijalnih sred. na dugo i široko. Da opravda svoj zahtjev, cegovinu na mjesto/ g. d ri. Milana Srškića, rtost trgovine vi 1 siJ ma nastojali, da otvore stava, koji ima dobar glas 1 koji udovoljava ' i postavljen g. Voilslav ,S:.'a. Media ta se jtp v Ч broj г ačkih radn'a, dotle su уе- svojim trgovačkim etovezama, uživaće veća sebne države s banom na čelu, pozivaju "'man a naročito onih, koji su ras- kreditnu sposobnost, veći ugled u trgovačkom na kultutu Hrvata. To znači da Hivatii vijest nije obistinila. Prile dva d i proniieia ćira j se druga vijest, da je za Predt ta vlade poiatr i i om, gledali sa neke visine svijetu, i prije će dobJM potpeu bilo materij kao kullurni Evropejci, ne mogu u jednu iež, te su se ograničili na Jalnu ili moralnu, nogo Jeden trgovac, koji ne državu sa Srbijom i Srbima koje oni diže, imenovan g. dr. МПзп Ре.-пзс bivši pačcl-'n? Irgn Ck' nik u Ministarstvu Prosvjete. No to je sam o'nadziranje r '■ zemljišnih posjeda. Da mi plaća tačno, koj! ne posluje solidno 1 ne dr3 nekulturnim. Javno tuže današnji sistem, jkroz retke prigovaraju za to Srbiji i Srbima,( bio raširen laf. Obaviješteni stio, đa Je p i-jd a n a su F cag-Bosnl kao najpretežnije grad- do svoje riječi, pa makar on bio neznam kake 'koji bajagi gnječe. Oni hoće svoj sabor, tanje zamjenika sadašnjeg predt,. 1 ” • r IsVo ” i l.stvo-imamo najmanje većih trgo- bogat .svoju vladu, svoga bana, a snama će imati dra. Srškića odloženo. Prema tome će po vina, uzrok ie taj, što se kod našega svijeta Svaki čovjek ne troše biti trgovac, zato kako rekoh —- nije shvatala prava važ- treba naročite spretne I kapitala. zajedničko ono što su imali Magjari s Au­. svemu Izgledu g .dr. Sršklč biti predsjednik stiijom: vlade još neko vrijeme, Jnost trgovine. Trgovinom kao stalnim zaniri: vojsku, dipiomatiju i linansije. Mnogi ima trgovačku spremu, Ima sptv 1 Ima u lome koie bi Sandžačkl Izbori. — Kako saznajemo manjem, bavili su se prije kod nas većinom sobnosfi, ali nema dovofjno kapitala. Drud tome nmplasu proglasu stvari za koje ljudi, potpisnici, morali prodrljati. Oni pod­ prekosutra u ponedeijak održaće {zborni b'uđi, kojima Je manjkao jedan od najvažnijih opet ima kapitala, a nema trgovačke spo­ meću da ih je čak neko i шкао, i prote-. srez, u kojem su okruži: PlevIJe, Berani, faktora za trgovinu, a to je kapital, pa nije sobnosti. -■■i— " • » • ' -v v štuju protiv batina! Tinte hoće kod Hrvata, Bijelopolie I Prijepolje svoju skupštinu, koja nikakvo čudo, da ovakav mali kapitalista i U kulturnim državama, gdje Je trgovina da zuzovu ogorčenost i gnjus prema našimi će nominirati kandidate za izbor narodnih Pored svoje trgovačke sposobnosti nije mo- razvijena, uveden ie sistem udruživanja, pi predsfavrika. jgao svoju radnju povcčatL josiobodicc ma, samo da budu izabrani u se trgovci udružuju i obavljala svoje poslova Konstituantu, pa da se tamo odc.jepe od »Gajretove« zabave. — Kako đoznajemo[ 1**°™ onda, kada su musl’m-mi samf и - 1zafeđr.iCTt!. Tako ie na pr. u Francuskoj. Еп^ pas. Kad bi oni na Konstituanti postigli i Mostaru se čine velike pripreme z4 ovo- vidjeli, da ijjilibvi .sugrađani drugih vjera, za Ivjoskoj. Njemačkoj, Americi Itđ. rijetkost nać* jono šio traže u proglasu, onda bi oni za!godišnju »Gajrctovu« zabavu. Izabran je na- кга<к<> vrijeme postaju borati trgovci 1 k a o 1; ^ trgovinu, pa makar ona I mala bl!a, d: nekolikogodina išli j dalje pa bipokidali ГоСШ odbor, koji. Ima preduzeti sve što treba, (akovi ng'edni građani, počeše i oni da otva-' je лјСп vlasnik Jednaoseba. Obično Ima naj. 1 ono vezakoje predlažu, a onaa bi se da zabava bude prije. Pod lt)anje UVUJIL4 dvoJicaViJcrtaka. Ovakvoudruživan': Ultuv što o.« ljepša, 1a materijalno luuiMtjBiiiv obil- rttJ" « trgovine ------- u većoj -----• mierl■■nego ----- ----- шашс jpfidiužili onima, za kojima ih vuče s I nija, Jer Je na pragu zima, koja će bez obilne “licajem ekonomskih i kulturnih ргПка, n o š; ima svonh dobrih strana, već I u tomu, štoj Eto za čim idu prvi savezn a .Pravde* (materijalne pomoći potrati naše đake — našu tada dosta primitivni način trgovanja, po-(SC ovako povećava prometni kapital, što soj I njenih vogja. Oni hoće da nam razbacaju uzdanicu. ICeo se modernizirati, trgovine su se množile, podlelom rađa medu ortacima olakšava po-| državu, 'koja je ' stvorena 'krvlju " najbcl,th " Isto tako su muslimani Priboja priredili a konkurencija se razvijala, pa Je mlađ! tr- s!ovanJe, pa se na pr. Jedan ortak brine, d finova Srbije. Oni hoće da se razjedintmo lijepu zabavu u korist »Oajreta«. jspvac iptao da se bori sa konkurencijom sta -[se radnj-a vodl „ rcdu, drogi opet Ide kupo-! ^oslabimo, da nam sruše temelje, na kojima Nadamo, se, da će se i druga mjesta u > iskusnijih trgovaca. Pored svih poteš-|va(l ,:i pr(>davati robu I ti lt m&fenovana država, na narodnom jedinstvu našem Kraljevstvu ugledali u ove lijepe pri- koća, s kojima se naši mladi trgovci moraju | da 0Г(ас| moralu bi'l pouzdani ljudi. boriti, ipak se opaža lijepi napredak kod na- | jSiSa, Hrvata i Slovenaca. Od države sa 13 mjere. Za što bolje upoznavanje trgovačkih РгЦ piiliona duša hoće da stvore državice. MuU H , ____________ _ _ Na5ih tr«f°vaca1 muslimani dokazuju, da llikS] po(rebno Je, da se trgove Išto češće sa-j Upropašćivanje državnog dobra. eltmani iz Bosne i H.-ccjpvme neće toga, clonalizaclja Industrijalnib preduzeća'u Bosni dr,^ e Рг!г0-епг slavenske nadarenosti IstajH j da meduScbro o trgovini raspravllajnj a neće sigurno ni ош iz S are Srbije i Ma i Hercegovini, drugim riječima, nadomještanje iimaJu ,akcđer 1 tr£0vaCkc sposobnosti m se đanas naiaziiro u Jednom kulturi lčedonije. Prema tome će oni i dati svoj glas stranog kapitala našim narodnim kapitalom, | Od коПке Je važnosti trgovina za kul- L om i ekonomskom preporađaju, pa Je po-, ^ а т о o n im a , koji utaže u borbu protiv koji predstavljaju novčani zavodi, otpcče'a1turnl ! privredni razvitak Jednoga naroda I trebno, da se uzniamno I potpomažemo. Dužseparatista, protiv državnih baškaluka. Oni Je prl'e nemalo godinu dana. Nema nijednog. Jedne države, dovoljno ie uprijeti prstom u nost je svakog boljestojećega trgovca, da najposlije neće doprinositi- tome da se od patriote, koji se nije radovao ovoj nkcljl, Jer današnje kulturne države: Ameriku, Engle-!on0!ta maloga trgovca potpomaže. paše dtžave stvara .druga . Austro-Ugarska, . . su time veliki Izvor! prihoda I zarade našeg sk". Francusku, Njemačku ttd. Ta mi smo se I Budemo 11 se ogledavah u druge M tum a koju nijedan čest« naš čovjek ne sm'je svijeta рге311 u naše roke. Ali se pri tomeza vrijeme svjetskoga rata mogli sami uvje-1 narode, koji svoju kulturnu I privrednu JaJ I da pomisli. Mi hoćemo onakvu državu. I nacionanzovanju dogodu0 stvari, koje će nam ГМ da ie Jedna država Jača, Čim Je kod njekost Imaju zahva’ili na prvom mjestu sv Гак0.Је iatak" ut0 »a uvodnom mjestu da- ујЈе š;.odlH> ПС£(Ј korIstlil_ Tako se pOZ;tivno' trgovina razvijenija. razvijenijoj trgovini, za kratko vrijeme, ml ;0& njeg roja na eg ista. I govori, đa fe velika fabrika u Tesliću kođ 1 Pored mnogih primjera Iz starije I novije ćemo popraviti ono, što smo propuštanje® Uništenje lađa. — Po odluci vrhovnog Doboja nacionalizovana ispod žitd. Kapital, trgovačke historije, napomenućemo Mletačku pokvarili. » v id a aiilraca lmadu se austrijske ratne lađe коЈ1 je za t0 upotrebijen, kako tvrde, nije naš, državu, koja je 1 ako mala, sa svojom ured-j Upls"jte svoju djecu u stručne (trgo,»Zrlny« i »Radeczkjr« uništiti. Ove su lađe nego madžarski, nekog Arpađa Karoljija. Ovi nom I razvijenom trgovinom bila и svoje jvačke I zanatlijske JSrole! »Ne očajava! do sada stajalo pod upravom američke mor- Su uzeli teslićku fabriku u iskorištavanje na coba gospodar trgovačkog prometa na Srcdo-radi«, pcsJovica je valjanog Amerikanca, jnarlcc. I godinu dana. Da bi se ovi predstavnici stra-'zemnom moru,- a njezini građani uživali su Јс svojim radom, a naročito radom na trgo« Fratar kaovoda naroda. — Živa agita- nog, nama dobro poznatog, madžarskog ka- kod.susjednih država veliki ugled. Bilo je ve- vačkom polju doveo svoju državu do veli. dja, koja se već dugo vremena sprovodi u pitala jeftinije sasvim dočepali tesiićke fa- liko odllicovSnje u ono dota postati začasnim koga bogatstva. Siciliji protiv feudalaca, dovela je. nedavno, brikc, oni su, kako nas uvjeravaju, već Hde-..*f4deajpo.nj qvc piolc državice, a za ovu časti A. Seilć, bank. činpvnijt. f Domaće uijesfi. Bilješke Proglas zajedničara. PriDređa. f J— �. Proizvodnja šljivo. — Naša Jo Kraljevina neosnovanih vijesti, da bi se Milio odupro jpo berbi šljiva prva na svijetu. (4.300.000 to- ispražrjenju Dalmacije. Milio se je prije .vara). Na druso mjesto dolaze Sjedinjene povratka u Da'maciju razgovarao sa drugim minis.rimn i političkim 1 slovima. „MittagDržave Američke (1 'А miliona tovara), treće mjesto Francuska (1 milion tovara). blalt“ donosi ovu vijest na uvodnom mje­ Suhe šljive I ppkmcz izvoze se iz naše kra­ stu pod naslovom „Ispražujenje Dalmacije". ljevine u Njemačku, Holandiju, Dansku 1 Novi grčki kralj, Skandinaviju. Rakija (šljivovica) slabo se lzrvozL Od dobivenih šljiva prerađuje se proL у o n, £8. oktobra. Grčki poslanik u ■ Bjcčno jedna petina u pekmez, dvije petine se Bernu je prema instrukcijama atenskoj, josuše, a ostali dio prerađuje se u rakiju. bineta izjavio saučešće svoje vlade princu Naš Izvoz. — Kako nam službena statl- Pavlu prilikom smrti njegovog brata, izvije­ 'stlka prikazuje, imala je naša država prihoda stivši ga, da je pozvan da nastupi nasljeđe od uvoza I izvoza od januara do septembra prestolja. Prije prcklamaciie princa kraljem, ,1920. ukupno svotu od 935,271.098 K 80 h. nužne su izvjesne garancije, kao formalna ‘ Skraćen rok ležam a robe. M.nistar neopozoviva abdikacja bivšeg kralja Kon­ financija donio je liješenje, koi;m se skra- stantna, abdikacija b.všeg prestolonasljed­ fuie rok ležanja robe u carinskim masazi- nika princa Gjorgja i priznanje sa strane ‘rim a i istovarišlima. Roba na istovarištima novoga suverena .zakonitosti stanja stvari, /može leža’i samo 10 dana. O .’o vrijedi od s.voienog solunskom revolucijom. [l. novembra o. g. Njemačka traži uspostavu trgovačkih O d stran jen e teškoće veza sa našom K raljevinom . Njemački iz, 29. oktobra. .Dai!y Mail* jav­ diplomatski preds’avnik u Beogradu predao lja, da će grčki princ Pavle danas otputo­ je našoj vladi notu svoje države u kojoj se vati iz Luzema i da će u ponedjeljak stitjj predlaže uspostava trgovačkih veza izmegju u Atenu. Teškoće obzirom na nasljedstvo i |nas i Njemačke. Ovo je znak da Njemačka princa Pavla, koje su nastale uslijed dosa­ im a oveće zalihe iobe, koju bi htjela da dašnjeg držanja kralja Konstantina, odsl н[uveze u našu Kraljevinu. njene su tako da se smatra sigurnim đ: I O leščan izvoz suvlti šljiv a u Češku. princ Pavle preuzeti grčku krunu. Pored Njemačke i Austrije najviše je uva­ žala naših suvih šljiva Češka. Sada javljaju P rin c P avle prim a prestolje. da je češka vlada zabranila uvoz suvih A te n a , 29. oktobra. Min'sfar predsjed Šljiva, te se jedino dopušta uvoz šljiva za Jpiavljenje marmalade uz uvjet, da se ista nik Venizelos izjavio je novinarima, da i [količina marmalade ima iz Cehoslovačke princ Pavle sigurno primili prestol,e. P. tivne vijesti širi opozicija. {izvesti u inoshans.vo. U im a n s iia Centralna ianlia za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) u Sarajevu Podružnica u Tuzi PUPILARNO tiajnoBijo uljesfl Spor a hrv atsk o ] vladi. Z a g r e b , £9. oktobra. O sporu hrvatskoj vladi saznaju se ove ro Podban Dr. Roje već prije 6 mjeseci predao je banu Dru. Lagiuii akt :a promaknuće 120 sudačkih činovnika. ’ P ап je isprva pri­ stao na promaknuća, b i poslije nije htio promakne svoje pr.lličke protivn.ket Kad je to saopćio Dru. Rojcn, aj mu je uzrujano dobacio: .Prađcjera demisiju bane 1‘, lupio vratim, i iz . Razvoj ovog spora mogao bi dovesti do velikih izr.enagjenja. ZAVOD Bavi se svim u bankovnu struku zasijecajućim poslovima, te ih obavlja najbrže i najkulantnije. I Upozoruje na svoje odjelenje za zemaljske proizvode. — Zastupa ■ -prve engleske firme trgovačke tvrtke i tvornice za uvoz manufak« turne i kolonijalne robe te in d u s t r ij s k ih i t e h n i č k i h artikli. ■т т п л е г т ; ' a B ts s - s jr л н е ј о ж г о г ■ [ Cehos.ovačka vlada moiiviše ovu svoju zabranu time, što šljive smatra luksuzom. Ovom zabranom pcgogjen je jedan naš dosta važni izvozni artikl, pa bi naša vlada trebala da poduzme potrebne korake, ća se ove nje ra Cehoslovačke vlade, ako |,ве ukine, a ono bar ublaži SIGURAN D ionička g la v n lca K 5,000.000. — P rič u v e K I.COO.OCO. — U lo šci p re k o K 12,000.000. С а о а је е сх а % Ф гори к а Швшира( Сиие Ми»уттновика ул 12. (кошак Кпаља петра) Вслнкп пзбор сваковрсппх фазопа КАНА sa јесењу п зимску ссзопу. - Спецпјалпа израдба Ш Ј Т јА Р А о д сиглеског крпмера з а све uttuie крајсвс. Лпјепн пзбор ШЕШИРА u a господу. Преузпиано све лиферацијо л а драс. поду зећа, овћипе, школе друшхпа итд. i К з р : " ј З. с с л и д н а , ц и ј е н о у м ј е р е н в и с т р о г о у т в р ђ е н е . PRED EVAKUACIJOM DALMACIJE. I B e č , 29. oklobra, „Mittagsblatt" jav­ lja iz R ma: U raz cč ro m ministra tata raz­ 'A m erik a o d liku je п ?!е IJnde go v arao je admiral Milio više od jednog B e o g r a d , 29. oktobra. Vtada Sjedi­ !fata sa Giolilijem. Sviha ovog razgovora njenih država odlikovala je medaljom crveb'la ; ia je ic da ua Mi.lo ini.iu dobije upute obzrom . л . .. w ._. , » Iržanje stanovniš.va i posade u slučaju a k o '™ g krsta vc^vodu Z.vojma Mrš.ca, gospođe .i Italija b Ia prisiljena da napusti Dalma- 1generala Solarev.ća i pos'anika Gruj.ca, te naciju. Rimski listovi javljaju, da je uspjeh okružnog načelnika Vašu Lazarev.ća. Za ^jvog razgovora zadovoljio G.olittija. Isto ;svjetskog rata podrjeljeno je svega 4t> ovtb 'tako umerena je javnost u pogledu raznih medalja.__________-__________________ ' Д иоиичко пивара' ~з**,Саоа1епу т т р с п о р у ч у јв во зп о ппво СВОЈО д о б р о п рп позп ато ОДЛСЈГЛПО П > ' п а јб о х о в р с т п .’ i С а г л о у б у р а д и м а n o 2 5 , 5 0 и ICO л н т а р а . 5 E * y sa sc a c2 fss2 2 S 5 a sE 2 s: o s z s s s a a i s E s s s s s s s E z a a lili 2 Еосгнско-херцегсв. Отпремничко a и Трговачко диоиичарско друштво za Bosnu i Hercegovinu. Брз. адреса: Шпедитхаг. i. IJlaa, miko. Моош i T ai* ' l i p u ------- bCuU. D«vt«u. Dobo). Bol OraUittJ. U no, Bol M . В. Suuc. TravmU, TkMlic, VUcfrad, Ztoic* I Z*агшЦ, i. hUKK, Itofb o . Si I fp lita n i dio ničk i kapital 20 m ilijuna kruna . — R o d o v i!« lrusarva u i r v a I lo n d za sigurnost za ložnica 1 J m ilijuna kru n a . Bavi sa svim b an kovnim p o slov im a . v r li u p la ta I n a p la to • kraljevstvu k r i l a . Hrvata I k lo vo n a ta I u ino zem stvu . Преузима шпедпције сваке врсти ту и у иноземству. Централа у Сарајеву. Подружпнце у Бос. Броду, Метковићу и Гружу. Заступства у свим већим градовима ту и иноз9мства. Властито =■ ■ складиште спојеуо са жељезиичким трачницама. = = = " " ■ ~ ■I«i"!!« !!» l!v|an.!l44all. s ^ & s s E B B S S s fs s o sH g sE S E sg g sg a sa sssg p fi g ГФ П С К А ПРИВРЕДНА БАН КА Д поппчка глптштга ГС 20,000.000--. vv д.д.уСарајеву Гезерппп фопдевп пзвпсв К 7,000 000 — Пртаа улоге у круеама и дттнарима у8 најповољнпју кћмату. Бави се свим банковшга a парочито У ч е с т в у је * Интерурбан телеоон 49 у свим к о н з о р ц и ја л н и м .......................................................................... - ............ U u„'dvorci urednik Ali eL Ra, п ословим а и д а)в сезонске кредите. štamparija »Bosanske Ро1».ГSar*J,v^j � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7133fa3c13e8078ec431113439990e8e.pdf d10a8fb396e5344d1554cf1ae9476fa0 PDF Text Text 14 / fožtflrino p la te Predplata 60 dinara god iš­ nje. — Za inozem stvo 80 inara. Tromjesečje i po­ lugodišnje u srazmjeru u C O glasi s e pla'ćaju: 1 cm* po 1 K 50 h. ЗвДапђгрј Z hranu D O N O V IH R Vlasnik: Šerif Arnautovlć Broj 2. Jedno potrebno raz­ jašnjenje. NEZAVISAN rW5 LiriAN5 KI LI5 T Sarajevo, srijeda 3. novembra 1920. vinciji, da se prilikom ulaska srp^..vojske u naše krajeve drže prema toj vojsci po­ vučena T rezervisano, Svakidanji glasovi iz našeg _ . ianskog težačkog svijeta, uvjere js u tome, da se i nai težak poče,, ulaziti i tražiti seb o» '« :а u onim redovima i o onim ljudima oez razlike vjere, gdje ga njegovi inttresi upućuju. Naš težak je . već počeo da osjeća, da je nastupila čisto Eko­ nomska i socijalna borba, pa pri tome uvigja da u toj borbi nemože više da igra nikakve uloge niti vjera, a niti uska kon­ fesionalna politika, nego teži i oslanja se na one grupacije, koje mu obećavaju obezbjegjenje. Da iz rada, ponašanja takta i napadaja vodstva „Muslimanske Jugosl. Organizacije* i pisanja njihova organa .Pravde* provejava antidržavnost to mi znamo i to smo već u našem listu iznijeli, ali to je ponašanje samo nametnutog vod­ stva, a ne muslimanskog elementa. Vrato­ lomna igra Pekmeza Spahića mogla bi nam otkriti svega i svačega, ali 10, i 103 izdajica i pokvarenjaka, koji bi even­ tualno imali kakve veze sa ovim izdajičkim aktom ne mogu da terete ceo muslimanski elemenat u našoj Kraljev ii, koji će uvijek biti spremni da ovake zlotvore kamenuje. Mi, gospodo, vjerujemo в iskrenu ljubav prema nama muslimani i a, jer smo braća jedne krvi; mi Vas razum jetno, što nas žalite, pa za to i apelujemo, kako sve prijatelje ove države i našega naroda, tako i na Vas, da pomognete mu skom elementu, da se otrese onih nametljivaca, koji pokušavaju da ga dovedu na rub propasti. Po svojoj prirogjenoj crti, da je blagodaran i zahvalan onome, ko mu dobro čini i ko mu pom. že —, musli­ manski elemenat će Vam vječno biti za­ hvalan na potpori i pomoći, koja mu učinite. Izlazi ponedjeljkom, I srijedom i petkom. U r e d n iš tv o se nalazi ^ Ćukovića ulici broj 7. II. kaj desno. — Telelon broj 43^ Glavni urednik: Dr. Avdo Hasanbegović. Godina I. štovlje i nastavu daje nara tatne podatke Francuska u oskudici svoga vlastitog 0 ome, koliko je Austrija trošila novca na elementa čisto francuskog, bavi se ozbiljnom školstvo egju katolicima u Bosni a na mišlju, da svoju vojsku podmladi ojača ve­ štetu drugih dviju konfesija. Milijoni su po­ ćom asentacljom u kolonijama. Senegal, Ma­ tajno i javno ustupani katolicima naše Bo­ roko, Alžir i Tunis odregjeni su, da dopun* sne, dok su drugi bili u tome prikraćivani. praznine, koje.su prouzrokovane ratom # To je ustanovljeno i jednom zgodom u francuskoj vojsci. bivšem bos. saboru, koji je i učinio pritisak Isto tako } Italija I Engleska, posljednai na vladu, da je od 1911. god. pa do po­ u mornarici, Jer joj kao ostrvu \.'.še treb^ četka evropskog rata morala pod strogom morska ubojna snaga nego kopnena. kontrolom prosvjetnog odbora bosanskog Cak 1 Madžari, koji su danas ^sa svojom sabora, morala jednakom mjerom za Sve državom slični nejakoj djeci, nastoje iz pet. tri konfesije srazmjerno broju pripadnika nih žila~đa~povlse~švb7u“ oružanu silu, da takdj trošiti na školu i bogoštovlje. Dizala se postanu opasniji n uznemirivanju komšUa. ovoga', kako rekosmo, jer je morala i jer Naša vojska nije ni mlađa ni nova. Onaj je stajala pod kontrolom sabora. Čim je te Je naša odavno. Još od dana aneksije 1908L| kontrole nestalo i čim je rat otpočeo, za­ polagali su muslimani na nju najveće nade, vedena je odmah stara politika zapostavljana gledajući u njoj osvetnika svojih pogaženih!, muslimana i Srba na svima poljima narod­ osjećaja i prava. Uz ostalu braću u Bosnll nog života. Kako i u koliko smo bili mi i i Hercegovini gajili su ljubav prema hrabrlnr Srbi pravoslavni zapostavljeni — svedoči Sumadlncima I očekivqJl od njih spas Ispod' nara opet arhiva bivše bosanske vlade iz švapskog jarma. Patriotski muslimani, kao ксјг se vidi, da su Srbi bili za vreme rata zarobljenici u Rusiji, bili su prvi, koji su sa prikrač ii za 2,620.00# kruna, a mi musli­ Javili kao dobrovoljci u redove srpske vol-J mani 04.000 kruna i to samo u odjeske. To nije slučaj, to je neodoljiva čežnja,' lenju zc štovlje i nastavu. Ove nam da se sa^iijellm Orlima takmiče u požrt-J cifre jasno svjedoče, kako se Austrija po­ našala prema nema, a u korist onih, koji vovnosti za naše oslobogjenje. I kad Je došla ovamo pobjednička srpske □аш danas p. đmeću, da nam je bila maj­ vojska s našim dobrovoljcima, svi smo ml čica, ne mači ha. Kl.li pogledamo danas stanje musli­ muslimani osjetili ne zavojevače i okupatore,! braću, svoju kpr, svoj jezik, svoga orla,’ mana u ovim k ajevima na svima poljima narodnog živo .a, odmah nam se prikazuje koji je razbio na Balkanu njemačko-madžar^ crna slika pe.iiane Austrije, koja je bila ske planove i došao samo kao oslobodilac:' neiscrpiva u svojim sredstvima da nas ostavi Niko ne osjeti grubosti austro-njemačke sol-j '! što crnjem mraku, ometajući svaki, pa i dateske, niko od nas muslimana ne ču pogrde,i najmanji rad na osvješćivanju i kulturnom nego. svoje pitome ratnike, koji su plakat podizanju muslimana u Bosni i Hercegovini. kad su ulazili u Besnu. Pa tek srpski oficir! Poslije toliko godina 1 pored današnjeg ovakovog rada vodstva Musi. Jugosl. O ganizacije, koji je rad do­ ratovanja, kad su ostavili i žene i djecu t1 veo naš svijet u ćor po^ak, da je svak' od majke, kad su preko svojih rogjenih mjesta njih okrenuo glavu, naš elemenat nije od prelazili, zatvorenih očiju i stisnuta srca, ot-i oslobogjenja pa do danas ničim pokazao, kinuvši sebi tako razumljivo zadovoljstvo*; da mu je žao Austrije te da bi morao za da potraže svoje, poletjeli su, da nam donesnj njom plakati, jer mu nikada ništa dobra slobodu, da najprije obvesele nas. nije učinila, nego uvijek zlo donosila. Mi U prvom dodiru s njima, ml smo bIH pot­ bismo preporučili onima, koji pokušavaju puno njihovi, zahvalni kao braći, kao oslo-, s te stran^ da nas ocrnjuju, da se oni pro- bodiocima, a ovi su bili naši, krotki, pitomi, gju muslimana, jer oni nemaju, ni najma­ po svemu narodni, daleko i od kakve po­ nje juava u ovim zemljama, da ma kome misli, da nas muslimane preziru, nego bal što prigovaraju iz prošlih dana, jer se i od­ obrnuto, oni su nas tražili, bratski razgova- 1 više dobro znamo kakvi smo bili ranije a rali, ne dijeleći nas nimalo od pravoslavnih) kakvKsmo dauas. i katolika. Ovdašnji organ saveza dobrovoljaca za ,Bosnu i Hercegovina „Nova Otadžbina* u svome broju od ć oktobra t. g. donio je Jna uvodnom *mjestu članak pod naslovom „Naši muslimani*. Pomeuuti članak je u kratkim potezima iznio rad, držanje i po­ našanje nas muslimana od okupacije Bosne a austrijskim bajonetima pa sve do dana anašnjeg. Pisac je u članak unio i dosta Jskrenosti i puno istine, pa nas jedino to rukovodi da se na taj članak osvrnemo, želeći Ispraviti neke navpde, za koje vjerujemo, jda nijesu zlonamjerno izneti. Kad se gopori ili piše o muslimanima, onda treba uvijek i svakom zgodom strogo lučiti muslimanski elemenat od njegova vodstva, koje mu se u najviše slučajeva naturalo i silom htjelo, da ga predstavlja. Mi vjeru­ jemo i vidimo, da je pomenuti članak naP san punom bratskom ljubavi prema nama muslimanima, ali bismo željeli i molili, da ie svaki put naročito podvuče stroga gra­ nica izmegju muslimanskog elementa !našoj dan šnjoj Kraljev,ni i vodsiva Musli­ mansko Jugoslovensko Organizacije. I ako nesvjesna i neobaviještena masa, koju su posljednib decenija zapljuskivali razni valovi, nije nikada, kada se govori uopšte 0 njoj — pokazala ni jednim gestom ono, kakvu je danas prikazuje njeno vodstvo u Musi. J gosl. Organizacije. I pored ne­ pravda, koje su im u teku .ove dvije go­ dine dana tu i tamo činjene i to u naj­ više slučajeva od sirane bandita, razboj. pika i pljačkaša, koji se po svršetku rata — kao obično što biva poslije ratova u čitavom svijetu pa i kod nas — pojaviše ■ dosta velikom broju u svima krajevima (naše otadžbine, to ipak naš elemenat nije niti će ikada dići ruku na ovu državu, koju on smatra svojom. Ni;esu podizali optužbe Da srpstvo ni na državu muslimani u Bosni i Hercegovini, nego je to moglo da učini S a r a j e v o , 3. novembra. dqo nekoliko ljudi u njihovom vodstvu, koji po svome vaspitanju, ranijem radu i Ko plače za Austrijom — Bolesti podanašnjem ponašanju svakom zgodom kvarenost ljudska u današnjem našem dru­ manifestiraju svoju antidržavnost i mržnju štvu dosegla je do kulminacije. Ljudi da № proiiv svega ovoga što je učinjeno i stvo­ zabašurili svoje grijene, svoju mračnu i reno. podzemno-jezuitsku prošlost, pokušavaju da To su vidjeli I osjetili I oni muslimani Po svojoj prirogjenoj duševnoj crti — ocrne druge pred javnosti. Tatkvib eleme­ koji danas nastoje, da našu narodnu vojsku junak, ratnik, riter u pravom smislu riječi nata mi imamo danas u našoj Kraljevim' onemile Muslimanima 1 da srpskoj vojsci poi kao takav voli junake, pa ma se to od­ veoma mnogo. reku njene velike 1 po naše oslobogjenje je­ nosilo na pojedinca ili na ceo narod, Oni š jednu stranu prikrivaju, a s dru- i dine zasluge. muslimanski elemenat kao takav ne bi mo- gu nabacuju se blaiom na muslimanski, A kad bi oni bili pravi prijatelji musllo nikada poreći Srbima i hrabroj srpskoj elemenat u Bosni i Hercegovini iznoseći i! Nigdje se tako ne ogleda jedinstvo dr- manskog mileta, morali bi radošću pozdra. jci veličinu njena uč^Jenog d,ela. To obegjujući muslimane, da ih je Austrija Jnogu da učine samo oni bijednici, sli­ mazila, potpomagala, čuvala, pa da za to I žave i naroda kao u školi i vojsci. Vojska viti, da smo dobili-vojsku i da ne moramo jepci i kukavice u redovima vodstva Musi. ’d^nas za Austrijom i plaču. Pobijati ta po­ kao narodna Vojska, sastavljena od svih gra- da je stvaramo Iznova. Morali bi biti preUjgosl. Organizacije, a to čine s jednu dmetanja i ta ocrnjivanja nije potrebno, gjana, bez Ikakve razlike, osnovno je jam- 1sretni, da mi danas stvaramo našu narodnn pttanu, što su to izrodi našeg elementa, a paročito onima, kojima su ovde u Bosni i. stvo za sigurnost države 1 naroda. Mala Sr- vojsku na srpskoj vojsd, najslavnijoj u svi-j i drugu, što misle, da time pogoduju in­ Hercegovini poznate prilike iz doba crne bija pokazala je u ovome prošlom velikog jetu 1 najoprobanijoj u branjenju domovine.[ ratu, šta znači kad svaki vojnik Jedno misli Nioi se dive Francuzi, Englezi, Američani I stinktima masa, računajući na njihovo ne­ Austrije. i jedno hoće. Svaki od njih, zanesen velikom' priznaju joj, da Je na Balkanu odlučila, a zadovoljstvo zoog napred navedenog, pa Mi bismo naprotiv mogli pa to iskoriste u svoje lične bolesne i primjeta, dokaza i dokumenata potvrditi idejom oslobogjenja našeg naroda, nije mislio time najviše doprinijela ziješenju ratne nadvratolomne ambicije. - aše navode, koje napred istakosmo, iz ko­ na se 1 svoje potrebe, nego je izdržao patnje moćnosti. Njoj skidaju kapu generali i mL Kakim je elanom i oduševljenjem, jih bi se jasno vidjelo, koga je Austrija i Iskušenja, kojima se danas divi vaskoliki nistri, i kažu, da je prva vojska na svijetu, I Sto bi bilo razumljivije, nego da i dojapiuslimanski elemenat u Bosni i Hercego­ mazila, koga potpomagala i ko zaista iz svijet. I poslije ovoga strašnog rata, sve su dr-!košnji vogje muslimanskog mileta odadu pri-, vini susreo i dočtkao našu oslobodilačku računa u duši danas plače za njom. Poslupojsku, to je poznato svakome; simpatije žićemo se jednim eklatantnim primjerom iz žave zadržale, ista eregjenfa u vojsci. Sta znanje oslobodiocima. Sta bi bilo bliže pa. za srpsku voj^jcu nisu Se ni danas ni u koga se vidi kako se bosanska vlada u više, dignut je broj mirnodopskog kadera. meti, nego da organ Jugoslavenske Musllkoliko smanjile u tome elementu — i ako vreme Austrije ponašala prema nama i srbi­ Njemačka danas stavlja kao jedan od glavnih manske organizacije, »Pravda« dade srpskoj ju je bilo, što moramo priznati — iz da­ ma pravoslavnim s jednu stranu, a hrvati­ zahtjeva, da joj se dopusti povišenje stalnog vojsci prvo mjesto megju faktorima našeg našnjeg vodstva Musi. Jugosl. O ganizacije, ma katolicima s drugu siranu. Arhiva bivše broja oružane sile, 1 time iznosi to kao glavni oslobogjenja 1 da muslimanski milet ne od. koji su savjetovali našem elementu u pro-i bosansko-ausiiijske vlade odjek* 'za bogo- rrigovor vejsajskom ugovtjru o miru, [vraća od današnje naše vojske. 5 K Naša vojska. ■ �I „Strana ?. ------------------------------------------ Вг°1 » Ona čini protivno. Ona neće da prizna, po'.vrgjuje gornje navode: U Travnika pored Vjerujemo i čvTsto se nadamo, da naši vri­ f ln a lf a b e t iz a r p . | a nas Je oslobodila srpska vojska 1 dobro- drugih istakli su kao svoga poslaničkog jedni sinovi u Americi neće na ovome putu »oljcl, nego zajedno s frankovcima tvrdi, da kandidata 1 nekog Nezira Nalća, koji je zastati sa potpomaganjem „Gajreta*, i mi im М. Nema veće nesreće p0 је(јап k s Je oslobodio hrvatski sahor. U svome nekada zauzimanjem rahmetli Osmana Gji- ovim putem izričemo hvalu i bratsko pri­ rod, nego što je analfabetizam. Ne znati a. jroju od 28. oktobra 1919. kaže »Pravda« za kića i bez ispita postao učiteljem u Malom znanje što nas nijesu zaboravili. Pomenutu tati I pisati, znači biti ćorav kod očiju Jiednfcu hrvatskog sabora od 29. oktobra Zvorniku, jer u Srbiji nije bilo dovoljnog svotu darovaše ova braća: biti odcijepljen od kulture 1 progresa ) Po 50 D : Mehmed Dervoz; po 30 D : broja muslimanskih učitelja. Taj čovjek 1918. ovo: bliže svoje okoline, a kamo 11 ostalog 8уцП?" »To Je jedan historijski čin prvoga sfe- za sobom nelijepih, šta više i krvoločnih Husnija Catović, Mehmed Piemilovrc; po Svojom nemarnošću i neradom na tome ^ 20 D : Osman Čalović, Halil Kurlovlć, Jozo •ena, pa ga slavimo 1 radi toga, Sto nam Je zlodjela. Svojim radom u Malom Zvorniku Iju svojih starješina, doprli smo na niske ** jsvjetiao obraz pred cijelim kulturnim svije- dolazio je stalno u sukob sa mjesnim mu­ Zeljko; po 15 D : Pašo Ćerimagić; polO D : ne. I naši sunarodnjaci ostalih vjera ne ^ iom 1 potvrdio tvrdnju naSih emigranata, da slimanima, a naiviše je tada radio protiv Omer Resulović, Hasan Ram ć, Salih Lju- na bogzna kako velfkom stupnju, ali u ° в mio umjetnički razdijeljeni 1 “težimo | tam0ŠDjih P™ ka,. imama rahniet ef. lm.ši- bović, Salih^Ha su i egović, Mehmed Kape- gjenl s nama daleko odmiču, Jer je 95 jg ia narodnim 1 državnim jedinstvom. I kolika I rovlća> a sve u namjeri da pored škole ranović, Hamid J j mirović, Lutiija Volić, šeg muslimanskog elementa potpuni anair" Mustafa Sai'«, jvuijo Avdić, Husein Ome je god u tome pogledu zasluga antante. srp- Prigrabi 1 mekteb ,e da obe Pla<:e sasPe u beta. Sva sela, sav ženski svijet 1 velika *" ragić, Vejsil Uaoeia, AvJulah Bajgurić, Ha­ »ke oslobodilačke armije, 1 dobrovoljačkih svoj džep. ćlna ljudi po gradovima pripada toj Kada je nastup;o rat, ovaj vajni .p e ­ ma Ainautović, Nazif Pošković, Ahmed Avleta, još je 1 vcča zasluga hrvatskog l e t tolika .............................................................. Srce čovjeka zaboli, kada vidi 1 Po dić, Omer Suko, Hašim Dejmir, Jusuf Hatabora, čiji Je zaključak Habsbnrgovcima od­ dagog* — kako tvrde svi tamošnji gragjani mjestima trgovce, koji se ne znaju П| beš, Smajo Krav.ć; po 5 D : Nazif Sar.ć, — denuncirao je Mehmed efendijj, koga je, uzeo svaku 1 moralnu 1 formalnu podlogu za pisati, a vode trgovine i poslove. Naravno i malo posije toga, neki Nezirov drug, ko­ Asim Buaala, Mihailo K. Mutka, Avdulah (osporavanje našeg Jedinstva i naše zajed­ da takav trgovac nema nt pojma 0 trgovat mita, i ubio. Ovaj zločin izazvao je tada Željo, Hasan Hasapbegović, Smail Barakonice! koj struci. veliko negodovanje kod tamošnj h musli­ vić, Mehmed Kantarev.ć, Sabii Sehović, H j Omalovažavajući srpsku vojsku 1 njene Naša trgovačka mjesta f gradovi kao d mana, a i sama srpska država, zbog toga sein Pirič, Alija Ćerimagić, Begler Cerima^rtve za naše oslobcgjenje pripisuje »Pravda« prednjače tome, a naročito naše Sarajevo П događaja, nije bila bez neugodnosti. Tijelo gić, Mustafa Ćerimagić, Mustafa Rigješić, (najvišu zaslugu hrvatskom .saboru, koji je gradu trgovine I obrta, vlasti i škola mu’sll. Mehmed efendmo nije nikada moglo biti Hašim Ramić, Mehmed Zubčević, Selman proglasio oslobogjenje Istom onda, kad ]c manski svijet najlošije stoji u fpme pog|e()|l’ pronagjeno, a djeca mu i danas proklinju Avdić, Sulejman Busulodžić, Rejjžep OmeIrpska vojska zajedno s dobrovoljcima pro­ Od 20 hiljada muslimana kroz 40 godina au ; ovog bijednog .hodžu*. On je D.o umiješan ragić, Derviš Grizović, Hakija Ljubović, Ha­ bila solunski front 1 prisilila, odnosno dovela strijske uprave pored gimnazije, reaike, Pr5,' I u poznatu Solunsku aferu, zbog koje je lil Ramić, Zaim Ramić, Hamdija Kapetanoired gotovo riješenje Karla Habsburškog, da i osugjivan na dužu robiju. Pošto je pomi­ vić, Alija Omeragić, Agan Korić, Mrs. Магу parandije, trgovačke 1 zanatlijske škole, svr. ! zda proglas na narode, da sami sobom šilo je jedva 20 Sarajlija muslimana gimna<. jj lovan, otvoreno je počeo da ispovijeda re­ Volić, Sulejman Vurkovič, Naz.f Jaganjac. opravljaju. Hrvatski je sabor samo objavio MJu I realku, a 20 th šerijatsku Školu. To je publikanske ideje. On kao takav, nema i Sulejman Koraica, Sabit Busulodž.ć, Deiviš gotovo stanje stvoreno akcijom srpske vojmože imati nikakvih zasluga za musli­ Ccfo, HamzS Mehaković, Mahmut Hajirlić, svega 40 ljudi za 40 godina na 20 hiijjd, »ke i dobrovoljaca. stanovnika. mane. Eto kakve ljude hoće »P/avdaši* da šaćir Pofurović, Mehmed Bajgurić, Mehmed Neka »Pravda« pripita Čehe, ko je oslo­ Utješljiva Je pojava, da se и zadnje dobi pošalju u Konstituanru. Da li smo mi m u­ C.kro, Mehmed Krpo, Aril Sarić, Aćim Kibodio njih, da li narodno vijeće u svojoj sjed­ slimani spali na to, da u prvo svoje pred­ jac, Mehmed Jaganjac, Ivan Antunović, Mu­ pojavila volja po manjim mjestima za školu,, nici od 28. oktobra 1918., ili antanta, u čijim naročito u Tešnju, Stocu, Foči, Oacku itd. stavništvo šaljemo ljude sa ovakom proš­ stafa Bošković, Salih Pervan, Muhan Sab.ć, te redovima borilo nekoliko stotina hiljada lošću i ovakim političkim pogledima, a da Bajro Bašić, Nazif Kapičić, lbrahim Bara- pa se čovjek može i nadati, da će ta pojava tchosiovačkih legionara. o sposobnostima — koje su neophodne za ković, Muharem Serdarević, Husein Serda- i veća mjesta povesti za sobom. Biagotvor-Vogje oko »Pravde« htjeli su zavesti mu­ svakoga poslanika koga šaljemo u skup­ revićj lbrahim Babović, Aiija Osmanović; nom potporom »Gajreta« Izdržava se danas • slimanski m ilet Htjeli su mu onemiiitl našu štinu, koja ima težak zadatak da izgradi po ‘ D: Rizvau Ćerimagić, Mehmed Ćosić; vrlo lijep broj naše mladeži po školama sred- 'j vojsku, omalovažavajući najprije srpsku voj­ -0 _3 ____ Đ: Sejdo Busulojdžić,, Nuri Dželadio, njim i višim, a 1 po zanatima, pa Je očekivati, ' temelje našoj državi — i ne govorimo. t_____________ sku f poricajući joj prvenstven položaj u akNeka javnost kaže da li kod . Bek.r, Jozo C rk o ; po 2 K : Alija da će se ovaj rad prenijeti i na ostale kra« сШ našeg oslobogjenja. budućnosti Muslimanske Crg-”^i'.adje nema Besi. ,k--L:— --------- ihr,i,imlbrahim jeve naše Kraljevice.' lbrahim тToromanović, A docnlje indirektno omalovažaju f kriti- ■ ostali svijet prava, ua nas. stnaaa onakvim, Redžep, Cović, Ignjat Rađulov ć, Vinko Baš sada se silno nvlgja potreba n inte. ■■ kuju pozive na dvomjesečnu dužnost, na koju !kakvi mi u stvari nijesmn Krajina, 1 -Ijko, Sulejman Hasanbego- ligencijl, kada treba sam sebi kuću izgra- jj Je obvezan svaki podanik I kažu u »Pravdi«, I vić, Alija . mpašić, Hasan Karadžić; gjivati. Naročito se sada osjeća teška poslJe-( i kako se zovu branioci porodica, a za njih se | , po 1-50 D: ; Sučtć. dica nepismenosti, jer se ne može putem1 I в!ко ne brine, dok se Austrija za njih bri­ _ w j" . oštren je >ada. Kako nas Gajretova štampe u šire slojeve mase unositi prosvjete.! г nula! & n f r P f n n t* П X C f} “РГ[ ivješ av , ona je proširila svoj rad ne može se raditi na podizanju naroda. Nama više ne treba Iznositi ništa, * W IV l/v J p » J * « ј na južne krajeve naše Kraljevine u MiakeRad pojedinaca ostao Je osamljen, pa jej j ovoga se vidi, da su vogje Jugoslavenske đoniju, Kosovu, Metohiji i Sandžaku. Kon­ nužno; da ih se pomogne, a ujedno da se1 I Kolike i kakve su prepreke nama muMuslimanske Organizacije htjeli da uštrcaju sekventno vome i potrebe .Uajretove* iz i jedna organizacija sprovede megju musli-J I otrov u,muslimanski svijet, da ga dovedu u1 slimanima u Bosni i Hercegov ni stavljane dana dan bivaće sve veće, pa manskim svijetom u tu svrhu, da se analfa- \ spor I omrazu s vojskom 1 da mu današnju 1 put od sirane propale Austii. i vi. o 1 iznosimo upozoravajući na ovo našu belizam zatire, a pismenost širi. Sada dolaze, ! našu narodnu vojsku prikažu kao nametnika,, zinib eksponenata u ovoj zemlji, da se ne braću i pr.jatelje u pomenutim krajevima, duge .zimske večeri, pa se može sijelitl I ra- 1 razvijrmo na kulturnom, prosvjetnom i nanasilnika 1 nepravdu, da u svojoj sredini razviju što jači i življi diti, a ujedno u raznim društvima pokrenuli , i Na sreću, a drugo se nije moglo ni oče-. cijpnalnom polju, to je svakome laiku porad raegju svojim ljudima, da se ova usta­ i tečajeve za nalfabete. Dužnost Je naše svje­ lldvati, muslimani Bosne I Hercegovine posli . znato. Do nemoralnosti je iskorišćavala nova što obilnije potpomogne, jer su joj sne omladine, da ovaj posao povede odmjih, : šali su glas savjesti 1 zdrav patriotski osje­. ona nesvjesnost naših masa, da bi ih što dužnosti ogrom ne,'a neće im ni u kom slu­ dok joj priskoči u pomoć naš »Gajret« I j ćaji vršili svoju dužnost, ako ne bolje, 1 duže zadržala u mraku i tmini i na taj načaju udovoljiti bez naše obilne pomoći. vlast. Naša će dužnost biti, da sami pokre- * ono ravno sa ostalim podanicima. Vogjamai čin iskoristila protiv naciohalnih elemenata. , Pored navedenog, još i utjelovljeni nehaj Braćo, upamtite, da ne živimo u tugjoj, nemo u Sarajevu nekoliko ovakvih tečajeva ■ 'Jugoslavenske Muslimanske Organizacije nije nego u svojoj državi, koja je spremna da za analfabete, pa molimo, naše istomišljenike, ' . našeg elementa jasno se i grdno odražavao pošlo za rukom, da Muslimane dovedu u nam učini sve što može da nas podigne, širom domovine, da to Isto svaki u svome prijateljski stav s našom vojskom, a kad im , a našem jedinom kulturnom i prosvjetnom jer mi smo njeni sinovi. To je ona već do­ mjestu učine i preduzmu. ^ I to nije dosada uspjelo, odsada sigurno neće. j centru — našem .Gajtetu*. Za to nećemo kazala, a i dokazaće nam sa obilnom sub­ 1više ni da govorimo o prošlom, kad smo vencijom, koja će nam se "baš radi ovog hvala našoj oslobodilačkoj vojsci doživjeli, proširenja »Gajretovog* djelovanja podi­ da se možemo slobodno i nesmetano nacionalnoj dižavi uz njenu pomoć i slo­ jeliti. P is m o Lijep p rim jer .GaJretOTOg* p rijatelja. bodno razvijati. Polje rada nara je široko, samo ga treba svojski obragjivati. Golovo Gajretu je ovih dana stigao dopis iz Mo­ Meglu »Radlćevclraa« 1 »Zajedničarima«, čitav taj naš rad je skoncentrisan u glav­ stara od našeg vrijednog zanatlije —; brijača Mustafe Vilagorca, kojim izvještava .Gajre- Kako zagrebačke 1 beogradske novine jav^ Od jednog našeg prijatelja dobili srao nom u našem Gajretu i nepatnotski je •Đjedeće pismo: bratski nepolpomagati ga. Rezultati prošlo­ tovu* upravu, da je spreman od svakog ljaju, Radićeva stranka je odbila kooperac№ .K ad bi čovjek htio pobrajati sve po­ godišnjeg rada Gajretova i njegove vrijedne svoga stalnog mušterije prikupljati za .Gaj- koju joj je ponudila »Hrvatska Zajednica«. U grješke, koje Pravdaši više hotimično, iz uprave, jasan su nam dokaz, što se sve ret* mjesečno po 5 kruna; osim toga sa- odgovora radićevaca vidi se Izmegju osta­ opštava, da je spreman uz popust od 50°/° loga 1 to, da oni zamjeravaju »Zajednici«, šW neznanja čine, ne bi bilo ni kraja ni konca može učiniti kad se hoće. ■vladina strandg« i što su kao takovi su­ ^loroe opisivanju. Oni su za ove dvije go­ Mi smo — a to nam je I sveta duž­ brijati i šišati sve naš? pitomce .Gajretova* dine dana naštetili muslimanima ove zemlje nost — odlučili, da u svome listu otvorimo konvikta u Mostaru, a oduzetih 50%> da djelovali« kod imogih progona »SeliačM toliko, da se to uz najbolju volju, ni za stalnu rubriku za .G ajret"; stalno ćemo će davati .Gajretu* kao prilog 25°/o- Daj^ stranke« 1 njenog predsjednika Stjepana Ra, četiri godine energična, pametna i poštena voditi brigu 0 njemu, ali ćemo u isto vre- bog da se i drugi ugledali u ovako lijep dića. Na taj odgovor radićevaca »Hrvat« kalj ^ primjer našeg prijatelja. ispovjednik kroz plač iznosi: »Ne znamo si« 1 rada ne može izgladiti. Oni su na svakom me i osugjivati javno svakoga opoga, gumo, da li bi »Seljačka stranka« voljela. Ц koraku, kao što je poznato, zavagjali i mra- ko to bio, ko bi se najmanje ogriješio 0 nije na vladi »Narodni Klub«, za čija djela žili braću, koju samo vjera dijeli; nastojali ovu našu ustanovu. Za to ovim i apelujebaca odgovomćst I na »Hrvatsku Zajednlc°«| | su svakom prilikom, da muslimane pred­ mo na svu našu braću, naše prijatelje i ro­ :o-1 ili bi voljela, da na vladi bude d.uga kaj stave kao razoran, neprijateljski 1 antidr- doljube, da sfc svakom zgodom sjete ove j 1 lavni elemenat, koji je ispunjen mržnjom naše uzdanice, jer je na nju pala teška duž­ VH-vUvUivUUUvV U U t u U U l stranka, možda i demokrati, pa da Ргог:0 Vili »Seljačke stranke« budu povjereni njihovi i neprijateljstvom prema ovoj našoj, teškom nost da izdrži i izvede na put na stotine rukama. Ova želja nije nelspunjiva, pa os,,*‘ mukom i krvlju stečenoj otadžbini. Oni se naše siromašne djece. ljamo »Seljačkoj stranci« nadu na njeno toga štetnog posla ne ustručavaju ni sada, Naši rodoljubi iz A merike. Blagodaprilikom isticanja kandidata za Ustavotvornu reći agilno razvijenom radu uprave u na­ 1punjenje«. Skupštinu. I tom prilikom hoće pred cijelim šem .Gajretu*, koji je rad dopro čak i u Ovakav politički moral .može da v!w svijetom da prestave nas muslimane kao Ameriku, neobično nas raduje i pruža nam samo i Jedino kod ljudi njihova kova. Znaj elemenat, koji i u Narodnu Skupštinu želi nadu u brzu i bolju budućnost, kad mo­ da za frankovce nije nemoralno proganjan« da uvede ljude, koji mogu b.ti sve drugo žemo ____ danas _________— nekoga —- ma ko to uopšte bio, nego Je И zabilježiti, da su se i naša uiaia braća samo ne prijatelji ~ J današnje države i naše u dalekoj Americi sjetila nas i našeg .Gaj-! tanje od moralne kvalifikacije, ko to, odno$4 narodnejdkas.ije. Evo jednog primjera, kojijieta* sa ob.inotn potporom od 75.000 K.I ■ ■ ■ ■ > ■ £ , koj a Stranka to proganjanje vrši. E J I Iz Bilješke. unutrašnjosti. Muslimani! Oglašujte u „Domovini” M iL �Broi a_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ♦ ' ' -»PO M O V IN f«.................. ................................................. ' Sirana ЖГ Kako Iz Skoplja javljaju, arnautsH »Zalednlčarl« za Radića. U Isto vrijeme, jer »ona šaka Individua, koja nlle s njima ne j država mora kazniti po zakonima koji su banditi, njih dvije stotine na broju, a pod, jjok »Seljačka Stranka« u Zagrebu odbija ko- zaslužuje nikakove pažnje, nego ih treba рге- i obvezni za svakoga i u svakoj državi, I Za nas Muslimane od naročite je vodstvom nekog Vališa izvršili su napad na, pperaclju u Izborima, kolu Im je ponudio Na* gaziti«. Delegati Hercegovine sa »Pravdaške« opasnosti ovakva akcija. Tražeći od коп- Galićnik. Ovaj je razbojnički vogja iz lela podni Klub I dok lh napada radi progona Se­ ljačke Stranke I njena vode Stjepana Radića, onopiađašnje sarajevske skupštine gospoda 1ferencije mira zaštitu, htjeli bi izvjesni naši, Zajca kod Vičeva i napada sve krajeve o j L dotle Dr. Ante Pavelić na sastanku za- Jusuf ef. Tančica iz Ljubuškog, Husnl ef. Ser-j izrodi da načne od muslimana tako zvanu Sandžaka do Oaliinika. Ova je banda na­ rebačke organizacije »Narodnog Kluba« za­ darević.iz Ljublnja, Mustafa ef. Stranjak Iz manjinu, kao što su Madžari i Nijemci. A pala prije neki dan i na načelnika Šušića ljeva, da se pusi na slobodu Stjepan Radi; Stoca, pripovijedali su nam Javno u sarajev- j mi Musi mani nismo nikakva manjina, nego na putu izmegju Novog Pazara i Raike. ovo Je Jedan od mnogih dokaza »Narodnog skom muslimanskom klubu pred desetclma članovi ovog naroda na svom domu. Oni Poslan je na insekciju Zivojin Lazić, pa Kluba«, aa hoće da ode sasvim u lijevo I da svjedoka, da su oni naročito došli na skup­ koji su htjeli da Muslimane «‘ave na jednu poznavajući njegovu sposobnost možemo se nadati dobrom uspjehu. Identificira potpuno sa elementima, koji štinu, da traže slogu 1 zajednički muslimanski deredžu sa Madžar.ma i Nijemcima, zaslu­ Zabranjen ulaz madžarskim listo­ jtvoreno istupaju protiv naše države. »Na­ Istup na Izbore, ali da je na skupštini bio žili su, pored kazne vlasti, još veću, vječnu rodni Klub« nam svaki dan pruža dokaza, takov teror Sakibovaca, da lm nisu dali o kaznu od strane Musi.mana, čiji će inte­ vima. Pošto madžarski listovi, .Kis Ujkako boće da se.približi elementima a la slog! ni progovoriti. Nadodali su nam, da su resi imati dovoljnu zaštitu u općim zako­ s4g* i .Pesti H rlap*, .Magjrarorszig* ■ Radić, Saks, Fank ltd. Nevjerovatna stvar, očito vlgjcll, da bi Ih osramotili l sa skup­ nima, pa im neće trebati tražiti izvan dr­ .Pesti Naplć" pišu protiv interesa naše! države, to im je ministar unutrašnjih djelaj ida ljudi, koji se razbacuju, da su oni jedini štine Izbacili, da su o slogl 1 progovorili. Radi žavnih granica. I pravi predstavnici hrvatskog naroda u na- toga 1 njihov sudrug Mujaga Komadina — Regentov put u Zagreb. Posljednih zabranio ulaz i rasturanje u našoj zemlji.1 lo] Kraljevini, traže vezu sa elementima, koji koji je po dogovoru Imao na skupštini prvi dana su sve zagrebačke novine bile doni­ Od odjelenja javne bezbjednosti Ministar­ raspačavaju u hrvatskom Zagorju proglase, iznijeti predlog za slogu — nije smio od te­ jele vijest, da će Nj. V. Regent doći t stva Unutrašnjih djela br. 23.470, 27. ok»j koji su puni najpogrdnijih napadaja na našega rora ni progovoriti. Zagreb i nastaniti se u svome novo ure- tobra u Beogradu. Ovo su doslovno riječi, koje su nam po- gjenom dvorcu na Jezuitskom trgu, gdje bi Sijedoga Kralja, Srbiju, Srpski' Narod itd .1 ■pućuji! svoj narod, kako će im u »Izvjesnom menutl delegati iz usta u usta pred desetcima ostao dva mjtseca. Kako sada javljaju iz momentu« protiv Beograda biti u pomoći svjedoka u muslimanskom ! rbu kazah, pa Beograda, ovaj je put odložen za izvjesno neka gospoda čitaoci vide kako su »Prav­ vrijeme. U obaviještenim krugovima jiraća Madžari i Talijani. Nevjerovatno, ali na žalost — Istinito. daš!« za slogu. tvrdi, da je ovo odlaganje došlo zbog Mišljenje u Beogradu o Ispadu Izbora. U ružnog, vremena, koje je ovih dana na­ л Važnost Regentovog puta u Atenu 1 Boljševici u Hrvatskol. Odjelenje javne Bczbjcdnosti u Beogradu javlja: Žandarme- beogradskim političkim krugovima drži se, da stupilo. Beograd, 2. novembra. Na današnjoj sje£l će Izbori za Konstituantu donijeti približno rijska stanica iz Kapele (Hrvatska) javlja Bolest vojvode Mišića. Beogradska nicl ministarskog savjeta razgovaralo se I a pvo: »28. tek. mjeseca došli su dva boljše­ ove rezultate: Radikall 140—150 poslanika, štampa javlja jednu tužnu vijest, da se bo­ Regentovom putu u Atenu, kojemu se u upu-, vička' agitatora u selo Lipovo Brdo, opštine demokrat^ 50—70, Pučka stranka 40—50, Ra- lest vojvode Mišića iz dana u dan pogor­ ćenlm krugovima podaje eminentno politički, JCapeia, kotar Bjelovar, u kuću seoskog sta- dićeva stranka 25—30, Hrvatska Zajednica šava. Uz tešku boljeticu od ko,e već značaj. .teši ne Steve Suveljaka f tu sakupili nekoliko 10—15 mandata, a ostalo razne manje sku­ odavna pati, nastupilo je, kako su liječ Atena, 2. novembra. U političkim krnjo-' bkolnih žitelja te im se predstavili kao bolj­ pine i lokalne kandidature. Idemo da vidimo. nici ustanovili i zapaljenje pluća, pa se vima živo se komentira dolazak Regenta ševici’ dodavši, da oni imaju trupu, od 20.000 Izborno grupisanje stranaka u Dalmacl’l. usijed toga Vojvoda vrlo slabo osjeća. AleKsandra u Atenu. Kraljević je primljen sa Budi — valjda u Madžarskoj — a kada budu Izborni odbor vanstranačke grupe zaključio Kriza nije nastupila, ali je se bojati, jer osobitim počastima. Kraljica udova Olga pri­ iavuda prolazili, da lh se seljaci ne trebaju je, da predloži narodnim strankama u Dal­ bismo mi u vojvodi Mišiću izgubili čov­ redila mu je u dvoru ručak, a u večer je bla ništa bojati, jer da oni rade za narod. Isti maciji: demokratskoj, pučkoj, težačkoj 1 radi­ jeka sa kojim možemo biti ponosni u ci­ svečani diner, kojemu su sudjelovale na], isu bili u vojničkom odijelu, naoružani voj­ kalnoj, da bude nosilac listine dr. T r u m b i ć, jelom svijetu. U Vojvodi bismo izgubili istaknutije grčke ličnosti. Regent Aleksandre ničkim puškama, i -poslije kratkog zadrža­ jer Dalmacija trteba da plebiscitom izrazi jednoga od najboljih vojskovođa evrop­ se jučer automobilom vratio u Beograd. vanja, ispalivši dva hitca u zrak, otišli su iz svoje povjerenje našem prvom ministru ino- skog rata, kcji nam je sa malom, ali heroj^ela. U isto. vrijeme oni su istukli bačvara stranih djela I da naglasi solidarnost s • r skom sinskuni vojskom donio oslobogjenje. Oko grčkog prijestolja, Jvana Murglća' zbog toga, što Je upozoravao vim radom. Ovaj predlog biće b - sumnje Daj bo... da ove vijesti budu samo bo­ ~ Beograd, 2. novembra. U pitanju naste-i ude, da ih ne slušaju, jer da se ne zna ko usvojen, jazan i da na tome i progje. panja princa Pavla na grčko prijestolje po-| u oni«. Radikatskl nosioci lista. Kako doznajemo Z r n a .ka dobrovoljačka konferen­ kazale su se nove poteškoće, koje će jedva) Iz ovoga prednjeg Izvještaja najbolje se ova gg. biće nosioci radlkn’nlh lista za Bosno cija u Beogradu. Ovih dana su de.egati biti riješene. .vidi, ko zavodi na stranputicu seljake u Hr­ Hercegovinu: Gosp. NiMIa P a š 1ć za banja­ naših dobru i ljaca iz sv>h krajeva naše Kra­ Atena, 2. novembra. Za 7. o. mj. odre- 1 vatskoj 1 kome Je u interesu, da se hrvatski lučki okrug; gosp..Dr. МПипко Ve n ić, mi­ ljevine održali - terenciju u Beogradu na gjeni Izbor) za grčku, komoru, odgogjenl suj nfstar g. kojoj : se iešavala dobrovoljačka pitanja. Seljak buni protiv svoje države 1 reda « njoj.’ nistar, predsjednik za tuzlanski do 14. o. mj. *■' Dr. Laza M a r k o v lć za mu г I; bivštiJedn0 0<ј nijglavnijih pitanja kojc je na poslanik u Petrogradug. Li..,Miroslav S p a- QV0j k0IilerenL jl[retiran0i ш je pitanje Iz Predsjedništvo Ministarskog Savjef* 1 a lk o v i ć za bihaćki, a predsjednik vlade в ,zDore. 0 tome je k0Qfer£ncija Beograd, 1. novembra. Dosadašnji pres--] g. Dr. Milan S r š k i ć za sarajevski I frav- donij£|a svoj zakljufak Ne 2ра:л0 tačn0> biro Ministarstva Inostranih Djela prelazi U nlčkl. Kao što se vidi, ovo su ln .. a ’r~a Си)СШ0( ga <<e j dobrovoljci izaći u iznadležnost Predsjedništva Ministarskog Sa­ Imaju silan odjek kod Srba u Bosni. Sudeći' boie sa 5УОј,ш kandidatima i to u svima vjeta. O tome će u »Službenim Novinama«' IZBORI U HERCEGOVINI. Jutros nam prema izbornom pokretu 1 raspoloženju, to - |nalim 0 potankostima n ovom Brzojavljaju lz M o s t a r a slijedeće: Obzi­ gleda, da će radikalna stranka dobiti najveći pogledu nemoŽ£mo 2a saGa niš;a ге6< dok izaći uredba, koju Je u odsustvu Kraljevića Regenta potpisao Ministarski Savjet Naro-j rom, da ie u cijelo) Hercegovini, a osobito broj poslanika n Bosni. U njihovim se kruпе saznamo jz jzvješ aja ove konference, n Mostaru zavladalo veliko neraspoloženje govlma računa na 18-21 mandat. Od svih I koji će sigurno izađ „ njlhovom ovd. gla- Sitim poslovnikom regulisaće se osoblje Preabiroa. t jf Г~ Г prema »Pravdaškol« kandldaclono] Korkut- naših stranaka, oni su poveli najjaču aglta-lsilu >Novoj otadžbini*, Baljićevo] listi — to smo ml Mostarci jučer i održaju najviše zborova. Nova akcija. Proputovali. U nedjelju su proputo­ održali širi pouzdanlčki sastanak, na kojem Iz Radikalne organizacije u Zagrebu. Na vali kroz Sarajevo za Crnu Goru g. g. Zagreb, 2. novembra. Jučer Je u Unfon|e učestvovalo oko 100 delegata Iz svih mo­ sjednici zagrebačke organizacije Narodne Ranistar ishrane i obnove zemlje R sto Jojić Kinu bila vanstranačka skupština, kolu Ja starskih mahala. Zaključl'l smo jednoglasno, | dikalne Stranke, koja Je neki dan održana — i minis:ar Andrija Radov.ć, bivši č.aa naše otvorio Dr. Adolf pl. MI h a 11 ć. Govorilo ja Ida ne primamo »Pravdaške« kandidate, nego .prihvaćen je odborskl predlog. da se za no­ delegacije na konferenciji mira u Parizu- više govornika, megju kojima Dr. S p e v e o jćemo glasovati I radili za našu naročitu listu. sioca Izborne, liste za grad Zagreb istakne Put ministara je u sukoj vezi sa pred­ . Jovo B a n ja nln, koji su istakli, iz kojih, M u će nositi Husaga Č i š i ć poznati čisti I Antun pl. M lh a lo v ić , bivši hrvatski ban. stojećim izborima. se motiva pokreće vanstranačka akcija. Krlpošteni rodoljub neprestano od svoga djetinj­ tikovan je rad političkih stranaka, za koji la stv a od Džablć-Firdusova pokreta, pa sve Jedna ministarska naredba. Jovo Banjanin rekao, da se u glavnom sastoj do danas. Husaga je za vrijeme rata bio slino ministar pravde na osnovu člana 11. uredbe od praznih riječL ■' ' proganjan, hapšen, Interniran po Aradu I po o naknadi štete prouzrokovane ratom 1914. IBIhaćn, pa Je u svim teškim mukama 1 isku­ do 1920. godine odredio je kao početni dan Obustava hrane za Austriju. šenjima Iznio svoj briljantan karakter uzorIz adm inistracije. Ko primi ovaj broj za podnošenje prijava 1. decembar tekućoj jnog rodoljublja. Maribor, 2. novembra. Ovdašnja željez­ godine. Pravo na prijavu i prema tome 1 na Kad smo jučer stvorili ta] zaključak, svi lista, molimo ga, da nam pretplatu do kon- naknadu štete imaju samo raniji gragjani nička direkcija izdala Je -objavu, kojom se od ove godine u iznosu od 10 Din. ili 40 K danas obustavlja svaki uvoz žita 1 blaga 4 imo ga potpisali — I odmah počeli energičan odmah pošalje. Ko nije namjeran naš list Kraljevine Srbije i Crne Gore. Prijava štete Austriju, Jer Je Austrija puna ove hrane. pad I sakupljanje daljih potpisa od našeg u pretplati držati, molimo ga da nam ovaj člniče se na naročito štampanim formularima kllmanskog građanstva. Do ovog časa Iraaprijavnih lista za naknadu štete, koji su go­ broj odmah povrati. Pregovori sa If?"'om otpočinju. jdemo 600 potpisa. Odmah smo poduzeli ko­ А1ега u M ostaru. Prekjučer su se tovi I ra?dati policijskim vlastima. Izdata je rake kod ostalih svih kotareva Hercegovine, Beograd, 2. novembra. Jučer je našoj povratili iz Mostara g. g. Vidoje Mišović, naredba da one odmah ispošalju prijavne li­ Jer su 1 tamo veoma nezadovoljni sa »Pravvladi stigao poziv i " nnske vlade na po­ načelnik upravnog odjelenja zemaljske ste opštinskim sudovima. Od 1. pa do 30. de­ dašklm« kandidatima. Izgledi o uspjeh su novne pregovore g'ede Jadranskog pitanja. vlade i Milan N kolić, šef odjelenja Mini­ cembra zaključno treba svi oštećeni da se yrlo dobri. Pregovori će biti u Rnpnl'u, jednom poznatog starstva Unutrašnjih Djela. Pomenuta go­ obrate nadležnim vlastima 1 da traže formuAgitacije. Predsjednik »Pravdaške« orga­ spoda boravila su u Mostaru nekoliko Iare prijavnih lista ili u nedostatku ovih da kupalištu kod Genovc. Danas u 10 sati prljg nizacije gospodin muftija M a g i a j l l ć pripo- dana i vodili izvide odnosno akcije po­ traže uputstvo za njihovo pravljenje i da for- podne bila je sjednica ministarskog savjeta, ц/Jcdao je na skupštinama po Posavini, da su znatog Pekmez eff. Spahića, koji je ono- muiare popune. Popunjene prijavne liste pre­ na kojoj se raspravljalo/u glavnom o izvanj^ rPravdaši« nastojali, da svi muslimani složno madne rasturio letake sa antidržavnom sa- daju se nadležnim vlastima prema propisima skoj situaciji povodom poziva talijanska Jstupc na izbore 1 da su grupi »Obrane« ■1 Ovaj poznati politički šarlatan i , uredbe. Niko od oštećenih da ne propusti u vlade. Naš delegat ml-lstar Dr. S t o j a no­ našim ljudima ponudili slogu 1 zajednički istup prijatelj frankovaca, htjeo je da govori u tome roku prijaviti svoju štetu, jer poslije 30. v i č, koji se nalazi u Maćedonijt, brzojavne pa Izbore — a da smo mi i »Obrana« tu po- ime muslimanskog nrleta pa je na leta- j decembra tekuće godine zastarava pravo na je pozvat u Beograd. Naši ielegatl po svo^ puđu odbili. Ova tvrdnja nije Istinita. »Prav- cima oglasio, kako će tražiti ztšiitu za prijavu štete. Svedosada date prijave ne prilici odlaze ekspresnim vlakom n četvrtak Pariz, 2. novembra. Kako javlja »Tcmps«, flaši« ne samo da nisu ni pokušali govoriti o muslimane na konferenciji mira. Razumije | važe i njih sudovi za ratnu štetu r.eće uzida državna vlast ne može pustiti mati u postupak pri dosugjivanju ratne od- jugoslavensko-talljanski pregovori biće Ч ilogt i o zajedničkom istupu, nego su njihovi jprvacl zajedno sa MagiaJHćem na čelu javno ovaku akciji nekažnjenom, jer tiažitl izvan' štete. Od ministarstva pravde br. 2075 29. ok- 1Cajniogli kraj Rapalie. ' tovotili, da nemadu s kim govoriti o siogi, dižave znači bunili se protiv diž^ve, a to , tobra 1920. u Beogradu. ' ' -■ ■ f Najnovije vijesti: f Oko izbora, Domaće Dijesfi. �_ В грц Oko Male Antanta. » ■' Prag, 1. novembra. Na doručku, koii Je ,3ao Dr. B e ie £ u čast Take Jo.ieska, držao Je Dr. Beneš zdravicu, u kojoj Je naročitim .naglaskom spomenuo zaključenje sporazuma Jzmegju naše Kraljevine i Ćehoslovačke Re, publike. Odnosno Poljske, rekao je, da se nada, da će se Izgladiti nesporazum lzmegju nje i Ćehoslovačke. Sporazum Jugoslavije, 'Ćehoslovačke i Rumunije Dr. Beneš je ozna­ čio n interesu mira Srednje Evrope s budu­ ćom Rusijom. U odgovoru Jonesku Je rekao, da su Interesi Rumunije 1 Ćehoslovačke istoIvjetni, a osjećaji oba naroda da su bratski. Proširenje malog sporazuma susjedne drža­ ve, koje su nastale ,lz pobjede od Baltičkog ido Jadranskog mora, Ima jedini cilj, očuvati mir, što znači, da se potpuno očuvaju ugovori o miru, koji su najbliži 1 najpravedniji megju ■svjrna ugovorima o miru, koji su Ikada dali pobjeditclji pobjegjenima. Na svršetku go­ vora Jonesku je naglasio, da su sadanji naši veliki saveznici ostali uvijek naši saveznici, I Jer se Mala Antanta ne misli od njih od'dvaJatL ________________ I С а о а јв в с к а Ф а б о и к а Капа и Шешира Ш: Сише Милутгновика ул 12. (кошак Кчања Петра) I l li l B MonDVšća ulica broj 3 (prelio puta Hotil „Eircpa" В ел н кп пзбор свак о вр ш их фазола К А Н А sa јессљ у п зип ску сезону. - Сисцнјилпа ш радбп Ш У Н А Р А од евглеспог кримера за све нпше крајеве. Л лјепи избор UIEIU III’ A за господу. П реузпнамо сво лиферације за дрзк. подузећа, опћипе, школо друш тва итд. jjj Ш Prava domaća kuhinja, psrantovana prirodna pića. — Posluga ИзрадСа солидна, цијене умјеренв и строго утврђенв. Carigradska НШШШ E== ” DRItIH” = otpremničke i prometno dionik društoo Strne miiutlnoulća ul. 2 (preko uuta „Prosojeie‘9 LIF1RUJE NAJBOLJA о ш za Бошао јхј Sarajevo, Milutinovića (Koturova) ulica br. 8. Izvrsna orijentalna jela. Cijene umjerene. svake vrsti i u svim količinama, rezana i 1 rij* lu apcepamcama z u ic zm a uz u m e re n e cen, ^ p o ru č u je ss brzom dostavom v «:t?ću Л Б ПГЈ Е К Б !K „ЦјРОМЕТ T ' •ab. Х А ЈМ /> / ^ неввнвннвево/звввавввнвннвнв E S M E S ' K S iS B S S H S S B S I w7с=гЈ г 5 Р J F J r J F JrvP Пррду i ва отпрелу покућстпа. — Похратмгпаље робе na властч ij j i c io ариш ту, са властитих прш иЈ.учлим колосјеком. Прода;а г; ^sor дрвета и угљена на велико и на мало Експ орг дрвспог ћумура. Гепсралпп застушшгс творпицо шампаљца Ј. Т срлсј п др., Б у дш ш е ш та KO и ш педицијско д. д., СараЈево П РИ Ј6 Л Е О П О Л Д Д B| M l l C l . l\ C ir « 2 U Z d . П о с р е д н и ш т в о за ц а р и њ е њ е р о б е . ПривилсговзнаАгрзрнд Ј |ПОТПУНОупла^|јцјј|јц u Комерцијална Банка ........... зницa и з в р ш у ја д с а н а к е и у и о в ч п њ а * у д р ж а в и СХС. и у и н о з е м с т в у . sa Босну и Херцегсвину. • ii •25 ■ м u ■ ii в U ■ u ■ i. в 1ј в I в Ј " i , * j j j . i i ^ . • ] КК УРЕДОВИИ САТОАИ ОД 8-12 САТИ. ■Ih ii t i U U rftlfflfin ■ИИЧЧД т Срлека Ц е н тр а л н а Б а н к а за Б . w X . д . д р у ш тв о Дионичка главница К 20,000.000*—. Резервни фонд око К 5,000.000*—. ‘ впав Централа у Сасајеву. Филијале: Бања Лука, Бос. Брод, Вишеград, Звормнк и Мостар. V — " (Трвха улоге и* улохла пвнжвпе ■ »екукв paijn ■ укапакуЈв n иајповолнвЈе. — Вршв eis аЈењачке поеловв (в јам евввоврежж вгрвнж вовац в векове в> виоетрвветво) у» вајооволавјв уеловв. — Кскопт/јв в рвесЕОптЈЈв жјеввцв. — Daepmjja валогв ia ВЈП^ва&в ■ продају взпврв од врвјвд* L. . . (држишх шшв^Му Д040М1, акдвјв bi uj јл п»|кулаетиијв јсловв. — Двјв вредвтв no тввукев рачув/ (вовто коревтЈ ао врдо i j j u n u /вдовхва. 1 ----' V t свввв Оаввареквж посјовввв ддј. вв вжхгјвв jcbbhb в пввввна оОалјешгеа«. ЈВ !Д ј u Ш 2Е5Е31Г- VjnF#W>rw'|rYYWWww^wY^JJ Подружница Љ убљанске Кредитне Банке у Сарајеву: СРЕД И Ш Њ И Ц А : Љ убљ ана. П О Д Р У Ж Н И Ц Е : Б о р о в љ е , Ц е љ е , Ц е л и в а ц , Г о р и ц а , М а р и б о р , П т у ј, С п л и т и Т р с т . Дионпчка главница К 50,000.000*— Резерва К 45,000.000*— Ц рива Ј-лошке na уложпе књнзпце. те пх увавакује еа 4% пето. Улошке na текући рпчун укапакује лајиовољппје. Обивља све бапковпв u пјеиачпв послове .те бурговне вилоге најкЈлавхипје. Даје се онеке апровпзаннјске Креднте. K jn n je и придаје грекке, в гте н вриједносие uuiiupe сввх врстн ио двевиил течију. Фниашџ1ра орирнчие добаве. Г OJgovorni n , ~~.....- 1 urednik Ali *» “• М |м |* eL Raljević -------- - g;|ainparlja .Bosanske Pošte«!. З и г ф 1* � https://kolekcije.nub.ba/files/original/76fc2e1aa7cbdb6d86d540ca161a03e6.pdf 5fbedb0ccebba8ff7c9b94bd38f7ebc4 PDF Text Text ':С и * м Poštarino plaćena Predplata 60 dinara god iš­ n je - — Za inozem stvo 80 ■inara. Trom jesečje i po* p lugodišnje u srazmjeru □ ""l. ! ; Iz la z i p o n e d je ljk o m , s r ije d o m i p e tk o m . j U r e d n iš tv o se nalazi *' Ćukovića ulici broj 7. II. kal desno. — Telefon broj 43| O g la s i s e p l a ć a j u : 1 cm ' po 1 K 50 h. Vlasnik: Šerit Arnautović Broj 3. NEZAVISAN n^SLinANSKI LIST Sarajevo, petak 5. novembra 1920. Glavni urednik: D r. A v d o H a sa n b e g o v lć . Godina I. oduzeti 1 drugomu podijeliti, morati u bode — da će oni sigurno u svako svakom slučaju iz državnih sredstava doba postupati s nama ne kao sa dati primjerena naknada ili u novcu ili storčadima, nego kao sa svojom rogjeu naravi. nom braćom. Oni će uvažiti naš oprav­ Službeni list donosi uredbu o pogra­ * Ovo je sigurno jedan od najžalo­ Mi smo u našem prvom broju na­ dan zahtjev, da naš kapital, koji dobi­ ničnim trupama. One su sastavni dio vojske) snijih momenata u razvitku Muslimana glasili, da ćemo uvijek tražiti, da se kod jemo od države kao naknadu za naše stalnog kadra. U pogledu čuvanja granica 1 Bosne i Hercegovine. Još pred kojih suabdijevanja težaka zemljom uzme je­ zemlje, bude u prvom redu pripušlen, u vojničkom smislu stoje neposredno pod I četrdeset godina bili su ovdje Musli­ dnaki obzir i na muslimanskog težaka, da sudjeluje u svim preduzećima, gdje ministarstvom vojnim i mornarice, a u po-] mani gotovo jedini gospodar kapitula, koji je potreban zemlje, te da mu se se eksploatišu prirodna bogatstva naše gledu čuvanja granice i vršenja službe a a danas se iz njihovih redova regrutira ta zemlja dade pod istim uvjetima kao države. Oni to moraju učiniti, jer je najveći dio bosanske sirotinje. Nije to- i svakom drugom. Time mi vršimo naš kapital domaći kapital, a sudjelo­ iinansijsko-ekonomskom smislu stoje pogra-| nične trupe pod nadzorom i kontrolom rni-j iie kriva samo bivša tugjinska uprava, prvi dio našeg privrednog programa, da vanje ovakovog kapitala u državnim nistra finansija. — Graničnim trupama duž-l er je ona na razne mahove i u razmuslimanske težake sravnimo sa osta­ preduzećima nije samo interes njego­ nost je: a) Da čuvaju i brane državne gi -j lim prilikama pritiskala i drugi elemelim težacima. Sibima i Hrvatima i da vog vlasnika, nego u dvostrukoj mjeri dio teritorija neposrednih uz graničJ nat jednakom tugjinskom .ljubavi*, pa tako sve težake bez razlike vjere sta­ i interes, same države. ne linije od svake povrede; b). Da suzbijaju ipak su Srbi i Hrvati od ničega eko­ vimo na jednako solidnu ekonomsku Mi apelujemo na svu našu braću i sprečavaju svako kriumčarenje, bilo izl nomski napredovali, a mi konsekvent­ bazu. Muslimane, koje partijska strast nije još inostranstva u zemlju, bilo iz zemlje u ino-! no idemo natrag. Tome smo zlu u mnoDrugi isto tako važan dio našeg lako deleko zaslijepila, da uvide, gdje stranslvo i preduzi.naju sve mjere da sa ■ gom krivi i mi sami, jer ne napreduekonomskog programa jest taj, da upu­ je njihov vlastiti ekonomski interes, pa zaštite finansijski i ekonomski državni inJ | iući kulturno, nijesmo mi na ekonom­ timo i sklonimo one naše ljude, koji da dobro razmisle o izloženim pitanji­ teresi; v) Da štite ličnu i imovnu bezbjedJ skom polju osim rijetkih izuzetaka goće za svoje posjede dobiti od države nost gragjana na samoj graničnoj liniji; g]r : tovo ništa preduzimali. Muslimani su odštetu, da taj kapital u zajednici i je­ ma, te da prema tome udese svoje djelovanje i da nas bez razlike na nji- Da pomažu sanitetske organe u vršenju] kroz to vrijeme u ime same otkupnine dinstvenoj organizaciji Iskorišćuju u tr ’o parfijsko opredijeljt nje podupru njihove službe pri sprečavanju širenja za-l za svoja zemljišta primili zamjerim svo­ govini, novčarstvu, industriji i t d. Ne u pro . ' 3ianju ovog našeg ekonomskog raznih bolesti kod ljudi i stoke preko gra-j tu od preko 50 milijona kruna zlatne mislimo pri tom n i, na ’^ a v vjerski prog^ j,0ji jednako zahvaća inte- niče, u koliko to zatrrži Ministarstvo Na4 i valute — pa gdje su?I Nije li to naša - tcžika, trgovca i velepo- rodnog Zdravlja; i d) Da na samoj granid! najteža optužba i osuda?! Cijepajući separatizam, nego naproliv dižimo ko- rese nt čuvaju državne šume od gorosječe i lova a te u razne stranke i strančice, jedan je risnim da se naš kapita1 i miješa i tak- Ujednika Lez г zlike. Mi ćemo u našem ini sa svačijim drugim sapitalom u dr-l iistu ovoni р1-апјц posvetiti osobitu vode od ribolova. Pogranične trupe imaju1 nastojao osujetiti drugome i one male da odbiju najenergičnije svaki oružani na-; 1 početke, koje su naši napredniji ljudi žavi. G u /n o je. da ta- kapital ne ргс-ј ™žn:u, te svaki njegov dio prigodice padne neupotrebljen, nego dc e u v j e t i ^ , 05B os siliti, pad na granicu. Vojnici pograničnih trupaj I preduzimali u svrhu organizacije i rakoristonosno ulaže i p'ome iSTafe Jej služe do navršene 50. godine starosti. —1 I cionalnog iskorišćivanja našeg kapitala trgovina još nerazvijen:, пс rstvo je-1___ ■■ ■■ Aktivni i rezervni oficiri imaju sve prinadJ f tako, da su i one naše male bančice dva vegetira, te je piesiabo z j ozbiljna ležnosti po zakonu o ustrojstvu vojske i] ostale nesposobne za svaku konkuren- veća preduzeća, industrije naročito do­ Sarajevo, 5. novembra. specija.nim rešenjima za sve oticire. Osim f piju ili za veći kakav pothvat, a naro- maće gotovo i nemamo, л svagdje se Ko *e razbio slogo Hrvafa? — Već л( toga imaju dodatak rta službu i to godišnje: j fcto niiesu mogle udovoljiti svojoj svrsi osjeća velika oskudica novca. Evo, EVO, lk r,il.o aans svagjaju se »Hrvatska Sloga«, od 1—5 godine po 800 dinara; od 5— ltt ioko pridizanja poljoprivrede,-obrta, tr- braćo, širokog polja za rad i privredu, organ Hrvatske Težačke Stranke i »Jugosla­ godine po 1040 dinara; od 10—15 godin^ ! novine, industrije i t. d. Nije kroz ove ako novac, koji će te dobiti za vaše vija«, organ Hrvatske Pučke Stranke. Sva­ po 1280 dinara; od 15—20 godine po 1520 Svije godine iza oslobogjenja naš ka­ zemlje jedinstveno organizujete. — U gjaju se 1 okrivljuju jodna drugu, radi dinara; od 20—25 godine po 1760 dinara; pital sudjelovao ni u kojem pogledu .današnjoj svjetskoj utakmici pojedinac uspjelih pregovora za zajednički istup u izbo­ od 25—30 godine po 2000 dinara; poslije I J niti kod osnivanja novih, niti kod iz- za sebe nije ništa, a ako svoj kapital rima. Teško je izračunati, koliku bi korist 30 godina po 2240 dinara. Predvigjene su) f gradnje starih preduzeća bilo koje vrsti. i ostale pristojbe. — Podoficiri, kaplari 1' 1 jMi smo i za ovo vrijeme u ekonom- zajedno i složno organizujete, možete imali Hrvati u Bosni i Hercegovini, da pregovori Hspjell. Može se reći, da bi Imali redovi imaju ove prinadležnosti: a) Platuij stvoriti čudesa. S vašim organizovanim I tekoj organizaciji pošli prije za korak i patrag nego rtapri;ed. No i ovdje je kapitalom možete lako sudjelovati u isto toliko, koliko će imati od podvojenog Redov 1200 dinara godišnje; Kaplar 1380 ; irivnja samih muslimanskih nazovi vo- novčarstvu, a odatle će te podupirati i istupa o Izborima. Ni manje ni više! Politika dinara; Podjiarednik 1560 dinara; Narednik feja oko »Pravde«, koji su svagdje po­ razvij',ti s.'oje obrte i trgovine ili po­ obiju pomenutiii stranaka jednako je štetna, 1800 dinara; b) Povišicu na rokove dobije stati dionici 1 najvećih preduzeća u sva- po naše narodno jedinstvo, jer na silu dijeli redov, kaplar, podnarednik i narednik: a kazali svoje protivdržavno stanovište, je jasno, da nijesu ni moGu a ni M poljoprivrednoj, šumskoj, ugljenoj, interese Hrvata od interesa svih nas ostalih. početku 4-te godine 144 dinara godišnje; u smjeli računati na d.žavnu pomoć. No ^ je z n o j, električnoj i t d mdustrr,.. Njihovi su programi upereni protiv jedin­ početku 6-te godine 288 dinara godišnje; a' mar­ stvene države, oni su istih načeta kao što je početku 11-te godine 432 dinara godišnjed M; još i danas imamo S organizovanim vašim kapitalom, marnije još kasno 1 Mi u početku 15-te godine 576 din. godišnje;] ju rukama veliku većinu zemljišnog po­ ljivim radom i kulturnim razvijanjem Hrvatska Zajendica u Zagrebu i Pučka Stran­ u početku 21-ve godine 720 din. godišnje;! sjeda, koji reprezentira glavni kapital zauzet će te lako u svakom pogledu ka u Sloveniji. Njih ne dijeli ništa načelno, v) Dodatak na vršenje službe na frontoviBosne i Hercegovine. Taj kapital mi jednako mjesto s ostalom vašom bra­ nego jedino se nisu mogli pogoditi oko man­ ma gdje je najteža služba redovu, kaplaru, eada više ne snujemo pustiti, da bez- ćom u našoj novoj državi, koje nam data. Pa šta su onda izgubili Hrvati u Bosni poduaredniku i naredniku po 600 dinara, po Bogu i socijalnoj pravdi pripada. I Hercegovini što se ove dvije stranke nisu korisno propadne. Mi znamo, da novo Mi smo u našem prvom broju na­ složile? Ništa! A neće sigurno ni dobiti ništa godišnje; g) Graničarima koji vrše službu, Ivrijeme zahtijeva brzo riješenje agrarnog konju daje se dodatak od 230 dinaru) mandate dobije bilo jedna, bilo druga pitanja, ali to još ne znači, da se ono glasili, da je ova naša nova država naše opš e dobro, koje cijenimo nada sve i stranka, nego će opet izgubiti, jer će ih pred­ godišnje; d) Ženjenim podoficirima može mora riješiti nepravedno i to samo na Ministar Vojni i Mornarice odobriti da im Itetu Muslimana, kako to samo u svr­ za koju moramo sve žrtvovati. Kao ta­ stavljati ljudi, koji hoće da razbucaju I državu se izda do 6 kubnih metara drva godišnje hu izborne agitacije viču razni politički kovi' imamo potpuno pravo i na držav­ narod i vojsku 1 sve što Je stečeno velikim demagozi pod firmom moderne demo­ nu Zaštitu i na drfavnu pomrć. Ona žrtvar’"’. Ml vjerujemo, da vogjama i jedne i u naturi ili u novcu. Graničari primaju hra­ kracije. Pojam demokracije zahtijeva so­ nas u svom vlastitom interesu ne smije druge stranke nije nimalo žao tih žrtava, jer nu u novcu ili u naturi. Za tinansiske stražare iz novih oblasti Kraljevine, stupanje u cijalnu pravdu, a ne privilegisanje jed­ pustiti, da propadjjemo, — ali sve to ont nisu žrtvovali ništa. Elem i za državu t za narod 1 za Hrvate pograničnu trupu nije obavezno, ali svaki,I nih na štetu drugih i pretvaranje da­ pod uvjetom, da i mi pomažemo dr­ našnjih veleposjednika u obične eko­ žavu iznutra i prema vani, da svoj lični jedan je račun složili se, ne složili. Zato nam koji nije prešao 50-tu godinu života, a koji nomske proletere i političke malkontente. interes podredimo interesu države, a ne je yeliko čudo, što se sada svagjaju oko toga, je sposoban za službu,'b iće primiien ako To bi bio boljševizam odozgo, a taj je da joj ovako mladoj i slaboj pravimo ko je razbio slogu Hrvata, kad oboji i ne to zaželi. Ovi će se stražari prim ut u po­ u našoj državi nemoguć. Mi smo na- neprilike, da še u svakom pitanju po­ grade ništa, nego hoće da razbijaju i ruše. graničnu trupu ovako: stražar kao redov; nadstražar kao kaplar; prlglednik kao pod­ rotiv Uvjereni, da nijedan tiezven po- kažemo kao antisocijalan i protudržavni narednik; nadpriglednik kao narednik. Či­ tičar, a naročito politički stubovi ove elemenat, kako su to u zadnje vrijei novnici finansijske straže iz novih oblasti; ržave iz Kraljevine Srbije peće nikada na žalost činili nekoji elementi iz vod­ Kraljevine, koji su primljeni u vojsku kao ozVoliti proste otimačine privatnog stva Musi. Jugosl. Organizacije zave rezeivni oftđri, primaće se u pograničnu' lasništva. To nam jamči i sama pro- deni bezdušnom demagogijom ljudi oko trupu, ako to zažele kao rezervu« oficiri. lamacija Njeg. Vis. Regenta, koja nam .Pravde*. Muslimani kao državotvoran Oni činovnici finansijske strate koji su bili svima mora biti jednako sveta. Riješilo elemenat uvidjeće, da će svi trezveni rezeivni oficiri ali još nisu primlje«* c voj«! ве agrarno pitanje kako mu drago, mi elementi ove države, a naročito oni dasku, mogu se javiti u pograničnu trupu 8mo°uvjereni, da će se za sve ono, što'lekovidni političari, koji su Srbiju dopošto bodu рлш1иуц..и iM u v u e .o tu rt, će se u interesu općenitosti jednom I veli do pobjede, a nas do. željene ^ Naše privredno pitanje- ! I f Uredba o pograničnirp trupama. �.Strana л koji je i danas vidan politički čovjek u hr­ drugoga, koje zadiranje ne tangira opšti in­ U’.edbe broj 60. iz 1919., odnosno r u ­ vatskoj politici, koji nije daleko od napa­ teres, nego tek privatni, tada će dižava pru­ sima § a 23. Predhodnih odredaba. I „Jugoslavija" i „Hrvatska Sloga" oba dačkih organizacija i koji je 1917. bio no­ žiti zaštitu napadnutom tek na njegovu tužbu Drugo se takav postupak kosi sa frankovačka lista u Sarajevu ciknule su kao torni politički najistaknutiji radnik Beča i ili molbu. pisima § 358. gragjanskog parbenog P" amija u 'ргоф ри na samu pojavu „Domo­ Zagreba, da se Bosna i Hercegovina ujedini Ovdje neće biti govora o pitanju zad:- stupka, jer se u parnicama o smetanju P vine". To je i razumljivo; to smo i očeki­ sa Hrvatskom.'Takovim čovjekom dokazaću ranja u pravne sfere pojedinaca, koje se kosi sjeda imade samo u^anoviti posljedni f vali, jer kad listovi takovih mentaliteta nebi ovu ponudn, o kojoj mi je taj isti čovjek osta­ sa opštim interesom, nego samo o onom, tični posjed i njegovo smetanje, a ak na našu pojavu zakukali — onda b i naše vio na stolu i pismen akt, kojeg je do desetak koje dižava zaštićuje na tužbu povrijegje- to ustanovi, imade se posjednik obranupokretanje izgubilo svoj cilj. povratiti ■mu fakt.čni posjed (§ з 56 1 dana ijedan ugledan mlagji sadanji hrvatski nog u njegovom imovinskom pravu, pa Gospodu Frankovce najgore Je žabo- sarajevski prvak vidio i pročitao. Da sam tom pogledu b'će govora samo o pravu po­ patb. postup.). lilo, što smo rekli „velikodušni Beograd" i ja šićardžija i pljačkaš, ja bih odmah (u sjeda na nekretnine i o posjedovnoj zaštiti Ako je dakle sud pravomoćno Usta j države, da očuva svoje podanike u mirnom vio posljedni posjed i smetanje, nem "Ч ] „pobjedonosna srpska vojska". To je za ponudu akceptirao, ali sam je ja kao njih strašna novost, jer do sada nisu nau­ sebičan čovjek odmah, ne samo odbio, nego i faktičnom posjedu i uživanju istih. Svako tokom parnice, a još manje u ovršnom* I čili slušati iz zavedenih muslimanskih usta, sara do osam dana lično u Beču predao će priznati, da je održanje i neporemećenje slupku upustiti u pretres pitanja, dali 1, P°; ■ .1 iz „Prrvdaških" redova ovakve riječi, ne­ caru i kralju Karlu memorandum, u kojem posjeda i prava na posjed temelj mira i reda dač imade koji jači pravni naslov pravo vlasništva, kmetske pravo i t ,j C | u ime muslimana najodlučnije pro- u zemlji. go obratno: slušali su „velikodušni Zagreb Svi naši kao i svi moderni evropski prema gore rečenom jesu intencije "svih J I i pobjedonosna hrvatska vojska, koja je na lestovao protiv naumljenog prisajedinjenja Bosne i Hercegovine Horvalskbj. I ako je zakoni imadu u javno-pravnim (kazneni za­ tiranih zakonskih propisa te, da se štob^1 Pijavi smiskala Austro-Ugarsku". kon. policajni propisi) kao i u privatnopra­ posljedni posjednik održi u posljednem f![| \ Ja ću za sada pri polasku na putova­ taj moj protest, makar i uz pomoć Mavnim propisima ustanova, kojima se pod tičnom posjedu u ime mira i reda ц 2е , л | nje na brzu ruku da dadem ovaj kratki gjara, doprinio i zehru uspjeha — ja sam Takvim postupkom se uskraćuje p0s? J danas potpuno zadovoljan. Razumite dobro svaku cijenu imade štititi posjed, pa se iz odgovor: toga vidi kpliku važnost imade zaštićenje niku pravna zaštita, koja mu je zakoiH j! gospodo napadači, jer i Bugarsku i Grčku „Hrvatska Sloga" veli, da sam ja „čo­ posjeda, da se u dižavi održi pravni pore­ zagarantovaua, a privileguje se ona] j," J vjek bez političke ideologije, i bez osjeća­ hoću u Bosnu, a ujedinjenje Bosne u Hr­ dak (red i mir). obilazi zakoniti put i sam sebi kroji |01 ja", i da su za me „moralni i etički prin­ vatsku neču. Naš opšti gragjanski zakon dozvoljava božnjti pravdu, te se silom stavlja ii £ .H rvatska Sloga* veli gosp.-šerif upire cipi sasvim imaginarne vrijednosti"; da sam u smetanju posjeda napadnutom mirnom ncdotjeran čovjek, da sam tip šarlatanstva i oči u .velikodušni Beograd* kao što j.c posjedniku, da u ko'iko ne bi mogao pra­ sjed i deposidira sadanjeg posjednik kojf na nedogledno vrijeme mora da g|t(j nekad upirao oči u .velikodušnu Peštu, kad orientalne lukavosti". vodobno dobiti zaštitu oblasti, da može slu­ go i bos, te gladan i bez krova kako nje je u sporazumu s Tiszom htio da se nad Na ovako nekulturan šokačko-frankožeći se pravom samoobrane primjerenom gov nasilni protivnik služeći se zavlačenjem Bosnom i Hercegovinom proglasi domirački stav, neka mi je dozvoljeno upitati: silom odbiti napadaj. Dalje sadržavaju i p o ­ postupka uživa njegovo dobro. nium zemalja krune Sv. Stjepana. kako su oni 6—7 godina mogli biti u litičke naredbe us'anovu, da imadu iste Tim postupkom se narušava autorjta Jest gospodo napadači, istina je, da ja i brahijalnom silom prepriječiti odmah smezajednici i u paktu sa ovakim čovjekom vlasti, jer se svijet utvrgjuje u svom UJ danas doista upirem oči u Beograd, jer iz tanje posjeda, dok sud ne izreče svoj pia„bez političke ideologije i bez osjećaja, ko­ Sijenom pravu, da može i bez vlasti ц Ј ■ Beograda — kao duše i centra naše Kralje­ vorijek, (Vidi naredbu zem. vlade za Bosnu jem su principi imaginarne vrijednosti' šl.enu pravdu sebi krojili, tim se postup' i vine — imamo očekivati ono, š:o će doći, „nedotjeranim čovjekom, čovjekom politič­ i Hercegovinu o ustrojstvu kotarskih ureda a ja sam tvrdo uvjeren, da će Beograd uz kom nanosi napadnutom faktičnom i miJ 1 kog šarlatanstva mešetarenja, u kojem je od § .) našu muslimansku politiku htjeti, da musli­ Pa koliku važnost i naša mlada država nom posjedn ku nenafcnadiva šteta, a pogj, I mnogo orientalne lukavosti"? Pa ne same mani budu sretni i zadovoljni. duje se napadača, koji iž ovakog nepravi I polaže na zaštiu posjeda, vidi se odatle, da su sadašnji n apadači'sa tako .pokvare­ Jest gospodo napadači istina je da što naredba na kojoj se privremeno uregjuje vuče korist na tugju štetu. Tim postupkom 1 nim čovjekom* bili u zajednici i u paktu, sam ja godine 1917 upirao oči u Peštu, jer agrarna reforma, izrično lišava naruš telje se osujećuje gore istaknuta svrha dižavd > nego su ga čak obožavali i blagosiljali je tada Pešta bila bedem, koji je čuvao pravnog poretka,|k oji silom ili lukavstvom D r. м . Mutorelić. ’ n onda, kad je u desetdnevnim pregovorima muslimane od najstrašnije katastrofe maju posjede, za sada i za vazda od blan a j e n e r g i č n i j e o d b io , d a se u p a k t od ujedinjenja Bosne Hrvatskoj ko; egrarne reforme. (Vidi uredbu broj n v r s ti, d a m u s lim a n i t o le r ir a ju na žalost — tada bila potpuna u Rleri- 10. «. 8. iz god, 1919. i propise §-a 23. te ž n je H rv a ta , da se B o s n a i H e r­ kalno-frankovačkim strujama, pa sam hiljadu Predlioi odredaba.) c e g o v i n a u j e d i n e sa H r v a t s k o m puta volio autonomnu B зии pod domiDa Sl baš tako strogo zabranile srnep o d A u s t r o - U g a r s k i m o k v i r o m , da niumom Ugarske, nego ujedinjenu B tanje posjeda rečena uredba centralne vla­ se na taj način „vlaške (srpske) aspiracije Hrvatskom pod Austrc- Ugarskom c. Korupcija na redu. — Ogromno 1 na da4 sti i Predho ine odredbe, razlog je tome taj, pariraju. Ja sam u taj brvatško-rauslimanmantijom, što bi značile katastre' lan poraz šio imat? u vidu, da se održi pravni po leko poznato državno šumarsko industrijska ski pakt uz prkos desetdnevnim pregova­ našem narodnom ujedin.enju. redak l zetr' jer je centralna vlast pred­ poduzeće Stajnbajs prodao je ministar šumj ranjima molbama i obećanjima za musli­ Ovaj je moj odgovor nam jen vidjela, da bi cošlo do otimanja od strane i ruda Ivica Kovačević za 85 milijona knnd mane, energično ustrajao i u pogledu dr­ hrvatskim elementima, kuji još i danas nediscplinovauih ljudi, koji bi se polako­ i ako Je opće poznato, da to poduzeće vrijedi žavnopravnog uregjenja u pakt uvrstio: d a plivaju frankovačkim vodama, dok hrvat­ mili za T.mijom. Vlast ne bi mogla pravo­ preko 800 milijona kruna. To poduzeće ja m u s lim a n i s to je na s ta n o v iš tu skim elementima, koji svojski i predano dobne a otimanja prepriječili, te ne bi dru^o preuzela neka strana konzorcija pod vodJ a u to n o m ije B o sn e i H e rc e g o v in e , rade na polju bra'ske sloge i brats :og n a­ f rosjalo, nego da dosadanjj posjednici slu­ sivom Osknra barona Kornera. Govori se. koji su pakt i napadački prvaci potpisali. rodnog jedinstva — svaka čast i pošto­ žeći se pravom, koje im daje zakon sami i u tu kupnju umiješani 1 neki političari .Hrvatska Sloga" veli, da je meni vanje. svoj posjed odbrane, što bi dovelo do krvo- џ. Narodnog Predstavništva. Mi smo 0 tomq samo i jedino stalo, do svoje lične koristi Za sad ovoliko. Kad se vratim s puta prol ća, što se žalibože u više slučajeva i čitali opširnije u »Srpskoj Riječi« 1 u »Glast^ i pljačke, k a o š t o s a m d o s a d a £ i-1 biće još toga. dogodilo. Naroda«, a pobrinuli smo se, da 0 stvari ргђ n io . A ja ih na to pitam: kad sam to ja Šerif A r n a u t o v i ć . Usprkos jasnim gornjim propisima U- bavimo tačne podatke, pa- ćemo onda u ovq radio za ličnu korist i pljačku. Š!a :dbe i Predhodnih odredaba te tendenci panamsku aferu unijeti više svijetla. Za sadi ; postanka do dana današnjeg jama centralne vlasti, redovito se dogagja, nam Je malo upadno,, što se govori, da su | i npljačkao? Neka gospoda iznesu konkre­ da su stanovnici posije 57. februara 1919. neki političari u ovu korupcijsku aferu umljej tne slučajeve o mom šičarstvu i pljački, pa ušli u posjed zcml.e otimanjem ili pljačkom, šani, a ml smo slučajno slušali, kad su Dr, te me onda lahko dotući, a dok to ne uči­ te da se je ovako djalo nakon sporog sud­ Jozo Sunarlć 1 Dr. Hrasnica odlučno tražllj ne, ja ih nazivam ordinarnim lažeima, kao Ito i jesu. Bujrum gospodo na mejdanl Da Pošto je u ljudskoj naravi prirogjena benog postupka pravomoćnom osudom usta­ od policnjnog direktora, da dozvoli dolazi Je to ordinarna laž, ja bi mogao konkre­ želja, da čovjel^živi u miru i da ne stra­ novilo, a uza sve to posjednik ne može, da u Sarajevo Oskaru baronu Korneru. tnim činjenicama dokazati, ali bi u tom alu- huje, kada će koji jači pojedinac ili skup na temelju pravomoćne ove csude usposta­ vi prijašnje stanje, jer traži li 12vi šonje pra­ la ju morao povrijediti svoju čednost, morao i uđi napasti na njegovu osobu i život i Isto tako, ла najvišu Industriju željcz^ j bi sebi pjevati slavopjeve — pa ostavljam osobu i život njegovih bližnjih, te mu oteti vomoćne sudske osude i mjesto da što brže naga LJubiju — čija se vrijednost u predratni ca drugi put, ako dogje do skrajnje nužde. njegov imetak, to su se ljudi još u prastaro pruže napadnutom posjedniku pomoć, za­ doba cijenila na šest milijardi kruna — pol>i i Ali nemogu propustiti da i uz uslov po­ doba grupirali najprije u rodove i plemena, vlače stvar još dalje tim, što odstupaju sp'se tila je jedna strana konzorcija u sporazumi ,ft vrede svoje čednosti neiznesem jedan slu­ a kasnije u države, da svaki napadaj na političkoj oblasti, da ova ustanovi, da li ne sa našim I zagrebačkim političarima, da M l predleži u toj stvari koji slučaj, koji pot kupe. Ministar' šuma t ruda Ivica Kovačevu в čaj svoje nesebičnosti, a to je ovaj slučaj: život i imetak odbiju. Kad je godine 1917. bečki dvor i sva beč­ Svrha dakle svih tih ustanova bila je pada pod udar agrarne reforme, a političke sklon Je I ovoj prodaji. ila politika bila odlučila, da se Bosna i n glavnom obezbijediti život i imetak poje­ agrarne oblasti kao obično ostavljaju ad ca- M alo odgovora. Bilješke. Smefapje posjeda i agrar. tieicegovina ujedini aa Hrvatskom, onda su prvaci današnjih napadača svom silom na­ stojali, da mene tog „čovjeka bez ideolo­ gije", bez osjećaja, čovjeka nedotjerana, sa šarlatanstvom" na svaki način pridobiju sa to. Pa kad sam ih ja energično odbio, onda su mi u suglasju 1 po intencijama bečkog dvora ponudili — uz zlatna brda muilimanima — meni lično stolicu mini­ stra u novom hrvatskom državnom mini­ starstvu, koje se imalo konstruisatl. Ovo je sveta istina, koju ću dokazati, čim napadači ■ nju posumnjaju. Neću je dokazivati dvo­ jicom najuglednijih hrvatskih prvaka, koji sn mrtvi, jer mrtva nata ne govo e; neću je dokazivati ni tadanjim bečkim ministri­ ma, koji i danas važan položaj u ausrijskoj državi zauzimaju, jer bi napadači rekli, da su to švapske laži, nego ću je dokazivati Jednim vilo uglednim hrvatskim prvakom, koji desetke godina vrlo vidnu ulogu igra • btvaLkcj, i naročito u bosanskoj jioliUci,. dinaca kao što i njihove organizovane cje­ line (države i. t. d.). Baš radi toga, što država štiti svoj'm državljanima život i imetak i što su osigu­ rani državnom zaštitom, da će moći u miru živjeti i uživati dobra stečena po zakonskim propisima dotične države odani su joj i vjerni, te au joj pripravni u svako doba svi kao jedan pomoći, da ista uzmogne udovolja­ vati svojim gore rečenim, tako važnim duž­ nostima. Da se n državi postigne gore rečena svrha, država zabranjuje svakome, da sam po sebi kroji pravdu, da sam ne zadire u tugju pravnu sferu bez pravorijeka državnih sudova i oblasti. Ko sam po aebi 1 po ivojoj volji za­ dire u tugju pravnu sferu, b lo osobnu ili imovinsku, u koliko se to zadiranje kosi sa opštim interesima, to država j bez zahtjeva povi'jegjenoga Huvijcgjcnuga progoni’ progoni povrijeditelja povnjeatieija ureda radi (gx offok a tko zadire u.pravnu sferu lendas graecas ove stvari neriješene. Bar do Talrogfor se govori o prodajama od­ danas nije mi poznato, da je i jed: kav slučaj politička vlast riješila, prem se je nosno o fingiranom, nacionaliziranju šttmsM ( lOtinama smetanja pošjeda od oslobogjenja industrije Eislcr 1 Ortlieb, kao što I 0 fabri^ j karbita n- Jajcu, a u posljednje vrijeme I Ч do danas dogodilo. Ovaj se postupak ne »Landesbankl«. Tcslićko gumsko-industrljslce može dovesti u sklad sa postojećim zako­ poduzeće — koje vrijedi nekoliko stotina п»| nima. Prvo se to kosi sa Uredbom br. ех 1919. član 8. U ovom članu 8. isklju­ Чјопа — takogjcr je »uredio« ministar I«®* čuje se a priori svaki zemljoradnik od bla­ Kovačević. godati agrarne reforme, koji je posije 27. Ml se zgražamo nad ovim 1 ovakovlnj februara 1919. ušao u tugji posjed otima­ njem ili pljačkom, ili samovlasnom diobom djelima naših' službenih organa. Država, istog, te je radi toga pravomoćno sudbenom kupuje hilindak groša pisaćeg pribora prodaje koji pokvareni lokomobil Iz dircK<W| oiudom osugjeu. Ako dakle sud ustanovi, da je netko plijena — raspisuje javnu dražbu, a smeo drugoga u mirnom i faktičnom po­ ovamo kad se radi 0 stotinama mllllona н sjedu nekretnina poslije 27. februara 1919. čak o milijardama državnog dobra - опн pazari vrSc u bečkim prvoklasnim rcslau* onda ne treba ni u jednom takvom slučaju još posebno zatražiti riješenje političke vla- ranima po mraku, 1 pred Javnost sc 1/г1н tom, da li predleži slučaj, koji potpada gotov čin, a 0 javnoj licitaciji III 0 nagov jc ^ snuje p reforme, jer jer’je to pitanje pitanje i« Jo eventualnoj prodaji Javnost . r псгЗС*ш* pod udar agrarne reforme, je to yeć riješeno samim citiranim članom osmimiPpJnia imati, dok prodaja ne ti S. B ■ �svijet. Spas i dobro Muslimana radnika ne | okupljanja nas svib Iz svih krajeva naše komunizmu ni u Jugoslavenskoj prostrane Kraljevine oko ovog našeg kulMuslimanskoj Organizaciji nego u radu na turno-prosvjefnog centra. Ivještaji koji GajIz uredništva. U prošlom broju našega stvaranju jake 1 snažne države, koja će retu stižu od njegovog pododbora u Pribqju Van svake je sumnje da gotovo cijeli moći dati sredstva za bolji opstanak uvjeravaju nas u tome, da će vrijedna »Gaj- lista potkrale su nam se nekolike greške. Ta,’ levijet živi danas u znaku radničke krize, j"m članovima. A megju te članove spadaju retova* uprava moći udovoljiti svojim teš­ ko se n. рг. п članku pod naslovom »Pismo h pržave koje imadu jaku indusiriju i prema i Muslimani radnici, osim ako se sami isr kim dužnostima, koje je primila na se. Taj unutrašnjosti* na kraju članka, potkrala gr* tome veći broj radnika, bave se danas naj­ ključe kao komunisti ili pristalice Jugo­ vrijedni i svake hvale zaslužni pododbor ška: »kod ovake b u d u ć n o s t i Musi. Ог| ozbiljnije ovim pitanjem i tiaže kompro- slavenske Muslimanske Organizacije. razvio je svoje djelovanje 1 megju našim ganizaclje«, a treba da stoji: »kod ovaks 'm san način da radničko pitanje srećno ženskim svijetom u mjestu i okolini i nai­ b e z o č n o s t i Musi. .Organizacije*. Mollma jriješe. šao na neočekivani odziv. U ljudima, kao naše poštovane čitaoce, da ovo izvole uvu Naročito posljednih mjeseci neprestano žlti. ' х što je predsjednik toga pododbora su na dnevnom redu radnički pokreti koji Iz administracije. Ko nam ovaj broj llsfj boju g. Fevzija H. Hamzić vidimo najjači Ostavljanjem posla hoće da prisile bilo dr­ zalog našem kulturnom i prosvjetnom na­ zadrži 1 nepovrati, to ćemo ga smatrati našim žavu bilo privatne poslodavce, da im po­ pretku. Raduje nas, da ga u tome blago­ pretplatnikom t zamoliti da nam pošalje dužnS Zа п е т а г е гје dužnosti. — Tuže nam boljšaju položaj dizanjem plata. Ekonom­ tvornom radu obilno potpomažu i naša braća pretplatu do konca ove godine ska kriza kao posljedica tada povlači za se i Tuzle, da je muftijski ured preko mje­ Srbi iz Priboja. Neka se Ispravi. Beogradska »Tribuna* q ■sobom povišene zahtjeve odnosno plata, sec dana zatvoren i da se mufija MaglajNaše vrijedne zanatlije za „O ajret1 svome broju od I. novembra t. g. registrirali jer je život svaki dan skuplji. Prema tome lić nepres ano nalazi na agitacionom puto­ je ukratko Izlazak našeg Usta I akciju, koju Jfl radnik traži veću nagradu za svoj uloženi vanju, a u kancelariju nikako i ne navraća. — Blagodareći ag Inom i neumornom radu poveo Šerif Amautović sa svojim drugovima rad, da može odgovarati skup m zahtjevima Mi upozoravamo nadležne na ovu stvar, našeg vrijednog zanatlije Kasima Džanovića megiu muslimanima u našoj Kraljevini. U po*' jer nam se svijet pritužuje, da svoje poslove megju svojim drugovima »Gajret* je u tim Života. memrtom listu je lzmegju ostalog navedeno] U našoj kraljevini nije radničko pi­ h:tne prirode ne može već mjesec dana da redovima našao veoma veliku potporu i da Arnautović Istupa iz Musi. Jugoslavenska tanje tako vruće kao u ostalim državama. obavi pri pomenutom uredu. Mi razumijemo zalog, da će moći izvtš ti sa uspjihom Organizacije sa svojim drugovima »u cilju daj svoju misiju. Ta naša uzdanica ne propušta Naša je zemlji agrarna, poljoprivredna. Msglajlićevu-osmdnlijsku pohlepu za man­ unio drugi fon 1 drugo orijentisanje u ро| ;Većina našeg naroda živi o zemlji i njenii dalom, čašću parama i t. d., ali se ne može ii jednog momenta, a da n e . potpomogne ’itlcl, jer da Je dosadan]! rad društva oka direktnim proizvodima, a tek mali procehat dozvoliti da mufii ef. bere platu a kancela­ ,Gajret* i njegove ustanove. Tako je ovih »Pravde« vodio muslimane pogubnim i vratoj dana pomenuli prija'elj Kasim Džanović po­ riju drži zalvorehom. Sjediti na dvije Stoživi kao radnik, bilo kval.fikovan, bilo ne’omnim putem. Pošto Šerif Arnautović nije blol ;ce je stara navika ovakih ljudi kova mufii klonio našem ženskom konviktu u Sarajevu: kvalifikovan. 1 pisaći astal, 1 pult, 1 stalažu za knjige, nikada članom Musi. Jugoslavenske OrganlJ To ne znači da se radničko pitanje i ef., ali im to treba jed iom izbili iz navike. 1 veliki astal, 2 školske table i 2 stolice. nacije, to molimo našega kolegu u Beograd^ u nas ne mora ozbiljno uzimati. Načelo Sa Maglajllćeva putovanja. — Pred­ da ovo ispravi ! svoju čitalačku publiku o toj društvene i privredne, pravde u državi na­ sjednik „Pravdaške* organizacje na agita­ Obilna pomoć koje se ne bi zaslideo ni me obavijesti. najveći naš kapitalista, dokaz je kako je laže, da se o svačijem pr^ložaju cionom putovanju po Posavini htjeo se je irškićevl prljali'''?. — Jučerašnja zagra^ jditi račun, i da je u interesu cjelokupnog navrati u Modrić, ali su ga u Modriću ta­ visoko uiagjena svijest u ovom oašem omla­ nlčna »Pravda« isn'-n'a Je svoje stupce cjta^ dincu za našu opštu stvar. napretka da se pravedno zadovolji svačija ko .ugodno* dočekali, da mu niko »metima Iz našega li'ta I napadajima na nas. Zi Radosna pojava. — OJPĆni prijatelj potreba, da se na štetu jednoga ne smije džanen* ni za novac nije dao konačjšta, danas »Pravdi« ro/ ''-"o odgovarati, jer nam nepravedno i pretjerano koristiti drugi. pa je protiv najbolje volje morao proslije­ našeg naroda i »Gaireta* g. Š evo Todo- Je list bio složen, kad Je »Pravda« IzašlaJ Naše se radničko pitanje mora posmatrati diti put dalje. U Т аг е \ст а se zastavio i u rović, sveštenik na Han Pijesku, osnovao nego ćemo se samo cMnćl predbacivanjj Gajretov* pododbor u Knežini i upisao sa čisto privrednog gledišta. U političkom jednoj kahvici prenoćio, a kad se u ModPravde« o našem p-'jntcljstvu sa Sršklćemj »G ajrt* 15 utemeljilelja. Ova radosna pogledu u našoj Kraljevini ne može biti r ću i u Tarevcima čulo. da se naš »rodolju­ hoteći nas na taj nafin prikazati neprijatej ^spravaka, jer u nas, kao demokratskoj bivi starina miriti ef.* nalazi u Tarevcima vijest je u isto vrijeme i jasan dokaz, da ljima ovoga naroda. Vjerujemo, da »Pravda« naš »Gajret* našao jak oslonac u svima pemlji, vlada u tome smjeru potpuna uepatriotska mladost" priredila mu je ma ističući to, nije mlrHn na naše lično 1 pri* ' našeg naroda bez razlike vjere i ravnopravnost. č u deraču, te je siromah mufii ef. do iza ■atno prijateljstvo sa g. Dr. Milanom Srškl) Tendencija izvjesne radničke struje, ponoći drhtao uz kKtan-ku peć i očekivao stalež. čem, pa za to hoćemo 1 da zabilježimo »Prav« Ame: ‘ incl za »Gajret*. — AmeriŽoja ima kao cilj političku konkurenciju, šta će se dalje snjiine dogoditi. tefter jednu njezinu i njezinih glavonja potpuno je nematematika, što je najlakše Obezbjegjenje slobodnih Izbore. — kanski Crv ni K Л u Beogradu darovao je perfidnu nekonsekvenriju, koja može biti pri« dokazati statistikom, omjerom broja jednih Danas je održana sjednica Ministarkog Sav­ našem »Gajrelu* svotu od 20.C00 kruna. rogjena samo liuđima onakvog kova, kakvj Ovo lje ni prv a sg u n io se .nadati da |1 drugih. Naš radnik, član naroda ima jeta, koja je trajala od б. časova prije poi oni. : ni pos,ednja pomoć, koju su naši pravo da se bori za svoj privredni opsta­ Jne do 2 popodne. Qvnj sje'i prisus­ neće Kada !e naime .prol'efos Radikalna Stran} nak, no bezglavo je i jalovo, kad se bavi, tvovali su predsjednik Ministar ; Savjeta poznati prijatelj' Amerikanci učinili našem ka preuzela vladu u svoje ruke I za predsjed« i zavodi kojekakvim prevratnim sistemima Vesnić, ministar pravde T r if k o v i ć , mini­ »Gajretu* i našem narodu, koji će im v.ečno nišfvo bosanske vlade deslgnirala Dr. SrškićaJ biti blagodaran. Џл koje u nas nema tla. star vjera Marinković, ministar inostranih onda su se »Pravdaš!« otimali, ko će se od Specijalno Muslimani radnici moraju djela Trumbić, ministar građevina Jovanović, »Qa|. .jva« okružnica. — Uprava »OaJ- njih' Jače približiti Dr. Srškiću, jer su 1 oni pa se slave na privredno gledište. Gotovo unutrašnj h djela Drašković, prosvjete Prircla poslala nam je »Okružnicu«, koju je trebali* odnosno htjeli da učestvuju u bosanje neznatan procenat kvalif kovanih radnika bićević 1 ministar šuma i rudnika Kovacević. uputila svima svojim pododborima I povjere­ skoj vladi. Na ta] način nfe samo, da se nljesu Muslimana i velika je većina nekvalifiko- Na sjednici je govoieno o mjerama za obezprotivili Srškićevoj osobi, da dogje za pred« nicima u zemlji, a koju rado donosimo: vanih, običnih radnika, nadničara, bez za­ bjtđenje što slobodnijih ’ izbora za Us.avo»Iz svih mjesta stižu nam utješljive vi­ sjednlka bosanske vlade, nego sit ga drage pala. Kao takvi stoje Muslimani radnici u tvornu Skupštinu. volje primili I bili spremni da s njime rade. jesti o uspješnom radu naših pododbora pitanju zarade mnogo gore od ostalih, koji Kada se današnji predsjednik naše vlade Imadu veći procenat kval fikovanih radnika. Na osnovu čjana 8., a u vezi sa cl w . i m .« povjerenika, koji nas od glavne godišnje g. Dr. Sršklć povratio fz Beograda po polo«' ^laročilo muslimansko ženskinje, koje živi ženoj zakletvi u Sarajevo, bio mu je ria sta­ zakona o Izboru narodnih poslanika ™ skupštine, pa sve do danas ne Izvjestiše jDd svoga rada, stoji, privredno mnogo sla­ iu skupštinu naše Kraljevine dr- svome radu. 0IanvI 0dbor Je mlsIjenJa, da nici prlregjen upravo trlumfalan doček, q bije nego li druge ženske radnice, kojima žavni odbor Je odredio za predsjednike b i r a č - ova nekoIicIria nljesu zanemarili naše ]e- kome su najmnogobrojnlje učestvovali musli­ je omogućeno šire poije zaragjivanje. kih odbora u Sarajevu 28. novembra pri 1г-]Шпо kuIturno , potporno dru5tvo , Qa]ret,, mani na čelu sa vodstvom Muslimanske Jugo« Prema tome oni koji hoće da vode boru narodnih poslanika ova lica: Josip Baљ su uslijed raztlih oko,nosti bili sprl- slavenske Organizacije. Tom prilikom mu ja Ozbiljnu brigu o Muslimanskom radničkom b ić ; vladin savjetnik; Mustajbeg M u t e v e- je6eni a svom dici0Vanju za društvo, te da Sakib ef. K o r k u t držao govor, Jači, vell-j ^lemenln, mora da usredsredi svoj rad čanstveniji i ushlćenljl, nego što bi ga držna I i advokat; Dr. Halidbeg H r a s n i c a , ad-[će se sada _ kada Je , Qajrefl preuzeo ekonomskom pridizanju njegovom. To se vokat; Dr. Živko N je ž ić , advokat; Dr. Ni- j ko;iko 'stotina naših gjaka, da ih Izdržava na na рг. muftl ef. Maglajllć Kemal-pašl, kad, bi jr.ože poslići najbrže i najbolje na način, pojavio sa vojskom na Kosovu. Eto takq kola M ifn d ić , advokat; Dr. Srećko P e r i - V|as{i(0j opskrM _ odazvati u najvećoj mjeri fja se digne kvalitet rada, od čega mnogo ti je, narode, dočekao' Korkut ef. g. SršklćaJ ^avisi nagragjivanje ižvršenog posla. Radna š ić , advokat; Franjo T. L e k i ć , zamjenik спој dužnosti, koju su preuzeli, a danas baca na njega drvlje 1 kamenje. Onđ^ držav. nadodvjetnika; Dr. Nikola S t o j a n o- j Kiko sfJ» zad[|Je doba đogodib ^ Sposobnost mora se d ći kod Muslimana nadao, da će pomoću Sršldća ugrabiti kolu v ić , advokat; Dr. Vlado A n d rić , a d v o k a t ; ] ^ da ђ. м и5рЈеаде radilo za , Qajretl> ladn ka tako, da on postane sposoban za Dr. Ivo J e l l n o v l ć , advokat; Dr. J o z o i^ se J(, konstItuIsanJe odbora pr0miieni,0i te stolicu za koga svoga dembela, pa kada mi} takmičenje, da postane tražen. Razumije se ić, advokat; Josip B a ć, senatski i da su И po:,odbore do5Ii novl ag;jniH jjudl, to se to izjalovilo, sada Je Sršklć svemu I sva­ da će izvjesno i državno zakonodavstvo predsjednik: Dr. Ivan P a v i č l ć , advokat; G l a v n i O d b o r u m o l j a v a s v e p o d ­ čemu, pa t besavjesnom radu njlhovbtn а protegnuti svoju blagodat u zaštitnim mjemuslimanskom elementu kriv. Sto se tiče iama za radnike. No i sami Muslimani Dr. Niko A n d r l j a š e v l ć , advokat; Dr. o d b o r e , da nam jave što prije tačnu svoju našega držanja prema vladi, ma ko Joj bla sadnici moraju biti i kvalitetom i kvanti­ Košta Р г е m u ž ić , advokat; Fr. S t r upi, konstituciju, sa naznakom, koje su ličnosti u na čelu, »Pravdaš!« će se uvjeriti, da ćema sudski nadsavjetnik; Dr. Vaso R u n d o , ad­ mjestu pododbora povjerenici »Gajreta«. tetom rada jednaki drugima. bezobzirni prema svakome u obrani nai Dosadašnje dvogodišnje nazovi-vogje vokat; Dr. Rafacl C a l e t a , advokat: Aktf Ovo je Glavnom Odboru potrebno radi rodnih 1 državnih Interesa. MI smo članovi Muslimana potpuno su prenebregnuli ovo ef. B i š e r o v i ć , advokat 1 Jusuf Zia M raznih Informacija, koje su mu potrebne u muslimanskog naroda I kao takovi dužnosl pitanje. Radnik Musliman zaboravljen i d ž ić , šcrLjatski nadsudija«. poslovima »Gajreta«, a I radi taćne eviden­ je u prvom redu, da se za nj brinemo | Ostavljen, počeo je da prilazi komunistima. cije. U isto doba apefujemo na sve pododbore založimo. Da smo na to spremni, dokazali] '.Pravda* je svojim pisanjem s potrebi t povjerenike,, da 'otpočnu, življu akciju za smo svojom prošlošću, jer su ljudi Iz naSo ;ooperacije vaskohkih Muslimana o boljše-/ »Oajret«, sakupljajući u novcu 1 u hrani dobro­ sredine bili spremni, da dadu život za ovaj ricima doprinijela da je nešto Muslimana voljne priloge, i upisujući nove članove. narod i ovu državu, pa će takvi 1 ostati. irišlo ovdješnim komunistima, za koje već A kako su sada nastale duge noći, to Je Hapšenja u Sarajevu. U vez) sa akcijom io njihovu programu može reći, da su Rad „G ijretove" uprave u Kraljevini. najzgodnije vrijeme za prlregjivanje zabava i sa hapšenjem Pekmez ef. Spahića. uhapšeni iiotivnici današnjeg državnog cbiika i reda — U prošlom našem broju iznijeli smo rad i sijela u korist »Gajreta«. Sarajevu u ponedeljak četvorica musli­ Itvari. Muslimani nisu protivni ovoj i i našega »Gajreta*, koji je rad protegnut i Pouzdano se nadamo, da će te se našem mana 1 to Hamdlbeg Mutevclić. Atif ef. Sočo, »vakoj državi kakvu danas imamo. Za to na južne krajeve naše Kraljevine. Sada nas ч odazvali 1 šaljemo Vam mansuz selam. ]Qejjd AHbeg Filipovlć 1 Naztf ef. Svrzo. Istoi kao radnicima nije mjesto megju ko »Gajretova* uprava izvještava, da je u Glavni Odbor »Gajreta«. Idobno su kod ovih ljudi kao 1 u redakcll lunistima, nego megju Muslimanima, koji Sandžaku imenovano već 20 diušlvemh povje­ '»Pravde« 1 u kancelariji zem1joposcdnlčkq oće aktivno da učestvuju u izgradnji i renika — najagilnijih tamošnijih ljudi, koji ____ Iorganizacije provedene kućne premetačine^ će ubrzo svojim radom i svojom ljubavlju izanju ove države, od koje moraju v id je ti-----------------,---------------------------------[te su detektivi - kako očevi id.pripovjedač JAusIimansHo rad­ ničko pitanje. Domaće Dijesfi. Oko izbora. (ЗајгеКше oijesti. E ш е i Mushmani radnici kao i drugi 1za n«š »Gajret* jrokazati i dokazali pjh eb u | �__BroT8 ■ Strana 'А.~' Oko grčkog prijestolja. i— odnijeli naramak spisa Iz »Pravde« i Iz| Trgovcima na znanle. Dobili smo veću !posjedničke organizacije. U ovom savezu Je količinu kafe i pirinča, koju rasprodajemo vr­ li Sakib ef. Korkut povračen u Sarajevo s pu-; 1° jeftino, dobili smo veću količinu manufakIta prema Dalmaciji, kamo Je — kako zli Jezici' turne robe. engleskih štofova, porheta, šifOi, satena, Šamija Itd. U Interesu je svakog - htjcp strugnuti. trgovca doći i vidjeti naše cijene prije nego , Mi ovp donosimo u koliko pročitasmo j robu kupi na drugom mlcstu. ■jučerašnjoj »Srpskoj Riječi« I »Pravdi« kao i po pričanju čaršije, dok u samu stvar nijesmo, Mešinovtć I Bajraklarević, Sarajevo, SaraSi. " Pariz, 4. novembra. »Matin« javlja iz Atene, da je Venizelos dao u novine izjavu, kojom traži od opozicije izjavu glede pitanja dinastije. Venizelos zahtjeva, da protivnici, (ррвћо puta Hotel „Europe11 skinu krinku i da se izjave o pitanju nasljed­ Prava domaća kuhinja, garantastva, t j. da Ii su za Konstantina ili ne. Opo­ vana prirodna pića. — Poslug* ziciona štampa izmiče odgovoru i veli, da brza, cijene umjerene. se ne da potisnuti u diskusiju, te da si priS poštovanjem A s im K u ri. Trgovci! Istina jet Ovih dana bio sam u .upućeni. Pošto je ova afera vrlo delikatne držaje pravo sačekati rezultate izbora. prirode, to se nadamo, da će naše vlasti, kojei Sarajevu i kod više trgovaca razgledavao kavode Izvide u ovoj Stvari veom asavjesno po­■ vu i rižu, pa sam kod tvrtke Mešinovlć i Bajstupati 1 nedozvoliti da ljudi, koj inemaju na1 raktarević dobio za 1 K jeftinije po kg. Bio sebi nikakvih grijeha po ovome pretrpe odI sam prisutan kad je neki sarajevski trgovac isvoga ugleda i ispravnosti prema državi i1 došao i naručio 10 metara pirlnča, a suvlasnik jkruni. Teško nam je vjerovati da bi se ‘ ii tvrtke Hamdi ef. mu reče da će isti plrinač lupuštall u vratolomne skokove Mehmeda danas dobiti za 1 K jeftinije. Meni se je ovaj Čast mi je javiti cij. g.g. trgovcima da sam donio veći kvantum engle­ SRahića-Pekmeza, ali ako je to Istina 1 ako način trgovanja toliko svidio da sam odmah skog proizvoda ■koga ima, onda treba da iskusi zakonske poi isplatio 50 vreća kave prepustiv spo­ eledice. Pošto nas ovo kao muslimane i odane menutom, da računa kako hoće i da po svojoj ffragjane ove naše mlade Kraljevine veoma volji pošalje robu, koja je najbolja. Kad sam Jnteresuje i zabrinjuje, to ćemo na tok Izvi­ robu primio, priznajem da Je -bila bolja nego đa ove afere_ skrenuti svu svoju pažnju. Za nadao, pa smatram dužnošću da o\ poštenu firmu preporučim javnosti. tada neka bude dovoljna ova konstatacija. Povodom smrti grčkog kralja. Predsjed­ Braća Antić, Tuzla. nik Ministarskog Savjeta Vesnić uputio Je VeTrebovanle šećera. — Ministar Ishrane nizelosu povodom smrti grčkog kralja tele­ i Obnove Zemlje tražilo je od svih okružnih Roi Cijene jako umjerene. Sa štovanjem gram ove sadržine. »Ja znam dragi predsjed­ potrošačkih zadruga da pošlju trebovanja za niče i prijatelju, koliki Je za Vas bol za gu­ šećer Iz domaćih fabrika, koji će stajati 14 bitkom Vašega mladog ljubljenog kralja, koji dinara p o kilogramu. ■Je obećavao svome narodu Jednu vladavinu Ж н а Е Е в в а з в и и м ^ - __ _ a 'dugo plodnu i srećnu. Hitam da Vam izrazim U n o v ić a ulica broj L Trgovcima na znanje! Stafe Sanfos !. vrste šećera •• pirinča koram a za cipe.. kože za o p a iu ^ Pam u ka Praznih novih vreća R iz a -rf e r j f moje živo saučešće u Vašoj velikoj žalosti kao 1 naše tople želje za sreću za Vašu zem­ lju, prijateljsku i savezničku sa našom Kra­ ljevinom. Vesnić«. Predsjednik Ministarskog Savjeta primio Predsjednik Sjedinjenih Država Sjeverne |e ovaj odgovor: »Tople riječi sa kojima ste Amerike — Hardlng. ,Vi dragi prijatelji i predsjedniče, izrazili Vaše Pariz, 4. novembra. U Newyorku palo Iskreno učešće u našem bolu za svirepim je 785.576 glasova za H a r d i n g a , a 345.535 gubitkom našega ljubljenoga vladaoca, du­ Соха. Izbori za senat dali su republikan­ boko su nas dimule. Ja Vam najsrdačnije za­ cima većinu bd 18 glasova, dok su n r i. : >li hvaljujem i upućujem Vam i ovom prilikom većinu od samo 2 glasa. Po р г ;г ’j -tm izvje­ 'naše tople želje za napredak Vaše plemenite štajima Harding je lobio sveukupno većiHu zemlje, našega prijatelja i saveznika. Veniod 6,587.000 glasova. zelos«. Amsterdam, 4. nove ога. Javljaju !z I »Udruženje šerijatskih sudaca 1 vježbeni­ Londona, da je mnogo ćr? iva Sjeverne Ame­ ka za Bosnu I Hercegovinu« konstituisaio se rike, koje su 1916. glasfie za cmokrate i počelo svoj rad. Odbor umoljava članove da prešle u republikance. Ja k o je i republi­ članarinu šalju na društvenog blagajnika Hakanska Arizona,- Kalifom a. C 'orailg Kauean ef. Kadlća, šeriatskog suca u Sarajevu 1 sas, Nebrasca, N«w Harni, điire \'ew york i to po 48 K šeriatski suci, a po 24 K šeriatski Ohio,, koji je do sad^ bio borni okrug se­ Vježbenici godišnje, te upisninu po 5 K i po 1 natora Соха. krunu za Savez državnih činovnika i namje­ Newyork, 3. novembra. Kad je ii štenika za Bosnu I Hercegovinu. bilo saopćeno, da je izabran za predsjednika, •Odobren kredit. — Ministar finansija odo­ stupio je na balkon svoga stana i održao du­ brio je kredit od tri milijona kruna iz raznih boko ganut ovaj govor: »Zajedno ’s vama ra­ vojničkih fondova bivše Austro-Ugarske Mo­ dio sam iskrena-i pošteno. Ako me je sud­ narhije za otkup zgrade Sarajevskog Narod­ bina odredila za predsjednika, želim prema nog Pozorišta. n narodima postupati lojalno. Smanjivanje praznika. Ekonomsko PrtWashiiigton, 4. novembra. Kada je Wi1vredno-finansijski komitet ministara uputio je sonov tajnik saznao za rezultat izbora, rekao j Ministru Vjera akt da u sporazumu, sa Mini­ je: Volim jedan puta propasti sa stvari, k o ja ! strom za Socijalnu Politiku smanji broj pra­ će triumfovatl, nego pobijediti sa stvari, koja! znika u godini, da bi se dobio veći broj rad­ će propasti. nih dana. Potrošačima električnog svctla — stavlja PREGOVORI SA ITALIJOM. se do znanja, da će gradska elektrana počev Krunsko vijeće. od 8. o. m. zatvarati električno svetio svima potrošačima bez razlike 1 bez posebne opo­ Beograd, 4. novembra. Prem d a'se za mene, koji nisu uplatili svoje račune. Ujedno danas očekivao dolazak Regenta Aleksandra, seupozoruju oni kojima bude. električno sve-1 još nije stigao. Po najnovijim vijestima' on tlo zatvoreno, da će im se ponovno otvorenje će stići sutra u 17 sati. Kako je vlada odlu­ Izvršiti po redu prijave i prema raspoloživim- čila, da održijninistarsku sjednicu pod predsilama, uz unapred uplaćenu pristojbu od K sjedanjepi Regentovim, nije isključeno, da će 20 za otvorenje. se odlazak delegacije morati odgoditi Kome potrošaču nije poznato da li što botu. U ministarstvu inostranih djela čine se duguje, neka se usmeno obrati na gradsku zadnje pripreme za odlazak naših delegata. ; elektranu. — Grad elektrana: — m Najnovije vijesti. Еосанско-херцегоз. Стпремничко и Трговачко диомичарско друш тво Брз. адреса: Шпедитхаг. Интерурбан телеФОн 49 Преузима шпедпције сваке врсти ту и у иноземству. Централа У Сарајеву. ПодружнИце у Бос. Броду, Метковићу и Гружу. Заступства у свим већим градовима ту и иноземства. ВластИто ■' складиште^спојено са жељезничким трачницама. - ■■ •..OJgovonu urednik Ali eL Ralje vl& . - ' O tel P e t k a , G ruž шш N e zaboraviTe posjetiti ла prvom mjestu eim đogjete u Sarašev® k m anufakturna i k o'on ila Sn a ractata ___ 9 . J . ____ __ _ ® f duslimansfia Centralna za Bosnu i Hcrcpj»<>viiiu (dioničarsko društvo) u Sarajevu , ... Podružnica u Tuzi = = = = * PU P1LA R N O S IG U R A N ZAVOD Dionička glavnica« 5 OOO.OOO. - Pričuve K 1,300.030. — Uiožci preko X 12,000.000. Bavi se sviip u bankovnu struku zasijecajućim poslovima, te ih obavlja najbrže i najkulantnije. Upozoruje na svoje ođjelenje za zemaljske proizvode. — Zaslupa prve engleske firme trgovačke tvrtke i tvornice za uvoz .manufak­ turne i kolonijalne robe te i n d u s t r i j s k i h i t e h n i č k i h artikli. Сарајеаска Фабрика Kana шШ еши Симе М идутиновика ул 12. ( ћ о п а к K oa/ba П етра) Вслики избор сваковргпвх фпз па KA1IA ea јес-ењу и зимску ссзопу. - Специјална икрадба ШУИАРА од епглеског кримера na сно нпше крајеве. Лијоии избор 11IEII111PA ea господу Нрсузимамо сво лифер&цнје аа држ. подузећа, оићине, шкоде дрј штва итд. Израдба солидна, цијене умјерене и строго утврђенв. £1«трагЦа *Bos*n»kft � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b4642baca7b305efd98441e030bca73b.pdf 461bbd899d44671776b88d8c82ec4c96 PDF Text Text sv FnStnrinn plaćena Predplata 60 dinara godiSn|e — Za inozem stvo 80 dinara. Tromjesečje i poa lugodišnje u srazmjeru n Oglasi se plaćaju: 1 cm' po 1 K 50 h. Jnasnik A a a jl \А а 1а * л а DOMhfliH Šerif Arnautovič Broj 4. NEZAVISAN n U S L IH A N S K I L IS T Sarajevo, ponedeljak 8. novembra 1920. Oadišni-ca aslobnsjenjn j dan ulasbn Bijelih Orlova u naše Šeher Sarajeva. Muuil lir llj L Izlazi ponedjeljkom, srijedom I petkom. U redni& tvo se nalazi ^ Ćukovića ulici broj 7. IL k^ deano. — Telefon broj u* Glavni urednik: Dr. Avdo H asanbegovit Godina I. I stanovište ;otvorio Je svoje stupce da brani li da se bori za stvari, koje nisu bile ni saI vremene ni aktuelne 1 koje Je većinom samo vrijeme riješilo. Od straha da ne povrijedi masu i njezine instinkte, bio je‘veći papa od pape t dolazio u konflikt i sa samim kom­ petentnim faktorima. To je bez surnnie odbilo jedan dobar dio muslimanske inteligencije, koja je bila voljna da radi. Tipičan primjer nerada Ш destruktivnog rada možemo vidjeti u vakufu, gdje se teko­ vine godinama i mukom sazidane, gotovo preko noći obaraju. Srednjoškolske muslimanske konvikte tvara vakuf, a kako čaršlja govori, na putu Je da zatvori 1 Islamsko sirotište. Ovakav rad mora svakog da zabrine. Ono jednoj strani nesavremeni i nesposobni ljudi obaraju, diže nekoliko agilnih 1 valjanih ljudi, — bez obzira na političke boje — oko dru­ štva »Gajreta«. Sto jedan obara, drug] diže i to ’oš ljepše i uregjenije, ma da je mnogo TiSti, nego podizati. Ovome se radu diviti, a možemo i učiti, šta je stan sobncst za rad da učini. Naše nsko pitanje gori .M. J. 0 . stavlja svoju uslu, :5Ш, da ga riješi. Narod je oduševljen, daje /еИсе svote. Jer se boji strahuje. Sastaju se ankete, donosi se niz li­ jepih čaka, a međutim lijepim 1 Jedna ne­ čuven glupa, ta jedna jedina se provagja. Legitimiranje poštenih žena počinje po čaršiji uz asistenciju vlasti. Rezultat svega toga je bk), da je djela akcija « svom začetku upro­ paštena. To je najbolje pokazalo dubokoumncst i sposobnost ljudi, koji su je pokre- Saralevo, 8. novembra. Slovenci I naše Jadransko pitanje. Prije nego što su naši delegati bili pošll na pregovore sa Italijom, .Jutro« je uputilo na gg. dTa Vesnlća, dra Trumbića i Stojanovlća poziv, u kojem megju ostalim kaže: Za trt Prije dvije godine dana dočekasmo Vas u našem Šeher-Saradana otputovaćete na Rivijeru da pokušate/ , јето raširenih rnkn, jer nam đonesoste davno željena slobodu 1 postići sporazum. Raspravljaćete o živim do-' : fckinnste okove, koje nas decenljama teretiše. Znamo da ste Vi, šama I tjelesima najsvjesnljeg dijela svoga na­ £ Bijeli Orlovi, vječno sanjali i žudili za našom Bosnom Ponosnom i roda. Odlučili ste da ne povedete sa sobom I kršnom Hercegovinom i dok Vi o njoj sanjaste i za njom žudiste, ni jednog Slovenca, jer ne bi bila laka stvar I mi naricasmo od boiova tiranije ljutog i odvratnog neprijatelja. Slovencu pregovarati da li se materi od 2lJ Prije dvije godine dana dogjoste Vi, Neumrli Vitez!, 1 utravog tijela dade odrezati veći Ш manji komad] l ste nam suze. koje nam dcccnijttma rosiše izmučeno lice 1 onoga Ipak ne znamo, da li ]e ta vaša odluka bile momenta zaboruvismo na sve muke i patnje, koje pretnrisrao preko mudra. Neka bude tako; Zato Je vaša odgo-' ( glave. (Svojim dolaskom, nnesoste ijnbav, pokazaste svoju plemevomost u toliko veća. Ovih dana kad budete jf nltu, veliku i iskrenu dušu svome napaćenom narodu. Onoga veliu Rapalu sva domovina pariće pozorno na l kog historijskog dima nestade mržnje, sva.je 1 razdora u koliko Vas. I ako le ideja samoodluke upotrebljene f ga je bilo raeitju istokrvnom braćom. Vi nam sve do dana đuuašprotiv nas, 1 ako o megjunarodnoj pravednost^ I pjeg — stojeći visoko iznad naših svakodnevnih razmirica — ponema govora ipak ne prestajte misliti, dg ? kazaste svojim držanjem put, kojim treba da idemo. Vjerujemo, svaka stvar ima svoju granicu i da ni jedah da če Te na toj visini i ostati i Vi na prvom mjestu očistiti našu narod u popuštanju ne može preko svojih ži^ ntmo feru od pokvarenog zagušljivog vuzduba propale i pertiđne votnih Interesa. Slovenija Je barijera za ргм Austrije н kome se još i do danas gušimo. Da smo Vama o diranje germanstva na Jadran. Ona vrši tin tome se kroz ove dvije godine dana nnšeg slobodnog života mogo> korisnu zadaću za sve Slavene i Romanej lle uvjeriti. Subotnja manifestacija naše uzdanice najjači Vam Bez Slovenije nema Jugoslavije. Ne zaborat ealog za našn sreći u i sjajnu budućnost, Jer ta uzdan'ct. polazi vite to ni na trenutak. Slovenija prestala ja vašim stopama. Jedan smo narod, pa kao takav i ml smc Musli­ biti ako je Zadušlte, ako joj uzmete otvorenj mani nosili na svojoj grbači teški Austrijski teret; sistematski put na more 1 ako joj rascljepate njezino tijela/ ostavljani, prepuštani, i zapostavljani, dačekasmo Var razdragana tako, da ne može osjećati više života. rca, da nas lišite tih tereta i da nas nvedete u Vaše kolo. Vama dopuštajte ni diskusiju o Jesenlčkom trokutu/ jedino Vama, Viteški Sinovi, imamo da zahvalimo, što oi* bilo Ako bi se to pitanje pokrenulo, traži od vaš tiše napadaja, znluma, pljačke, hajdučije i razbojstv:, nr lama cijeli narod, da smjesta bezođvlačno napuJ Mnsiima ma, nego š o se desilo od elemenata, kojima i t nije štite Italiju. Vrijegjati se ne damo! Što sveto, od elemenata, koji dočrkivahu 1 Vaše vojskovog,. na rnzbojtiče Rijeke t čisto sigurnog puta do nje Hr-t ličk i način. Tih i takin elemenata ima još dosta megju nama i vatske i Slovenije, ne može biti govora o mi smo Muslimani prvi, koji će osjetiti njihove nebratske f izdaj­ kakvom sporazumu. Obzirom na zapadn^ ničke napadaje. Mi vjerujemo u Vas, da će Te nas zaštititi • ’ tf*• granice, ne zaboravite da Je svako lugoslaJ napadaja, jer ste i nas oslobodili i jer smo Vam svi jednako mili vensko selo vrijedno borbe I spasenja. Kodj i dragi. S tom vjerom 1 nadom ktičemo Vama i Vašem Vrbovnom Više sposobnosti su pokazne neke naše xoman1anfn Nj. Vis. Prijestolonasljedniku, našem Osloboditelju — vrijedne hanume i hanumice, koje osnovaše pregovora ne zaboravite takogjer, da se iej na sjevem dogodila velika krivica; tamo da4 — Z ivili! »Osvitanje« i pokazaše s koje strane treba kle neka odluči plebiscit o kojem Italija na ovo teško pitanje rješavati. drugim mjestima neće ništa da znade? U svim Preko 90% muslimana ne zna čitati ni razgovorima pokušajte se umisliti u život I muslimanima i ostavilo ih ondje, gdje su prije pisati. Pismenost je mjerilo kulturnog nivo-a srce Slovenaca i Ljubljane 1 u srca onih о/ 40 godina bili. svakoga naroda. Metod, koji Je M. J. 0 . u čijoj sudbini vi odlučujete. Potpišite samo ona' Ovaj veliki svjetski rat, nije samo ргоPropašću austrijske uprave bilo je logično ovom pitanju upotrijebila Je potpuno nedo­ što možete jednako opravdati u Ljubljani kao/ nijenio granice pojedinih država, nego donio i prirodno, (’a će muslimanski Intelektualci revoluciju na svakom polju narodnog života. posvetiti najviše pažnje kulturnom i privred­ voljan. Pisati i pozivati narod, da uči Čitati i Beogradu 1 Zagrebu. Ne bi bik) veće pogre­ Borba za život, postala je na cijelom svijetu nom pridlzanju svojih masa, da bi ih spasili i pisati je lijepa stvar, ali nema pozitivnih ške nego li vaša odluka da na svaki način ho­ rezultata. Da se ovaj rad orgatiizuje treba ćete da dogjete do potpisa. Ako to ne dozvoleža 1 mučnlja. od potpune propasti. za to vrijednih, agilnih i sposobnih ljudi, treba čast naroda i naši narodni I gospodar. Potrebno je za to, da se sva energija i Nagoviještenim radikalnim rllešenjeir ive do sada neupotrebljene sile što bolje agrarnog pitanja došao je muslimanski gra- jaka volja 1 strpljivost Poznato nam Je, d a ' skJ lnteiesi> onda vjerujemo, da će te ostati/ jedan naš musliman, obrazovan, kulturni na visini naroda, koji je svoju domovinu o ^koriste. Sve ono, što je staro ,što zadržaje gjanskl svijet u očajan položaj. radnik prvoga reda ponudio vodstvu M. J. O., bodi a s puškom 1 nožem u ruci pojedinca ili narod, mora da se odstrani. Ubijen i upropašten ovim velikim i teš­ pomogne pri suzbijanju nepismenosti Promotrimo Ii prilike u Bosni poslije oslo- kim* ratom, kulturno zaostao, nije u stanju kogjenja, dolazimo do žalosna rezultata 1 vi- niti ima snage, da se održi u ovoj teškoj borbi megju muslimanima. Pomenuti musliman je ži­ Hmo, da je sve ostalo kao 1 prije. Vjerska ka opstanak. Ni muslimanski težak, primitiv­ vio dugo vremena megju ruskim muslimanima podjela još uvijek postoji, šta više možemo nim svojim radom i životom, neorganizovan, 1 upoznao njihovu kulturu i običaje. Kada se je povratio, zaboravio je ili ako hoćete po­ reći, da je 1 potencirana i ne pokazuje nikakve umije da iskoristi svoj povoljni položaj. Već u davno doba potresa ovaj problemi tendencije, da če je skoro nestati. Na koga Sadanja Muslimanska Jugosl. Organizacija vrijedio jedan naš običaj I to je bio razlog, da pada krivnfa za ovaj odnošaj nećemo ovdje bila bi pozvana, da ovo stanje uzme ozbiljno su njegove usluge • limine odbijene 1 da je temelje rimske države. Braća Sempronlus I Ispitivati, ali moramo spomenuti, da uz našu skrene pažnju kulturnom razvoju našega bio javno anatemisan. Slučaj je htio, da ga je ^aius ckacchus ustaju kao narodni tribuni, anatemisao baš onaj, koga Je on prije nekoj da MmJ]u pravedno megju narod razdijele I ppšta stvar trpi ponajviše od ovoga musli­ svijeta. Istina, ovaj rad Je daleko mučnijl 1 manski dio našega naroda, koji je prepušten lako savladati; za taj rad treba I liko godina Javno batinjao, braneći čast po- ^ako jwjan teko 1 drugi plaćaju ovu čovjeko]jubivu sm isao svojim Svotom. Megjutlm parnomu sebi. velike sposobnost! i energije, a baš I jedno štene muslimanske gospogje. Ovo je mak) paradoksno, ali za naše pri- sjeme, koje su braća Oracchusl posijali, nlj* Musliman u Bosn ii Hercegovini Мо Je drugo manjka članovima vodstva M. J. O. razumljiva Da možeš 1 smiješ raditi i palo na neplodno tlo, nego od onoga vremena ed uvijek musliman svoje vrsti i nije bio to- Izgleda, da se je to vodstvo zadovoljilo satno pko religiozan, koliko je budno bdio nad obi- ■političkim« radom, a sva ostala pitanja pu­ megju našim muslimanskim svijetom nije do-i do dana današnjeg, buja, raste 1 razvija sa. fajem i tradicijama, te se je borio proti svake stilo iz viđa 1 odložilo za druga vremena. Za statna sposobnost, valja i talenat, nego mo-1 u srednjem vijeku — u dob asveopćeg naraš biti aprobiran od ljudi, koji ne rade t ne tražnjaštva i despotizma — Izgleda, da ia to bi 1 bio po njima rezultat kulturnog rada jeforme. Austrijska uprava je ovo dobro parila, pa je nastojala da to Iskoristi u svoje megju muslimanima od ostobogjenja pa do da rade. ali su na nesreću ljubomorni na feudalizam potpuno potisnuo u pozadinu ideja' pvrhe i na jeftin način pridobije simpatije mu- današ jednak ništici, da 1 opet naši mlagii, svačiji tugjl rad od straha da im llčuo ne; braće dracchus-a. Francuska revolucija, koja je sve пк* »limansko-r svijeta. Pomagala Je muslimane u jrd raiiji i nacionalni elementi nijesu zasukali ЛикН) konzervativizmu otugjlvala im školu, poma-!rukave I da se nijesu svom svojom energijom Bude li ova tjesnogrudnost i dalje trajala, dome tekovine današnjegdruštva donijela, d kala primitivno uregjenje vjerskih škola (mej-'l neumornim radom založili za naša kulturno- t složi H se sve što je voljno i sposobno z a . računala Je temeljito s feudalnim slstemoi fefa) I tako zadržavala muslimane od svakog j prosvjetna pitanja. rad bez obzira na političke nazore, musll-' Narodna Je skupština dekretom od 4. augusta lapredov&nja. Od tuda t. zv. »favoriziranje« ј Organ M. J. O. stavio se Je s početka matiski svijet će i dalje plakati— ali bez ko- 1789. ukinula feudalni sistem u cjeHnL NapopiujLimua. koi* . uaiviše svetilo samim ina. jedno s- J- g igskroz ^ l t a gngtra&uačko g f c - '- š k o i rgakcioggfB asisti. ' * Ik am »ikoB/k m т п u lukavu oa> I f Na ćemu §mo danas. Agrarni problem. �»DOMOVlftAV ----------- grnl2L E Sta znači ovo: JVUnlstri, stranačld уон, f a a k o a t r m u t k l A p n v a i nije dopaltao' dnjn «I«*>vi is svih krajeva na« Kraljevine, I 1а« ° kao k o ie le k a k o v o drugo ograničenje svojine, osim da narod traži 1 kod Jednih 1 kod drugih drage odbijemo р № eve nespRtne usluge, к ф j ‘čine jedno, a njihovi stranački odgovorni *" gani udaraju na to svim bijesom. U ovom — °г' jifc jNftenoea 1 otkup.jiv.h renti. U kojoj god u ijnde, - nove ljude. - « * * * £ ti n o v ljh tto d . р т « — “ ^ * ^ Čudnovato da se .Jugoslovenski List* našao čaju trebalo bi Ili da ministri predadu <»»»». )emW Prancuzi za vrijeme Napoleooovft ra- ljudi moći da Izglade ono. Sto dosadanji pou položaja lavjetodavca odgovornim činio­ ke Ili da stranke isključe ministre. Jed„0 „ kva makar 1 privremeno zavladali, doklnull kvarile. Narod vjeruje, da će « novi ljudi cima n državi, koju će politiku da vode drugo. AH se ne dogagja ni Jedno ni <jrJ * ki potpuno feudalni sistem. Josip 11. je paten- uz pripomoć nekojih dosadanjlh biti u stanju prema Muslimanima kao zasebnoj i jedin­ Ministri dezavuisani u svom radu sjede | д ' bm iz godine 1781. zaveo u CeSldin zemljama državu 1 narodni život lz ovog kaoea Izvući stvenoj cjelini po osjećajima .u današnjem lje u ministarskim stolicama, a njihovi se imjei•renu potćlnjenost, a kojem su najglavnije |l na zdrave temelje postaviti. im nezadovoljstvu*. Po njegovom mišljenju gani i dalje obaraju na sistem koji spr0vJ •stan i, sloboda sklapanja braka 1 sloboda | su odgovorni parlamentu ali i treba država upotrebiti politiku pravde prema iretanja. Isto Je tako I pruskim ediktom iz . • Ј"У: Muslimanima kao jedinstvenoj grupi i ta stranci. (odne 1807. ukinuta spahijska veza i cijelom' * bi politika bila .jedini način da se upliviše U ovoj, na oko, besmislenosti i nelogig- ! banovniitvu data sloboda izbora zanimanja.' i na naše muslimane i zaštiti od kojekakvih sti ima jedna vrlo Jasna i osjetljiva ^ Јкого stotinu godina trajalo Je oslobogjenje Osnovni Je program pomenutih listova Ј / Spahića' teljaštva u Austriji. Istom carevlnskim zako-1 Po ovome izgleda da sa Muslimani kom prilikom i u svakom slučaju dlskredli*, nm od 27. Jula 1868. razriješen Je potpunoj skloni i* nezadovoljstva protudržavnim pot­ vati sistem, vlade i vlasti i tako im QbM ____ _ izmegju _ spahija 1 seljaka 1 zemljište .G las Težaka* u svome broju od 6. »dnošaj hvatima, šio mi moramo najenergičnije da potreban autoritet. To Je namjera separati«, ieljačko prešlo Je u njihovu potpunu svojinu. 1o. ш. donio je članak iz pera Šukrije Kurioda prikažu na svaki način kako ovakvj odbijemo. ^vi veliki dogagjajl u Evropi nljesu mogli vića, a pod naslovom .Povampirio se.* Ovako shvatanje je iz temelja pogrešno žava, s Jednim, ma 1 privremenim parlame^ leopaženi ostati ni u Turskoj imperiji, te su Izgleda, da je Suknja čekao, dok nas ospu a po gotovu kada uzmemo u obzir taj fakat tom opstoli na štetu Hrvata i Hrvatstva "( ( gdati Ramazanski Zakon i Saierska Naredba, ovdašnji frankovački listovi zajedno sa аеda je ovakove zaključke izveo pisac pome- kako se država mora urediti na bazi plemea- ] toji regulišu odnoSal izmegju spahija t se- stricom im .Pravdom*, jer je to i prirodno nutog članka na temelju pro zvoljne i ničim skih autonomija. Oni prikazuju kao da Svt laka. 1bilo, da će ovu akciju napasti, pa da onda ne dokazane tvrdnje ovdašnje .Pravde* or­ mjere koje preduzima Kraljevska Vlada » * Mora se megjutim istiniza voljunaroSto 1prikupi svu svoju još .neistrošenu snagu u gana Jug. Musi. Organ, .d a nije isključeno Vlada za Bosnu f Hercegovinu stvaraju 1spro. taglasltf, da je najblaža forma feudalnogs i-! radu za narod* i da saspe drvlje i kamenje da se radi o jednom običnom triku protiv­ vode Srbi u pravcu protivhrvatskom, da Hn itema postajala u Turskoj. i na vlasnika ovog lista. U tome je .u sp o r vati usljed toga moraju biti nezadovoljni i O potčinjenosti (Lelbetgenschaft) sella- jer je pretekao i .H rv. Slogu* i .Pravdu' nika .P r a v ’t* je odričući se Pekmez ef. da s pravom onda traže plemenske autonež |tv a prama spahljl nema ni govora, niti spa- Suknja se, kako vidite, jedini negje u vasSpahića i drug. i skidajući sa sebe svaku mije. Za to im nimalo ne smeta što dezavnij, lija Ima ikakova udjela Ш pačanja u obitelj- kolikom Srbstvu i čestiiom i ispravnom odgovornost za njegov rad, kao- stranački svoj; ministre, Jer ovi na dlaku Jednako misle |ke prilike seljaka. Seljak je potpuno slobodan ; Hrvatstvu, koji napade ovu akciju. Potrebu organ uzela u zaštitu neke osobe koje su i planiraju kao i njihovi stranački organi. Dr. I može u svako doba zemlju ostaviti .odnosno ovoga i ovakog rada i ove akcije megju povodom afere pozvane na izjašnjenje, a žavu treba razbiti ,to ie cilj, a sredstvo ]• zanimanje po milo! volji birati. ! našim muslimanima odobriše i pozdraviše koje su ujedno njezine političke pristaše. dobro došlo svako, koje pali, pa išlo to | u | Njegova Je Jedina obveza prama spahija svi oni, koji su pokazali cijdora svijetu i Tom prilikom je proizvoljno pronašla u toj sramotu 1 na štetu parlamentarnog shvato Ч j)lla ta, da Јс morao rentu na zemljište Ш u dokazali da ovu zemlju vole i da ovaj паaferi politički trik, a .Ju g . List*, ga je pri­ nja i vaspitavanja. ■olovom (ćesim) Ш u naravi od priroda spa- 1rod ljube. Ova akciju pozdravi vaskoliko hvatio kao gotovu činjenicu. Sreća Je što Je ovo sve providno 1 ft« liji davati. Megjutim I ovaj najblaži ostatak Srbstvo, koje sa krvavim grudima oslobaPo našem mišljenju .Jug. List* ovim se protiv ovoga moraju tražiti sredstva ■ i leudalnog sistema bio je velika zaprjeka polio-' gjaše sedam godina ovu zemlju i koje je člankom promašio je u dva pravca jer ova- okupljanju svih državi odanih elemenata, g privrednoj proizvodnji i kako od strane spa- oslobodi ama bez Sukrije. kim pisanjem niti diže ugled države niti koje spadaju i Muslimani Bosne 1 Hercegovine^ j Iilja, tako i od strane seljaštva bilo Je ozbiljna Za napadaje, koje izdrobi na vlasnika čini ikakve usluge Muslimanima. |a da, da se ova) odnošaj potpunoma razriješi, ovog lista u pomenutom članku, ргеMegjutim nastojanje mladih i naprednijih mu-1 puštam njemu samom, nek ti odgovori, llimana naišlo Je na otpor starijih i konzerva- kad se povrati sa svoga putovanja. П* Hvnijih elemenata, a i uprava Austro-Ugar- si se o me, pa hoću da ti rečt.ii ake, nije ovom pitanju posvećivala dovoljno dvije-tri za uvijek. {pažnje, bilo radi toga, što Je sama po sebi bila Upamti, da moralnih - • političkih preМ u з t a f a H. trgovac iz Vare!*, konservativna —Ј ег je trebala skoro 100 go­ dika ne trpim ni od koge a najmanje od Oovor č no o iedno] pojavi, koja nam Je je od nadležnih dozvo,; dina da u vlastitoj kući oval čvor ПЈеб — tebe, jer sam znao da up avim sobom i da svima pozu: ; Jednoj čudnoj pojavi, koja zamolio Ш što je trebala ovo pitanje u političke svrhe, ostanem na visini i onda, к* i su se znači mnoge /15е. nego Ii političku neiskre­ lu za gradnju male domaće pilane na mjesta,jda može uvijek muslimane prama pravoslav- (laskavo za nas obojim za brinuli i nost. poja * nije bolesna, jer dolazi od na ko]em mu od davnina pripada vodeno prai jpim izigrati ili obratno. j zajedno nas obojicu sebi pri; ali naši ljudi koji ima. suviše zdrave živce, koji bi vo. Molba mu je odbijena odlukom zemaljskq Nakon oslobođenja razriješeni su f zadnji velikani i današnji prva. u državi. se mogli takmičiti sa živcima dželata 1 krotio- vlade br. 126.808/20. T sa motivacijom: dg nema dosta drveta u vareškim šumama 1 daj tragovi feudalnog sistema i seljak Je postao Svojim radom dokazao * i t a i u buduće ca divlje zvjeradi. ukazom Nj. Vis. Regenta Aleksandra sopstveto potvrditi, da mi je uvijek i svakom Postoje u nas u Bosni 1 Hercegovini iz- bi gradnjom svoje pilane k o n k u r is a o d o š Bik zemljišta, koje obragjuje. Pitanje odštete zgodom (a tih zgoda sam vec; - dost: vjesn e partije, Čiji vogje ne vode računa ni s a d a n j i m p i l a n a m a . Ovo čudnovato riješenje protivi se nafostalo Je neriješeno sve do sada. Dovde teče doživljavao, naročito u posjednje vrijemej o najobičnijoj parlamentarnoj pristojnosti Te elementarnijim propisima obrtnog reda. Moj j rlješenje agrarnog problema kod nas prilično, bi,a pred očima samo i jedino opšta nam su partije zastupljene u svima vladama, glatko t naravno, jer ono, što Je п djelom stvar. Lično sam pri tim zgodama uvijek nekima direktno, a u nekim indirektno. U nopolisanja 1 favoriziranja u obrtu naročito ( svijetu dokinuto, ne može se po naravi stvari t štelovao, što je i tebi vrlo dobro poznato, pokrajinskim vladama sjede provincijske 111 lo­ gragjevnoj Industriji ne smije da bude, ako l^ ali nijesam za to ni onda mano, a još kalne veličine stranke, a u centralnoj vlaci u upravi stalo do toga, da narod dogje do baj ■ ni kod nas održati. Sad se ovog pitanja laćaju elementi, opo-1 manie danas. Јег imam »v°je zanimanje, Beogradu zauzimaju ministarska mjesta stra­ kakvih pristojnih cijena u gragjevnom mate­ načkih centrala u Zagrebu, odnosno u Ljub­ rijalu — naprotiv je najveći interes, da se prtH Jent vlašću, željni vladavine, do koje mogu j koie 8iin sflra »ebi stvorio i privrijedio. dukclja 1 u tome što više digne. Naš obrtni doći samo narodnim povjerenjem i daju i ono i Za to» Sukrija, nemoj, da me žališ, jer ljani. Primitivna parlamentarna pristojnost ili red stoji na stanovištu slobode obrta, a ubij seljaštvu, što ono nikad nije ni tražilo. Upravo la Inam *ta radim * kako radim, a ti elementi, žedni vlasti I položaja, bude naj- bih viSe razloga da i ja 1 svi tvoji prija- bolje reći saodgovomost; obazrivost prema janje konkurenta u interesu stanovitih ličnosti r'javlje instinkte u našem seljaštvu, podstre- telJ* tebe žalimo. Uostalom upitaj svoju 3tranačkim vogjama pretpostavljala bi da or­ moramo žigosati kao otvorenu korupciju. Navod da nema drveta u vareškim šumii ikavaju ga na nasilje I otimanje. Spahija, koji najbližu okolinu u objema strankama fler gani ovih stranaka, »Hrvatska Sloga«, »Jugo­ Je imao 5 do 30 hektara posve slobodne iz8leda> da 11 ti u posljednje vrijeme u slavija« u Sarajevu u žurnalističkom pravcu ma neispravan Je, Jer u Trfbiii drvo nelskoriš i zemlje (begluka), koju Je od pamtivijeka 1 ne- jvi,e stranaka), pa ćeš čuti, ita će ti reći saragjujn i potpomažu svoje lokalne vogje ćeno trune. U ostalom g. M. H. ima već di , m* balvana spremnih za rezanje ■ ( koji sjede u načelničkim stolicama Zemaljske preslano u vlastitoj režiji obragjivao, biva па 0V0, A vdo. Vlade u Sarajevu i centralne vogje, odgovorne time pilanu na godine opskrbljenu. A da I J Jednostavno sa zemljišta potisnut 1 sva na­ članove Kraljevske- Vlade u Beogradu. To bi nema, to se i stog razloga molitelj ne bi moj , stojanja, da đogie putem suda do svoga prava, ^ 5 5 ; bila obavezna dužnost ovih listova i onih koji gao odbiti, Jer bi to bilo nedozvoljeno tutoj ostaju bezuspješna, ma da sad u svim instan­ ih vode, da ne dezavuišu u svakom broju svo- rlsanje; moliteljev je riziko, ako ne bude cijama Izriče neosporivo pravo muslimana je vogje. šta da reže. (spahljl )na zemlju. Ima sila primjera, gdje Je, kako spahljl, Ovdašnji .Jugoslavenski List* u svom Protivno od onoga, što bi se moralo očeOvo iznesosmo ne za to, što Je M. H. tako 1 polutežaku (koji u gradu stanuje, I, broju od 5. novembra na uvodnom kivati, čine pomenuti listovi. Njih se nimalo , sllman, nego da upozorimo vladu na posljedia zemlja za obragjlvanje leži Izvan gTada), a 1 mjestu napisao je oduljl članak o poznatoj ne tiče, što na odgovornim mjestima Kraljev- ovog koruptivnog i nepoštenog principa -i pravom težaku na selu Jednostavno zemlja od aferi Pekmez ef. Spahića i Kazazića, u kome ske Vlade u Beogradu 1 pokrajinske u Sara- ubijanje konkurencije. Umoljavamo predsje* seljaka nemusHmana oteta, te niti mu |e dade je pisac učinio nekoliko pogrešaka u jevu sjede njihove vogje. Oni s dana na dan nlka vlade, da naredi, da se ovo izvfdl; čij obragjivatl a vlastitoj režiji, niti mu dade ka-1 sugjivanju afere, napadaju na sistem, koji odobravaju l spro- novnika, koji Je ovo protuzakonito riješenij kove rente sa zemlje. Megjutim poznati jej U prvom redu nije nikako oportuno vode njihovi stranački vogje. U svakoj mjeri Izdao pozove na odgovornost, naročito Ispl4 stvar, za što le sve to tako 1 od kuda vjetar blio da pisac pomenutog članka naziva ovn Kraljevske Vlade vide onu navalu na Hrvat- kako je moglo u opšte da dođe do to** duše. Ljudima Je stalo do vlasti I do Jačine sferu novim političkim procesom u Bosni, stvo, kritlkuju Čak I nedopušteno, a te mjere, se Interesi nekih ličnosti onemogućeni«* stranačke ,pa uzeše agrarno pitanje kao naj- kada sam priznaje da ne zna nikakve po- koje, izvjesno, prolaze kroz Ministarski Sa- konkurencije sačuvaj«, te konačno da 1 iači I najpopularniji adut, kojim operlšu u tsnkosti o aferi. Valjda leteći za senzacijama vjet, odobrili su 1 suglasili se s njima njihovi pravedno riješenie. masama. Da su ljudi, koji dogjoše na državno nisac nije ni vagnuo težinu izraza, niti je stranački vogje, ministri. kormilo pretpostavili državu 1 rad I mir u odmjerio dalekosežnost tome, što Je pridao To je čudna pojava. Kad je buknuo že­ njoj privremeno] partiiskol Jakosti, stanje bi ovoliku važnost jednoj aferi в koju nije ljezničarski štrajk, koji Je mogao da ugrozi danas za sve nas mnogo povolinlje bilo. Ml upućen. U toliko možemo da prigovorimo snabdijevanje naših prostranih oblasti, prc- М М К Н г П Д П 1 ! znamo, da I u Jedno« 1 n drugoj od naših glavkao javni organ, koji od srca želi duzeo je tadanji a I današnji ministar saobra- « aih državotvornih stranaka Imade ljudi sa Ja- dobra državi i koji ne ide za senzacijama čaja dr. Korošec po odobrenju Ministarskog kom državničkom I upravnom koncepcijom, da ngodi bolesnom instinktu mase. Odakle Savjeta potrebne mjere protiv štraikača. j ali Je razlika megja njima ta. što Je kod mogu da atvore i izazovu dva .smušenjaka »Hrvatska Sloga« i »Jugoslavija«, čiji le vrjednlh država, pa partija, a kod drugih nolitički proces velikog itila?* hovnl stranački šef baš glavom ministar dr. i obratno. MojeJe čvrsto uvjerenje, da le 1. Pored ovog opravdanog prigovora k o ji. Korošec, udarile su po tim mjerama 1 tako ■im narod.to И * » u v iđati p a .se za to ,id e na rrčun kvaU^5v«eid afere, mi mo-Jpomagale štrajkaće. rm » тп т»п тп»»»п т»м Sebe žali, Suknja, pametnije ti je. Jedni u vladi, drugi U zaštitu slobode rada. protiv nje. Nespretne usluge. Oglašujte u „Domovini"« �- IM * Nagrada poštedim. energične korake, da oslobode Radića Iz za­ I lahod izbora za rašu konitltuantu. Izbo« tvora. Laćaju se i ovog sredstva, da prikažu u Americi Je »vršen i kako rekosmo Vilsod Radića kao zagovornika »Jugoslavenske poli­ je pao, ali Još ne zramo tačno 1 sigurna tike«, misleći, da će na taj način omekšati ot­ kako će držanje zauzJi novi američki predJ pornost državotvornih elemenata u Beograd­ »Jednik, kako u ov. me našem pitanju, fa skoj vladi, koji se protive ovom frankovač­ u opće prema Ev o~: kom zahtjevu. Bijednici misle, da Radić I nje­ Izbori u Americi ispali su protiv V® gova politika nije poznata onima n Beogradu »ona. Harding je odnio veliku pobjedi} da oni vrlo dobro znadu, da vuk dlaku mi­ Vilson je dakle propao zajedno sa njego* jenja, ali ćudi ne«. vom politikom. Ako Harding zaiala, ir»ha Naši JevreJI I Izbori. — 0. Dr. S. Atljas se već veruje, bude za politiku nemiješanja Izdao Je ovih dana brošuru pod naslovom: u evropske stvari, onda će mali narodi Ev-1 JevreJI — državna politika 1 Ustavotvorna rope opet biti izvrgnuti imperijalističkom I Skupština. U toj brošuri poziva g. Dr. Atljas kapitalističkom prestižu i pritisku velikih im Oajretov« povjerenik u Nemiloj gosp. S. Jevreje, da stupaju u postojeće državno-poll- susjeda. Izgleda — prema paroli izbora * Bnrzlć, šef tamošnje željezničke stanice sa­ tlčke stranke 1 to svako po svojoj savjesti 1 Americi, da je pobijedio kapitalizam nadj kupio je za »Oajret« 700 kg žita i Javlja, da uvlgjavnosti. U brošuri se veli: »Ml jesmo idealizmom i seb.čnost nad čovjekoljubljem] će nastaviti sa kupljenjem priloga u naravi. što za nas ne može biti poželjno. .Veliki-' JevreJI, ali smo Istodobno Jugoslaveni«. Upozoravajući svoju braću Jevreje na diplomate evropsk.h s l i imaju najviše za-j Povjerenik iz Oor. Vakufa g. Osman Ce- važnost Izbora i Ustavotvorne Skupštine, Dr. sluga za to, što će da strada ćov ekoljubje, palo sakupio je 114 kg pšenice i poslao upravi Alijas veli: »Treba dakle svaki gragjanin, a jer su uspjeli izigrati Vilsona i njegove ide­ sarajevskog konvikta. tim više svaki JevreJ, da se što življe Inte- alne tačke i programe o Jednakosti, bratstvu' resuje za Ustavotvornu Skupštinu, njezin i slobodi cijeloga čovječanstva. Sama prt Pododbor u Priboju sakupio je mtgju taprogram sa stanovišta različnih stranaka, te gnoza, koja je pokazivala da će Vilson, potpošnjim hanumama i drugim gospogjama: 36 za Izbor poslanika u nju. Treba nadalje, da slije neuspjeha u Evropi mouti izgubili nai rubaca, 7 marama, 31 čevru, 2 para čarapa, za momenat ostavi na stranu svoje sitne izborima, počela je štetno djelovati ua ре-1 rukavice, 1 salveta, 1 bošču, 4 vezena svitsvakidašnje Interese i poslove, te da uloži Iitički razvoj stvari u Evropi. njaka, 1 košulju, 1 bošča’uk od 6 komada; sve svoje sile, da kod Izbora pobijedi onaj, Tvko je još prije izbora Engleska već svega u vrijednosti od 4200 kruna. ko je prijatelj I istomišljenik njegov 1 nje­ bila počela izazivati nesporazume sa Fran­ govih«. cuskom naročito u pitanjima, koja ae odnose' O. Salib OJerzlć, Оаге (Maglaj) sakupio na Rusiju i Njemačku, a koja najviše in-' Je za »Oajret« 106 kg zobi, 10 kg graba. 20 kg teresuju ovu posljednu, i ko zna, da poslije šljiva 1 111 kg kromplra. Vilsonovog pada, a zbog kapitalističkih i kolinijalnih diverzija njenih, neće sa avim Muslimanska Centralna Banka darovala promijeniti avoju političku orientaciju. Kad Je »Oajretovom« konviktu u Sarajevu jednu se tome doda, da ae nagovještava, da će| vreću pirlnča, a konviktu u Tuzli 200 kg plVladin k o m u n lk e ]Iz v jes n e pojave Harding preći preko Versaljskog mira rinča. sUednjlh dana u Mostaru 1 nekim drugim mjestupiti u direktne veze sa Njemačkom, ond«! Ml u ime »Oajreta«, njegove uprave dale su povoda, da se predozme islesamovoljna promjena 18. tačke mirovnog one naše uzdanice po našim školama 1 kongjenje o svim ovim pojavama. Zalljetanje ugovora, koja govori o konfiskaciji nje vlktima ovim izričemo najveću blagodatno** me u cvj akciju vlasti, u koliko je prešlo mačkih dobara ima mnogo da znači. Ona i kako sakupljačima, tako t darovatelBgranice ‘'imalističkog registrovanja, moraće ju je promijenila i saopštila Konferenciji losjetiše vršenje svoje duž-osti лгеша ovome se spi.. jer je ono štetno po samo IsleAmbasadora, da je se neće držati, te je. naroda, kome Je rotrebna brza i obilna gjenje 1 Jt Je nrotivno zakonu. Treba Imati negodovanje francuske štampe i vlade ra /I pomoć. vjeru и vlast ! sačekati rezultate islegjenja. Nai Dit dočekala Je sva nešovenska 1 ovoga razumljivo. Prema tome američki цЈ Ml bi u našem listu v^oma rado iznosili iuezagrižena štampa. Pravi prijatelji ove dr­ bori i promjena predsjednika mogla bi do­ sva imena darovatelja, аЧ nam Je r žave pozdravili su već prvi broj »Domovine« nijeti i velike političke promjene u Evropi,' bolle volje to nemoguće, jer Je li .oduševljeno I radošću. Jer. su. u njoj spoznali našnflh listova basnoslovno ska to bi Smrt grčkoga kralja lakogjer mogla U [svoga prijatelja i još jednog borca protiv onih, nam i odviše prostora zauzima! > и listu. Ml dovesti i do prevrata u samoj našoj blizini' k l potkapaju temelje ove države .Nije nas vjerujemo 1 to smo sigurni, da »Oajretovi« Smrću kraljevom još više izbija na po­ nalo začudilo, što su se na nas okomili prijatelji ne vrše svoju patriotsku dužnost Hardinga I pad Vllsona; smrt vršinu, da nije mati broj protivnika Veni*' rvatska Sloga«, »Jugoslavija« 1 »Pravda«, prema »Oajretu« za to, da im imena izagju grčkoga kralja; nesporazum izmegju En­ zelosovih u Grčkoj. Gunaris vogja partija su prva dva lista učinila iz straha, da se novinama, nego zato, što su svjesni svoje gleske i Francuske i nastavak naših prego- koju au Venizelis.e prozvali partijom Koonašim pokretom ne zaljulja »Pravda«, nji­ dužnosti, pa je zato i čine; stoga se nadamo, sa Italijom to su danas najvažnija po­ stanlinovaca izazvao je Venizelosa u parla­ hova posestrima I pajdašica. Prepale se one da će ove naše razloge 1 uvažiti. litička pitanja koja najviše zanimaju poli­ mentu da je morao ošto istupiti. Vemzeloi ica Jugoslavensku Muslimansku Organizaciju, tički svijet Nas najviše interesuje pitanje je prema svemu republikanskog mišljenja] kroja pliva u separatističkim frankovačkopregovora aa Italijom, o čijem je rezultatu a narod je velikim dijelom monarhističnu iklerlkalnlm vodama. Nama to čini čast 1 гаza sada još prerano govoriti, ma da se može Venizelos je najača sila u Grčkoj, ali di»| jdujemo se, što su pomenuta tri lista vidjeli u ; naslućivati, prema pisanju talijanskih novina, žava u kojoj je oko 40 postotaka d.ugih] jer smo ml otvoreno da neće biti po nas najpovoljniji, osobito narodnosti, ne može tako lahko i sigurne' jlttuplll da ojačamo borbu protiv njih i d a ___ sada posle pada Vilsonova, koji se je naj- raditi na promjeni državnog sistema. uvedemo i Muslimane, čiji Interesi to od njih NaSa o to ž n a konferencija o Tuzli. izrazitije zauzimao za naša prava. Velika Ova politička pitanja, koje gore naveItraže. Ml smo se oslonuli na nepokvareni1Prekjučer je održana u Tuzli okružna konfevažnost, koja se sa obje strane podaje ovo­ dosmo zabacila su u pozadinu druga, manje osjećajl Muslimana, koji su prije rata stajali renc«a па$е akcije, na kojoj su učestvovali me pitanju vidi se i po ličnostima koje su važna. Tako vijesti o odgodi Take Jonea« lu redovima protivnika onih, koji se danas mnogi delegati iz svih mjesta tuzlanskog sa obje strane odregjene za ove pregovore. kova dolaska u Beograd, a promjeni dr­ leupe oko »Hrvatske Sloge«, »Jugoslavije« 1 okruga. Konferencija Je donijela Jednoglasan zaključak, da se za nosioca liste naših kandi­ Kao što je poznato od naše su strane za žanja poljske štampe poslije njegova odJ ove pregovore odregjeni gg. dr. Vesnić, min. laska iz Poljske ne komentanšu se ■ data za tuzlanski okrug postavi Šerif A Pa ćemo vidjeti ko će kome dotapati. predsjednik, dr. Ante Trumbić, min. spolj- javnosti dovoljna Sto se specijalno tiče napadaja na nas t o v l ć ; i drugi su kandidati za tu listu odre- nih poslova i dr. Stojanović, min. finansija U Rusiji je kao i do lađa. Čas se javtje jod strane »Olasa Težaka«, koji se u ovome gjeni, pa ćemo Ш donijeti u idućem našem kao i potrebiti broj generalštabnih časnika da boljševici gube a čas opet da je Vrangell broju. lalučaju identifikovao, šta više u svojim diplomatskih činovnika. Od strane Talijana u opasnosti. Izgleda da je poslednje i h Sarajevski okružni zbor Radikalne StranIpađaJIma Još dalje otišao od spomenuta tri učestvuje sam Gioliti, min. predsjednik tali­ istini. e. — Mjesna organizacija Radikalne Stranke Hita, to ćemo njemu zasebno odgovoriti. janske vlade kao i ministri vojni i vanjskih S Isfoka vijesti još rjegje s'ižn. Javljale Sarajevu pozvala je za danas u 6 sati poslije poslova sa čitavom grupom oficira i činov­ se je o velikim pobunama indusa, pa an te sve delegate (predsjednike i potpred­ nika obiju ministarstva. Naši au delegati vijesti — kao i obično — zašutjele. sjednike) sreskih odbora okruga sarajevskog već otputovali u Italiju u Santa Margeritu Iz Male Azije takogjer su rijetke vijest! okružni zbor, da bi se na tome zboru od­ kod Genove. Prema nekim vijestima Oioliti Zna ae da se tamo vode gerilske borbe, * lučilo o Isticanju kandidatske liste za sara­ će otputovati u London pa će pri zaključ­ kad bi Grci imati kakva uspjeha, to bi oni jevski okrug; taj zbor će se održati u ovdaš­ U prošlom broju našega lista noj fazi pregovora sudjelovati. Ako bi se sigurno i javiti. Kemaliste su, prema vijeitl Izmegju ostaloga I lijepi l uspješni rad »OaJ- njem »Srpskom Domu«. uzelo u obzir pisanje većeg dijela talijanske iz Lioua postale svoga izaslanika u Carigrad,' Kandidatura Svetozara Prtblćevlća a štampe, pa čak i nekih socijalističkih listova, Mtova« pododbora u Priboju, kome je duša koji je predložio novoj turskoj vladi slije»l naš odlični I svjesni radnik na ovome polju Srbiji— Zagrebačka »Riječ« Javlja, da su pregovori će morati biti prekinuti bez ika- deće preduvjete za pregovore o izmirenje! li. Fevzlja H. Hamzić. Uprave »Oajreta« do­ mokrate u kragujevačkom izbornom okrugu kva pozitivna rezultata. Prema tome nago- s njome ako bi vlada mogla od Antantel stavila nam je imena članova toga pododbora ponudile ministru g. Svetozaru P r i b i ć e - viještanju, Italija će polrgnuti pitanje čino­ dobiti pismene garancije za iste. Uslovil I njihovo konstltuisanje: predsjednik: Fevzlja v i ću, da se primi kandidature i bude nosilac gorske samostalnosti i njene restauracije bez i ovi: П. Hamzić, pravnik; tajnik: Azlz Hasanagić, d e m o k ra t- 'i**- т»- v~-"tev«čkt j^horni obzira na toliko puta manifestiranu volju 1. Područje Srnlme Ima se pripojili jtrgovac; blagainlk: Omer Zlatanlć, trgovac; °*ruKsamih Crnogoraca. Pored toga izgleda da zoni morskih tjesnaca, te mora doći pođi I. revizor: Dragiša Jovanović, upravnik pošte Istup iz Radićeio stranke. - Zagrebačke. bi Italija htjela da lome još priključi i neka otomanski suverenitet 2. Traži se autono-. I 2. revizor: Zahlr beg Prašo, trgovac. novine donose vijest, da će narodni zastupnik pitanja koja ae mogu odnositi isključivo mija Trakije pod otomanskim suverenitetom Iz dosadanjeg rada ovoga pododbora i H r v o i i dr. Ma č e k Istupiti Jz Radićeve samo na nas i Albanze. To su svakako ta- i primanje triju turskih delegata u komisije njegovih članova uvigjamo, da više ne mo- stranke radi Radićeve »Jugoslavenske poli-1 lijunski aduti a kojim nas misli ucjenjivati za morska Ijesna, koji će zastupati S mirnu, lemo ništa drugo da rečemo, nego da zaže­ tike« i da će preselembetati frankovcima. In- Talijani su ove naše pregovore odgagjali Trakiju i Anatoliju, 3. Modifikacija imadt lim , da se I drugi u n] ugledaju, pa će onda teresantno je, da ovo nagovještavale istupa duže vremena i čekali su .povoljnije* vri- se provesti na nekojim Članovima ugovora avakl potpunoma udovoljavati svojoj, duž- pada u isto vrijeme, kada su svi frankovački jeme. Čekali su rezultat iz'oora u Americi, potpisanog u Sevresu i to nar- čito u poSkoro Je Imenovan za povjerenika a odjellenfu za poljoprivredu zemaljske vlade dr. LkMlp Andrlć, činovnik istog odjelenja. NaJflavnUa mu Je kvalifikacija, Sto Je Jedan od vogja Hrvatske Pučke Stranke i Sto Je bio n vrijeme rata Jedan od najhrabrijih austriillrih oficira na ruskom frontu 1 što Je za avoju hrabrost nagrađen svim mogućim au’atrtjsklm ordenima. Prije njega bio Je načel­ nik toga odjeljenja Mllan Blažeković, bivši okružni načelnik. Pored toga, što je Blažekovič start Činovnik, čije Je Imenovanje išlo automatski samo od sebe, ima Blažeković još mnogo drugih zasluga. U godini 1914., kad se apsllo I progonilo na sve strane, bio Je Blaže­ ković kotarski predstojnik u Prnjavoru. On nije htio nikoga internirati I zato je premještan 1 kažnjavan. Blažeković Je Hrvat, ali Je učinio za ova, narod viSe, nego što je smio i više, nego što mu Je dopuštao njegov položaj. Jovo Popovlć, poljoprivredni nadsavjetirik, služi već 12 godina u tome odjeljenju. Stručnjak Je I po naukama 1 po iskustvu, ste­ čenom u službi. U veleizdajnikom prcoesu Вапјој Luci osugjen je na 10 godina tamnice. Ante Brozović, veterinar, stari kvalifikoIvanl činovnik, mora danas da ide u audijenJdju svome potčinjenom, koji nema Ipet godina službe. I tako, bismo mogli redati Još desetak či­ novnika, kojima Je dr. Andrić bio potčinjeni, danas Je njihov šef, bez ikakvih zasluga, bez jkkustva, a što je najglavnije, danas pokazuje Ivrlo malo takta prema svojim dojučerašnjim [starješinama. ? .< Tako se u nas nagragjuju pošteni 1 za- >Oa]retovl« dobrotvori I prtjatel". — Upravi našega »Oajreta« stižu dnevno izvje­ štaji sa raznih strana, kako se njegovi prija­ telji i dobrotvori, pa prema tome 1 prijatelji našega naroda I njegova napretka, živo za­ uzimaju u svojoj okolini, da ga što Jače I obilnije potpomognu. TaJto su dobiveni slije­ deći Izvještaji: Dobrotvori »Oajretovl« a Priboja. — K«o dobrotvori »Oajreta« np|sa4 su se slijedeća gospoda: Sukrija H H.amzlć, Hamdibeg Hasanagić, Salihaga H. Hamzić. Tusuf Zlatanlć i Azlz Hasanagić. Domaće Dijesfi. Bilješke. Politički pregled. E Oko izbora. GaJrefoDe D ijesfi. elementi sa Zaiedničauma na čelu j)odLyeli pa $ц čekuli i na ruv.će izborne kampanje Igledu financijaliuh i ekonomskih ustanova. �i I tfe zaDoraviTe posjetiti ca prvom mjestu čim dogjete e= = ••flR in a = otpremničku I prometno dlonCI. druffoo >iia« miiuHsDPlte ul. I (prik* rata „ProsaJtM') L1F HUJI NAJBOLJA u Sarajevo о ш manufakturna i kolonijalna radnja £М ш ош ВајгеМ агон 1'с' z a GORIVO svake vrsti i u svim količinama, rezana i u cepanicama uz um erene cene brzom dostavom u k u ć u se с т а г е д в т д к т т ћ л ћ нЕ аш вдаш нвнвданвави „П Р О М ЕТ” Предузеће зп отпрему покућства. — Похрааиваље робе на влпститок споваришту, са влнститим прнкл>учниж колосјевон. т р г о в а н к о и ш п а д и ц и Јск о д . д ., С а р а Ј а в о Продаја горивог дрввта и угљена на ввлино и на мало Експорт дрвеног ћуиура. Генерални зпступннв творнице шаинањца Ј. ТерлеЈ н др., Будшшешга пријо ЛЕОПОЛД ХАЈМ П осредниш тво sa царињ ењ е po če. Српска Централна Банка за Б.и X. д.друштво Дионичка главница К 2 0 , 0 0 0 . 0 0 0 Резервни фонд око К 5,000.000*-% »• Централа у Сарајеву. Филијале: Вања Лука, бос. Брод, Вишаград. Звориик и Ностар. '«■» u u e ip u i и м рравп iп в ц l Ilp n a улог. n уложп. пжжжпе ш l e i j l i рмув ■ ynxift;je п п Ј Ј о е о л ^ е . — В о т ем ш>т.чж*s nnouoie o u o n (ајева иажоврел чевом ва ■ ** • - * r* мЈпо.ољијв jtio ie . — ЕеконтЈЈв ■ pe«<" > кјеснга. — Иавржуј. n лсг. i* ц м п м ■ мроддј/ вивре ед врајад. ■оетж Гдрж иш х а и к р а «о.о . . а с ц а ј. н д .) у» 1и |к Ј Л и в . ј е j v I ц ш t u u p e r u a u v '- i u i ддј. u ш > , n -, lo m j k e i р.чу чг (вовт. m p e n j U U 4 I I----------------------- >ui ■ и и ш аО цјаш п м Ш Ш О П П П П П П П П Г јГ На знање i r c глозбнскц* трговцина! ЈУГОСЛАВЕНСКА ЕКСПРЕС АГЕНЦИЈА Д. Д. VUGOSLfttfI EXP3E5S AGENCYA LTD. Генералн* дирекција: Сарајево, Караиика улица, 3 ;ла Сунари* Б е о г р а д , Рељина ул, 2. Директори: Ђ О к р у ж н е д и р е к ц и је : БрОД N. Миливорово сталиште lT. МетКОВИЂ, кућа агевцпје X. СИМ, A. С. СИМ, Д . ЈефтанОВИ*. Генерал. директор: Ј, Е д у вР Д ДбВИС. Врши најоржим и најсигурнијим путем превоз робе из Енглеске у Југославију и обратно и бави се свим оеталим шпедиционим и комисионим пословима између Енглеске и краљевине С. X. С. Ру* кује транспортима од еамих енглеских Фабрика па све док преда робу поручиоцима ма у коме дијелу Југославије. Овим се даје могућност трговцима који повјеравају превоз своје робе Југославенској Екеар.сној Агенцији, да исту превезу три пута брже него ма којим другим путем, чиме трговци добивају у времену, и избјегавају сваки ризик и задоцњење. Тако н. пр. роба. која ie из Енглееке послана на лађи „Амарна“ 21. авгуета о. г. предата je овдје трговцима на 18. септембра у Београду 7 дана касније, а роба, која je на равним лађама упућена из Енглеске између 25. августа и 4. септембра предата je трговцима овдје у Сарајеву 2. октобра, а у Београду иетог дана предата je тамошњој царинарници. ' И8вјештавају се гг. иввозници, да друштво има нарочите цијене sa подвоз на робу, која се иввози И8 Југославије. ‘ ............. Сва потребна обавјештења даје усмено и писмено генерална дирекција у Сарајеву и окружне дирекције у Београду, Броду на Сави и Метковићу. Телеграми свих праваца: У и д с в . [ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b98e75585c22a350d135916c81fb3002.pdf 081863786059b492118d1942a17409cd PDF Text Text broj Z Kruni Poštarina plaćena v »redplata 60 dinara godišlje. — Za inozemstvo 80 llinara. Tromjesečje i po­ lugodišnje u srazmjeru ° Oglasi se plaćaju: ' 1 cm’ po 1 K Б0 h. i A / М л л и , ionedjeljkom, m i petkom. NEZAVISAN rW5Lir\AN5KI LI5T /laenlk: Šerif Arnautović Sarajevo, srijeda 10. nover*-*1 ra 1920. Broj 5. . — .49IVO se nalazi * Ćukovića ulici broj 7. II. ka desno. — Telefon broj 43l Glavni urednik: Dr. Avdo Hasanbegovlć. Godina I. narod ozdravi:'inju i osvješćenju, od straha ših težaka budu najbolji postojala Je od uvek pred svojim krahom i propašću, lnčaju se i mi smo često puta o tome dali živog i nepo­ svih mogućih nemoralnih sredstava, da megju bitnog dokaza. Sto ipak nije bilo onako kako neobaveštenim našim dobroćudnim masama smo mi želiii i kako mi želimo, nije krivica StaTa je istina, da nije svačije, da kro; Neoboriva Je i svakome jasna istina, da prikažu svaku zdravu ?’ 1 i pokret anti- io nas, nego u samim prilikama čija baotičTe "početak, kraj i sadržina svega čovječijega muslimanskom i lzdajsh r.a čitav EhJi- nost i nesregjenost je van naših snaga i moći. selo pjeva. Tako isto nije svačije, ni da poli-' _ sam čovjek. Sav čovječiji rad i sve čo- Islam. Ti va.nl »intelektualci«, akademski Naša braća Muslimani ne treba da zabo­ tiku vodi. Ovu istinu je naš muslimanski na« ivječije zavisi od toga, kakvi su ljudi, koji to obrazovani ljudi, koji nekad plemenski oprede- rave da smo preživeli jedan veliki i težak rat. rod, kroz ove dvije godine i suviše na svojojj Izvode. Evidentnost 1 logičnost ove istine Ijlvahu se, operišu danas megju našom masom Taj rat je doneo kao posledlcu jednu роге- koži iskusio. Pošljedice su te sljepačke poli­ Javlja na svakom koraku, a ipak je veoma sa tim adutima, jer uvigjaju, da ih jedino još to mećenost koja se ocrtala u socialnim odnosi­ tike dovele muslimane Bosne i Hercegovine u vrlo neugodan položaj prema državi, kojojl mali broj ljudi, koji u praktičnom životu 1 u može neko vreme držati uza njih. Narodu np ma u Bosni«. •vome radu vode o tome računa. U svijetu se mogu ništa da obećaju, jer mu nemogu ništa Govoreći dalje o raznim prilikama u bi oni, prema svome pravom I nefalsifikovamentalitetu, morali biti jedan od glavnih odigravaju veliki dogagjaji; države se mije- da dadu, bacaju se sada u mahale na sijela, Bosni »Samouprava« završava taj lijepi i i vrlo pouzdanih stubova; mogli biti jedan od' njaju, revolucije nastaju, nastaju nove epohe, da mu megju četiri zida frtimaškl, nemoralno, bratski članak ovim: dolaze nove generacije, grupišu se nacije i izdajnički i zločinački pričaju, kako je Islam »Nov pokret Muslimana, izgleda da je najjačih njenih temeljnih oslona. U mjesto daj Izbijaju na površinu novi slojevi, ali pored od »Vlaha« u opasnosti. U našoj oslobogjenoi shvatio taj preokret i obećava da će svojom zaista i budu to, današnje vogje J. M. 0., koji' svega toga čovjek se veoma sporo mijenja i i nacionalnoj državi pojačavaju vjersku mr­ trezvenošću utrti put razumnoj politici našega se narodu naturiše njihovom štetnom politi­ ako se mijenja, to više u negativnom smislu. žnju i nabacuju se blatom na ljude, kt)jih je zbliženja koju mi najiskrenije i najtoplije že­ kom samo hrane i podržavaju u masama mu-' Kod nas — na žalost — ta pojava jače iz­ rad bio uvijek čist, jasan, otvoren i iskren limo. slimanskog naroda' ono, što je perfidna Au­ bija na površinu 1 susreće nas na svakom ko­ prema čitavom našem narodu. Temelji ove naše zemlje moraju se zasni­ strija u narodu kroz četrdeset godina sijala raku; kod nas se nije nikada radilo na uzgoju Organ takvili narodnih zločinaca naziva vati na uzajamnoj iskrenosti, i predusretijivo- i gajila. Ti politički polutani, podržavajući toj Čovjeka u čovjeku, nije se radilo na vaspita- danas ljude iz naše redakcije or.im i onaki- sti a iz njih će iahko da se rodi jedno opšte za narod i državu štetno i pogubno raspolo-! ,nju ljudi. Uvijek se više vodilo računa o stran­ ma, što je većini njih iz njihova vodstva bile zsđ voljstvo, koje je najsigurniji oslonac svih ženje u masama, love lične koristi, baš na: kama, programima, parolama, formama i naj­ gotovo glavno zanimanje pod propalom štetu i muslimana i ove naše narodne države, zajednica«. nižim instinktima masa, nego o tome, da se strijom. Dobacuju pogrdne i mrske iziaze lju­ koja ima sve .uslove za sjajan život i napre­ od čovjeka izradi čovjek sa svima atributima dima, koji su od svojih malih nogu pa do da­ Isti Ii 'ampoprava« donosi članak pod dak i koja mora cvjetati. koji bi ga razlikovali od ostalih životinja. Mi nas bili svjesni svoje nacionalne dužnosti, naslovom: »Nova muslimanska stranka Kad bi ti ljudi bili pravi političari i iskreni ]— specijalno mi muslimani — do sada smo koji su je svjesno otvoreno ispovijedali i koji Bosni« u kojem negju ostalog veli i ovi prijatelji ovoga naroda — u prvom redu mu­ ^reoma malo radili na tome, da u našim ma- su pet godina nudili svoj život i glavu w »U Sarajevu je počeo da izlazi jedan nov slimana — koji je toliko prepatio, oni bi sebi :tama uzgajamo naš odragjeni nacionalni tip. državu i ovaj narod. Ti i taki ih i su nef mustttr ski organ pod imenom »Domovina«. stavili, kao prvu, najsvetiju 1 najsvjetliju duž-j Sya lijena svojstva, kola su.našega čovjeka prijatelji ovog naroda 1 ova dr& to mt Ureg’ e , i g. g. šerif Arnautović, bivši vo- nost, da ovaj naš dobri I odani muslimanski)-^ Iz mase krasila još u primitivno doba, kao na i javno ispovijedaju. Mi volimo ovu državu, gja Muslimana i Avdo Hasanbegović jedan od elemenat, koji je zaista elemenat mira i reda,j рг. »čojestvo«, »junaštvo«, »blagodarnost« i jer je naša i jer smo je ov. ku htjeli, pa ne- hrabrih dobrovoljaca koji je na delu pokazao elemenat pun vjernosti, iskrenosti i junačkogj lt. d. danas se gube 1 potrpavaju, jer u tome ćemo dozvoliti nikome rl da pokuša što i svoju privrženost i iskrenu ljubav prema ovoj ponosa i poštenja, politički vaspitavaju onako,' n!)esu vaspitani većina onih, koji hoće danas protiv nje da se učini, a najmanje ćemo to zem]j|. kako je to korisno po njega samoga; da gai da vode i vaspitavaju naše mase. U prvom dnevni Ili rtnima. тп* * , dozvoliti onima, Irnii koji та za niit nju nilraifa nikada ' Ml, s naše strane, nemamo razloga da s liječe od onoga pogubnoga što mu je kroz; redu kao ljudi neodgojeni i navikli radi svojih učiniše. Mi smo se borili za ovu državu lj radošću ne pozdravimo ovakav pokret, Jer četrdeset godina neprijatelj u dušu ucjepljl-, bolesnih ličnih, šićardžijskih ambicija — ne borićeimo se još ako ustreba, pa za to vas I i; da ga očiste od onoga, što mu nije nje-, on, sudeći po »prvoj svojoj reči«, može biti [nogu ni imati prave istinske ljubavi za narod i opominjenmo da u nju ne dirate, istinska zaloga za lepše megjusobne odnose gova svojina; da ga izliječe od zabluda i! pjegovu budućnost. Oni u našem čovjeku izmegju braće tri vere, Muslimana, Katolika uvedu čista i zdrava u naše cršte narodno pbijaju onu tradicionalnu i psihološku crtu, kolo. t Pravoslavnih. koja je s njime rogjena, da se od njega iz­ G. Šerif Arnautović u »svojoj prvoj reći« To bi oni činili, kad bi njima njihova segradi zdrav, dostojanstven 1 moralan tip: ističe razloge koji su ga naveli da se ponova bično-bolesna ambicija dopuštala, da tako Željni površine 1 šićara, bez »čojestva«, bez vrati u politiku. Dosadašnja politika Musli­ dobroćudno, pošteno i valjano vaspitavaju1 nacionalnog osjećaja, a politički do zla bo­ mana u Bosni po njegovom mišljenju, najviše ljude, da našim muslimanima olakšaju život li ga nemoralni, laćaju se svih dozvoljenih i ne­ Glavni i vodeći organ radikalne stranke je nosila karakter nepomirljivosti i nerazložnog dovedu ga u njegovu pravu kolotečinu, ali,; dozvoljenih sredstava, samo da se održe na u Beogradu »Samouprava« u svom 202 broju protivljenja svemu što u ovo jnovoj zajednici onda oni i ne bi bili ljudi, koji vode svijet mjestima. Navikli služiti svemu i svakome di­ od petka 5. o. donosi uvodni članak pod !predstavlja državni elemenat. Dosadašnja mu-1 samo onamo gdje narod ne može imati inte­ jeleći uloge, zavode naše mase i iskorišćavaju naslovom: »Bosanski „и Muslimani«. л ■ тTaj ’ ! članak 1sihnanska politika palila je za sobom sve mo- j resa; ne bi bili oni, koji gledaju da u mut­ njihovo nezadovoljstvo u svoje zločinačke i počima ovako: stove 1 zauzela prema ostalom stanovništvu nome love. [rljave svrhe. »Jedan trezven glas digao se u Bosni. G. jedan neprijateljski stav koji ni najmanje nije Naš je narod decenijama megjusobno zaVelika većina tih bijednika nema ni jed­ Šerif Arnautović, na čelu jedne grupe ljudi, dokaz političke zrelosti i želje istinskog ču- | vagjan, iskorišćavan i huškan do krvi i noža, nog svijetla momenta u životu. Oni su zbog uspeo je da dosadašnji pravac, odnosno takti­ vanja muslimanske budućnosti. Mesto da i a tome još nadošle pošljedice ovih velikih dotrgovanja i šićarenja zaraženi pokvarenošću. ku, koju smatra pogodnom ne samo za inte­ traži veza i stvara mogućnost za otklanjanje | gagjaja i haotično stanje u svima državama, Za ilustraciju i naše prilike, da se vidi, kakvi rese naše države nego i za interese Muslima­ nepravdi koje se Muslimanima čine, ona je ( pa i kod nas, morao je imati i pretrpjeti ove! ljudi hoće danas da vode narod, neka posluži na, skrene sa dosadašnjeg puta i uputi onamo nestrpljivo odbijala svaku ruku, koja joj se nedaće, koje mu pregjoše preko glave. Toga' oval primjer; Bila tri rogjena brata, jedan od gde ga čekaju sloga 1 zajednički rad sa osta­ pružala i sve dublje otvarala jaz izmegju Mu-1 je i kod drugih naroda, pa nije čudo, da je 1 njih п Cisto hrvatskom društvu »Hrvat«, u lom braćom. slimana i ostalog stanovništva«. kod nas. Ali trebalo je znati 1 uočiti, da to. našoj čaršiji nije ništa nego musliman, a kad Doista za utvrgjenje naših odnosa sa na­ Zatim citirajući mnoge stavke iz članaka sve dolazi od strane lažnih nekulturnih ele­ ne sam zatvori u svoju sobu, onda im se svima šom braćom Muslimanima ništa nije potreb­ našeg prvog broja završuje ovako: menata, koje Je takogjer Austrija bila zarazila smije, jer nije ništa, nego onaj najordinarniji nije od trezvenosti i hiadnokrvnosti. Litdi i »Za sregjivanje naših uzajamnih odnosa mržnjom, te od strane razbojnika od zanata, trgovac; drugi brat tipični sluga i eksponent nrne Austrije i kao takav od malih nogu vas- neobuzdani verski fanatizam, potpaljivanje ovako trezveno i otvoreno gledanje na stva­ a nikako od strane onih, koji znaju što je to pltan; treći brat htio je nekeda da bude veći mržnje i zaoštravanje odnosa izmegju braće ri, urodiće, mi u to ne sumnjamo, najboljim država i šta joj je najpotrebnije za njenu sta­ Srbin od Karagjorgja, a danas je »razočaran« koji moraju da žive u zajedničkoj kući nije ni plodom ne samo na zadovoljstvo naše, nego, bilizaciju; mi smo uvjereni, da će ti elementi, I povučen, kad su se Srbinu ispunili njegovi u čijem interesu. Ni u našem ni u njihovom. što je još važnije, na zadovoljstvo naše bra­ koji se kroz ovo dvije godine ogriješiše o Mi ovđe moramo da priznamo da naša le Muslimana«. naš muslimanski elemenat, u doglednom vre­ vjekovni ideali. Ta pojava Je moguća jedino menu osjetiti oštricu pravde i iskusiti sve po­ megju nama muslimanima. Sad se pitamo: Zar braća Muslimani u Bosni i Hercegovini imaju takovi ljudi i njima slični mogu da vaspitavaju podosta razloga da se potuže na svoju sudblšljedice svoje samovolje, Mi znamo vrlo dobro da su njima činjene nnrod; zar takvi ljudi mogu da vode narod i Gornjim putem valja muslimana uputiti, oni mogu pomo- i da im se čine nepravde. Mi smo od uvek žapravim narodnim putem: Ia nipošto ekstremno-nepomirijivim puiem, sreću I blagostanje. lili i osugjivali svako nasilje koji se ma na Cl narodu 1 donijeti koji ne može imati dobrih pošljcdlca. Ovaj mogu imati mjesta i pristupa kom gragjaninu ove zemlje vrši i naročito Zar ti i taki put, vjerojatno, nije popularan kod zaraženih našem poštenom svijetu kod druge nam onda kada su u pitanju bila naša braća Mumasa, ali jest spasonosan, pa će njime i poći braCe Srba, Hrvata 1 Slovenaca, koji dobro! slimani. Sto ipak nije mnogo učinjeno da se pravi narodni prijatelji, makar on ne znamo, leie ovoj državi 1 čitavom njenom narodu?! otklone sve nepravde nije krivica do nas, nije koliko trnovit bio. 0* Nemoćni, neodgojeni, a kao takovi — га- krivica ni do države. Dobra volja i iskrena Kojim putem treba poći. KaKo se vaspitava današnje društvo. Beograd o Muslimanima. J j lije se ne ide im u račuj „ ^..povedu, i želja, da sa braćom Muslimanima gdnpsi na- „ ia ip J E E T ^ <s �1 = = = Ne zaDoraviTe posjetiti ва prvom mjestu čim dosjete S ' muшG ORIVO manufakturna i kolonijalna radnja svake vrsti I u svim količinama, rezana i u cepanicama uz u m e re n e cene f flležinopić i Bajrehtarouic • e b rzo m d o s ta v o m u ku ću Предузеке за отпрему прикљушим^олођЈеко^? влиститом отоваришту, са влнститиж прик у П р о д а ја го р и в о г д р в в т а н у гљ в н а на ввлиио н на_ м а л о Експорт дрвеног ћуиура. Генерални творнице шаииањца Ј. ТерлеЈ и др., Будимпешта т р г о в а н к о и ш п о д и ц и Јс к о д . д ., C a p i l a s o npMie ЛЕО П ОЛ Д ХАЈМ S un».piia»i.t(pr.i. - i . L ir RUII КДЈВОИ* u S a ra jev o „П Р О М Е Т ” " O R in a otDrfmnliho 1 prometne dlon«. druitoo sS П осредниш тво за царињ ењ е poće. ^j С р п ск а Ц е н т р а л н а Б а н к а з а Б .н X . д .д р у ш т в о Дионичка главница К 20 ,000 .000’—4 ee* Цеитрала у Сарајеву. Филијале: Вања Резервни фоид ono К 5 ,OOO.OOQ£r-*.1 C o s. вром* Вишаград. Звориик и Мостар. м в П рж п улоге n јж ож ћ * и и л ц е ■ тг«у1ш рмуш ■ j i o i ’ •» — n j - . — — Bpnn n e *J»m w поеаом (■>*» e n n i p e n Ц И чеком шш н о е т р и л в о ) р najooiOAinje уи о«е — Fes етујв ■ рееем ■r> п ц в . — И лриЈЈ« » ior« м ц м м н ■ пролЧУ ■“ Ч * •* ■u , ( i p i u i i i аикр«ц акцаја жтд.) у» н»!ку^*л >је уеложл. — Д »ј. Ч>«Д) " 4 i e * P»V *r («orr» воригјј Ш ■ J u u i t a u i p e m i o u o i u a адј« » м ц п ■ u u m М ц јм м и . / S T r n lT S В » И ■ И ■ ii■ 1 1■ И ■ I ' ш ! Г » 1Г а Ц w • - f il« ■; е 1 Ш |S( п у .т ш Ш Р Ј Т -: г т - д р г ч а Е ^ ј т г ,- .ј ј .ј |.' |.а .г ј ||.9 .л » - rn . n . n r i f f № l f f l l n l n i i i a » i n ; ; Ha знање ју^осповене.ам трговцина! ЈУГОСЛДВЕНСКА ЕКСПРЕС АГЕНЦИЈА Д. Д. VUGOSLAVI EXP3ESS AGENCY A LTD. Генералн« дирекција: Сарајево, Караџнћа улица, Взша Сунари* Окружне дирекције: Београду Рељина ул, 2. Б р О Д N. С., Милидорово сталиште 17. Н етК О В И ћ, кућа агевцпје Директори: В . X. СИМ, A. С. Сим, Д . Јеф таН О В И * . Генерал. директор: Ј. ЕДУЗРД ДбВИС. Врпш најбржим и најсигурнијим путем превоз робе из Енглеске у Југославију и обратно и бави се евим оеталим шпедиционим и комисионим пословима између Енглееке и краљевине С. X. С. Рукује транспортима од самих енглееких Фабрика na све док преда робу поручиоцима ма у коме дијелу Југославије. Овим се даје могућност трговцима који повјеравају превоз своје робе Југославенској Ексир< сиој Агенцији, да исту превезу три пута брже него ма којим другим путем, чиме трговци добивају у времену, и избјегавају сваки ризик и задоцњење, Тако н. пр. роба. која je из Енглееке послана на лађи „Амарна“ 21. августа о. г. предата je овдје трговцима на 18. септембра у Београду 7 дана каеније, a роба, која je на равним лађама упућена из Енглеске између 25. августа и 4. еептембра предата je трговдима овдје у Сарајеву 2. окгобра, a у Београду истог дана предата je тамошњој цариварници. Извјепггавају се гг. извозници, да друштво има нарочите цијене за подвоз на робу, која се иввози И8 Југоелавије. Сва потребна обавјештења даје усмено и писмено генерална дирекција у Сарајеву и окружне дирекције у Београду, Броду на Сави и Метковићу. Телеграми сввх праваца: VugBI. �brajZ Kruni Pošiarina plačsna М а м х * fr-edplata 60 dinara godiš* ]lje. — Za inozemstvo 80 fflinara. Tromjesečje i po1 lugodišnje u srazmjeru ° lonedjeljkom, ш i petkom. . .u u i s iv o se nalazi t Ćukovića ulici broj 7. II. ka desno. — Telefon broj аз| Oglasi se plaćaju: ' 1 cm* po 1 K 50 h. NEZAVISAN nUSLIHANSKI LIST lHasnik: Šeril Arnautović Sarajevo, srijeda 10. nover'1 га 1920. Broj 5. Glavni urednik: Dr. Avdo Hasanbegović. Godina I. narod ozdravljenju i osvješćenju, od straha ših težaka budu najbolji postojala je od uvek i mi smo često puta o tome dali živog i nepo­ pred svojim krahom i propašću, Irćaju svih mogućih nemoralnih sredstava, da megju bitnog dokaza. Sto ipak nije bilo onako kako neobaveštenim našim dobroćudnim masama smo mi žeiili i kako mi želimo, nije krivica К Neoboriva Je i svakome jasna istina, da prikažu svaku zdravu ?' ■ i pokret anti- fo nas, nego u samim prilikama čija haotičStara je istina, da nije svačije, da kro: >|e početak, kraj i sadržina svega čovječljega muslimanskom i izdajstna čitav Ehii- nost i nesregjenost je van naših snaga i moći. selo pjeva. Tako isto nije svačije, ni da poli­ — sam čovjek. Sav čovječiji rad i Naša braca Muslimani ne treba da zabo­ tiku vodi. Ovu istinu je naš muslimanski na«1 Islam. Ti vajni »intelektualci«, akademski Ivječije zavisi od toga, kakvi su ljudi, koji to obrazovani ljudi, koji nekad plemenski oprede- rave da smo preživeli jedan veliki i težak rat. rod, kroz ove dvije godine i suviše na svojoij Izvode. Evidentnost i logičnost ove istine se ljivahu se, operišu danas megju našom masom Taj rat je doneo kao posledicu jednu pore- koži iskusio. Pošliedice su te sljepačke poli­ jiavlja na svakom koraku, a ipak je veoma sa tim adutima, jer uvigjaju.da ih jedino još to mećenost koja se ocrtala u socialnim odnosi­ tike dovele muslimane Bosne i Hercegovina mali broj ljudi, koji u praktičnom životu i t može neko vreme držati uza njih. Narodu np ma u Bosni«. u vrlo neugodan položaj prema državi, kojolf »vome radu vode o tome računa. U svijetu se mogu ništa da obećaju, jer mu nemogu ništa Govoreći dalje o raznim prilikama u bi oni, prema svome pravom i nefalsifikova-' odigravaju veliki dogagjaji; države se mije­ da dadu, bacaju se sada u mahale na sijeig, Bosni »Samouprava« završava taj lijepi i nom mentalitetu, morali biti jedan od glavnih njaju, revolucije nastaju, nastaju nove epohe, da mu megju četiri zida frtimaški, nemoralno, bratski članak ovim: i vrlo pouzdanih stubova; mogli biti jedan odi dolaze nove generacije, grupišu se nacije izdajnički i zločinački pričaju, kako je Islam »Nov pokret Muslimana, izgleda da je najjačih njenih temeijfiih osiona. U mjesto daj izbijaju na površinu novi slojevi, ali pored od »Vlaha« u opasnosti. U našoj oslobogjendj shvatio taj preokret i obećava da će svojom zaista i budu to, današnje vogje J. M. 0., koji' svega toga čovjek se veoma sporo mijenja i i nacionalnoj državi pojačavaju vjersku mr­ trezvenošću utrti put razumnoj politici našega se narodu naturiše njihovom štetnom politi­ ako se mijenja, to više u negativnom smislu. žnju i nabacuju se blatom na ljude, kojih je zbliženja koju mi najiskrenije i najtoplije že­ kom samo hrane i podržavaju u masama mu-' Kod nas — na žalost — ta pojava jače iz­ rad bio uvijek čist, jasan, otvoren i iskren limo. slimanskog naroda- ono, što je perfidna Au­ bija na površinu i susreće nas na svakom ko­ prema čitavom našem narodu. Temelji ove naše zemlje moraju se zasni- strija u narodu kroz četrdeset godina sijala raku; kod nas se nije nikada radilo na uzgoju Organ takvili narodnih zločinaca naziva na uzajamnoj iskrenosti, i predusretljivo- gajila. Ti politički polutani, podržavajući to,j ,6ovjeka u čovjeku, nije se radilo na vaspita- danas ljude iz naše redakcije onim i onakia iz njih će lahko da se rodi jedno opšte a narod i državu štetno i pogubno raspolo-i (Пјп ljudi. Uvijek se više vodilo računa o stran­ ma, što je većini njih iz njihova vodstva hV. "olistvo, koje je najsigurniji oslonac svih ženje u masama, love lične koristi, baš na kama, programima, parolama, formama i naj­ gotovo glavno zanimanje pod рго"- vn Au­ štetu i muslimana i ove naše narodne države, iLa«. nižim instinktima masa, nego o tome, da se strijom. Dobacuju pogrdne i mrske izraze lju­ koja ima sve .usiove za sjajan život i napre­ od čovjeka izradi čovjek sa svima atributima dima, koji su od svojih malih nogu pa do da­ Isti Ii -repreva« donosi članak pod dak 1 koja mora cvjetati. koji bi ga razlikovali od ostalih životinja. Mi nas bili svjesni svoje naći- naine dužnost), naslovom: »Nova muslimanska stranka Kad bi ti ljudi bili pravi političari i iskren! specijalno mi muslimani — do sada smo koji su je svjesno otvoreno ispovijedali i koji Bosni« u kojem izmegju ostalog veli i ovo: prijatelji ovoga naroda — u prvom redu mu­ (Veoma malo radili na tome, da u našim ma- su pet godina nudili svoj život i glavu zp ► 1’ Sarajevu je počeo da izlazi jedan nov slimana —- koji je toliko prepatio, oni bi sebll uzgajamo naš odregjeni nacionalni tip. ovu državu i ovaj narod. Ti i taki ’ i su ne­ nruslir -ski organ pod imenom »Domovina«. stavili, kao prvu, najsvetiju 1 najsvjetliju duž-l jSya Uiepajsvodstva. .kQ,la.,SR.našega čovjeka, prijatelji ovog naroda I ove dria to ntil Uregjuie car'g’ g. Šerif Amantović, bivši vo- nost, da ovaj naš -dobri t edaHi mus!:mandi|iz mase krasila još u primitivno doba, kao na javno ispovijedaju. Mi vo’imo ovu državu, gja Muslimana i Avdo Hasanbegović jedan od elemenat, koji je zaista elemenat mira i ređa,j |рг. »čojestvo«, »junaštvo«, »blagodarnost« i jer je naša i jer smo je ove kn htjeli, pa hrabrih dobrovoljaca koji je na deiu pokazao elemenat pun vjernosti, iskrenosti i junačkog; |t. d. danas se gube i potrpavaju, jer u tome ćemo dozvoliti nikome ni da pokuša što 1svoju privrženost i iskrenu ljubav prema ovoj ponosa i poštenja, politički vaspitavaju onako,i Bijesu vaspitani većina onih, koji hoće danas protiv nje da se učint, a najmanje ćemo to zemlji. _ kako je to korisno po njega samoga: da gai da vode i vaspitavaju naše mase. U prvom dozvoliti onima, koji za nju nikada ništa ne Ml, s naše strane, nemamo razloga da s liječe od onoga pogubnoga što mu je kroz! redu kao ljudi neodgojeni i navikli radi svojih ueiniše. Mi smo se borili za ovu državu I četrdeset godina neprijatelj u dušu ucjepljT-j I bolesnih ličnih, šićardžijskih ambicija — ne aorićemo se još ako ustreba, pa za to vas i radošću ne pozdravimo ovakav pokret, jer on, sudeći po »prvoj svojoj reći«, može biti vao; da ga očiste od onoga, što mu nije nje-, J piogu ni imati prave istinske ljubavi za narod i opominjenmo da u nju ne dirate. istinska zaloga za lepše megjusobne odnose gova svojina; da ga izliječe od zabluda i! piegovu budućnost. Oni u našem čovjeku izmegju braće tri vere, Muslimana, Katolika uvedu čista i zdravo п naše oršte narodno ‘ nbijaju onu tradicionalnu 1 psihološku crtu, kolo. 1 Pravoslavnih. koja je s njime rogjena, da se od njega iz­ G. Šerif Arnautović u »svojoj prvoj reći« To bi oni činili, kad bi njima njihova segradi zdrav, dostojanstven 1 moralan tip: ističe razloge koji su ga naveli da se ponova bično-bolesna ambicija dopuštala, da tako Željni površine 1 šićara, bez »čojestva«, bez vrati u politiku. Dosadašnja politika Musli­ dobroćudno, pošteno i valjano vaspitavaju-1 I nacionalnog osjećaja, a politički do zla bo­ mana u Bosni po njegovom mišljenju, najviše ljude, da našim muslimanima olakšaju život ii ga nemoralni, laćaju se svih dozvoljenih i neGlavni i vodeći organ radikalne stranke je nosila karakter nepomirljivosti i nerazložnog dovedu ga u njegovu pravu kolotečino, ali,; t dozvoljenih sredstava, samo da se održe na Beogradu»Samouprava« u svom 202 broju protiv]jenja svemu što u ovo jnovoj zajednici i onda oni i ne bi bili ljudi,koji vode svijet mjestima. Navikli služiti svemu i svakome di­ 5‘ m' d°n°si C.J,ana^ P°d 1predstavlja državni elemenat. Dosadašnja mu-1 samo onamo gdje narod ne može imati intejeleći uloge, zavode naše mase i iskorišćavaju naslovom: »Bosanski Muslimani«. Taj članak slimanska politika palila je za sobom sve mo- J resa; ne bi bili oni, koji gledaju da u mutnjihovo nezadovoljstvo u svoje zločinačke i počima ovako: stove i zauzela prema ostalom stanovništvu nome love. prijave svrhe. Jedan trezven glas digao se п Bosni. O. jedan neprijateljski stav koji ni najmanje nijej m je narcxJ decemjama megjusobno zaVelika većina tih bijednika nema ni jed­ Šerif Arnautović, na čelu jedne grupe ljudi, dokaz političke zrelosti i želje istinskog č u - j ^ . ^ iskorišćavan j huškan đo krvi t noža, nog svijetla momenta u životu. Oni su zbog; juspeo ie da dosadašnji pravac, odnosno takti- vanja muslimanskebudućnosti. Mesto da, a tome j0§ nađo51e poš!jedice ovih velikih d(>. trgovanja i šićarenja zaraženi pokvarenošću. samo za inte­ traži veza i stvara mogućnost za otklanjanje (Eagjaja , haotično stanje и svima državama. rese naše države nego i za interese Muslima­ nepravdi koje se Muslimanima čme, ona Je, pa . kod nas> morao je imatI , pretTpJeti ove' Jjudi hoće danas da vode narod, neka posluži na, skrene sa dosadašnjeg puta i uputi onamo nestrpljivo odbijala svaku ruku, koja Joj se ko]e тц pregjoše preko glave. Toga »vaj primjer: Bila tri rogjena brata, jedan od gde ga čekaju sloga i zajednički rad sa osta­ pružala i sve dublje otvarala jaz izmegju Mu- L , fcod drngih naroda> pa nije £udo> da je i njih n Cisto hrvatskom društvu »Hrvat«, u lom braćom. slimana i ostalog stanovništva«. Ikod nas. Ali trebalo je znati i uočiti, da to našoj čaršiji nije ništa nego musliman, a kad Doista za utvrgjenje naših odnosa sa na­ Zatim citirajući mnoge stavke iz članaka sve đoIazi od strane т п ;ђ nekulturnih elesam zatvori u svoju sobu, onda im se svima Imenata, koje je takogjer Austrija bila zarazila smije, Jer nije ništa, nego onaj najordinarniji бот braćom Muslimanima ništa nije potreb- našeg prvog broja završuje ovako: (trgovac; drugi brat tipični sluga i .eksponent ni>e od trezvenosti i hiadnokrvnosti. Ludi 1 »Za sregjivanje naših uzajamnih odnosa mržnjom, te od strane razbojnika od zanata, *rne Austrije i kao takav od malih nogu v . neobuzdani verski fanatizam, potpaijivanje ovako trezveno i otvoreno gledanje na stva-j a nikako od strane onih, koji znaju što je to pitan; treći brat htio ie nekada da bude veći mrž:lie ' zaoštravanje odnosa izmegju braće ri, urodiče, ml u to ne sumnjamo, najboljim država i šta joj je najpotrebnije za njenu sta[Srbin od Karagjorgja, a danas je »razočaran« i ко-и moraJu đa žive u zajedničkoj kući nije ni plodom ne samo na zadovoljstvo naše, nego, biiizaciju; mi smo uvjereni, da će ti elementi, 1 povučen, kad su se Srbinu ispunili njegovi u a * m interesu. Ni u našem ni u njihovom, što je još važnije, na zadovoljstvo naše bra- koji se kroz ovo dvije godine ogriješiše o, mekovnl ideali. Ta pojava je moguća jedino | Mi ovđe moramo da priznamo da naša le Muslimana«. naš muslimanski elemenat, u doglednom vre­ |megju nama muslimanima. Sad se pitamo: Zar braća Muslimani u Bosni i Hercegovini imaju menu osjetiti oštricu pravde i iskusiti sve po[takovi ljudi i njima slični mogu da vaspitavaju, podosta razloga da se potuže na svoju sudbl--------.....— svoje samovolje. jnarod; zar takvi ljudi mogu da vode narod |Пи. Mi znamo vrlo dobro da su njima činjene Gornjim putem valja musliman* uputiti, [pravim narodnim putem; zar oni mogu pomo- i da im se Čine nepravde. Mi smo od uvek žaa nipošto ekstremno-nepomirljivim putem, lćl narodu 1 donijeti mu sreću I blagostanje.. lili i osugjivali svako nasilje koji se ma na koji ne može imati dobrih pošljedica. Oval [Zar ti I taki ljudi mogu imati mjesta i pristupa 'kom gragjaninu ove zemlje vrši i naročito put, vjerojatno, nije popularan kod zaraženih fc našem poštenom svijetu kod druge nam onda kada su u pitanju bila naša braća Mumasa, aK jest spasonosan, pa će njime i poći jbraće Srba, Hrvata 1 Slovenaca, koji dobro jslimani. Sto ipak nije mnogo učinjeno da ,:i pravi narodni prijatelji, makar on ne znamo Ifele ovoj državi i čitavom njenom narod i?! jotklone sve nepravde nije krivica do nas, nije koliko trnovit bio. DNemoćni, neodgojeni, a kao takovi — ra- krivica ni do države. Dobra volja i iskrena ]јдпрЦе sp ne jde.im u račujj jh}.povedujžjlja da §a braćom Musi danima odnosi na-j_ ,\ Kojim putem treba poći. KaHo se vaspjtava darjašnje društvo. Beograd o JViuglimaninja. se j �- '» Т У Г М О Ш Л « lWabnifaijje .Pravde' SciJrefoDe Dijesfi. ovakve neorganlzovane 1 slabe grupe ne mogu da koriste naroda. 0 odnosa »Demokratske Stranke« I »Se­ ljačke Snage« u Hrvatsko] g. Prlblćevlć tvrdi, da nema megju njima nlkakove veze, Jer ona (»Seljačka Snaga«) hoće da cijepa demokrate. 0 konačnom uspjehu 1 rezultatu Izbora, rekao Je, da su šance za demokrate odlične 1 da će »Demokratska Stranka« Izaći na Izborima najjača. - Вг°1 К ' u 11 1 pol sati na večer. Jak vjetar, koji j, Zemunu već nekoliko dana bljesnio, pren|0 jJ vatru 1 na tranzitni magazin. O vatri Je ђц obaviještena vatrogasna straža, te Je za (u četvrta sata došla i počela spasava« radnlit! kc porodice, koje su ondje stanovale I uklanjJ ti vagone s dinamitom, benzinom I rriunleu lom. Tračnice su bile sve natrpane vagonliJ punim robe, koje Je vojska pokušavala soa.se, ali se požar pored velikoga vjetra fc. ko širio da Je zahvatio I natovarene vagoni Tranzitni magacin Je s grahom potpuno lz^, rio. Tek u oko 4 sata u l-itrn uspii'o je рогЈ lokalizovatL L U PredPr°šlom broju našeg lista n »osmo, da su .Jugoslavija' i .Hrvatska Uprava Oajreta primila je slijedeće I Sloga ciknule kao zmija u ргасјерц na pismo: »amu pojavu .Domovine*. Sad im se pri­ .Podmladak Oajreta željezničke radione* družio I treći plačidrug „Pravda", koja u Sarajevo. Kulturnom 1 prosvjetnom dru­ posl^dnja dva broja i nema drugog gra- štvu „Gajret* u Sarajevu. jOiva osim „Domovine" i njenih ljudi. Javljamo Vam, da smo ml naučnici (Uplašila se sirota naše pojave, pa sikće raznih zanata iz ovdašnje željezničke ra­ jkao histerična usigjelica, psuje i grdi na dione imali aastanak u prostorijama .Kluba ave strane. Spominje i špijune i vladinovce Budućnosti* u prisustvu nas dvadeset i pet. Izaboravijajući da se te dvije kobne riječi Na istom sastanku, nakon predavanja našeg |ne smiju u njenoj okolini ni spomenuti po starijeg druga i pr.jatelja Kasima Džanovića ,onoj narodnoj poslovid: u kući obešenjaka osnovali smo i pododbor .Pomladak Oaj­ Arnautske bande. _ »Politika« prima t, ;пе smiju se vješala spominjati. Jer, ko je reta* i ujedno smo izabrali pododbor od 6 viši špijun i ko je ogavniji vladinovce od lica, koji će imati zadaću da radi na pot­ POKOLJ MUSLIMANA U ORAHOVCU. Skoplja: Položaj našeg stanovništva u j„j|ng „Pravdaških" prvaka. Kad smo mi musli­ pomaganju Oajreta i vaipitanju šegrtske — Čitamo u jučerašnjoj »Pravdi« ovu na­ krajevima Srbije postaje očajan t neodrživ’ mani vodili tešku desetgodišnju borbu omladine. Pošlo smo mi još za ovaku krupnu slovna vijest: »Jutros dobismo teletonsku M- Već nekoliko dana naoružani Arnautl l tursRaj narodna prava i kad je svirepa Austrija zadaću mladi i neupućeni, obraćamo s« Je«t, da su Hamld I Mehmed S e ik o v lć bande nemilostlvo harače u ovim krajevima] progonila naše najistaknutije ljude, jedne Vama kao na očeve i braću da nam češć nagjent zaklani. Otjeran clelokupnl hajvan, Napadaj na Oallčnlk, kao da Je bln povod, dal brava I 9 goveda dobro ugojenih. Ko su se na cijeloj teritoriji prema Albaniji. pa | ^ hapsom, druge internacijom, treće piogo- savjeta i uputstva date, na čemu ćemo Vam nom iz rogjene domovine, četvrte pod vojnu za uvijek biti zahvalni i svjetlost Vašeg zlikovci nije za sada poznato. Medu musli­ samom kosovskom okrugu podigne veliki raa, stegu, pete pod željezne verige — ko je obraza čuvati. Za danas ovoliko, Zaključak manskom ehalllom u Treblnju vlada ogor­ bojnlčkl pokret, koji je možda sllnljl l krvaviš čenje, a u Korjcnlčima, gdje Je I Orahovac, od sviju dosadašnjih. Sve pomirljive mjere] enda bio izdajica domovine, ko je bio naše prve sjednice slijedi 5 potpisa. neopisivi strah .Potankosti ćemo poslati, dok koje su naše vlasti preduzele, da Jednom si »pijun i vladinovac, ko je potpisivao zlo­ Jože razuzdane arnautske mase, ostale glasnom austrijskom dželatu Kalaju povjeBok se ovi mališani iz željezničke ra­ ustanovimo«. tenice i svojim potpisom tvidio „da su dione organizuju, da bi tako bolje pomogli Ovo Je strašan zločin. Ml se ustežemo od uspjeha, Jer su Arnautl to razumjeli kao zm muslimani u svemu sretni i zadovoljni sa .Oajretu* otkidajući od svoga zalogaja, to svakog komentara, dok ne dobijemo potanke slabosti I nesposobnosti naše državne tadašnjim stanjem i redom, a da samo neki desetak Sarajlija muslimana otkazuju biti ; I autentične vijesti, koje očekujemo. Zemalj­ Sto više 1 na sjeveru u okolini Novog Pazari smutljivci (Džabić-Firdus) prave bunu i i nadalje Članovi .Gajreta* sa riječima: .pri ska vlada treba da odmah Javnosti objasni pokret naglo raste, tako da Je obtistavljej zadovoljstvo megju muslimanima". To __ stajem biti član, pošto je plaho skupa ćla- stvar, Jer Јс I previše ozbiljna, a da se Jav- gotovo čitav saobraćaj u okrugu bUelopolJJ skom, sjenlčkom I prljepoljskom. Čuveni raz] činili današnje „Pravdaške" vogje Maglajlić, naiina*. — Njihova imena iznijećemo slije­ nelzvjesnosll driL bojnik M e h o п i ć, koji je sa svojom prvo] Koikut broj 1 i Korkut broj 2, Dr. Hras- deći put. Administracije. — Ko nam do sada n.ca, Sejidibatal i t. d. bitno malom družinom opljačkao okružnog nije vratio lista, smatramo ga pretplatnikom .' Kad je godine 1908. proglašena апекPrijatelj „Oajreta" gospodin Ahmet dužan nam Je pretplatu poslati, pa ga mo­ načelnika Sušića, sada Je okupio oko sebe |si]a Bosne Austriji i kad je svako pošteno Tatarević, apotekar („Apoteka kod Mjeseca"; tavu četu ljudi, koji su dobro oboružani limo, da nam je odmah pošalje. uslimansko srce radi toga kukalo i cvililo upisao je cijeli personal svoje apoteke za opremljeni. Gotovo cjelokupni raškl okrtJ Iz uredništva. — Molimo sve prijatelje Iz - ko se je tome užasnom činu veselio, ko članove „Gajreta", a sam se upisao kao drhće sada pred ovom bandom. U tetovskonj nhseg Kraljevstva, da nam pomognu saradu zajednici i u bratskom zagrljaju sa dobrotvor „Oajreta", položivši i prlzrenskom okrugu kačacl Kaljog 1 Muslj ih svotu i/om lista, o'a nam šalju dopise i vijesti o adleiovcima sa Stadlerom na čelu trkao o d .2.000 kruaa, Adcm stavili su se na čelo Još veće bande] v pitanjima općenitosti i svog mjesta. >Beču čestitati aneksiju? Niko drugi, nego Na nekoliko je mjesta došlo do žestokih borbi Dop. 'ancl trebaju biti kratki, bezuslovno mašnje vogje .Pravde*. Pa zar da tako izmegju njih I naših oružnika. U nemogućnost Oosp. Salih Kudra, gjak trg. akademije Istiniti, . mastllom na polovici arka pisani. ikvareni i degenerisani tipovi danas pišu da se ovaj pokret drugačije uguši pozvana Ja ao se za člana utem- ijitelja i položio Je nezavisan muslimanski organ nama i osugjuju naš pokret? Ako musli- „Gajretu* svotu od 800 kruna. — Veletržac Naš Hat i vojska u pomoć. Ka,;o su se razbojnički na] im dobroželitelju muslimana, inski svijet hoće da tako lahko zaboravi gosp. Adem aga Mešič iz Težnja, darovao otvoren Ja padaji vršili s nevjerojatnom silom, morale sd njemu tretira sva važna pitanja otvo­ desetgodišnja špijunska zlodjela tih po­ je .Gajretu* 6000 кшпа. Go . Hamdija se upotrebiti 1 mašinske puške 1 topovi u ovlnj reno i Iskreno bez ikakvog obzira, Jer smo kvarenih tipova — mi protiv toga nemamo Bišćević, činovnik zemaljske ke u Bos. borbama. Oružnlcl su Imali tek neznatnih ni] PC nezavisij piema svima 1 svakome. ništa; neka čvrsto stoji uz njih — ali neka Petrovcu sakupio je za ,G г prigodom bitaka, dok su gubitci razbojnika vrlo vet!R[ Odjek pisanja »Pravde«. — Iz Modrića Povod su ovom pokretu dali mnogobrojni agIJ prethodno dobro promozga, kuda će ih ti svadbe g. Muharema i.lujagića 400 kruna. danas prlmlsme ovaj brzojav: »Danas došla tatorl, koji su u posljednje vrijeme prešli gra] »arlatanl odvesti I doklen su već do sada u našu kiraetbana Sakibova »Pravda«. Zbog niču, pozivajući Arnaute na pobunu. Prem^ doveli. Ozbiljna su vremena pred nama. glupavog i razbojničkog njenog pisanja ogor­ 'Svaki gest može biti sudbonosan za naš izvještajima izgleda, da se za ove napadaj^ čeni članovi klraethane 1 ostali muslimanski ^opstanak, pa svakom preporučujemo, da u samoj Albaniji čine velike pripreme. . s gragjanl spališe Javno na čaršIJI »Pravdu, pomno promozga, o onom što će da radi. Repatrlranje bugarskih zarobljenika. prisutnosti mnogo svijeta 1 uz poklike: »Dolje Nas ni najmanje ne smeta; šta više zaU Izvršeni u§ 105. ugovora o miru sa Bugar< Dolazak gosp. Nikola Pašlća u Krajinu. Sakib! Dolje prdekter Maglajlić! .bvalni smo im za napadaje, jer baš iz nji­ Primjedba uredništva: Ovo Je kanda re­ skom ministarstvo Inostranih dela Izdalo J< Kako jučerašnja »Srpska Riječ« javlja, hovih napadaja vidimo, da je naš rad pra­ naregjenje nadležnim vlastima, da se bugar vilan. A da nas ne napadaju, bilo bi nam stigao Je a Krajinu predsjednik Radikalne vanš na banjalučku glupost, nu ml držimo, da ski zarobljenici repatriraju odmah u kolike krivo, ili po nesreći da nas hvale, morali bi Stranke gosp. Nikola P a š ić . Oosp. Pašlća ova sredstva nisu-za pohvalu, jer ako par­ nisu bili repatrirani još prije ratifikacije ugopokret obustaviti, jer bi nam to bio ekla- Je narod oduševljeno dočekao a svima mje­ tijske strasti budu tako daleko išle, doživi1 do 1. novembra o. g. tantan dokaz, da smo na brgjavom putu. stima, kroz koja je prolazio. Naročito se u ćemo mnogo lznenagjenja. Kanal Izmegju Dunava I Jadranskog: I Konstatujemo, da od svih novina našeg tome istakoše Bos. Novi, Prijedor t Banja Muslimani. — »Srpska Riječ« a 223. broju kraljevstva — od 400—500 komada, našla Luka, gdje je Izašlo a susret na hiljade te­ od subote б. o. mj. donijela Je jedan vrlo ■tora. — Prema jednoj vesti Iz Beograda jsu se aamo tri lista, koja nas napadaju, a žaka t gragjana Srba pravoslavnih t Musll- objektivan I simpatičan uvodni članak pod »Cas« javlja, da se Jedna grupa beogradski! >o su .Jugoslavija*, ,Hrv. Sloga*, .Pravda* mana. U samoj Вапјг Luci doček je bio ve­ naslovom »Muslimani«, koji zaslužuje osobitu banaka sa učešćem praške Kreditne banki Šukri ei. Kurlović. To nam je velikp za- ličanstven, gdje Je dočekalo gosp. Pašlća pre­ pažnju. Ml ga, zbog pomanjkanja prostora bavi ostvarenjem projekta prokopavanja ka ko 10.000 ljudi. Istoga dana, kada Je g. Pašlć lovoljština. možemo preštampati, ali upozorujemo naše nala Izmegju Dunava i Jadranskog mora. Pro' Jekt Je Izradio češki inžinjer Luka. Troškov stigao u Banju Luku, održan Je i veliki na­ čitaoce, da ga potraže 1 pročitaju. predvlgjenl za taj posao Iznose oko 400 minrodni zbor, na kome Je g. Pašlć govorio JeiPravdlna« neistina. — »Pravda« donosi Jana dinara. Država će uzptl na sebe Jedni Idan sat. U svome govoru Je govornik skre­ vijest ,da Je naš urednik Dušan Maksimovlć. trećinu Izdataka. nuo naročitu pažnju na Muslimane i njihova Ovo nije Istina. U našem uredništvu nema pitanja. Drago nam Je, što možemo konstaRatifikacija trgov. ugovora naše Kralja — na žalost — nikog, osim nas muslimana. ] tovati, da su Muslimani, kojih Je na tome Ootpodina Dušana Maksimovića primili bi vtae I Cehoslovačke. — Kraljevina SHS. ratt Kad kraljevi govore. Talija. ski isabi- zboru bilo preko 3000 — otišli sa zbora posve drage volje u društvo — u u.edništvo, kad fikovaJa je trgovinski ugovor sa CehoslovaČ vret Izdao Je s'cdcću kraljevsku dnevnu zapo- zadovoljni govorom I tzjavom ovog velikog kom. Uskoro će ugovor biti ratiiikovan i bi nam od svog posla mogao doći I saradnju lved: »Već su dvije godine prošle, od kada našeg državnika. pomoći, Jer Je čestit I Ispravan rodoljub. A Pragu. lsu vrijedne naše čete (ne smijte se čitaoci. )Op. Ur.) uništile neprijatelja. Naša vojska Sporazum Muslimana I radlkals. — Kako što setfče Dušanova pijančevanja, »Pravda« Prodaja saharlna. — Svraća se pozori (oslobodila je okupirana Veneciju 1 zadobila beogradski listovi javljaju, postignut Je spo-1se pobrkala računu, jer koliko Je g. Dušan nost na to ,da se kod zemaljskog ekonomat( 'kameniti krš 1 uzvisine Alpa, koje su već 1 razum lzmegju Muslimana I radlkala u Južnoj Ispravan i korektan I u piću, toliko su glavni može dobiti saharln u kristalima a omotlmi 'prije gledaJe beroizam (Hm!!) našth ćeta, (omogućivši tako za uvijek sjedinjenje tih kra­ Srbiji, u pogledu zajedničkog istupa u idućim saradnld »Pravde«, Jedan čak 1 načelnik a od 50 grama uz cenu od K 2б1.— .Pošto jeva sa Italijom, što su ovi odavno 1 očekivali. izborima. Osim Skopskog okruga, svuda će ministarstvu vjera, poznate pijanice, lz čiji snaga oslagjivanja ovog saharlna 440-strukai Neprijateljska mornarica nadvladana živim biti radlkalt nosioci lista. pljansklh afera mogla bi se napisati I Jedna odgovara takav omot od 50 grama kolichu jduhom naše vojske, predala se bez borbe g. Svetozar Prlblćevlć o Izbo* senzacionalna knjižica, pa lm Je radi toga 1 od 22 kg. šećera tako da količina saharlna] »čujte ovo mornari Dalmatinci i Primorci. Op. rl*fc — Zagrebački »Jutarnji List« od 7. o. plMnje pijano. koja odgovara 1 kg. šećera, košta 12 K. jllr.H Jprepuštajuči nam posvemašnje gospod­ donosi lzmegju ostalog razgovor svoga Ogroman požar — Iz Beograda javljaju: stvo nad morem. Vojska očekuje sada ргаVeće količine ovog saharlna moti dobiti jvednu nagrado (da pljačka naše krajeve. Op. Izvjestitelja Iz Beograda sa ministrom gosp. Na zemunskoj slanici pored same pruge Idući samo licencirani prodavaoci saharlr1' **ioie] Ur.) za tako velike pobjede. Italija Je namirila Priblćevlćem u pogledu Idućih Izbora I gru- od Zemuna u Beograd do Jučer se nalazio 'čitavu svoju dužnost I saziva na oltar domo­ pacija. O ulasku grupe Dra. Medakovlća a veliki tranzitni magacin, u kojem Je bilo smje­ karl 1 općinske aprovlzaclje i fabr'»4eglin j saharln trebaju, za industrljalnc svrhe, man.A vine svo slavne zastave. Priznavajući velike Radikalnu Stranku, rekao le g. ministar, da šteno četrdeset vagona graha. Pored ovog zasluge glavnim znakovima, lzrazujem vojsci I time Radikalna Stranka nije ništa dobila, Jer tranzitnog magaclna stajala Je koliba zbijena količine t privatne stranke i to na temelju dlj ar/niji čuvstvo moga kraljevskog priznanja. ««пН ntkn znake ureda za prehranu; 1 omot iziaće ze-j od dasaka u kojoj ja Jadan žtljccnlčarik! rad­ Potpis: Vlktorlo EmanueL (Op. Ur.: Da niJe!1* , MedakovkSeve м stoH nlko maljikl ekonomat privatnim licima za |q2] ;ovo kraljevska, mi bismo nešto rekli ,ali to rodu. O vanstranačkoj grupi u Za| rebu gosp. nik klao svinje 1 topio mast. Po svršetku pos'a Јегеријјиипо jSitatelJu, neka svakj^ одпи I *!-*•) Banjanlna I drugova izjavio Je g. Prlbićevlć, zaboravio |r ugasiti vatru, uslijed čega Je lz- stvunu got^ebu bez posebne doznake^ ^da na ЈЦКЗ« u вјеа aspjehgjt^osim tog& Ib{q £0žar, koji Ц едЈшјеШа željeznička policija^ Domaće Dijesfi. - У>- ■ . ( Oko Izbora. Г Bilješke, �jn O M O V W £ i [ Poliflčk! pregled. УТГ11Т« х general Zeligovskl, navaljuje, kao I generali; Jučerašnja .Riječ« (a pred time već neki t ' Carinska generalna direkcija u Beograd* Petljura Balahovlc 1 Stanko, neke vrste Da- beogradski I ljubljanski listovi) bave se opet proučava molbu pomenute tvornice, koja e vlada ц Varšavl potpuno od- najnovijom aferom i zakupom poznatog Stcln- ' traži, da se dozvoli uvoz papiru za kutije, G. Stambullisbl putuje. — On se već ne­ belsovog poduzeća u Bosni. Kako Je naime pa se nadati, da će se ovo brzo riješiti, Јел koliko dana nalazi u Londonu i poznavajući poznato, neko se vrijeme radJlp o tome, da ako bi se stvar dulje vremena rastegu! Iz. lukavstvo bugarskih Istočnjačkih političara, Prognoza američkog novinstva o budućoj Steinbeisovo poduzeće, te Eisier I Ortliebovo gleda, da bi tvornica morala obustaviti svoj пога se vjerovati, da taj bivši učitelj, koji spoljnjol politici novog predsjednika Unije, I Teslić, preuzmu naši novčani zavodi za rad. le dotjerao da postane ministrom predsjedni­ * koji će tek od nove godine zauzeti svoje mje­ nekih 500 milijuna kruna. Vlada, ma da je ona kom kraljevine Bugarske, nije ni došao u j sto, govori u korist znatnih promjena dala inicijativu, nije konačno na to pristala. Trgovački ugovor sa Švicarskom. London, dok nije prethodno dobio mig en-| . . . . isadanjem držanju Sjedinjenih Država prema Sad Je stvar došla tako daleko, da Je StcinOvih dana će započeli pregovori naSU fleske vlade; u najmanju Je ruku na zgodan Evropl. Vell se> _ lzmegJlI osta!oga dabeisovo poduzeče pasIvn0 sa nekm 25 do 2б delegata sa Švicarskom vladom u poglede neće .krnjavog. Saveza Naroda. On milijuna kruna, te da ono ne može uopće da utarvaiwlja JednQga ugQ hoće potpuni I Istinski savez, koga neće ga- nastavi radom, ako mu se ne priskoči u pomoć \ паз0Г1) Kraljevinom. najvećim ličnostima rantovatl 10. 1 U. čl. akta o Savezu Naroda, Inovčanim sredstvima. Vlada nema volje, dal n . „ w. „„„ ,_____, , ■„ , . moga, što ]e govorio novinarima, proizlazi nego Istinita moralna garancija ljudi. Vjeruje, Itrpa novac u ovo poduzeće, koje Je sasvlnr . » . . V ’ ma * . , . . . . ..................................... Poslovne veze sa Švicarskom, svoje even. ), da Je sa svojim uspjesima zadovoljan. se, da će u p.tanju Njemačke povesti prego- umšteno, te ga se nastoji na ta, nač.n r.ješ.t., tuaIne žcl]c primJedbe ^ na5oJ , Dbećaje, da će otići lz Londona u Pariz, da vore s Antantom. ali da će b.ti primoran da da ga preda u eksploataciju gospodinu von ( va£ko, komor, ш nllllis[aistvu „ , te se tamo baviti 15—18 dana, da će obići I prije završetka istih, proglasi ratno stanje .Korneru, Austrijancu, te jednom zagrebačkom } ^ „ ^ јјц lelglju, Cehoslovačku, Poljsku, Rumuniju 1 s Njemačkom završenim. Tako »Centr. News«1no. čanom zavodu. Ujedno vlada predaje tom Jugoslaviju. Na tom svom putovanju, kako doznaje sa najvišeg diplomatskog mjesta, da konzorciju 35% sviju dionica, tako, da još Austrijska opskrba sa šećerom a Cchoveli, bavlće se sve do nove godine, a po­ će nova orijentacija Ići tako daleko, da će preostaje 50%. Gospođin von Korner Imade slovačkoj. četkom Januara dolazi u Atinu. StambuIIJskl, Unija nastojati oko toga, da se Njemačkoj naročiti Interes na Stelnbeisovom poduzeću, capltan o odnosima Bugarske prema Maloj Austrija je kupila u CehoslovačkoJ 2230 povrati čitavo njeno za vrijeme rata zapilje- jer njegove vlastite šume imadu većinom loše šntantl, odgovorio je, da Još o tome ne može njeno vlasništvo, kao I to, da se svede na drvo, a Steinbeisovo dobro, 1 to on drvo kani vagona šećera po 18 čehoslovačkth kruna rišta reći, dok se ne informira u Centralnoj (štQ manJu mJen3 kpJu bl imala p]at|H miješati ili kao što bi rekli naši vinogradari u novcn Iz"aša «1 PriHke 33 KJ Evropi da ----- , I -na Balkanu. Mi м, ,Imamo ............razloga, koju Ležati«. U svoje je vrijeme 1 Stelnbeis nudio , Isplata ovoga šećera vršlće se u amerlkansumnjamo u Iskrenost svega onoga, što ma Ivladi, da će voditi posao dalje pod starim 1 dolarima, 1 to na bazi 1 dolar = 60 iojl bugarski diplomata bude govorio, naro­ uvjetima, t. J. da će vladi ostati 85% akcija, dehoslovačklh kruna .Dok se u Austriji, ČU« čito kad znamo mentalitet Bugara I njM,ovu Borba o prijestolje u Grčkoj postaje sve ali ie vlada otklonila ponudu. valuta vrlo loše stoji, nabavlja šećer uz ovako! dosadašnju politiku. S druge strane daje nam to ogorčenija. Bivši kralj Grčke Konstanfln I * 'Ч, * ciiene',djot,e ,ml Dz na5u dos,a raz* ie takogier povoda, da ovo putovanje i do­ uložio Je svu svoju moć u radu, da se vrati , ; ^ o z drveta. vijenu čemu industriju moramo plaćati Se­ govaranje pratimo s nepovjerenjem, kad li Orčku, a da on ima 1 mnogo pristalica, f Jedan od glavnih Izvoznih artikala naše £ег_ро ' ила na z o e će ovo trajati? memo u obzir, da je baš Engleska upotrebiia vidi se 1 po tome, što je sva saveznička Kraljevine jest d r v o , pa Je prema tome u svoju moć, dok je uspjela da zakrči put Fabrika lesove. štampa digla svoj glas protiv ovoga njemač-! našoj domovini, a naročito u Bosni Industrija Slavenima na Egejsko More, kamo nas Cijeli Balkan, u kojem Je preko 24 mili­ kog eksponenta. Kako se princ Pavle do sada1drveta dosta razvijena. Pored mnogih potešopravdano vuče naša kultura, trgovina, obrt muslimana, opskrbljuje Cehoslovačka ln« nlje htio primiti prijestolja, to Venizellste pri- koća, s kojima se mora naša drvena Industrija juna 1 Industrija, ako hoćemo da svemu tome da­ iete, da će zemlju proglasiti republikom, a hori ti kod kuće, izbija sada jedna neočekivana jdustrlfa fesovima ; 6ak češki fesovi^ u velikim jmo poleta 1 nezapriječenog napretka. U prmnožinama idu i po Turskoj i Anadoln. Kako1 I Ivom redu, baš ta naša saveznica Engleska t to ih upućuju 1 neki francuski Hsfovi. P o -! nova zapreka, koja nas zabrlhjuje, pa znajući Orke 1 njihov mentalitet, valja nr.m! ranio, da Još za vremena upozorimo naše mje- lijepo ova industrija napreduje, vidi se po dotakrčila nam Je put prirodnom razvitku I znati, da se u našoj blizini razgara Jedno 1rođavre faktore. Doznajemo naime, da su se sadanjlm ogromnim dividendama, a osobita (napretku, postavivši grčki zid lzmegju nas 1 •eliko pitanje, koje bi moglo potresli I? om u zadnie doba, na pijacama, gdje smo mi iz- po ovogodišnjoj dividendi, koja Je nakon obt jmora, bez obzira na to, što u Istočnoj i. važ&u ( rvo; pojavili češki 1 austrijski trgovci, latog đotiranja rezervnog fonda Iznijela 50$ ' ipadnoj Trakiji živi u velikoj manjini grčki žikoji nugj; drvo uz jeftinije cijene, nego naši čiste dobiti. I ivalj. Kad uzmemo u obzir ovo, kao 1 napore Naši industrijalci trebali bi o ovome ostrgovci. . ki troškovi produkcije, željez­ tapadnih velikih sila, kojima nastoje da pobiljno razmisliti. ničke tarife i ha Izvozna carina onemogu« jdlgnu barijeru Izmegju Istočnih 1 Južnih Slačuju našt.n Iz vo :iku, da može konkurirati * (vena, pa velike napore Francuske da odvoji Otkup duhana u Hercegovini za ovu go­ stran trgove ' koji šta više, moraju do(Njemačku od boljševičke Rusije i da je jake dinu već le otpočeo, te su već predane mustravažai iu гг‘ j iz udaljenijih krajeva, nego I učini bezopasnom, onda ml južni Slaveni, mopo kojima će se duhan otkupljivati. Otkupna' паб i d. 1 i. nikakvo čudo, da se naši • famo biti vrlo oprezni I nepovjerljivi prema Bosanske alere. cijena prcdvlgjcna Je sa K 4CL— po kg — ali trgovci 'že . .rvlsano prema Izvozu, a lz- j . . . I politici Stambolilskog, pa, donekle 1 prema Jugoslavenski Lloyd« dudaša Jednu no- gleda, da i sa nekim drugim Izvoznim artiklima jse sad oc,' рго11 tome bune traže povišle«, jpolitlcl Take Joneska. Bojati se, da iz ovoga Hcu pod naslovom »Bosanske afere«, koju , ne Ide n-;bDlje, pa nam Je sada sasvim poj-^?г_.оа 11-11 59rae zapaua pbraae n \ injihova putovanja ne proviri postavljanje donosimo za sada bez komentara, ali upozo-l^,ia je na$ uvoz skoro tri puta veći, K 70— Ibrane Izmegju Rusije I Južnih Slavena, da se ravamo naše čitatelje, na našu bilješku oa neg0 izvoz. || Iz toga ne Izleže nešto protuslavensko, Jer 5. o. mj. »Korupcija na redu«. Naša bi vlada trebala, da vodi malo više (smo Imali prilike uvjeriti se, da Bugari 1 PoDolična notica »Jugosl. Lloyda« glasi: Uacl ne drže ni malo dq opštlh Slavenskih » B o s a n s k e a f e r e . Ootovo sva Indu- da se revidiraju I snize neke Izvozne carine n i w u i w i iiiu /ie n I (Interesa. • ;/ strija Bosne bila Je Ili u državnim rukama ili I željeznički transportni troškovi, koji najviše I У 0 ]П 0 2 . U Rusiji se, Izgleda, ponavlja stara Igra; u rukama posve stranih kapitalista — tako terete naše izvozne artikle. Našim trgovcima | da Je po prevratu pala pod držav. sekvestar, mora se omogućiti, da konkuriraju stranim IzMmstarstvo Vojno i Mornarice podate S| fiHZu se 1 padaju protuboljševlčki generali kao • kateodoskopu. Poslije Đenjlklna i Kolčaka, Kako Kako je je naše naše državno državno gospodarstvo gospodarstvo vrlo vrlo vozničarlma. Jer Je to u interesu naše Indudošao Je na red i Vrangel. Kad ne bi francuski slabo, da reknemo loše, dešavaju se sa ovom stnje i dobrog glasa trgovačke politike, a) za Industrijsku kemiju u »Ekol d diplomatski krugovi, francuska štampa, kao bosanskom industrijom 1 državnim dobrom Šimi Industriel« u Llonu dva pltomca; I ruski i ukrajinski protuboljševlčki listovi van j neprestano afere, čiju vjerodostojnost nije moIzvoznicima suhih šljiva. b) za kožarstvo u »Ekol Franccz de TaRusije onako silno bili uzbugjeni, mi ne bi Buše više puta provjeriti, jer su one često puta | Upozoravaju se Izvoznici suhih šljiva, da nerl« u Llonu dva pitomca; olahko ni vjerovali vijestima, koie stižu o j i garnirane sa stranačkom primjesom. Listu kod sklapanja ugovora sa austrijskim trgovc) za tekstilnu industriju — u škole ■ RusiJI, a koje su obično protuslovne. Kad Pak privrednom, kao šio je naš zamjera se cima budu na oprezu, jer su se u zadnje doba Elbefu 1 Roanu — 4 pitomca. francuska štampa pcslmistlčkl piše o Vran- opet, Sto tim aferama sa stanovišta opće pri- dogodili slučajevi, da su neki austrijski trUšlovi su; gelovom položaju, koga je do sada u zvijezde vrednog ne posveti više pažnje. Ml smo se g0Vcl, da izbjegnu Ispunjenju ugovora, pre1. da Je podanik Kraljevine $rba, Hrvata fcovala, pa traži najbržu pomoć bijelim če- za to jedno vrijeme u ovakovlm pitanjima davall tužbe protiv naših trgovaca, tobože i Slovenaca; \ tama na Jugu Rusije, onda je više nego si- [ prije nego smo ih registrirali, obraćali nad- radi pretjeranih cijena šljivi, kod bečkih trgo2. da je potpuno zdrav i za vojna služba turno, da je njegov položaj više nego očajan, ležnom ministarstvu, da nam se u interesu vačkih sudova ,pa su obično osude Izricane sposoban; Prema onome kako, već od sada engledade obJaJnienj'e “ a,i redovito na * korlit bečkih trgovaca, čime Je nanešeno 3. da uz molbu priloži pismenu I svojoeto novinstvo zauzima stanovište u ovoj, naSe upite- nismo dobili nikađ od*°vora' tak°>, «ete našim trgovcima, ručno napisana izjavu roditelja 111 njegovih Preporučujemo našim trgovcima, koji se staratelja potvrgjenu nadležnom policijskom tvari, mogle bi se ponoviti razmirice Izmegju da 1e * šutnja viSe puta bila vrI° znE£aina' bave Izvozom šljiva, da dobr opaze, s kime Engleske 1 Francuske. Ma kako se svršila! U privrednim se krugovima sada opet vlašću; da u porodici po ocu i majci nema borba izmegju boljševika I ovoga njemačkoga tretira nekoliko takovih afera, koje za sada sklapaju poslove 1 da prave ugovore, koji se škrofuloze, jektike, padavice (epilepsije) i da. barona, koga ni ruska emigracija na strani samo kao kroničari bilježimo: sarajevske по- ne mogu pobijati, a ne bi zgorega bilo, da ševne bolesti; 4. da Je položio Ispit zrelosti najmanje ле slmpafiše 1 ne priznaje za narodnoga! vine bilježe na pr., da se poduzeće, kojem se svaki put raspitaju o karakteru 1 bonitetu borca, a koji Je Još k tome uzurpirao I slo- Je dano u zakup na Jednu godinu šumsko pod- dotičnog trgovca s kojim se posao kontra- sa vrlo dobrim uspjehom i da uz molba в ф bodu krlmskih Tatara. Zapad pored svega uzeće Teslić požurilo, da saopći, da Je prošle hira. loži školsku svjedodžbu; "^ • ovoga već Ima uspjeha. Kad ne bi bilo ničega Iposlovne godine Imalo 16 milijuna kruna de5. da Je dobrog vladanja; > više, taj Zapad Je uspio, da se održi Jedan flcift, zatraživši, da mu se sa strane vlasti Oteščavanle rada u tvornici šibica u Osijeku 6. da Ima roditeljsko i starateljsko ođ<K od strane carlnarsklh vlasti. veliki haos 1 nered u najvećoj slavenskoj pogje u susret. Isti list saopćuje, da Jedan breaje potvrgjeno vlašću; kemiji, da se ne sredi I ne pogje putem na- bankovni konzorcij sa pretežno madžarskim Kako Javljaju Iz Osijeka, tamošnja tvor­ 7. da nije stariji od 25 godina 1 đa na pretka 1 kulture i da se slavenski živalj mo-j kapitalom stoji u pregovorima sa ministrom nica Šibica, bori se sa poteškoćama u pogledu molbu priloži krštenicu (rodni list Рг. ur.); ralno, materijalno I brojčano što više oslabi 11za šume 1 rude, glede prekupa željeznog rud- materijala za pravljenje kutija za šibice, Jer 8. đa se obaveže, da će po svršenoj školi >?nlštl. Inika u LJubijl, koji Je jedan od najvećih svoje naše tamošnje carinare ovaj materijal, koji odslužiti u voJn>državnoj službi najmanja , Nije vjerovatno, da će se Vrangel 1 na vrsti u Evropi. Pred kratko vrijeme su Ame- se mora uvažati iz Inozemstva, smatraju dva puta onoliko vremena, koliko Je provei) IKrimi moći održati, jer Je očito bilo, da će ričani ponudili kolosalnu svotu novaca za ovaj luksuzom, pa je jedna količina ovoga papira, na strani kao pitomac; i poalije mira sa Poljskom sve sile boljševičke rudnik, ali je ponuda odbijena, pa se nada, ' vać < zaplijenjena. U pomanjkanju ovoga pa-1 9. da se roditelji ili staratelji obavežu, <Ц biti npućene na njegov front. Ali dok još nije da će ista sudbina stići i ovu madžarsko- pira, tvornica nije bila u stanju zaposliti sve će naknaditi državi utrošeni novac na Izdi^' »asvim s Hme ni svršeno, već su drugi na austrijsku ponudu, koja bi bila u statiiu.. da ]r?d -ice, ра moral* jedan dl« tftdidc* ot- žavanju, ako bi on narušilo školu III bi usllje^ P^o]u. Dpk još yo«le grejovojl ц »pu^ 1 lo*Jž<idaLr*id judtežq pjUtL jp-istltL јвди^цек^ jgjavog vladanja Д1 dru« kakve Prioreda �krivice prestao biti vojno-državni pl- odnosno krunsko-dinarsklm novčanicama рге'tomac; riješenju I. Br. 20.841 od 17. avgusta 1920. 10. da da izjavu, da pristaje na sve ovdje (v. br. 188. »Službene Novine« od 23. avgusta [propisane uslove. 1920.) — ne mogu koristiti: ч . Prijave konkurenata, koje ne odgovaraju 1. Putnici, koji u pogranična mjesta na |в svemu ovim zahtjevima, ne će se uzimati kraće vrijeme iz inostranstva dolaze odnosno n postupak. Prijave konkurenata treba da odlaze, i budu u Ministarstvu Vojnom do 31. decembra 2. putnici, koji se kao strani podanici ise­ 1920. godine zaključno. Komisija i Ministarstvo ljavaju sa teritorije naše kraljevine. jVoJno i Mornarice Izabraće, koje kandidate treba pustiti na liječnički pregled. Odlazak iz jbranih pitomaca 1. aprila 1921. godine. JVIegjunarođno utanačenje o pasošima KoliKo $e novaca može iznositi u ino­ zemstvo. RGDVCI! I Ne zaboraviте posjetiti na prvom mjestu čim dogjete u S a re ie v o Megjunarodna komisija za pasoše vijećala je nedavno u Parizu 1 složila se, da pasoši moraju za sve države biti jednog tipa; zatim, da cijena pasošima bude jednaka u svim dr­ žavama i da svi pasoši budu na francuskom Generalni Inspektorat ministarstva finan­ Jeziku i na jeziku one države, koja Izdaje cija je pod br. 1. Br. 22.257 od 23. septembra pasoš. Vijeće Saveza Naroda vijećalo ie o tom jl920. objavio pregled, iz kojega se vidi, koliko |l koje se valute mogu iznositi, te koje su va­ projektu u Bruseilcsu 28. oktobra, pa će si­ gurno do tri mjeseca pomenuti tip pasoša lute za uvoz u našu državu zabranjene, i Iz naše države u inozemstvo ne smije se stupiti na snagu. з а в в н в а Б В В В в в в в ш в в в в в Е в е в в з в в в Б Preliminarni vizuml biće odsada bes­ Izvoziti: I I. Zlato i zlatni novci (naredba ministra platni. Vizum izlaska biće ukinut, ali ne vizum financija A br. 1295 od 16. decembra 1918.). ulaska; cijena ovog posljednjeg ne smije biti II. Kovani srebrni novci (naredba mini­ veća od 10 franaka u zlatu, a cijena tranzitnog stra financija I. br. 10.515 od 22. marta 1920. vizuma neće premašiti 1 franak u zlatu. Svi će vizumi vrijediti za godinu dana. |L br. 2736 od 3. oktobra 1919.). Što se tiče carina, tranzitna prtljaga neće I III. Francuski franci u iznosu iznad 1000 potpasti ni pod koju carinarsku formalnost. franaka; engleske funt u iznosu iznad 30 funti; Model novog pasoša biće u obliku brošure američki dolari u iznosu iznad 1000 dolara; duge 15, a široke 10 cm. Pasoš će imati 32 Uvajcarski franci u iznosu iznad 600 franaka stranice. ,(rješ. ministar, savjeta I. br. 3074 od 12. no­ Prve četiri stranice biće ispunjene ovako: vembra 1919.). 1. stranica nosiće ime osobe i redni broj; I IV. Grčke drahme u iznosu iznad 700 2. opis osobe; 3. fotografiju i vlastoručri jdrahmi; talijanske lire u iznosu iznad 1200 lira potpis 1 4. država za koju vrijedi pasoš i рг'"Irješ. ministar, savjeta I. br. 4034 od 27. de­ no mjesto za ponovljenu vrijednost cembra 1919.). Ono ostalih 28 stranica — .-.»„ka sa svo­ а д в в д в в в в в в в в е в в р ј в в в в в в в в в в а в а в в ^ I V. Njemačke marke u iznosu iznad 2000 . адоса: Шпгдитхаг. IUTopyjiiM тамеви 49 jim brojem — treba da s- državaju vizume maraka; rumunjski ieji u iznosu iznad 2000 onih država, za koje pas š -vrijedi. leja; čchoslovačke krune u iznosu iznad 2000 Pasoš je sastavljen u najmanju ruku na Čehoslovačkih kruna (naredba ministra finan­ dva jezika: na nacijom! om Jeziku putnika 1 cija I. br. 19.934 od 19. jula 1920.). Преузммд шпвдацаје cnane врста ту м у жтовамсшу. Цеитралж na francuskome. Pasoš treba d- i uvezati u VI. Dinari u Iznosu iznad 1000 dinara У Capa еву. Подружнице у Бос. Броду, Метковићу и Гружу. kartonirane korice, ко.г će vrtni nositi ilovčanicama Narodne Banke 111 krunskoime odnosne države, u sredini >te države, Звоупства у свим већим грждовимж ту u иноземстаа. Властито dinarskih novčanica (naredba ministra finan­ a podnu riječ: »passeporc«. Vlada će moči смаднигге спојено са ж«Ја*аакч«Мм тржчмвпжма. Џ - ~ cija I. br. 20.814 od 16. avgusta 1920.). uvrstiti u pasoš praktične : onte o režimu pa­ VII. Krunske novčanice austro-ugarske soša. Kad sve stranice pasoša budu ispunjene, banke, markirane u kraljevini Srba, Hrvata 1 onda treba uzeti nov pasoš. (Slovenaca (riješ. ministar, savjeta I. br. 3762 Na diplomatske pasoše imaće pravo ove jod 8. decembra 1919.). osobe: U slučajevima pod III. i IV., ako putnik 1. Visoki dostojanstvenici doma državnog jnosi sobom različne valute, čiji je neograni­ poglavice, 2. Diplomatski agenti i članovi nji­ čeni izvoz zabranjen, njihova ukupna vrijed­ hovih porodica; zatim konzularni agenti i čla­ nost ne smije prekoračiti svotu od 1000 fran­ novi njihovih porodica. 3. Članovi vlade, dr­ cuskih franaka. žavni ministri, predsjednici 1 potpredsjednici U slučaj upod VI. se iznos od 1000 dinara narodnih zakonodavnih tijela i članovi njiho­ me uračunava u svotu zdrave valute, koju vih porodica. 4. Činovnici zaposleni u mini­ Ismije svaki putnik iznositi iz naše države (od­ starstvu spoljnih poslova i članovi njihovih luka ministar, savjeta I. br. 4043 od 12. noporodica. 5. Kuriri kabineta 1 osobe, kojima jvembra 1919., I. br. 4043 od 27. decembra je vlada povjerila koju službenu misiju kod Очв Милуц!»Mirta ул 12. (*игак Ктз*>а Петра) jl919., I. br. 19534 od 19. juna 1920.). koje strane vlade ili kod koje službene meU Kraljevinu Srba, Hrvata 1 Slovenaca Je gjunarodne organizacije. Болпкп пзбор свпковрших физона KAMI Sahranjen uvoz: austro-ugarskih i bugarskih kiovčanica u iznosu iznad 1000 kruna ili leva. ва јесе*у н зшвску еелалу . - Спецвјалк* pbrana uvoza novčanica austro-ugarske пзрадба ШУЈ5АРА од ешлеског крикера за panke vrijedi za sve vrste tih novčanica (žiсве ннтс крајгве. Лијеии нзбор ШЕШИРА psane ili nežigosane, biljegovane ili nebiljeза госвшду. Н реузим^о oba ЈлферацвЈ* м povane.) m anufakturna i k o lo n ija ln a ra d n ia f MEšinfiDić i Bajr Birfarouić i CsriiradsKa И Ш Ш Ш i s Sarajevo, Milutinovića (Koturova) ulica br 8. Izvrsna orijentalna jela. Cijene umjerene. Хј Б осанси о-хеп j! Preporučuje 4411цегоз. Cšflfa О тгдом м ичко ч Т р говачко д*шмича|кио д о зш т а о Сарајевска Фабрмке Kana и Ш е ш т а lEftanov ća ulico broj 3 д р ж . подузећа, оп!шне, шиоде друштва итд. S зрадба содмдна, цмј&иа умјврсna и строго утврђене. дииаи д д в м и и вшид аиииииам % р Р П С К А П Р И В Р ЕД Н А Б А Н К А £ £ Д ионитвв главннпа К 20,000.000-— д.д.уСарајеву Прииа улоге у крунама и динарииа ye најштољниЈу камату. Л>ави се свим банковник a жарочнто робним пословима. (Odguvoim urednik Ali eL Raljević. В Гезервпи фондови взиосе К 7,000 000-— f t . __ ........ л Po у ' (preSo pura Hotel „E u rtp s" Uslijed pojavljenih zloupotreba od strane J Prava domaća kuhinja, garantopojedinaca generalni inspektorat ministarstva fl vana prirodna pića. — Posluga pnancija riješio ie: da se pravom dozvoljenog J brza, cijene umjerene. iznosa u Inostranstvo pojedincima do Jedne 3 poštovanjem Astm Kurt. hiljade dinara novčanicama Narodne Banke , h i i i b b i в в а в в в в в х в в в в в в в � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3e78e0b641e613f36d799d02332eae2d.pdf 9198985e3fb0e75d4ac2651707d05b16 PDF Text Text poštarina plaćena Jedanbroj Zltrunr Predplata 60 dinara godiš*|e. — Za inozemstvo 80 dinara. Tromjesečje I pop lugodišnje u srazmjeru □ Oglasi se piaćafu: 1 cm 1 po 1 K 50 h. — Telefon broj 431 Vlasnik: Šerif Amautović Sarajevo, petak 12. novembra 1920. Broj 6. i NEZđVI5 đN nU 5 LirWN5 KI LI5 T Glavni urednik: D r. Avdo Hasanbegović. Godina I. 1 — Jedinstvo države. da potpadnemo pod razne sfere, koje će uslovPo ovim principima uregjena država ne I njihovo pisanje protiv Srbije i Srba, periodgovara željama 1 težnjama nas Muslimana сапје da nas je oslobodila Srbija udešeno! Ijavati možda I oprečne Interese. - Kroz ove dvije godine političkoga ži­ Ijavatl možda 1 oprečne Interese. Ml hoćemo, kom pogledu. Mi smo za nepodjeljenu je u pravcu, da se publici pokaže potreba1 vota, u slobodnoj i ujedinjenoj našoj Otadž­ svi muslimani lz cijele Kraljevine na­ zakonodavnu vlast i financijalno jedinstveno cijepanja od Srbije i Srba, odnosno oslobini, u javnosti nije nikad skldato sa dnevnog lazimo u jednoj jedinstvenoj zajednici, jer nam područje na temefju Iskustva, koje smo stekli bogjenje od Srbije i Srba. Cjelokupno nji-' leda jedno vrlo važno pitanje državno-poli- je u svim mogućim podjelama očita propast. u četrdeset godina robovanja pod Austrijom. hovo držanje očituje da oni donašnju našu pičke prirode — pitanje urcgjenja države. Svaka podvojenost kako Je zamišljaju Ml znamo vrlo dobro, kako je Beč gladovao, slobodu ne priznaju i da ne mogu da pre­ ' Svi su javni organi i političke stranke pojedine političke stranke, specijalno za du­ dok je Pešta u bescjenje dobivala životne vale preko srca, da je naše oslobogjenje; tretirali to pitanje, razilazili se u mišljenjima, ševni život nas Muslimana, donijela bi štetne namirnice .Znamo i to, koliko se iinancljalnom bilo potpuno za sav narod Srba, Hrvata i ' " 1 ' , robijali jedni druge, pa čak su se pisale u ova posljedice u tolikoj mjeri, da bi nas otugjila unutarnjom politikom stvaralo neprirodnih in­ Slovenaca. Ovo provokatorske držanje dostiglo jt fckupa vremena i čitave knjige o tome. Nema Jedne od drugih. teresnih sfera I rušilo dobrih privrednih uslosvoj vrhunac, kada je neki dan .Hrvatska !te političke stranke u našoj mladoj državi, Navedosmo ovo nekoliko primjera, koji va. Ko Ima malo razbora, mora uvidjeti, da Sloga* kroz retke isporedila Srbe s Ciga" ikoja sc nije u glavnom opredijelila u pitanju a nas Muslimane u slučaju podvojenosti, bi i kod nas prlvredno-financijalna surevnjljltrcgjcnja države, jer je svaka stranka lo- bili štetni u kulturnom I duševnom pogledu. vost morala nastupiti izmegju flnancijalnih nima firaunima. U drugim državama bi za jgično mislila, da ne može opstojati kao poli­ Pa pitamo, da li bi manja šteta iz te podvo­ samostalnih područja, samo na štetu naroda ovakvo pogrdno pisanje morali odgovorni tička stranka, dok god ne zauzme iasan i jenosti nastala u vjersko-prosvjetnom prav­ države, jer bi nastupilo megjusobno ucjenji­ faktori povući bezodvlačno najstrožiju odgovornost. Kod nas im se nije dogodilo, otvoren stav u tome pitanju. cu? 1 tu bi ista ta podvojenost bila na putu vanje I eksploatlsanje. _ Važnost ovoga pitanja, koje je po bu­ prirodnom ujedinjavanju srodnih elemenata. Pri isticanju financijalne pokrajinske sa­ ništa. Muslimani Bosne i Hercegovine ne mogu 1 dućnost naše države od eminentnog uticaja, Ml svi znamo vrlo dobro iz vremena vla­ mostalnosti 1 autonomije, rukovodili su H. P. odobriti ovakvo pisanje i ne mogu dopu­ naročito je u ovo vrijeme pred izbore za 1 izvjesna bojazan, Jer drže, S. drugi ciljevi davine propale Austrije, koliko je štete na­ stiti, da „Pravda*, rogjena sestra .Hrvatske! iKonsiltuantu, dobilo svoje pravo značenje, nosila pocjepkanost na razne pokrajine na­ da Beograd ne može biti središte »pravedne Sloge* govori u ime Muslimana. Ipa nije po svima izgledima isključeno, da nova šem plemenu, koliko je Austrija razdvajala pučke centralističke države«. U tom grmu 1 Za Muslimane Bosne i Hercegovine i stranačka grupacija može vrlo laliko biti dlknaš narod, stvarajući razne Interesne sfere, tovana baš po opredijeljenju u ovom pitanju Pi-avf svoj karakter kao ogranak crne cijele naše Kraljevine oslobogjenje je pot-! da se braća ne zbliže Jedni drugima. t da će biti u stanju razdvojiti postojeće gru­ 1 ’ aadjonale odaje H. P. S. u pitanju odnosa puno narodno oslobogjenje. A kako ćemo Mi znamo vrlo dobro, koliko je в*mi urediti naše unutrašnje odnose u svima pacije, koje su stvorili drugi uzroci 1 manje crkve I države, kad zahtjeva: »Sapokreta poduzela od strane našeg naroda : oblastima života, to je naša stvar. Upotreb­ [važna pitanja. moupr. tollčke crkve imade se izraditi ljavati svaku sitnicu, svaku ličnu nepravdu, Diferenciranje u tome pravcu se osjeća, koliko dragocjene ene-glje uništeno, da se te mrazu: Vskupiraa i sv. S to lic o m « . a na račun toga grditi i blatiti oslobodioce ali nije nikakvo čudo, d ase mnogi ne mogu granice sruše, da se ujedini šio zajedno spada. Pri ureg i ovog odnosa, pa 1 sporasada mi sami da stvaramo podloge na oslobogjenje, to je zločin, za koji moraju |da snagju ni da dovoljno jasno procjene i.Jerumnlm putem, može doći do spora, pa pi­ odgovarati nekoliko bolesnih i pokvarenih! ■govu važnost, jer se stranačko diferenciranje nepotrebnu borbu u budućnosti? lane, da li ne će bia u tom sporu tangiran . . . > Kako već napomenusn o i spee1' Ino naši - Д * i ankterl, . suverenitet? Proglas o J ljUdl J ,ko . p» v^ . ^ Mu s'M«m, koj, I gmplsanjc a tom pitanju prekriva kopre­ .21= ni. riječi, a. Još ,„ »manje ____ _ nama neiskrenosti, spaja sa drugim potpuno muslimanski interesi i otčT d a « U u *» l<Hra g .veri se iz- 1 ncm,JB - ovo* odvreioem r.bou> « »išta za edmčko, ne samo da ne mogu odgovarati, neovisnim pitanjima i opravdavaju se oprečna t * r J J T F ’11 У'Ш « strani H. P. S. u slučaju demo za jedinstvo л države u -va! п pogfedu. ,p(>ra pol. on; .i svoje simpatije Vatikanu ili nego su spremni da osude satanske nzročstanovišta svim mogućim teorijama, demokra- ** nike ovih anlinarodnih i antidržavnih e.eU jedinstvu države !e naša veličina I. Otadžbini? 1 praktičnosti. menata. Tako ovo pitanje predstavlja sada klicu naša sretna budućnost. Ako budemo mi svfl Sta hoće .Hrvafska SJoga* i .Pravda* ' što nas bude u Kraljevi,.) u zafcd-l (jedne velike borbe, u kojoj će pasti odluka muslimani, i kad pišu ovako o našem oslobogjenje. naše daleke budućnosti 1 o kojoj će zavisiti nici u Jednom centralnom upravnom područj Neprestano govore, kako su i one za snaga i veličina naše države, a ne partije Ш može od nas što biti, a ako budemo razdije- i M - r n narodno jedinstvo. Da su za narodno jedin­ JU IIJC . klase, Jer je ovo državno nltanl« orvoga Ijeni i raskomadani u razna decentrallstička upravna područja — onda smo propali Posljednje dvije godine učinio je jedan stvo onda bi sigurno priznale narodno oslo­ reda. dio štampe toliko mnogo hotimičnih grešaka bogjenje i državno ujedinjenje. No tipovi 1 Eto fz tih uzroka dužnost je svake poli­ i izvrtanja s namjnom da u javnosti рго oko ova dva lista nikada nisu željeli na­ tičke stranke, svake političke uzrokuju protivna shvatanja o pojavama i rodno oslobogjenje i državno ujedinjenje:; pojedinca, svjesnog gragjanina, koji želi dobra Sarajevo, 12. novembra. faktima, koji su kao uzročnici prethodili Usljed toga ne mogu danas da nagju i ovo} državi, da razmisli o ovom pitanju I da izuste nijedne blagodarne riječi našim o :i> Izborni proglas H. P. S. — Crna Inter- našem oslobogjenju. nastoji kako bi stekao jasnu sliku o daiekoMakar da je za poštenog patriotu i bodiocima i da odadu poštovanje stotinama sežnostl I stvorio čvrstu odluku u opredje­ nacijonala po prirodi svoje ideologije 1 po­ hiljada žrtava za našu sloboda. Naši sn ljenju imajući pred očima samo I jedino bu­ stavljenih ciljeva, koje želi da afirmiše ti prijatelja ove države potpuno jasno sve ovo oslobodioci daleko od toga da traže od koga dućnost, veličinu i dobro države, 1 svog ro- društvu našla Je i u našoj državi svog do­ ipak se izvjesna štampa u prvom redu stojnog zastupnika u Hrvatskoj Pučkoj .Hrvatska Sloga* i .Pravda* svakom pri­ blagodarnosl Ali imaju neosporno pravo gjenog ognjišta. likom bacaju blatom na oslobodioce i oslo­ da traže makar to da im ne poriču njihova! Naša muslimanska javnost, na žafost, nije Stranci. Predstavljajući se uvijek kao zaštitnica bogjenje. Nije to bilo samo jedan put ili ulogu i zaslugu u našem oslobogjenju i to •'do sada ni dovoljno upućivana u tome pitanju, način, koji odaje mržnju i nestrpljivost, n Ipreko štampe л! u političkim razgovorima, radnog naroda I seljaka 1 kao pravi tumač dva put, nego u svakom slučaju kad im se pruži prilika, por.ču da nas je oslo­ što nisu činili ni prema Švabama i Madžainego je, zaokupljena efemernim pitaniima 1 njegove duše i njegovih želja, ta nazovi na­ U svakodnevnim političkim sitnijim dogagjalima rodna i nacljonalna stranka nije zaboravila, bodila srpska vojska i dobrovoljačke divizije Neka otvoreno kažu da ih boli oslo­ prelazila preko toga pitanja, ne obazirući sc da svakom prilikom postavi iznad države I i kažu da su ovi došli ovamo u goste. Na našu jednokrvnu braću iz Srbije bogjenje, da ga nisu željeli, da sc ne mogu njega kao da i ne postoji I kao da rljc- izvan države svoj internacijonainl karakter I oduševiti današnjom siobodom, da žale za šenje toga pitanja neće povui! za sobom nl- time podredi opće državne Interese svojim obaraju se gore i pogrdnije, nego što smo ili u najmanju ruku okrnjl državni auktoritet. mi nekada smjeli obarati na Nijemce i starim gospodarima, našim krvnicima, da im vlh posljedica za muslimanski svijet. Tu tradicionalnu težnju i nastojanje oko Magjare. Bude li na kakvo više upravno je simpaiična mrska akcija Saksa, Franka i Ml smo uvidjeli taj nedostatak 1 procjeGaljarJia. Jer po svemu kako danas prika­ dobro štetnost, koja može nastati lz te ostvarenja svojih ciljeva u svakom pogledu mjesto postavljen činovnik iz Srbije, odmah zuju naše oslobogjenje, naše oslobodioce i; neobavlcštenostl ,pa smo već u prvom broju pokazala Јс frakcija crne Internacijonale Jasno pomenuti listovi poriču mu sposobnost i državnu i narodnu slobodu, mi ih stavili to pitanje na prvo mjesto i rekli, ml i otvoreno u svome Izbornom proglasu, koji kvaiif.kaciju, nazivaju ga Balkancem i na moramo taksirali kao neprijatelje svega toga. hoćemo: Jednu dinastiju Karagjorgjevića, Je štampala u 215. broju »Narodne Politike« laj način hoće da činovnike iz Srbije pot­ puno omalovaže u očima javnosti i da prema To je dužnost svakog Muslimana da čuva jedno zakonodavno tijelo, jednu vladu 1 široke u Zagrebu. ovu slobodu i da bude spreman žrtvovati! Pučka Stranka po tome proglasu drži, da njima izazovu nepovjerenje. oblasne administrativne autonomije. Ako se govori o srpskoj vojsci kao za nju sve, kao što su sve žrtvovali naši] To naglašujemo kao bitnu razliku od onih, bi se centralizam »već u svome početku iz­ koji nisu za Jedinstvenost i od onih, u kojima rodio u prevlast manjine nad većinom«, pa našim oslobodiocima, dignu se pumenuta oslobodioci, kad su stvarali slobodu. je svejedno, a koji misle, da mogu trgovati tici tova ti u ovom pitanju, a za račun drugih ŠPorednih pitanja. Muslimane to pitanje mora hiti već rIJeSeno. Ml ne smijemo nikako dopustiti, da ^е proces zbliženja ometc, mi ne smijemo do­ pustiti, da mcgju nas podvojenost u zakono­ davstvu 1 upravi unese različite tekovine clviiizacije i kulture, ml no smijemo dopustiti, i Je za pokrajinske autonomije, koje će sačuvati gragianc »državne svemoći«. Zato i traži, da »pokrajine Imadu svoju -lađu, koja ćc biti odgovorna pokrajinskom saboru 1 želi, da »Pokrajinski Sabor« imade 1 ikonođavnu vlast, u koliko ona nije izričito pridržana središnjem parlamentu. Autonomija nema vrijednosti bez p r im je r n e fin a n c U a jn o s a m o s ta ln o s ti« . dva lista i kažu da nas je oslobodio hr­ vatski sabor. Prije nekoliko dana Tekla je .Hrvatska Sloga* za oslobogjenje da je .takozvano oslobogjenje*. A to je isto toliko koliko da još nismo oslobogjeni, nego da se tek moramo osloboditi. O J kofa? Jasno je da gospoda oko „Hivatske Sloge1 cijelom svojom prošlošću ne mogu nikoga uvjeriti da vole, trpe Srbiju i Srbe. Cijela jMluslimaei! Sjetite se, �— »prtM Ovm« 'najprije nabacivati kamenjem, a na a Đ O S d O ' Лј I Proleterima stvori egzistenciju. Dvoibll su mu sasull pravu kišu kamenja, uok . * Bčnosti 1 megjusobnom Izigravanju mora biti Bradica potisnut prema općinskoj zgradi J !. ° ° рте<3 knifto vrijeme blJaSe ■ velikom kraj, jer to iziskuje najveći interes države. OBORI U MOSTARSKOM OKRUOU. - Demetrović Je bačen u neki šljlvlk dubok J i^ljelo mnsDmana ■ Bosni | Hercegovini JeKako rekosmo konačno riješenje agrar­ Kako smo n Jednom od prošlih brojeva »Do- т е (ага. Na n] Je počeo pravi bombardma^] vrelo dohotka, prihod zemljišnih posjeda. nog pitanja spada u kompetencije Konstt- B ov nri Iznijeli, bio Je nosloc liste za H cf-' njem иг poklik: »Ubijte ga!«. Jedna 1П|Ј Agrarnom reformom oduzet Je ovaj do- tuante. bn g. Husag« C lllfc Pošto Jo Husaga mladića, dječaka gonila ga Je. On se br»^ •mdalr. pa Je nadomješten Jednom mizernom Naši ozbiljni političari I oprobani držav­ zbog važnih razloga otklonio prijem kandl- revolverom. Jedan državnom rentom, koja ne samo da n] Izda­ nici izjavili su svoje gledište u pogledu pra­ dature, to će kroz ova 3—i dana Isiomlšlje- sjekirom. Konačno leka ne odgovara visini onoga prvašnjeg do­ vednog riješenja agrarnog pitanja, a da n nld sporazumno postaviti nova кааПЈасккш pa |т Se morao hotka, nego Itn vtio ne pruža mogućnost njihovim riječima Ima Iskrenosti, najbolji Je Usta. ■' * f r v ^ volver, udarili zemljovlasnlku, da sa Istom rentom može pod­ dokaz taj, što ove izjave padaju baš u doba Naredba protiv Izbornih zloupotreba. - Pustili. Seljaka su Brane* .zvuk« Iz орв*ј miriti najpotrebnije bUebne potrebe za sebe najveće agitacije za izbore, a oni imajući u I izoorc, « V.I. imaju« « иагеи p " . Innr, , , im. « mJ t e ga Izranill kamenjem 1 kišobranima 2 ■ svoja familija . stranačke Interese, nc Ministar anutrašnjih đjel*. « » _ ’ j Iavit da ga k krv 0bll!a. O. Demetrović I vidu državne, I Pod ntJecRjera ovih prilika, a n pomanj­ boje se toga, što nflhovt politički protivnici, nlstarsldm savjetom Izdao Je naredbu « « « •, ađaJ na n]cga | na в kanju materijalnih sredstava 1 zanata, nije ni­ upotrebljavaju ove izjave kao Jedno a g ita cija se spnJečerazne zloupotre nej ra. i spremao dva do tri dana. da je formalno 0J kakvo čudo, da su mnogi zemljovlasnici došli sredstvo kod širokih masa “ * blnđnoJ akdJ1 izvJesn#1 eIcmenata. ko-1fanizlran po tamošnjim vogjama R ad ićJ I и Jedan vrlo neugodan, a a mnogom slučaju Tako misle, govore 1 rade realni Р о М - . Д ^ ^ Konsmuan(u da upotrebe za jseljačke stranke, da Je pred dvtJe_ned)e,J očajan položaj. Na_ rad I na Oko izbora. Koliko Je god dužnost države, da se brine *VcJI da seTzborl Imaju obavi« u redu I sk>-1 тап, a prije nekoliko dana Dr. Slmrak za kulturni I privredni razvitak svojih državdržave, a onda interes stranke. bodi, koje će garantova« vlasti svom snagom Pućke Stranke. Vel da su ie Ml рокЦ lljana 1 koliko JoJ god to nalaže nacljonalno■ države. Priličan broj organa vlasti razumio Je , »2lvlla hrvatska seljačka republika!« 2ivnJ iekonomska i državna politika, Isto tako Je va­ ’ Izborni red i slobodu kao pravo da čin! 1 go- kršćanska republika!«, žan na prvom mjestu, svako za se da se brine, vorl ko šta hoće 1 da treba da oni zaštite taEto, tako Je Radić vaspttao svoje ptfj a onda nas muslimanske cjeline, da se megjukvu slobodu, pa sn ostali pasivni I pri antl- stašc I uputio Ih, kako se lmadu ponašati J ■obnlm potpomaganjem odupremo propasti. državnim akdiama. Takve akcije su zabra- »slobodnoj agitaciji Izbora«. Eto sa takvmjl Dužnost Je dakle svakoga inteligentnoga njene t kažnjive, a poslanici slobodno izabra- bandom hoće zagrebačka ljevica, da kroj ■muslimana, da posavjetuje i uputi, a onoga Stara Ша. — Doznajemo, da Je glavni ni tmaju da se Izjasne o emitrašnjem uregje- kapu ovoj našoj krvlju stečenoj državi žij materijalno bolje stojećeg, da materijalno po­ mogne svoga bližnjega, svoga brata i da mu urednik »Hrvatske Sloge«, redovan pisac nju države putem Ustava, a u toliko Je I slo- Jednlčaro-frankovci i Radlćevci i poslije ovori uvodnih članaka, neki Anton K r e s p l, član Izbora neograničena. Imaju obraza, da protestvuju proHv toga, akd na taj način omogući daljnje životarenje, dok -Ko bi htio III pokušao <fa Izborima dade j koji ovaJcav bandit primi po koji degenek м , se konačno 1 agrarno pitanje sretno i pra­ redakcije zvaničnog »Narodnog Jedinstva« -паДаI Ima H suzbijen Cii-Mlpn odmah rvtmatl II na T1U turu. tUrU. ^ Г' V »V - ,■ J I Ima M biti vedno riješi, Jer ne može se ni pomisliti, da IX. klasL Za vrijeme Austrije bio Je veći drugi značaj Austrijanac od SarkoUća. Kad su lupani srpski način koji ne ostavlja ni traga kakvog dvoće mjerodavni faktori na odgovornom mjestu dućani 1 kuće, skakao Je od veselja, a u Isto rješavati agrarno pitanje frazama i otimači­ vrijeme nosio Je oko kape tri prsta širok crni Državna cjelina I čin narodnog ujedinje­ nom, kao što se do sada — na žalost — rje­ šavalo, nego će morati tražiti sretnu 1 pra­ flor za Perdinandom I Sofijom. Kad su Austri­ nja ostaju Izvan diskusije. »Sad Je pitanje — S a J r a f o D e D ije s fij janci prvi put zauzeli Sabac, govorio Je, kako nastavlja se u naredbi — o uregjenju države, vednu sredinu 1 za Jednu i za drugu zalnteće biti Jeftino Srpkinja. Radovao se koje­ a ne o njoj samoj. Država Je, — hvala Bogu Da bi naša vrijedna »Gajretova« uprivj resovanu stranu. kakvim havadlsbna .kako Italija ulazi u rat mogla doći do što obilnijih materijalnih srt« narodnoj vojsci — stvorena i ostale Svakom onom« zemlJovIasnĐra, kome Je strani Austrije I Njemačke. Sabotirao Je neprikosnovena. Nikome se ne smije dopusti« stava 1 na taj način izdrža« stotine naših s|J reformom oduzeto dosadanje stalposao I više od godine I po nije ni ргз\ romašnih gjaka i zanatlija — naše uzdaulcJ ' г-ој Str! sumnje i nevjericu 111 da draži zanlmanje, preporučujemo, da neklone 1 u redakciju nekadanjeg »Sarajevskog Lista' međusobna mržnju 1 sije nepovjerenje megju . uputila Je opet ovih dana Jedan apel mnoJ ne ihmaU, nego neka odmah sada za vremena Vlastodršci mu irisu htiell пГ .a, otri znadu. Iz oUastn megju plemenima. Najmanje se gim vlgjenijlm trgovcima 1 starim prijateljima odabire sebi Jedno drugo zanimanje, prema koga razloga. Sada sjedi u zvaničnom »Na­ našeg »Gajreta«, kao i bankama .društvtmi svojim materijalnim i duševnim sposobno­ rodnom Jedinstvu« I a rankovačkom toru smije trpiti prormvljed podvajanja države« Državi !e organi, koji bi bili u ovome i uredništvima listova u Sarajevu, postavi stima. Svaki dakle treba, da Je svjestan svoga piše n »Hrvatskoj S'o 2i. pol šiframa O-Jslabavi i'i ne bi razumjeli naredbu, biti otpu­ svima po dva bloka za sakupljanje dobru teškoga položaja I ne treba ni Jednoga časa quid, Hrvoie I bec šifre " voljnih priloga za naš »Oajret«. Ta pisma slj šta t kažnjavani, a zborovi, skupovi I kon­ da premišlja, ne treba da odgagla od danas Ovakvog čovjeka treba>‘ brijega- fet1! . koje hi e kosile sa ovom naredbom, pomenutim blokovima upućena sui Knjižari sutra, Jer stane tf dalje razmišljati, ne će graditL * _ valja odmah rasturi«, spise zabrani«, a odgo­ Finci, knjižar IKopčić, Muslimanskoj Central] za kratko vrijeme preostati ništa drugo, Ko potkopava drla, .? — Glavnu akciju vorna lica po zakonu bitno uze« na odgovor- noj banki Braći H. Jusufaglć, Braći Dcmlr] nego da će podleći sudbini propasti 0 takvim spisima na zborovima ne smije džlć, Drogerlii Sahlnagić, trgovini Pašovlfi | Stanje agrarnog pitanja kakvo Je danas n frankov , kao i nikakva nasilja za postiza- H. Kadlć, Mahmutu Ljuboviću, clpelarskont desolatno ! naopako, ne će niti može ostati, danas mnogi 1 mnogi činovnici. Oni uregjuju biti gv majstoru, Braći Bičakčić, Paši Bajroviću, J, !jer njegovo pravedno riješenje za seljaka kao »Hrvatsku Slogu«, »Pravdu« i »J -oslsvlHi«. Urar'c -»pjel.a. Đr. Trnmblć na raznim listama, — Iz­ J. Neuer, Abdurabmamagl H .Prclću, DruštvJ li za zemljovlasnlka Iziskuju državni socijalni Oni pišu prodv države, vojske, naroda i uoće| da obore današnji red stvari. Oni su odmah ejeđa — kako Iz Splita javljaju ,da će Dr. »Ojcrzeiez«, društvu »HurrUet«, MusllmanJ jl^ humanitarni interesL Od oslobogjenja do danas' upotrebljava po položenoj zakletvi Kralju Petru I. pisali Trumblć Ipak biti nosloc svih lista u Đalma- skom klubu, uredništvu »Domovine«, »Rijasel »Pravde«, Vakufskoj - ------uredništvu ---------- -----------■- ........... Dli naše agrarno pitanje, kod nekih naših po­ protlv srpske vojske 1 time pogazili zakletvu dfl. Neki listovi saopštavaju već ove dvl|e Ilmijl«, litičkih stranaka, kao agitadjono sredstvo, pa svome Kralju, pogrdlvšl Njegovu vojsku. Oni j]ste. kojima Je nosilac g. Dr. Trumbić: Zemljo- rekciji, hotelijeru Branku Trbovtću, Braći AhJ se u pretežnom dijelu kod dosadanph ogrom­ grde 1 napadaju srpski dio našeg naroda, na-! radnička t demokratska. 0. Dr. Trumblć ć e ' metaševld. Muslimanskoj trgovačkoj barci, Hl nih odredaba vidi nastojanje, da se pomoću zivaju ga sokačklm Imenima. Zato nživaju' primiti mandat vanstranačke grupe, ako bi Bajramagl Foči, Braći Kumašin, Ismetu Zl] IfnSiru Konjhodžlču, knjižari Bašaglčj agrarnog pitanja pridobije što više glasova nagradu kao državni činovnici uzimajući sva-lu t0j grup| 1тао dovoljan broj glasova. U kod izbora za Konstltuantu. Tim odvratnim kog prvog platu za svoja podzemna rovare- protivnom slučaju primiče mandat one stran- Mujagi H. Baščaiiševiću, apotekaru Ahmetd nja. Ima megju njima profesora, sudaca, poli­ ke, koju bude sam odabrao. 'Tatareviću, Pašagi H. Prciću, Muhamed« agitadonlm trikom služe se 1 »Pravdašl« mjesto, da n ovom4 teškom 1 oporom agrar­ tičkih činovnika Itd. Pa kad oni tako Zbor »Srpske Ratničke Stranke«, — Ovih Opljaču, društvu »El-Kamcr« I »Osvitanju«] vojsku 1 Srbe, kako kao činovnici mogu vr­ nom labirintu traži I zauzme jedno moderno i dana Je održala »Srpska Ratnička Stranka« Pismo glasi: ši« savjesno svoju dužnost. Krlvokletnicll mogućno izlazište, Jer je absurdnost Još i da­ svoj zbor u Beogradu radi kanđidaclje rat­ Vrlo cijenjeni gospodine!; Na dan godišnjice oslobogjenja, — ničkih poslanika za Konstltuantu. Polazeći sa nas kmeta nazivati mustedžirom. Poznato će Vam biti, da Je »Oajret« prat da naša sadanja Kraljevina nije Da se agrarno pitanje u današnjem sta­ Demokratski organ u Novom Sadu .Jedin­ stanovišta, , _ „ „ uzeo ove godine л svoje ruke sve vakufska stvo* od 10. novembra donosi: nje mora reformirati i da se kod njegovog delo ш« naših Saveznika, ni« naših politi- konvikte u Busnii Hercegovini I da Je otvori Danas na pojutarje Mitrov-dne, navrš h čarunego Je d^onaš.hranfka, smatraju se , ženskJ srednjoSkolskl konvIktl „ SarajeJ konačnog riješenja mora ipak izvršiti želja ,zđriava ^ Kraljeva i udovoljiti principu pravde, o tome se dvije godine od onoga istorijskoga dana, ratnici pozvanim, da: s u d jelj u po Hičkom „ ov|m konvlkt,ma , Q nema zbora; o tome su čak uvjereni I oni, kada je hrabri srpski major, sadašnji pot­ v .t rn , Т 1 Vi o T. ' vlastitoi opskrbi preko četiri stotine učenih kofl danas n agltadjone svrhe drže vatrene pukovnik Vojislav Bugarski, ta piedbodntcom srpske vojske ušao kao oslobodilac u [govore u leđnom 1 n drugom pravcu, da rasj pale strasti i zemljoposjednika I zemUo- Novi Sad. hl ‘ izabrani Г Г Г suГ Jedno­ Г ’ 1“ koJi bl primi,a » " * > " ". ћгоГ U teškim f mutnim prilikama u kojima zagovarajući Veliku Srbiju, Srbiju. Izabran leđno' siromašu]1 i radnika. djece i smjestila ih na moderne zanate. . Za Kratko vrijeme svršavaju se Izfiori za se nalazi danas, poslije dvije godine, naša glasno za kandidate: Radovan Novakovlć, OvaJ odvažnl korak zahtjevaće samo г\ nova domovina, mi se sa dužnim pijetetom advokat kao nosloc liste; Stojadin Petrovlć, Konstituantu. Time prestaju agitacljonl go­ ovu godinu oko dva I po milljona kruna 1» sjećamo svih onih velikih herojskih žrtava, Aca Stanojevlć, Dr. Čedo Marjanović, Dra­ vori, a za tim se sastaje Konslituanta, u koju koje će za nas ostati dragocjena svjetinja, gutin Jofkovlć I Marko Blam. Svi ti postav­ dataka ,a Uprava »Gajerta« ne predvlgJa ulaze voljom naroda birani poslanici, kojima koja baš danas stoji pred nama kao najjači ljeni kandidati obvezali su se već sada, da Iz daleka, da će prihod moći pokriti izdatke pada u dužnost, da srede 1 »rede našu mladu i najautoritativniji memento da к sjećamo će podnijeti ostavku ла svoj poslanički man­ Radi toga obraćamo se Vama, šaljući Var državo. '■ r"y svoje dužnosti i da ispunimo zavjet za koji dat, ako njihovi birači ne budu zadovoljni nji­ dva bloka za sakupljanje dobrovoljnih priloga Ovi naši poslanici, koji za svoj rad nose sa molbom, da svakom zgodom megju VaUn su oni živote dali. hovim radom u parlamentu, i veliku odgovornost, treba da Imaju pred očima prijateljima t poznanicima sakupljate dobroj Neka se na dan godišnjice oslobog)en|i najprije državne, a ne stranačke interese, Banditski napada] Radlćeraea na Deme- voljne priloge za »Oajret«, nadajući se, di svaki Vojvogjanin sjeti svoje svete dužnosti: kako ie to ta žalost bio slučaj kod dosadašnjih neka pomogne da naša otadžbina pogje što tnrrtća. — U Vlvodlnl kraj Jaske ■ zagre- ćete shvati« potrebu 1 važnost ovog društvt parlamentarnih stranaka. Naši novi ministri bačkoj okolid trebala Je, da se u prošlu neI da ne ćete žaliti truda, da mu omogućite dl prije putem sreće i napretka. Bez pompe i mora da budu objektivni I dobri državnid, te slavlja, mi posvećujemo danas svoje misli djelju održi skupština »Demokratske Stranke«1odgovori plemenitoj 1 hu.nanoj svrsi I duž| da stojo daleko od svojih tendencljoznih par­ velikim danima našega naroda i iskreno na koju su došli Iz Zagreba povjerenik zalnoeti, koju Je na sebe preuzeo, tijskih utiecaja I savjeta, pa makar oni dolaUnapred se zahvaljujemo I bilježimo * kličemo: Slava M-_kia herojima I Hvala poljoprivredu Juraj Demetrović I demokratski I Isili od ne ;mam koje strane, Jer nije I ne može osloboditeljima 11 “ ^ kandidat za zagrebačku županiju težak Nikola1sa š ovanjem: Uprava »Gajreta«. biti Interes države, da od svojih državljana Bradica. Megjutlm sellad — prema prljavi g. I Ml držimo, dft ovome pozivu »Oajretovsj stvara proletere I beskućnike bez egzisten­ . Demetrovlća na g. podbana — nijemu mu do- uprave ne treba nikakve preporuke, Jer j cije, п450 obratne,._ВД1 ?_*уе _jile т Ш Ш . A33tflllJi.fidržaitie_skuj)šUac, nego se ^tali za nj. sveta dužnog svili nsa. koJL^Sjln10 sami.**|i Bilješke. �^nOMOVTNA«- Stran«!" dobro I hofima Je stalo do napretka musi!-1 Odlikovanja u Bosni. — Kako beogradske naša vlada u takovom slučaju poduzeti, ali nje tako 1 u unutrašnje zapletaje ! nezgode, mansko* dijela našega naroda, da za ovu novine javljaju, raznim ordenima odlikovano svakako valja nam na sve biti spremnima, a biće svakako da se je rileSila na popuštanje ■tvar nfilnlmo sve Sto se dade učiniti. IJe preko 140 lica raznih zanimanja Iz Bosne, osobito, neophodno Je nužno, da se manje prema nacljonallstlnm, ne bi U se Ume odte. Za to smo ml preuzeli na se dužnost, da '■ naJvl5e ,z Sarajeva, Tuzle I drugih većih države što bolje povežu, kako bi mogle u retlla Jednog vrlo mučnog pitanja, koje bi joj ćemo javne, u listu žigosatl svakoga onoga, "^esta- Ukazom Nasljednika Prijestolja odll- zajednici, kako diplomatskim putem, tako na — ako uspije — dosta pomoglo da se l»Vjg kojl se ogluSl o ovu naSu Instituciju »Oajret« !kovanl *u zlatnom medaljom za graglanske sve druge načine, braniti svoja prava 1 inte­ riješi 1 mnogih drugih pitanja u Aziji, koj« stoje u vezi sa Istim. Kemallstt su ovih dane ne doprinese svoj olbol, ako je u mogućnosti. ZBS'uee *• Dr. Imra Faludl Iz Bos. Broda, rese, da ne postanu piljenom velikih. postali malo više agresivnim, zauzeli su Kara lito tako ćemo vrlo rado u naSem listu javno Mato Staklć Iz Doboja, Stevan Roglć Iz ZvorIznijeti svakoga, koji prema »Gajretu« bude |п‘ка' Ahmed Muzejlnovlć lz Zavldovlća, svi Vojna konvencija lzmegju nas 1 Cehoslo- 1 očito se vldt zajednički plan njihova zajed­ vrSlo svoju patriotsku dužnost. t>a te svoje upravitelj] Ispostava; Dragutin Julek, pristav vaka službeno Je oglašena. Prema onome, što ničkog rada sa boljševicima na Krlrnu, u na­ navode 1 potvrdimo, danas Iznosimo Imena:u Sarajevu, Zorko Golubovlć, Činovnik, Rlsto Je objavljeno, konvencija je uperena, u glav­ mjeri da se spoje. Ako u tome uspiju, onda nailh Imušnijih Sarajlija, koji otkazaše »OaJ-' Nlkollnovlć, Činovnik, Aleksa OaCanlca, kaf., nome 1 gotovo Isključivo protiv Madžara i padaju u neizmjernu opasnost veliki engleski retu« I mjesečne članarine, koje Iznose 1 dl- ■^edomlr Jelić, kaf., Isak Danon trg., Mlhallo to u slučaju, s naše strane neizazvanog napa­ Interesi 1 kapitali na Kavkazu, u Perziji i nar na mjesec; Izgovor lm Je, da su Im čla-! Samukovlć, trg., Mitar Savlč opančar, Pera daja. U tome slučaju Imaju se ugovoračke po drugim miesUma, ! to u sirovinama 1 nđ«! narlne »previsoke«. To su ti, narode, ovi 'Brankovlć, sollcitator, Marko Furtuga, kaf., stranke megjusobno pomagati. Konvencija je neralijama, Čime obiluju bogati azijski pre­ tvoji »dobrotvori«; Hadžl Avdaga K u rto ,,^ ^ 3 Rosić, kaf., Branko Raca, čin., Radoslav datirana 14. augusta 1920. 1 vrijedi dvije go­ djeli. Clnl se, da i mir sa Poljskom, ofenzive trgovac: 5adlk B l l a l o v l ć , Ahmetaga B a- |Boškovlć, člnov., Jakov Majstorović, terzlja, dine dana, a može se produžiti ili promilenitl bld, Sallhaga R lz v o , Aslm H. O m e r o - R,st0 trg., Mllan Kršlć, kaf., EiiJas I. kroz daljnjih šest mjeseci po Isteku Iste, kroz »Crvenih« protiv Vrangela, dosadašnje det. r lć , Mchmed P a š a n o v lć , kaJedžija; ba5- Danon- tr*-> Joslf Avram Alkala] trg., Glorgje koje vrijeme konvencija ostaje na snazi. Ni­ interesovanje Turaka prema grčkoj fronti ( imiktar Hadžl Ibrahim B a k a r e v l ć , posjed-1Bogičevlć, činovnik svi tz Sarajeva, Vaša jedna ugovorajuća stranka, kroz ovo vrijeme njihovo nspjeSno nadiranje preko Jermenljej ilk; Sallhaga H a n d ž lč , Alljaga K a r a h a- Erlfi težak ,z Kraljice, Bo5ko Nlkolić, grutov- ne može sklapati vojne ugovore ni s kim bez stoji u jednoj vezi I Ide za tim, da najvećeg' neprijatelja svih azijskih naroda pogodi ■ ; a n o v 1ć, veletržac; Alija M a g d I č, trgo- ni£ar iz Visokoga; I Iz Tuzle; Jovan Narlć, či- prethodnog odobrenja druge. rac; Mustafa LI p a, kazandžlja; Nazlr ef. M I- novnik> Mihailo Branković, trg., Ojorgje KaIz ovoga se Službenoga saopštenja vidi, najosjetljivije mjesto. I r llć , Sallhaga N u hlć, trgovac; i Ibrahim iaIović’ MIh. Božlč, Dužan Kislć, Jovan da se Je rrl objavljivanju konvencije moralo Vrangei je u vrlo teškom položaju. On, P a š o v lć , pisar u magistratu - svi Iz S a -!SlmIĆ 1 HuseIln Jakii tr*ovcImnogo računa voditi o osjetljivosti Zapada, rajeva. Kako vidite, braćo 1 uzdanice naša, I Skupština beogradskih novinara. — Na jer ni Cehoslovacima kao ni nama ne prijeti ie morao napustiti sve najplodnije predjelej ive sami »veliki ljudi«, koji vole i hoće da, б. o. m. održana ј% skupština novinarskoga opasnost samo od Madžara, a i jedni 1 drugi južne Rusije 1 povući se na Krim, koji le — иаа prlrepke »aga«, »efendija«, »trgovaca«, \“druženja na k^joj je konačno prihvaćen na- morali bi I u svemu ostalome Ići ruku pod kako se Javlja — zaražen kugom I pjegavim iveletržaca« Itd., a kada se radi o opšto] crt pravila za jugoslavensko novinarsko u- rulru, jer smo i mi 1 ont — ako ne oni Još tlfusom. Istina Je, da će boljševici teško moći iam stvari, onda lm Je skupo žrtvovati za to druženje, a koje će se predložiti novinarskom više — uokvireni neprijateljski raspoloženim prodrijeti uskim pojasom, koji veže Krim sa je d a n d in a r. Ikongresu. Riješeno Je zatim da se taj nacrt narodima i nepouzdanim elementima. Rusijom, ali 1 Vrangelova vojska neće biti u Ismatra pravilima beogradskoga udruženja stanju, da se otuda više Ikada probije u Ru1sve dotle dok kongres ne ustanovi definitivna тт mi . , siju 1 ako je budu saveznici tamo svim po-! U Njemačkoj Austriji su potpuno « v la - , trebma pravila. Nakon toga Je Izabran naročiti odbor dali kršćanski socijalL Welsklrchner je Iza­ Ikoji će poraditi oko toga da se prikupi što bran za predsjednika republike, a za potpred­ (više priloga za bolesnički I penslonskl fond. sjednike Izabrani su pangerman Dr. Dinghofer Stručni Ispiti za žandarmerilske ollclre. 1 socijalista Eidersch. Kako se vidi, tamo su - Kroz najkraće vrijeme počeće u komandi na vlast elementi, koji su Habsburgov1cjelokupne žandarmerije Ispiti oficira, kandlNesebičnost Drn Hranile. _ Nedavno đa{a „ žandapmeriJske oflcIre za naredne dma naklonjeni I koji pomažu poznate Izda­ jice Franka, Saksa 1 Sušteršlća. Nama ne i čitali u »Pravdi«, kako le Dr. Hrasnlca JADRANSKO PITANJE RIJEŠENO. jtako nesebičan da Je htjeo položiti mandat ^ Н ^ Г к и С ^ с ^ ^ ^ о Г т а и ^ ? 0' * " t0 WS ovakva konStataclJa u SANTA MARGHERITA. 10. novembra L narodnom prestavništvu, da za džaba neprldl“ '”aiei' ia<btv* kad znamo- da * ,red Ita" Jugoslavenska delegacija provela }e u savje­ voduvo tovanju od sinoć, cijelu noć I danas u srijedu, 'ml'1« ™ '0] , Кт,» 1 г ,1» к” ™ I Tfiovdm, п, Dobi« m o v.ft, radi, _ »i va ja nov, A.stro.Ugusk«. cijelo prije podne. Talijanski odgovor predat • , količinu kale I plrlnča, lolu rasprođajemo Q. We!sklrdi r j svom prvom govoru, sjeJe u 9 sati I glasi, da Italija pristaje na Ispra­ Istinom: »U bajramskom broju »Pravde« či' vak granica. Na sleveru dale nam Idrihi I fakturne robe, engleskih štofe porhefa, Austrije i obećao, da fii neće nikad zaboraviti Logatac sa 7000 stanovnika, ali zato trafli br. Hrasnlca otputovao u Beograd da viši Sifona, satena, šamija itd. U Intec .u ie svakog kopneni dodir sa riječkom državom I suvere­ tvoju poslaničku dužnost za potlačena prava trgovca doći 1 vidjeti naš. dje ■ prije nego U Pešti je izbio pogrom protiv Zidova. nitet nad Zadrom. U 11 sati otišao le naš po-i ivog mllleta. Skorom što »Pravda« nUe za-j ____ __ . , Г , . , . . ,,,, . . „ robu kupi na drugom •"k: *u. Mešlno.vlć I Jcš se ne ’ ija, šta je tome bio glavni povod, slanik u Rim g. A u t o n lje v lć grotu Sford, pomagala od uzMfcnla nad tolikim patriotičije 12 su to agitacije proizvele. Palo je za a u 12 sati posjetio ga ie dr. T ru m b lć . Iza1 Dra Hrasnlce, koji t na mubarek baji dan 400 žrtava, a drugi dan je pokolj toga nastavila se je sjednica delegata. Naša Lamske dane ostavlja svoj dom I putuje daleko I je delegacija na]zad prihvatila talllanske za­ opet nastavljen. ■ BeogTad za narodna prava. U narednom, htjeve. Pristali smo, da Italija dobije suho. jroju »Pravde« lzišla je opet domaća vijest, I la se Je Dr. Hrasnlca vratio lz Beograda, ka- ! Ј П 1 Т Г Т Г | ? 1 П Г Р П 1 Р П U Grčkoj traje još borba oko prijestolja, zemnu granicu sa Rijekom, koja Ima đa bude no Je bio otputovao na vršenje svoje posla- * V l l l l V i V I чд« Vei]Ize„ste sn рЈ.орае1га11 , rađe> kao št0 }e slobodna država. Pristali smo takogjer na ta­ lijanski suverenitet nad Zadrom. № dobivamo ličke dužnosti .Nas Je veoma Interesiralo, da Pregovori lzmegju nas I Italije započeli poznato, za republiku, pa je u Ateni došlo VI s I sve ostale otoke, osim Cresa, Lošlnla >• Hrasnlca čak 1 na 1 ajramske praznike pu- Јц u ganta jviargeritl za sada još neobvezatno! do vrlo velikih manifestacija za monarhiju, ■ -.... »\ Beograd u naredno predstavništvo da j ђег V0Ejen]a zapisnika. Kako se Je moglo 1pri kojim su se čuli uzvld protiv Venlzelosa Lasfve. SANTA MARGHERITA, И. novembra. vrši poslaničke dužno (I — kad smo znali da nasjU(«}vati, pregovori već u prvi mah ne j 1 za kralja Konstantina. Novine su donijele radi bajramskih blagdana narodno predstav- daj u уецке nade па povoljan uspjeh. Još od 1 sliku Konstantinovu. U toj manifestaciji Je (12 sati). Jučer u 8 sati posIBu podne sastala ništvo nikako ne održava sjednice. U brzo sada se može igcekiVatl, da budu prekinuti, učestvovalo oko 70.000 ljudi, a takvih manlfe- se naša i talijanska delegacija na plenarne kiam se otkrila stva/r u svojo] potpunoj suštini. -j-aji|anj stavljaju mnogo teže uslove, nego 11, stacija, kako se veli, Atena još nije zapam- sjednicu, koja je trajala do kasno n noć. Nu ovoj sjednici vogjen Je po prvi put zaplsafir, pr. Hrasnlca žrtvivao je bajraimsko famUI- su stavIJa„ na po2etk„ ove eodine. Onijtila. |amo uživanje I otputovao sa Dr, Sunarlćem м ^ da ulaze п га5ргаУјјапје cjelokupnog Kako se п Grčkoj stvari zapliću I kako bi koji je stllliovan prema sporazumu stvorenom ) sa Još nekoliko drugova u Beograd u stvari jadransko? problema, nego hoće da se tačka stvari mogle uzeti 1 loš žešći tok, to se turski dan ranije. Pošto je postignut konačni spora­ Jedne Izvjesne Industrijske pljačke (Oskar р(Ј ta£1(a uzlma ц pretres bez Ikakvfii veza.'nacljonaiistl i makedonski revolucljonart sve zum u pitanju granica na JuIlJsklm Alpama i paron Кбгпег 1 Dr. Kranz). Pa ne samo to. T q je vg£ jedan 2nak< koj| ne ^ na<je na više pomaljaju. Mustafa Kemal već prijeti no- teritorijalnog spola nezavisne države Rileke Italijom, prešlo se na rasp/avu o ostalimpego Je za to putovanje podigao od musliman- b n o ( poyo,Jno rlJe5enje ovog pitanja. Prema' vlm napadajima u MalojAziji, a makedonski problemima. Danas м pregovori Imaju do­ pke centralne banke tako težak I golem putni držanja talijanske štampe, koja zauzima! revolucionarni komitet u sporazumu sa tivršiti, a na večer putuje Dr. Vesnlć natrag u pošak, da će se i Javnost I akcioneri začu- upravo pijete« stav, zahtjevi Talijana ne će ran~kom vladom radi punom porom, kako na Jdlti, kad to vide na banklnoj glavnoj skupšti- mo£j нн prim|jenii jer bi ml u tom slučaju našoj teritoriji, tako 1 naGrčkoj, organizujućl W I elto je za to vrijeme primao 4CC K pol2eubItl IstrUi W1Isonovu liniju, Snjež- leteće komltske čete kao i rovarenja svake NAKON SPORAZUMA. »lanlčke dnevnice - makar skupština I nera- ^ RIJeku $а njen,m ]ukamai Zadar> , đosta druge vrste. I Domaće uijssfi. E - a i.. >. Najnovije vijesti. г л л т и ? , r .™ “ -““г pi” 2 s e INTA MARGHERITA, 11. novembra. Nakon polučenog sporazuma »lljedlče prizna­ * jpiranih teritorija dobili bi Logatac, Sušak. Iz Turske stižu vrlo važne vijesti. Javlja nje naše Kraljevine I t»estaće pitanje Crne »Pravaški« poslanici Dr. Spalio 1 Dr. Dalmaciju bez Zadra 1 nekih otoka ne zna- !, da Je turska vlada odbila za sada da pot­ Gore I Skadra. Pitanje Albanije prepušteno je Hrasnlca za ovo osamnaest mjeseci u narod- jući, kakve će zahtjeve, možda nemoguće, sta- piše __________ ______ _____ Severskt mir. Jer da nijesu pogodne prlnom predstavništvu progovorili su četiri puta, viti Talijani u pitanju Crne Qore, Albanije 1 цкв м to. Kako je poznato, Ferldova vlada 'ко]1 govori sadržavali su možda najviše 800 Skadra. jte nije mogla da održi ni u Carigradu, koji rllečl. Za to vrijeme osim nuzgrednih benefi- j Prema 'kim vijestima, kako Talijani je p0(j upravom Engleza. Nju ie zamijenila elja primili su u ime dnevnice 460.800 kruna, žele, Rijeka bi imala postati »nezavisnim umjerenija, upravopolumladeturska vlada, jr pakle za svaJcl pojedini govor primili su po gradom« dobivši suhozemnu ve'Mi sa Italijom. |jime je | Antantinapolitika u Carigradu osje- 19 9 W 115.200 K. I Kako vidimo ovi pregovori još u svome lila 1 ovaj put vrlo osjetljiv udarac. Jučerašnje telegrafske vijesti lz Carigrada U »Pravdi« amo kroz to vrijeme čitali početku nose u sebi klicu nesporazuma I očepgromne često puta opravdane proteste pro- kivatl Je, da Još prvih dana budu prekinuti, ele, da su otputovali u Angoru turski Prije­ liv zulumima; muslimani se ubijaju, čardakovt Kako smo to još u Jednom od prošlih brojeva stolonasljednik, ministar unutrašnjih djela 1 te pale, obesčašćavanja se dogagjajn, progoni rekli, Talijani su osokoljeni najviše padom šof generalštaba. Ako se još ј ova vijest ob* Le množe - a Dr. Spaho 1 Dr. Hrasnlca šute WlIsonovim. Oni su. izgleda, uvjereni, da lstl'1, onda je bez svake sumnje morala nakao zaliveni u narodnom predstavništvu. Pa drugi saveznid, u ovom za nas vrlo važnom j stupitpromjena politikeprema nadjonallgar Ie to rad za narod 1 zar su to jadni i m!i- pitanju, ne će pokloniti mnogo pažnje niti će stlnv u Maloj Aziji. Kako je Engleska Iz d a n a ^ П П М Ш £avl ^arodeL EffedsUvnlcl f ' L*e W9.Yl4.U našu korist. Ne znamo,, šjs mistiku 4 « . sve više JL-Vlk zapltUfl*. kako u s p o j ^ i 4 Idila — 1 ako ima bezplatnu željezničku kartu. đaImatinsk|h , kvarnerskih otoka, a od oku- Oglašuite u „ D o m o v in i* * �s o s b e I H 60V C 1! - Ne- - zaboravite - - - - - - -posjetiti - - - - -na 1 1 Monovića ulica broj prvom mjestu čim dogjete u S a ra je v o ■ manufakturna i kolonijalna radnja (irtkfl puti Hatil , ,!c w * “ Prava domaća kubinja, gsrantovan* prirodna pića. — Posluga brza, cijene umjerene. s poštovanjem A ilm K urt. ^ f’Mešinovićiliajreftfarouić ŽEN SKI Z E L E N ID V O R I Bd,e-.vtr«|« gft- N.knl. Stcjuović I Nj. kola L kJloi, n«ti *«1* sve što za od. mor I zaoavu aaht vaj« ljudi umorni oj im ao? tada. VI ćele doći I uvjmicctc >e S f lK O N M A H M U D I ^ Preporučuje veliki Izbor ženskih nojnorljlh Šešira Iz samta, Hica I peiura prve vrsi« po vrlo ‘etilnoj cijeni, kao I bogati pribor za krelače, krojačke, modlsllce 1ručni rad. L J U B O V IĆ na magjarskom kr. tehnološko-obrtnifkom muzeju u Bud mpešti ispitani obućarski majstor i apsolvenat bečke stručne škole. Izragiuje sve vrsti cipela u svakoj boji i fazoni. — Najbolji materijal. — Elegantna i brza izraaba. — Cijene umjeiene. jk H k E K S IČ Sarajevo, Aleksandrova ul. MODERNO UREGJHNA OBUĆARSKA RADNJA ' 1 MODNI PET H R | Ш «vak ko notu* Sarajevo, na ovo ćt vam јии.је odgovoriti: U kavani I re.tam 1 « Д С ЗВД И И И ВВД И РД ВВк Ш 1 2 Ш Cijene umjerene. Specialista u ажег. fazoni. — Telefon broj 761 S a r a j e v o , Ć u k o v ić a u !, b r o j 8 T R G O V C I ! ------£ Ii ^ , b I ||iM j= i , Ne zaboravite вмшо manufaHturnu radnju na veH4' Leon P .. F I N Z I , F c rh a d ija u lic u z. Saaaac, Trrr^k, TrrtUJ«. VlfefT-t, Zaoka I “ | posjetiti ца prvom mjestu čim d a je te u | Ц I м | и м — ia Bosnu i Hercegovinu. :^Ш 1 DSSSSIEVH.Ј25!!^«2 !ГГт21 П И Т Г ВOM. Devaata. Dodot. Boa. OradUka. Uno, I « “J‘ U p *- m l ОопШ Л k a p ita l ХО nalKJtma k ru n a, — R eđovTtn U nd z a » ig u rn e s t s a ra tn ic a l i m iliju na к гм п а. ik m Z35 r !Q чннпв" П. LIF RUJS NAJBOLJA DRfffl za GORIVO ШТАМПАРИЈА:: БОСАНСНЕ ПОШТЕ ;; CAPAJEBO. ЋУКОВИЋА УЛ. ТЕЛЕФОН 27 svake vrsli i u svim količinama, rezana i u cepanicama uz umerene cene ПРЕПОРУЧУЈЕ СЕ ЗА ИЗРАДУ СВИХ ШТАМПАРСНИХ ПОСЛОВА ss brzom dostavom u kuću j Нашодарнија штампарија на Саааеисном J j t j Предузеће за отпрсму покућства. - - Похраљпвпље робе па влпститои шопаришту, са влпстцпш приил.учлим волосјокои. OPOMET Продаја горивог дрввта и угљена на волино и на мало Експорт дрвсног ћуиура. Гспорални впступннк творинце шиаиињди Ј . Торлсј u др., Будшиошта т р го в а н к о и ш пади ц и јско д . д ., С а р а је в о n p H ie Л Е О П О Л Д _______ ,---------т------ ^---------------. . . Посредништво за царињење робе. Х А Ј М ____ рјИЕШДЕВ Г ■ • 3 y y ? № ^ i w , ? " " a T " ^ C T t N T iJ i ia | | a ir a r i ie i T ir n a _ :[i| С р п с к а Ц е н т р а л н а Б д џ к а з а ? 5 . и X . д . тд р у | 1 Ј т в р Дионичка главимца К 20 ,000 .000 ’^ ЈРезорвни фонд око К 5 ,000 .000 ^ Јј епа* Централа v СароЈеву. Филијале: Вања Лука« $ос. Брод. Вишеград« Зворник и N o o i p ? ^ oj £1 UpuM улого ■> улгпло м п п i m j l i p a iji ■ p u i l r i i п r, i _ I j„ m ijiu « м п ц ( ^ м п п ш M i ik n . W.n«.n rm .»..тЈапггео) П «>•••*■■]• »ело.о. - Earourjj« ■ рммсптуЈ« 1 Ш И - H * » p .,j, ш т „ жгшваал, . .p o v ij . . . . . „ JT T L ■I mwi » « 0Ј* *T* I ГЈ »»irjjnm uje fuose. — Д»ј . ч**дгг* S; ' .. aj| m. •J и ш mjrV«. p.v . , rMBI# м OaimipoBU в о с Јв ш . даЈ| u « и ц м j n r n ■ »Огцјмц —- . * j � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7bfca1ccd804f046052393e9f1f2fa09.pdf b430d89e07abdce3b7a14f0107b2bf2f PDF Text Text Starina plaćena МапђгојШше Predplata 60 dinara godiš­ nje- — Za Inozemstvo 80 dinara. Tromjesečje I po* lugodiSnje u srazmjeru » ’M X s NEZAVISAN nUSLIHANSKI LIST laanlk: Čerll ArnautovIČ Sarajevo, ponedjeljak 15. novembra 1920. Broj 7. Na prigovore. • \ ; ! - ' , ‘ jeljkom, [ tetkom. ■ na laz i a Ć uk o v lća u lic i b ro ] 7. II. k a t d e s n o . — T e le fo n b ro j 438 O g la si s e p la ć a ju : 1 1 cm* p o 1 K 50 h. ^ F 7 у Mnogi iu nam prijatelji prigovorili, Ito dno ovako otvoreno sa potpunom iskrenoSću izašli u javnost Po njihovom miš­ ljenju trebali smo uzeti put poslepenosti, i oprezno etapama izaći na polje, na kojem и već od prvog broja našeg lista nalalirao. Mi naprotiv držimo, da ti prigovori nemadu mjesta, nego da nam je bila patfiotska i nacionalna dužnost, da ovako is­ kreno sa svom otvorenošću nastupimo. Neka se druge stranke služe etapama i neka ulaze postepenošću u javni život kako to hoće i kako znadu, a mi ćemo nastaviti onako, kako smo počeli sa otvo­ renom dušom i farbom bez i zehre uvijanja desno ili lijevo. Di žitno, da su strahote petogodišnjeg rata morile stvarno utjecati na sav svijet, pa i na nas Muslimane. Ako iko, to smo mi Muslimani dužni početi obnovom. Obnovom u svemu, jer je u iverau obnova pred nama. Druga država, druga uprava, drugo raspoloženje okoline, drugi duh, drugo vrijeme demokratizma i rada na svim poljima javnosti. I mi MusliBani moramo se obnoviti, moramo poći н vremenom, jer će nas inaće vrijeme ostaviti i pokopati. Da smo i prije tako i u ovom pravcu ladiii, danas bi bili kud : Imao ircćniji. /• -5 Kad je godine 1878. austro-ugarska okupacija zaposjela Bosnu i Hercegovinu ii smo Muslimani desetak godina pro­ veli u dembeluku čekajući a mjeseca mjesec kad će austro-ugarska prtljati Bosne, jer joj je okupacija dala „privrei*. Kad bi hiljadu austrijskih soldata pošlo iz Sarajeva na kakvu v,ežbu, mi smo 11 .evo počeše seliti*. Čekajući kad će Austrija prtljati, nismo učili škola, nismo pobagjali zanata, nismo se posvećivali trgovini i obrtu. A naši sugragjani i pravo alavni Srbi i Hrvati odmah su prionuli za školu, za zanat, za rad, za posao. Poslje­ dica toga i jest ta, da su ubrzo Hrvati iz jednog seoceta (Dolac) imali osamnaest akademski obrazovanih ljudi, dok ih mi muslimani u to vrijeme iz sve Bosne i Hercegovine nismo imali toliko, i ako smo i brojno dvostruko, a imućstveno deseteroatruko bolje od njih stajali, у Kad je godine 1903. proglašena anekИ»1ја Bosne Austro-Ugarskoj, mi amo za­ p an jen i i ozlojegjani prihvatili za seobu u 1 Tursku, a naši su sugragjani objeručke sa potenciranom snagom prihvatili za školu м trgovinu za obrt i za svaki rad i napre’ 5 duk. Posljedica je toga, da danas u tuzlan, akoj gimnaziji ima iz jednog seoceta bjelinakog kotara sedmero hrvatske d,ece u i prvom razredu, a iz svih kotareva tuzlan­ skog okružja četvorica muslimana. Sada od oslebogjenja opet nema megju nama obnove. Sve se upreglo: agrar — agrar. Sve druge potrebe i svi drugi uslovi — opstanka bačeni su u zabo­ rav, a čuje se vika: agrar. Mi znamo, da e za nas Muilimane agrarno pitanje jedno zmegju najvažnijih pitanja, takovim ćemo ga tretirati 1 braniti u svakoj prigodi i na ivi kom mjestu, ali nije ono alfa i omega vega našega. Mi imamo još vrlo mnogo litanja isto tako važnih, kao i agrarno pianje, a l i n a š i b u š k a č i u d e m a ­ g o š k o j a g i t a c i j i h a r a n g u i r a l i su a ia s e s a m o n a i za a g r a r . Kao da We diugo cvata u najboljem redu; kao da I smo svako pitanje na svima poljima na­ rodnog života doveli u srećnu kolotečinu. Svojim radom odnosno neradom i stanjem u kome se nalazimo dokazujemo, da nam je veoma malo stalo do toga, što smo u svakom pogledu u jednom grdnom zaosta:ku. Da neduljimo. Ovako bijedno stojimo na svim poljima javnog rada. Skrajnje je vrijeme, da se maknemo, da se obnovimo i to obnovimo u pravom i potpunom smislu te riječi, jer nam je inače očita Ј/ propast. G la v n i u re d n ik : D r. A vdo H a s a n b e g o v it Godina I. 6. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca priznaje talijanskim državljanima na njezi­ nom teritoriju sve koncesije dobivene do 12. novembra 1920. godine. Talijanski dr­ žavljani bivši podanici Austro-Ugarske, imadu pravo opeje kroz godinu dana. 7. Vlade su sklopile rekurendju u cilju ojačavanja kulture duša? 8. Ovaj ugovor sastavljen je u dva primjerka: u talijanskom i srpsko-hrvatskom jeziku. I dalje produljimo rad u pravca zakonitosti. Prenagliti se ne smijemo, da ne bi doveli u opasnost narodni napredak, jer moramo tra« žltl načina, kako ćemo prema prilikama ude« siti našu daljnju akciju. Misao, kola će nas n svakom radu rukovoditi, biće Idealna težnja 1 našega naroda za slobodom, da sami o svojo]' sudbini odlučujemo, jer je ta misao osveštana narodnom borbom I Istorljom. Kao najbolja garancija uspjeha ove naše nove borbe ]e jedinstveni rad Srba pravoslavnih i Musli­ mana, koji ničiji napadaji neće moći razbltL Stoga smo ovako otvoreno sa svom Sada, u ovim odlučnim časovima, pa­ potpunom iskrenošču istupili i u tom pravcu daju za uvijek sve pregrade Iz prošlosti. Stoga 1 nastavljamo. Nećemo nikog da demagoški čvrsto vjerujemo u pobjedu Pravde 1 kllkanderisavamo i nezovemo nikog sebi, nego ćemo: U oktobru 1908. nalazilo se veliko Iza­ ko je iz vlastitog osvjedočenja uvjeren da ŽMla Pravda, Zlvila Sloboda, 2lvlo slanstvo Srba pravoslavnih I muslimana Iz ovaj put vodi pravdi i pobjedi, neka pri­ Narodi Bosne I Hercegovine u Budimpešti, da se stupa nama i s nama zajedno radi na na­ U Budimpešti, 29. septembra 1908. * austro-ugarsklm delegacijama pritužl na zu­ šoj Ornovi. Naša je parola i sada a i u lume I nepravde, ko]e okupaciona uprava čini Za Muslimansku 1 Srpsku Narodnu Organi buduće: u zajednici i slozi sa ostalom na­ zaciju: narodu u Bosni I Hercegovini. Upravo Je tada šom braćom izgragjujmo našu državu, koju Allbeg Flrdus, Glig. M. Jeftanovlć, Mahmnđ. leđnoga Jutra osvanuo carsko-kratjevskl шаvolimo iznad svega i izgragjujmo sami nlfeef, da se Bosna I Hercegovina anektirati! beg Fadilpašlć, Košta R. Kujundžlč, Hadžl sebe za bolju nam budućnost. Austro-Ugarske J monarhiji. Ta nenadana vi- Mahmudbcg Džlnlć, Vojlslav Šola, Dcrvlšbcg Jest uo."-ti.rn?raIa fe naše izaslanstvo. Zna- MIralem, Dušan Vaslljevlć, Baklrbcg Tuzlić, Pero Drljača, Bećlrbeg Kapetanov Ič, Vaso luči, baka в ta vijest porazno djelovati na naš svijet i bojeći se. da taj kobni akt ne Vldovlć, Rlfatbeg Sulejmanpašlć, Košta Božić, Izazove zabunu u našem svijetu u domovini Abmctaga Henda, Dr. Uroš KruIJ, Muhamed S a r a j e v o , 15. novembra. — Izaslanstvo Je Iz Budimpešte razaslalo ovu e. Karabeg, Vaso R. Crnogorčcvić, Husclnbeg Tekst rljtše n ja jad anskog illan’«. Cerić, Dr. Nikola Stojauovlć, Vasifbeg Biš»pOruk' narodu u Bosni 1 Hercegovini«: Iz Santa Margherite stigao je o\ nepot­ Prije trideset godina Je Austro-Ugarska ćevlć, Osmanbeg Pašlć, Muharemaga Pašallč, puni brzojav: Noćas je potpisan ugovor, Monarhija, kao m ndatorka evropskih sila, Nikola CIkota, Allbeg H. Alibegović, Aleksan­ koji glasi: okupirala Bosnu I Hercegovinu, da njima dar Besarovlć, Košta S. Krstanovlć, Zalmbeg Italija i kraljevina S ba, Hrvata 1 Slo­ upravlja. Vi vrlo dobro znate, šta smo kroz Flllpovlć, Atanaslle Šola, Šemsibeg Zalmovič, venaca megjusobno ustanovljuju režim iskre­ to vrijeme prožlvjeli I koliko smo razloga Vasilj Grgjlč, Šerif Amautović. nog prijateljstva i srdačnih odnosa za zaMl ova] historijski značajni akt sada Iz­ Imali za tužbe protiv okupacljone vlade. Ra­ ledničku korist obaju narodi. Kraljevina zumljivo Je, da se stoga sa okupacijom, koja nosimo, da ga u prvom redu sačuvamo od Italija priznaje konstituciju susjedne države, je došla bez našeg pitanja, nllesmo mogli spri­ zaborava, a onda, da uprerao prstom, kako postignutu kao najuzvišeniji cilj rata, koji jateljiti. Izraz tih osjećaja bio Je zajednički le bila divna bratska sloga I zajednica Musli­ je ona vodila. memorandum izabranih prestavnika Musli­ mana I Srba, z kolu mi 1 sada volujemo. Zdravi narodni instinkt u zajedničkoj 1. Izmegju obje kraljevine odregjuje se manske I Srpske Narodne Organlzacl’e, koje ova granica: od visine Poš (kota 1511) do predstavljaju */» (četiri petine) bosansko- težnji za slobodom očitovao se u tome aktu visine Javlovec, pa preko planine Ponikva hercegovačkog stanovništva, podnesen po­ kao malo kada. Ne smijemo da pripisujemo razvodnicom Save i Soče do visa Triglava vodom proklamovanja ustavnosti u Turskoj, ovaj zajednički islnp nekoj političko] zaslijep­ (kota 2863), pa do visa Kuka preko kote gnsp. ministru Burljanu na IIlJžl 7. septembra ljenosti, nego dobro shvaćenim zajedničkim 2086, odavde p.ema visu Oreven i Blegaš, 1<H)3„ u kome smo zahtijevali ustav bez rje­ Interesima, koje je pronašao zdravi Instinkt tako da željeznice pripadaju nama. Zatim šavanja državno-pravnog položaja naše Ukazujući na taj zdravi narodni Instinkt 1 za-, preko Belka (kola 1050), planine Bičke Gore, lednlčko Interese, nalazi oval akt svoju priotadžbine, da se narodu na ta] način dade Pleteša (kota 1699), Gliza putem istočno ■njenu I na današnje političke prilike, fer kako mogućnost kontrole I zaKonodavstva I one­ od Sniježnika (kota 817, 660, 502 do kol­ Je onda osieča) zajedničldh Interesa rukovomogući rješavanle svih pitanja bez njegovo skoga puta koji ide dolinom do Astovele). dio I potakao Muslimane I Srbe pravoslavne, privole. Tu našu akciju vi ste, braćo, listom da se zalaza za samostalnost (corpus separa­ 2. Zadar, porezne općine Arbanasi, Crno, odobrlU vašim odzlvima. tum) Bosne I Hercegovine 1 da budu detenPobanjac i jedan dio opć’ne Dikia pužna ju U poslu ustavnog pokreta ml smo se se kao sastavni dio Italije. Posebnim kon­ krenuli u Budimpeštu. Na putu 7. oktobra zlvnl od Austrijskog napada, Isto će tako po­ litička uvlgjavnost I razum 1 sada, kada smo vencijama utvrdiće se uzajamni odnosi. I90S. nas Je lznenadla vijest o aneksiji, koja 3. Isto tako priznaju se Italiji ostrva ]e došla bez pitanja I protiv volje vaše 1 slobodni, zahtjevatl zajednički konstruktivan rad pri tzgragiivanju 1 učvršćivanju slobodne, Cres, Lošinj, Lastovo i Pelagruž. Sva ostala naše . ostrva pripadaju Kraljevini Srba, Hrvata i Ml smo se Ipak odlučili, da produžimo Otadžbine. Slovenaca. put do Budimpešte, u kojoj sada svi mjero­ Historijski akt* 4. Italija i Kraljevina Srba, Hrvata I Slovenaca priznaju slobodnu i nezavisnu državu R.jeku, koju sačinjava cijeli .Corpus separatum*. Na teritoriju Istre pogranična 1 nija je koja polazi od Kastva i izlazi na drum Sv. Matija—Rijeka, Sknoči i Cesti pripadaju nama kao i cijeli kolni put od Zlosenice koji pieko -Malulja (kota 377) vodi na Rijiku. Na zapadu izlazi linija ispod Prelnika. Granice teritorija o kojima je riječ u prednjem članku biće odregjeni od ko­ misije za razgraničenje. 5. Kroz 2 mjeseca nakon ove konfe­ rencije sastaće se konferencija stručnjaka, koji ima da podnese obim vladama predlog o svim pitanjima za uspostavu najsrdačnijih ekonomskih i fiuaosijskih odnosa izmegju obiju zemalja.. ------ davni krugovi Austro-Ugarske Monarhije o tome pitanju raspravljaju, da Iz neposredne blizine pratimo razvitak dogagjaja, da sa­ znamo, šta se smlera, i da stupimo u svezu sa svima, koji Imaju srca za naš narod I koji se Interesuju za sudbinu naše otadžbine. Povodom najnovijih dogagiaja evropske velike sile, potpisnice berlinskog ugovora pregovaraju sada o sazivu konferencije. Na­ rod mora sada čekati rezultat rada svih zaInteresovanlh faktora. Stoga vas molimo, braćo, da budete strrlllvl I mirni, a naročito da ne selite Iz naše Шере I drage otadžbine, ler bi to bilo najopasnije sredstvo u obrani prava njezlnljeh. Poštovanje pravnog poretka, koje |e uvijek bl!a osnovica našem radu, ne dopušta, da se služimo neiskrenim 1 nezako­ nitim sredstvima. Ml smo stoga odlučili, da Na Krivom putu. Pojava našeg lista izazvala je razum, ljivu reakciju u redovima onih polit čkih grupa i stranaka čiji smo rad i političko djelovanje megju Muslimanima htjeli da parališemo, jer smo uvjereni, da nije samo, štetan po nas Muslimane, nego da je šte­ tan i za opće konsolidovanje naše os obogjene otadžbine. U redove naših protivnika „Jugoslavenske Muslimanske Organizacije'* '.Hrvatske Težačke Stranke" i „Hrvatske i’učke Stranke", stupila je i „Muslimanski Težačka S ranka" kao dobrovoljac iz po­ sebnih razloga, koje nastoji da pred neu­ pućenom javnosti sakrije, pošto nisu ni principijelni ni politički opiavdaoi, jer po- �1 s tn n a i 1i£a Iz b o le s n e a m b t f j e n e k o lic in e m lađ ih lju d i, k o ji s u u s tra h u z a sv o je u s p je h e n a iz b o rim a . -m.*.*-,D a je o v o ta č n o p ru ž a n a m d o k a z o r­ g a n „ M u s lim a n s k e T e žač k e S ira n k e ", „Glas T e ž a k a " u sv o m e 2G. b ro ju , a u č la n k u '„ N a š e s ta n o v iš te u p o l tic i" . P o š to je p isac t o j a čla n k a u b ro jio sv e n a š e p ro tiv n ik e u s v o je , p iš u ći o n aše m p o k re tu , p re š a o je o d je d a n p u t n a s tra n u s v o jih p ro tiv n ik a d a s n j.m a z a je d n ič k i za u z m e s tav p ro tiv n as. O s n o v n im p ro g ra m a ts k ira tač k am a k o je s m o ista k li u prv o m b ro ju n a š e g lis'a a ko je n a m s lu ž e k a o o sn o v ica n aše m p o lit.č k o m d je lo v a n ju n e m a „G la s T e ž a k a " Iništa da prigovori, šta više nije ih ni jed­ nom riječi pomenuo, a kamo li da ih je podvrgao kritici. Pa i pored toga pisac čianka u „Glasu Težaka" proglašuje našu politiku pogrešnom i kao dokaz ovoj svo­ joj proizvoljnoj tvrdnji nalazi u jednom cpilciouu, koji crno pridodali metropoli našoj našem potrošnom Beogradu odnosno junačkoj maloj Srbiji, koja je 1914. god. zagazila u rat za r.aše oslobogjen e. P-scc političkog »cksposca* u .Glasu !Težaka* zna vrlo dobro kaki su se sve do­ gađaji odigrali nakon atentata u svim kra­ jevima bivše Austrije gdje ima Srba, zna i vrlo dobro koliko su Srbi muslimani i pra­ voslavni za vrijeme rala i okupacije Srbije proganjani i koliko su ponženja i uvreda podnijeli od svoje rogjene braće s kojom sada žive u zajedničkoj i slobodnoj državi, a mora znati i to, kako je pobjedonosna srpska vojska bratski došla u oslobogjcne iktajeve i kako je bratski dočekana, pa ip a k im a o b r a z a d a s e i z r u g i v a k a d m i ‘n a p i š e m o v e l i k o d u š n i B e o g r a d i l i v e li k o d u š n a S r b ija . { Ruku na srce, pa priznajmo o'voreno 1da su mnogi sa strahom očekivali ulazak 'pobjedonosne srpske vojske u Bosnu i da su zahvaljujući jedino vcl.kodu^nosii i lju­ bavi naše bratske vojske iz Srbije i njenih državnika poštegjeni od mnogo osveta, ko,e bi se sigurno dogodile da se izvi šio .pre­ vrat* i da je revolucijom srušena Ausirija, kako težački političar naziva naše oslobo­ đenje. ' .i -*4 Ako se Muslimanima u prvim danima oslobogjenja, a nc .prevrata* dešavalo ne­ prijatnosti i teških nedjela nije htio Beograd. Prema tome nije ui o i паз .politička pu zavost* ako radi loga dajemo otvoreno jpnznanjc Beogradu i srpskoj vojci, što i .Glas Težaka* u istom čianku čim, i nazi­ vamo ga velikodušnim. ^ U nedostatku bolje i jače argumentađje drži .političar* iz .G lasa težaaa* da je ovaj prigovor sa nelogičk.m zaključkom principijelan za programatsku stranu našeg jpoutićkog pravca dovoljno jak da polaznu 'točku naše poliuke proglasi pogrešnom. Kol.ko je pisac pomenutog članka sam ovjeren u istinitost i jačinu svojih izvoda i zaključaka vidi se već po tome, što te aa srca Cijedi kroz zube da naš politički puvac nije destrukt.van, i tim p r i z n a n j e m , k o j e n a m a n i m a lo n e l a s k a , paua u nedosljednost sa vlastitom tvrdnjom, da nam je polazna, tačka u politici pogrešna, jednako kao i .Pravdiua*. I Šta je rukovodilo pisca pomenutog članka u „Glasu Težaka" da otkiije svoju puM.čku nespremnost i kratkovidnost zašto je na kraju krajeva pribjegao da se principijelnom* raspravljanju i ocjenji­ vanju našeg уокг ta p oloži podvalama i ličnim napadima iznijećemo jednom dru­ gom prilikom. 0TvCG O O 9O *Ce© GC0' |B iije tiiils s e И » И и * « Р П П » » * и 1 '« * П " * Г М --------------^ ^ govl dobrovoljci, s kojim a ti ne b ijaše u bojnoj k o v n lk g. Petar M srtlnovM . Zam ollh ■ " m e primi u puk, pa makar i bez obJavj-jj liniji, nego čitav naš svijet, prollv koga bi Je stvar vrlo dobro poznata I današnjem k1 ti htio sada stupiti u bojnu liniju. mandantu naše žandarmerljske brigade ^ r Oospođhc Uredni?.! . . . , № * ■ " » « 'е " j f kovnlku g. Zlv. Mitro viču, koji tada ккоша-1 >Т Gospodine Urcdnlče! dovaše 1. Jugoslav. brigadom. Tako san, Г №, , . , „ »Ispravntr. Nezfra N d k, I"čelnika f чštaba " 'u” Remju p rite da Г п se . primiš и М . nudio, u sarajevskoj »Pravdu I hitam da na ono p l - j ^ ц шђц ЛуШЈе. |stlna )е , t0, đa Su Sukrija, učestvovao 1 u našoj solunskoj 0W «.:•»! (1!1а #toga п(г*| пл *>rnn:«i И(| zivl.a«i па poslije na alhnnsknl albanskoj granici, sanje odgovorim. - | s por -nBta gospoda tom prilikom skrenula 0 . Nallć u samoj stvari nema ništa Is-| ' а ve„ku opasnost , jo5 veću Odgo- sam proveo sve do maja prošle godine, praviti, Jer ni on, a niti ma ko d ru* nije u к(),ц b, u шогао рг1тш па se. pri- imajući nikakve veze s kućom I roditelji^ za koje ne znadoh, da II su živi, a koj] i stanju Izbiti iz glave Malozvorničanlma u v ! e - | ]ućI g8 t0 sInžbe n 5fahll divizije, držeći znog mene dosta muke od strano austrij^i rcnie da je on Jedini bar znao za ubijstvo hoće na5a diviziJa zagaz!tl j u Bugarsku, vlasti prepatm. dže Imšlrovlća. O tome se može svako "vje-| bi nas narod dočekao drvljem ) kame­ ovaj mo] rad predložen sani оЈ ri«, osim g .Nalića, Jer Je sasvim prirodno, Jf0 se docnIJe nl]c !spUn!!o: Istina Je, da gragjanliz bojazni od »komite, to n e sml-1 { g ukr,Ja da s, „ tom ргшкот molio str me svih molili pretpostavljenih mj starje. šina (ovo naročito podvlačim), koji s lu njemu lično priznati. Gragjani Malog |kom^ danta divizije, da te ne rasporegju.ie Zvornika znali su, da Je neki komita ubio In»-I ,в dužnosti jer đa „ nc mo2cš primiti na rad lično svojim očima pratili I odllkovJ šlrovića, da Je taj, kako oni vjeruju, bio dru* io1kll ođgovornosl: tom si zgodom pre- sam, Sakrija,: »Bijelim Orlom« sa mačevimj g. Nallča i napokon da Je dotični komita oblo men£j ka0 svoga prl3atelja j rogjaka; Zlatno-« (Obillča) medaljom za hrabrost, гц<! Imšlrovlća, navodno za to, Jer Je »pokušao r da sam „ епсге,ггШ , pouzdani]i u teš- skim ordenom Sv. Stanislava sa mačevima' da bježi«. ir---**' im mnmpnf,mn. ovome Su živi Sv. Anom sa mačevima, Sv. Anom bez m j Ko Je poznavao toga čovjeka, ta) neće ^ _ pomcnuta gospoda _ код niJcSu čeva I rumunjskim ordenom »Rumunjsko®1 '■ •• jl nikoga Povjerovati da Џ on bio « stanju da , od nas. Blagodarećl tebi 1 tvojoj brat- Krunom« sa mačevima. Ti si, Sakrija, naprotiv, pored onoga, š(9 pokuša bjegstvo a osobito goloruk Ispred na-1 koJ паЈ, pretp0StavUenl nisu se napred iznesoh — primio poziv Iz Pariza g oružana komite. ........' , onda htjeli obazirati na moj ranije podnijeti Nik. Pašića 1 ostao u Parizu, da bistriš рц. 1 b0 *** dn rata ' Т,° ,s- raport, »da me se rasporedi za vodnika n lltiku. Onda su ti radikalski prvaci, na koje ' Četu pok. našeg junaka Rlste Duždevićati danas slplješ i drvlje i kamenje i osporava! neče I ne „» mogu vjerovati da je on mogao uči­ »i ' тоћоЧа«. nego sam po Izričitom narcgjcnju im političku sposobnost — nazivajući ih nc. niti nekakvo Izdajstvo, svi vjeruju da Јс morao primiti tu dužnost, bez obzira na to, suvremenima i zastarjelima — bili blizi; obljcgjcn 1 kao takav da Je poginuo. ’* " • da li će biti opasna za me t kako ie velika njima si došao, s njima si ostao u Parizu I Zato,*kad ,'e danas g. Nalić javno posvje­ njena odgovornost. Tada si, dakle zagovarao dočio da on zna ko Je ubio Imšlrovića, traži­ 1 preporučivao našim pretpostavljenim, da oni su te doveli u oslobog-'enu otadžbinu. Kako si se po svome dolasku ponio prema mo u ime pravde da nadležne vlasti, koje su meni dodijeli ta dužnost, a danas me Srbu, Štitile sve svoje gragjane led-, р>(М zbog loga> if0 sam se prImao te duž- njima I kakav si danas front zauzeo prothr na,o I bez razlike, povedu po ovoj stvari ta-, lm> „ ovd;e lskrcnosti , drugarstva Ш njih, o tome na ovom mjestu ne govori® duel, ,kojim se„ samo može trag« 1 ustanove u prvom redu: po čijoj Je , danas Мо O m etanje klipova, Žališ ovaj naš ličri , » P ism o iz unutraš­ njosti. t prijavi pok. osumnjičen: postoji П o tome k a -,' Spominjcš svoju W m liniju«, * е<;1 koristltk 1 ' а ea žalim’ aIi me “ * ' IrnTitrt Je 1л djelo »tvrdeт!л_ 1£ ^ l*m a d . ^ к е da vidiš. _Došao si Hara tjera ti« na ni nj. н* knv zapisnik, Jc II 1. II uII koliko Svakome Je poznato, da sam ja svojim no: te zašto Jc morao biti sprovogjcn samo ........... Dobrlldžu j prie nego Je tvoja-četa. sonstvenim trudom i sopstvenom mukom Iz­ po Jednom komiti a ne po žandarima III voj­ ivo! bataljon, tvol puk stupio u borbu — nicima I zašto u Loznicu a ne u Krupa", učio zanat, koji ml osigurava moje življenje , te je u petu parče od zalutale , U Interesu ugleda državnog u intcrcj šrapnćlc i .1 si onog “ prs. ________ . momenta otišao 11 mojoj domovini, pa zasto j e u ^naJmanjV pravičnosti I za ha tor Istine I uništene poro­ u »bila neumjesna tvoja primjedba o moJ Iz redova d -brovoljaca, u koje se posHle toga j dice I one sitne dječice, koja nezbrinuta osta­ :g;lstcnclj'l н »Domovini«. 1**•1 r I nliesi nikada vise povratio. Otišao si da bo­ doše, molimo nadležne ' lasti da po ovoj -ч«.i- - ., Dr. Avđo HasanbegovlA luješ od te »rane«, od koje si sve do našeg stvari povedu potrebnu Istragu I iznagju pra­ oslo’-ogjenja bo'ovao, od koje. se nljcsl rlvog krivca kako bi Iskusio za to iclo kaznu. Kfcd Izliječio i ćeš se kada Izliječiti, Jer Ja sam a mom prvom р’ -- Iznio ono, se ne povrati više u naše redove. —što Je opšte uvjerenje ovdaš ;h muslimana. Utočište ti bijahu čete muslimana n OdcU Interesu Je svakoga, ko se 'eća da nije sl, koje si »htio vaspita««, u borbenosti, od Trn u zdravoj nozi. — Beogradski »Tr. j kriv a miješaju ga u ovu nelijepu aferu da I ova stvar potpuno k d e sl ,pati0‘’ inva,IJ1, ko!e sl m,d2lcđao 1 covlnski Glasnik« od 11. o. m. donosi ц I poradi ла tome da nv.iog- razne deputacije i delegacije, kojima' UV()dnom тјс8(и Сјапак pod gornjim našlo-; ! razbistri. Sto sc tiče poflMčItog uvjerenja g. Nalića, si rukovodio I ki.je $1 »u Ime opšte nam vntTI_ j^ad b| )iaip dozvoljavao prostor list® Izgled.., da se njegovo nvjercnje mijenja pre­ stvari« tražio - predočavaju« njihovu po-;mi 1)ism0 ova. :anak preni]cli ,, na§em Usta tri bu našim komandantima u Odcsl. Polazak 7ža ovaj put ćemo sc zaustaviti samo n ma potrebi I da Je »uvjerenje n.andata«. svi i onih, koji su bili spremni da sc na smrt kim konstatacijama. J. -re za oslobogjenjc svoje otadžbine Našoj braći Srbima Iz bivše KralJevlmj Iz Puslje na Solunski Iront — nije te mogao Srbije Je često puta I prije, a i za vrijeme rat® otrvnull od tvojih nekih misija. i - , govoreno ne samo od strane Srba s ove stra« Bilješke. „Ranjenom " Sukriji. nego 1 od strane svjesnih, poštenih Hf-| Dolaskom moje komande (l. brigade) tim u Oranž u Francusku, traženi j vata /Ја u Hrvatskoj Ima elemenata, koji nej Posljednji put H odgovorili I rekoh »Jedrom za uvijek«. Od toga me razrješava tvoja smo i Ja 1 ti depešom, a za tim hitnim pisme- samo da neće nikada pristati na jedinstvoj poruka upravljena na me u. »Glasu Težaka« Inim naregjerjem od strane našeg voj. ataš. u {našeg cjelokupnog nareda, nego će — do ko-j od 13. novembra o. g. IPariz i, da rns se odmah razriješi od vojne1sti zaraženi mržnjom protiv Srba I svega što Na ovome mjestu ću da tl odgovorim [dužnosti I uputi — »na zahtjev Ministra Pred--je srpsko — preduzlmatl sve — služeći soj koliko se to tiče mene i moje osobe: sjedni -а g. N. Pašića*, koji je tih dana bora­ -historijskim« lažima, podvalama, napada-j li redakciji »Domovine« u društvu, koje vio u Parizu — njemu na raspolaganje. Po- jlma I svim nemoralnim sredstvima da ome-, se nalazi a »Domovini« i oko nje, u društvu znato ti je, da sc ja nijesam pokorio tome tu našu sbgu I zajednički život. To lm Je kako rekosmo često puta go-] svih prijatelja ove akcije, u očima svlji Srba, nareg'cnju, Jer nijesam htio da se rastanem od pa čak I mnogih I mnogih tvojih političkih, vojnik i-dobrov»l]aca, koji pogjosmo zajedno voreno, ali oni nijesu mogli nikada vjerovati Istomišljenika značim svakako više, nego što da dij. limo sudbinu. Došav u Solun, pozivan da bi se u hrvatskom narodu mogla naći ona-l značiš u redovima tvoje stranke, u ге- 1sam p inovno, što U Je takogjer poznato, a i ka budala, onakav smušenjak 1 bestidnik kaoj »Jugoslavenske deklaraciji dovlma Težačke Stranke, u redovima Musi. našem prijatelju g. Hasanu Rcbcu, koji ml Je što ie pisac -------------------------------------Težačke Stranke, u redovima delegata dobro- 1zbog t-ga docnije I Jedno ošfro — prijateljsko Križanlć. U historijske njegove Izvode u Ц1 voljačke konferencije u Beogradu, pod »okrl- I dmg'rsko pismo pisao — od Srpske Vlade j »deklaraciji« nećemo sc upuštati, Jer to I ne Uem« naših visokih vjerskih ličnosti I gdje' na Krfn, da tamo dogjcm radi naših musliman-1 zaslužuju. ne oproba puls ovih dana, pa makar tl sklh p 'tanja. Radi toga sam dobivao lično od | Konstatujemo, da nam Ie drago, da sa bio rosloc liste Demokratsko-Musllmansko- j tadanjeg ministra g. Ljube Jovanovlća 1 ukor i naša brača preko Save I Drine počela uviTežačko-Jugoslavenske koalldje za Sarajev- u Solunu »zašto ne dogjcm na Krf«, Jer me gjnti, da Je Hrvatska puna elemenata, kojli skl okrug, »narodni« roslanlk u Privremenom Vlada treba za rad sa Jugoslov. Odborom«,! vojuju protiv narodnog Jedinstva. Pos!Jcdnjl| Narodnom Predstavništvu, a Ja gl. urednik kao što Je mnoge I mnoge vas »trebala«. | »Proglas« »Hrv. Nar. Zalednlcc«, da I no go»Domovlne«. Uslijed tolikog posla čudnovato Uvjeren, da Je u tome radu moja malenkost. vorimo o programima dosadanjlh ljevičara »| Je, da tl dostaje vremena, da se brlnel za suvišna, I ila Ima 1 suviše pozvanih I nepo- ' Zagrebu kao I ova brošura otvorile sa od] tuglu egzistenciju I za pitanje, koje tl Je, Iz- zvanih, koji će voditi brigu o cjelokupnom muoglma, koji do sada to ne uvlgJaV.u, paj gleda, vječno na pameti, za pitanje, koje te našem narodu | o svima potrebnim pita- počinju ozbiljno da se brinu za naše ujedinje-| nuičl I progoni I koje Je alta I omega tvoga njima, držao sam, da ču više koristiti ondje, Inje 1 državno uregjenje. poliflčkrg rada — mandat. |gd]e Je u onim teškim danima svaki pojedi-1 Širokogrudnost, požrtvovnost, blngorod-i Tvrdiš, da si bio ranlen, a Ja tvrdim, da nac dobro došao. Kad sam sve te ponude, od- nost Srpskog naroda prema svol braći ove. su tebe često ranjavali I da te I dan daras bio, upućen sam na front prije ofenzive. Ne naše mlade Kraljevine, a naročito prema bra-j ranjavaju. Tvoja rana u Dobrudžl — ama van znam zašto, ali me prijatelji htjedoše n-tavltl ć| Hrvatima plaća se 1 uzvraća evo javnim borbe — nije ni Izdaleka teška ranama, koje na službi u štabu »Jugoslavenske divizije«, brošurama keje su uzete za podlogu progra-i tl se zadavaju u post'<*dnIe vrijeme I to u Nepokorlh se, nego bez objave I bez raspo. 1mlma hrvatskih stranaka, u kojima se žestokoj I očajničkoj borbi a mandatom. Za reda, Ger ml Je ге htjedoše dati) ođoh u 1. srpski narod veli: »samo pasmina, koja se |ol| 4Ш1 .tv ^ b o rb u ne samo^ii* znadu .svi 1оЛа liojiaado.v.ašo u u -.jiai .kristajlilrala l_kqja !ma jrfiila!« J �Bro[ 7 »ost Rumuna, niStavilost Cigana, reCitost eiovena, okretnost t prevrtljivost Orka, ■pezđuSnost Bašibozuka----------------------- ! t d.« Tako eto pišu o Srbima ! o srpskom na­ rodu ljudi, koji na Jednom mjestu tvrde, da sr vJeCno bili slobodni I da nikada nijesii bili podjarmljeni, dok na drugom mjestu iznose I»da su priznavali Habsburgovce za svoje Jkraljeve, ali su Hrvati to Hinili od svoje volje. I Pisac pomenutog Članka bolno završava: »Smatrali smo da nikakvim razlozima ne bi­ smo bolje mogli dokazati štetnost i ludost pokrajlnskili, bistorijsklh, plemenskih i vjerskih podjela u našoj državi, nego pomenutlm vodlma, Iz kojih se vidi, za kakve pojmove !o slobodi, historiji, narodu I državi ima još I danas zemlilšta u Hrvatskoj«. I »DOMOVINA. Oko izbora. U tom cilju naimcnovali su kao svoje punoinoćne delegate, i to: Njegovo Veličan­ stvo Kralj Srba, Hrvata 1 Slovenaca, g. Dra. Momčila Ninčića, doktora prava, svoga mi­ nistra trgovine 1 industrije, zastupnika mi­ nistra inostranih dela; PredseJnik Cehoslovačke Republike, g. Dra. Eduarda Beneša, svog ministra Inostra­ nih dela, koji su, pošto su prethodno izmenjali svoja punomoćija I našli da su potpt uredna, ugovorila što stoji u sledećim tačkama. i . i , T a č k a I. U slučaju neizazvanog napada od strane Ugarske na Jednu od visokih ugovoračkih strana, druga strana obavezuje se da prltekne u pomoć napadnutoj strani, na način odregjcn aranžmanom u članu 2. ove konvencije. T a č k a 2. Stručne vlasti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Cehoslovačke Republike ufvrdiće sporazumno potrebne mere za izvršenje konvencije. T a č k a 3. N1 jedna od ugovoračkih strana neće moći zaključiti savez s drugom kojom silom bez prethodnog mišljenja druge. T a č k a 4. Ova konvencija važiće dve godine od dana izmena ratifikacija. ‘ Po isteku ovoga roka, svaka od ugovorenih strana biće slo­ bodna odreći ovu konvenciju, ali će ova ipak ostati u snazi još šest meseci od dana ot­ kaza. T a č k a 5. Ova konvencija podneće se Drušrvu Nareda. ; * T a č k a б. Ova konvencija ratifikovaće se 1 ratifi­ kacijo izmenjatl u Beogradu, u 5lo kraćem roke. K andldac’one liste. — U petak je otpofelo u Zagrebu predavanje kandidacionih lista. Demokratska Stranka predala je listu za grad Zagreb i okrug zagrebački. Za grad Zagreb predata je ova lista: Milan Roje, podban, Ivan'Ancel, ravnatelj okružne bla­ gajne, Ivo Dokmanotfć, Ivo Veble, trgovac, Dr. Fran Bubanović, sveučilišni profesor. Nosioc lisie za zagrebački okrug je težak Bradina. I u Hrvatskoj provinc'fi je takogje ot­ počelo sa predajom kandidacionih listina. Prognoza Izbora. — M.trovaćka »Sr­ bija* donijela je neki dan u svome broju prognozu iduć.h izbora, po kojoj bi Radi­ kalna Stranka na idućim izborima iznijela 180— 190, a Demokratska 15—„0 poslan.ka. Na ovu nevinu i po partijskoj dužnosti opravdanu bilješku — žačno se obara de­ mokratsko »Jedinstvo« na svoga kolegu u Mitiovici, kao da su već sada mandali u ruci g. Rašovića, koje je nekome ukrao ili Muhamed ef. Pandža, stud. prava u Za- oieo, pa ih čuva za se. Gospode bože, oke čega i zašto se sve ne napadaju i neocr|grebu obvezao se Je dragovoljno davati njuju — ne b rajući izraza u tomo — naše i»0 ajrefu« svaki mjesec po 100 K 1 tu svotu kolege, a sve zbog .prognoze' |еп redovito polaže već od septembra, svaki Istup Samostalaca. — Beogradska (mjesec u kancelariji »Gajreta«. »Gajretova štampa javlja, da jedna grupa samostalaca iJprava osjeća se dužnom, da zahvali gosp. iraž', da samostaiđ istaknu svoju zasebnu jPandži I apclo.ic na drugu braću, da se ugleI stu. Ova grupa nije zasebno organizovana, jdaju u ovaj primjer 1 da se sjete »Gajreta« ali će joj prići vjerojamo najvigjeniji samoIsa malo većim prilozima, nego II Članarinom. sialci, č.ja je prošlost Cista i ispravna. Oni će do mala pokrenu.i svoj vlastiti organ Pododbor »Gajreta« u Maglaju javlja, da »Odjek*. Je otpočeo k"pili za »Gajrct« žito. te da je Radlkali u C noj Gori. — Novosad­ I već do sada priiiCno sakupljeno I moli Glavni I Odbor za f>0 vreća, da bi mogao otposlatl ska „Zastava" donosi vijesti iz Crne Gore šio je sakupljeno. Osim toga ovaj pododbor da je ovih dana održana u PoJgor.ci konj ierencija pristaša Radikalne Stranko, kojom saopSfnva nam, da su otpočele pripreme I toni uvercnju nadležni punomoćnici 'Maglaju za davanje zabave u korist »Onj- je pulikom izabran i miesni odbor. Radi išali s i stavili svoje pečate. .reta«, »Prosvjete« t »Napretka«. Pododbor u kali su evo i u Crnoj Gori počeli da orgaRagjeno i Beogradu, u dva primerka I Magtaju neka bude primjerom 1 ostalim pod- nizuju, gdje jc do sada veoma malo u tom 14. avgnsta 19 0. godinepogledu rapjeno. Razumije se da je radi I odborima 1 povjerenicima. Dr. Edriard Bcncš s. r. toga. stranačka strast .odmah 1 Di. Momčilo NiRčić s. r. pošla. fcosp. Hajrndln Proilć, poštanski upra­ vršinu i da su se i demokrate la GaJrefoDe Dijesfi. • - ■ Strana 8. ministarstvo poljoprivrede raspisalo javna licitaciju za izdanje Ohridskog ribolova pod zakup i da će se ta licitacija održati dne 6. decembra 1920. u 11 sati.11 Đake kad se radi o 2— 3 biljade kruna zakupnin, on­ da treba javna licitacija, a kad se radi o 7—8 stotina milijona kruna Štajnbajsovog poduzeća, onda nema ni govora o kakovoj licitaciji, nego se to šutke svršava. | Metalni sitni novac. — Ovih dana uputiće ministarstvo finansija naročitu ko­ misiju u Beč da preuzme prvu partiju no­ vog metalnog novca od 5, 25 i 50 para. Ovaj novi metalni novac imao bi se joi ovoga mjeseca staviti ц opticaj. I opet krljom čarska afera. — Osječ­ kom trgovcu Hugi Hahnu je zaplijenjena na granici svota od 20.000 dolara, koju je htio p.okriomčariti u inozemstvo, a on je uapšen, te se nalazi u zatvoru u Ljubljani, gjde se protiv njega vedi kazneni postupak. Ova svota odgovara od prilike 3 mili. jona naših kruna. Gdje je potpisan m ir sa Italijom. Pregovori za jadranski sporazum držali su se u velikoj dvorani vile, koja je nekada pripadala čuvenoj porodici Spinola iz Getiove, a sada pripada Dubrovčaninu Mihanoviću, koji je poznat sa svojega ogrom­ nog bogatstva. Ta je mirna kuća izrnegju borića na samoj morskoj obali sa pogle­ dom na plavo Ligurijsko more, odrcgjena, da se u njoj riješi mir izrnegju Jugoslavije i Italije. Svakako je karakteristično, da se u domu jednog Dalmatinca izvršio prelom sudbine nad Dalmacijom i Primorjem. Dvor je u starinskom stilu i neobično raskošan. Ogromni venecijanski kandelabri na sredini sale su jedan od njenih specijalnih ukrasa. Jedna od mnogih slika na zidovima pred­ stavlja Diogena, kako sa svijećom traži čo­ vjeka. Radoznali smo, jeli bar sada prili­ kom ovih koi.fcrencijn Diogen našao tra­ ženog čovjeka? Šećer za pčelare. — Prema riješenju Mi­ nistarstva Ishrane i Obnove Zemlje izdaće se pčelarskim zadrugama i pčelarima 10.COO kg šećera po 12 dinara па kg radi ishrane pčela vitelj u Kiseljaku sakupio je rnegjii svojim Izbori u Dalmaciji. — Vanstranačfca ne­ preko zime. i mvštanbna 401 K za »Oairct« I javlja, da će zavisna grupa и Dalmaciji izJala je ovih dana Štrajk opštinskih djeiovogja 1 pisara a ' naskoro 1 više sakupiti. _ Prijatelji »Gajreta« na svoje birače srednje Dalmacije, Dubrov­ Srbiji. — Skupština opšliuskih djeiovogja t gg. Hilmn Karabcgović i Seđan Ahnzbcgović nika i boke proglas, u kome se izrnegju osta­ pisara u Srbiji zaključili Jc 1 tražila od vlade te Modrića^sakupili su na vcćerl kod gosp. loga navodi i ovo: ’ozornost poštanskim uredima I čitaoci- povećanje plate i dodataka tako, da se prvi I Mujage Avdića 220 K 1 na sijelu kod g. Abaz»Dana 28. novembra 1920. pozvani smo, — Iz nekoliko mjesta iz provincije dobili izjednače u platama i dodacima policijskih ! bega Nuhbegovića бЗП K za »Gajrct«. da biramo Jedanaest Narodniii Poslanika za pojedine brojeve našeg lista nazad na pisara a drugi platama i dodacima policijskih Ustavotvornu Skupštinu, koji će, zajedno sa Povjerenik g. Osman Čepnlo Iz Prušca predstavnicima naroda iz drugih krajeva naše kojim je bilo napisanu: »nepoznat« I »ne pri- praktikanata. Kako im vlada zahtevima nije poslao Je »Gajrctu« 80 K priloga. Pododbor; državo, imati da donesu 'pnvi Ustav Jiigosia’- ma*- Sad đobIva,M° 0J islil1 osob“ Pretplate t udovoljila, oni sa na 5. a m. stupili u štrajk »Gajreta« u Bos. Dubici poslao je »Gajrctu«. vije i zakone, koji stoje u vezi sa ustavom. jnarui:bc’ a od nckib dobrovoljne priloge 1 u cijeloj zemlji. Ovim štrajkom Je ukočen sva­ ki rad po opšiiirama, a a savezu s tim ! po i 1020 K dobrovoljnih pri’oga. — Američki Ovaj zakonodavni rad tako je važan |1 “к,°ГС' ^ i ' 0 И| Se пе sjelisnm ‘1а im Iist ро' 1Crveni Krst u Beogradu doznačio je »Gajrctm posljedice njegove mogu bili tako teške i “ ,Јсто- Zato upozoravan"> Poštanske urede drugim nadlcšlvima. Fušto ni izborni spisko­ ■* * da ovome obrate malo više pažnje 1 олсто« vi nisu Još gotovi, to će ovo biti ozbiljna smet­ preko sekretara ministarstva za Socijalnu Po­ dalekosežne za sve nas, da se moramo dobro nja i za izbore. Tvrdi se od sirane Glavnog litiku g. Krajšnmovića 20.000 K dobrovoljnog promisliti prije nego li ispustimo iz ruke ku- . 1^ , P ^ ^ n s k e ^nemoćne smicalice naših I priloga. — Zemaljska vlada za Bosnu I Her- gliicu, kojom se ovaj put odabiru naši za­ protivnika. Tako isto molimo sve one pošto­ odbora udruženja, da štrajkaši neće stupiti u vane prijatelje koji žele imali naš list a nijesu posao sve dotle, dok im se zahtjevi ne is­ j cegovinu doznačila je vazifn predsjednika stupnici. ga do sada dobili, da nam se obrate sa jed­ pune. i zemaljske vlade od Gazi liusrefbegova vaPet ili šest raznih stranaka dolaze k Izbor srpskog patrijarha. — 12. o. m. onom dopisnicom, našlo ćemo im odmah sa jkufa 104 K. nama, da im damo naše glasove, svaka hva­ bavljen ie u Beogradu izbor srpskog patri­ blagodarnošću želji udovoljiti. i Agilni radenik t povjerenik »Gajreta. leći i iznoseći svoje kandidate, koji se natječu jarha. Izabran Je g. mitropolit Srbije DimlMuhamed H. Smailovlc sakupio je za »Gaj- jedni s drugima u obećanjima. Stelnbajsova afera. — Glede afere trije sa velikom većinom glasova. Od 130 gla­ I ret« 518 K dobrovoljnih priloga. Isto tako g. Tim obećanjima ne smijemo dati nikakve ministra Ivice Kovačevića u stvari Steinbajsa, I Simo Popovlć iz Kuprcsa darovao Je »Oaj- važnosti, jer nas iskus'vo uči, da što god ko doznaju „Novosti1* slijed.će: „Na акш, ko- sača, glasovalo je ciih 94, od čega ie glasalo I reiu« K 38.20. Trgovina braća Baruch 1 Finci više obećaje uoči izbora, tomu sc manje muže I i 'ra se ova slvar predlaže vladi, nije potpi- 83 za, 2 glasa pala su za hercegovačkog mi­ tropolita Zimonjlća, a 9 glasovnica je bilo 1darovala Jc »Gajrctu« vazu sa cvijećem vjerovati«. san ptedseenik bosanske vlade dr. Srškić, vrijcdnosii od 200 K. O. Telal Surnbul sakupio kao što je to inače običaj, nego povjerenik praznih. Ustoličenje patrijarha izvršeno Jc na 1Je za »Oairct« 40 K. O. Ahmet-f lilmi Mnftić ministarstva trgovine Ivan Badovinac. Zatim Itz Oradačca poslao Je kao dobrovoljni prilog je ministar Kovačević ovdje pregovarao kao svečan način 13. o. m. Sjbdište će mu biti u i 250 K I Javlja, da Je nanovo dostavio »Gajzastupnik držkvnog erara, na što nije imao Sremskim Karlovcima. Ukinuta agencija. — Ministarstvo Tr­ !retu« preko načelnika Ismctbcgn Jnhića 1000 pravo, jer je to dužnost ministra financija. |K. — Prilikom ženidbe g. Izeta Tahmiščlća U Beogradu je općenito poznato, da je govine 1 Industrije donijelo je riješenje kojim Isakupio Je Salili Scvklć, cipelar mcgii svojim KOrner samo „Šlroman11, dok bi akcije i se ukida naša Povlašćena Trgovinska Agen­ cija u Cikagu. prijateljima 236 K dobrovoljnih priloga Tekst konvencije zaključen 4. Jula 1920. god. nadalje ostale u rukama Stcnbeisa. Radi se Kragje u Beogradu. — U Beogradu su »Oajrct«. — Gosp. Alija Kapićić, imam u Beogradu l/megju naše1Krailevlne I Čeho- samo o fiktivnoj nacionalizaciji. Pukim jc leći, .sakupio Je za »Oajrct« prigodom vjenslušajem ministar trgovine bio bolestan, kragje učestale u velikoj mjeri, tako da ie po­ slovačke Republike. jčanja gospogjlce Zlnete Drijević 1 Bećlrage kada je taj akt bio predložen na potpis i licija morala naročito opomenuti gragjanstvo iBUedića 440 K. Beogradska »Epoha« u svome broju od tako je cijela stvar zapela, Megjutim je ona da bolje obraća pažnju svojim stanovima 1 j Odlični gragjanin I prijatelj našega »GnJ- II. o. mj. iznosi slijedeći tekst te konvencije: iznesena po zagrebačkim i sarajevskim no­ radnjama. Prije kratkog vremena lopovi su ’reta« Omer Mutapčić iz Zenice predao je Čvrsto rešcnl- da održe mir stečen po vinama. Kako se doznaje, ministarstvo će pokrali na samoj beogradskoj željezničkoj stanici magazin brzovozne robe, a u noći 9. •Gajretovoj« upravi od tamošnjeg Musliman. cenu tolikih žrtava i prcdvigjcn paktom Dru- trgovine ovu cijela stvar odbiti. Kako Naroda, kao I stanje stvari utvrgjeno beogradskim političkim krugovima govori, o. т . nepažnjom g. g. magazinera i čuvara »ntlalkohoiičkog društva »Ittihad«, kao dar j »Gajrctu. u iznosu od 1000 K. a osim toga po­ ugovorom u Triaionu, 4. jula 1920. godine iz- Kovačević će još prije izbora dati svoju lopovi su okrali carinski magazin na istoj ložio je i 352 K dobrovoljnih priloga sakuplje­ meeju saveznih i udruženih država s jedne ostavku. Čim se dr. Vesnić vrati sa puta, stanici i odnijeli — u koliko se to moglo od­ nih na sijelu u društvu »Ittihad«. »Živjeli Ze- strane 1 Ugarske s druge strane, Njegovo raspravit će se ovo pitanje u jednoj od mi­ mah ustanoviti — dosta sitnih ali najvredni­ idčanl I hvala im!« i Veličanstvo Kralj Srba, Hrvata I Slovenaca nistarskih sjednica.11 jih stvari, kao satova, raznih nakita, cipela 1 »Živiii piemeirtl darovatelji, ugledali u i Predsednik Cehoslovačke Republike složili Ovo je najnovija vijest o ovoj korup- sličnog. Robe je dosta ispremetano, pa će se Ih 1 ostali prijatelji napretka našega naroda!, su se da zaključe Uefanzivnu konvenciju. cionisiičkoj aferi. Megjutim čitamo „da je Itek kasnije moći ustanoviti с!јсЦ štjjt^. Jedan Domaće Dijesfi. i I ( Konvencija sa čeb oslovačkom . �jS ro l TT' ' " , nwTT7 7 Ш 30 0 3 Е И Е 1И И П Н Е Е Г Ј čuvar vidio Je cko magazina »neke ljude« a li! sonovim konture tc orijentacije mnogo su mu Je »bila prazna puška.« Dnu;! Ш Je teko- j iasnijc izbile na površinu. Dolaskom HarStcr vidio aJI im se nije razumio. Sigurna dingovim, očito iščezava svaka iskra \Vilslra^:l> |sonova idealizma i p-avde a zamjenjuje je Trgovcima na znanje. Dobili smo veću1krula američka i svjetska truslovska i ka- III i Svak ko rol'-i Sarajevo, ni ovo t* vam - (>r :*5 PKfa Hotil J i r i p i " količinu kate 1 piriuča, koju rr.sprcdajcmo pitalistička praktičnost, koja mora dovoditi m ti p-anje odgovoriti: U kavani I rtit«ur«.-t}l ! Z E L E N I D V O R Prava domaća kuhinja, garanta* opet do saveza, vojnih konvencija i sličnog vrlo Jeftino, dobiti мго veću količinu od e »viraiu gg. Nikola Sicjiović I NIvana prirodna pića. — Posluga faklurne robe, enoloških što'ova, poiheta, — opet po slarom kalufu. Pa da nije bilo *III *. V ola L katoS, naći ćete s** lt0 11 0<!’ brza, cijene umjerene. Sifona, satena, šamija Itd. U i ilercsu Je svakog ničega drugoga, same te činjenice dovele ш 5 poštovanjem M i’ rt K u rt. su r.as i Talijane da se što piije sporazutrgovca doći i vidjeli naše cijeno prije И□ E □ Ш НДДДЕР□ П П Е i robu kupi na drugom mjestu. Alcšiuovlč I mijemo i zajedničku obranu naših zajed­ ničkih interesa i opstanka uspostavimo — Bajrakfarevlč, Sarajevo, Sarači. što bolje i solidnije utvidimo. Ovim činom, pretvara se Mala Antanta u jak i popularan savez. Hoće li još koja dižava pristupiti ovome savezu, nije još jasno, ali posije neuspjeha u Vaišavi, najzrelija je za to Rumunij Riješenje jadranskog pitanja I savez sa - I posjetiti qa prvom mjestu d ogjefe u Ne znamo za sada kakav će utisak Italijom. proizvesti ovaj trojni’ sporazum u srednjoj Naglo riješenje jadranskog pitanja izne­ Evropi, ali svakako će biti mnogo jači m go nadilo je svakoga. Prema dizanju talijanske li je izazvalo osnivanje Male Anlantc. Vje­ kao i naše štampe, tc prema stvorenom rojatno će izazvati na drugim stranama nove raspoloženju na obje strane, u početku se manufakturnu radnju na veliko grupacije sila, čime čemo dobiti jasniju si­ pregovora nikako nije moglo ni naslućivati tuaciju evropske politike i aspiracije poje* ovako brzo riješenje, ovoga po obje strane diu.h sila i njihovih grupa. vrlo važnoga pitanja. Ali političari od ra­ Ma šta u svijetu nastupilo, konačno zuma, koji su morali računati samo sa laktima i činjenicama, žrtvovali su, istina riješenje Jadranskog pitanja, kao i obrambeni sporazum, za nas su od značajne koristi. Je­ 'mnogo od svojih i narodnih osjećaja |prava i priveli jedno vrlo škakljivo i opasno dan znatan dio naše granice ovim jc osiguran, i drugi nezadovoljni naši susjedi imaćc 'pitanje — da se tako izraz.mo — srećnom Telegr: DrparadoISlć Telefona broj 336. iiješcnju. Žrtvovalo se s о ^ е strane, ali ртста nama mnego više rešpekta. Ovim nama naše žrtve padaju teže, jer nam je ćemo odmah stupiti u trgovinske veze sa odsječen po koji organ sa živoga tijela, Italijom, a prestaju i prepreke sa ostalim %li nam je to riješenje donijelo i naglo svijetom. Obrt i trgovina poći će svojim zamlagjivanje i nekih živih i krvarećih rana, pravim putem. Razviće se naše brodarstvo, koje će nam takogjcr otvoriti širok i koristan jtakogjer na našem živom organizmu. R a d o l č i č , S a l a f i č i С огпр« trgovački svijet, da direktno mi sami I Otišlo je u ropstvo podosta naše braće, Što od srca žalu. , ali smo se i riješili iznosimo svoju robu na svjetsko tržište 1 sami Kralja Pefi a ulica broj 11 SCI) ‘ [ 2 U 0 Včjočde Stepe obela broj 6 pitanja crnogoiskog, koje je moglo još nabavljamo, što nam jc potrebno. Sve ćc ovo dugo i teško krvariti, osobito kao sresLvo morati utjecati na povoljnije i sregjer" Posreduje u svim poslovima sa дгазЈоп 1 drvefom. unutarnje 1 spoljašajc stanje, p„ logično i u ruci protivnikovoj; moglo je stati Kupuje i prodaje sve vrste gragjcvnog materijala, državu mnogo ti uda i žrtava. Riješili smo na bolji trgovinski г tožaj na strani 1 unutra, se i albanske more, jer čim tiranska što će mnogo djelovati na r /pravak naše va­ 'umuru 1 drva za gorivo na m alo i v e lik o . »•vlada izgubi svoju pozadinu i prcsiane lute, pa sljedstveno I na skupoću. ~ Паго£Ш popust sfoJarlma. b.ti motalno i materijalno potpomagana Jednom riječju, Zat-ć^ naše osietne gu­ sa strane, moraće otuda prestati nasrtaji bitke, radujemo se uspjesi na t doli" ima; gu­ Da našu teritoriju. tajući gorku pilulu, za o-tavlic i i rastav. I Drugi čin, koji je sliiedio riješenju ja­ ienom braćom, koja tolik vole .'niti đornodranskog pitanja, još je više iznenadio nas, ’itiu I ovaj narod za čijom su zajednicom od .pa će iznenaditi i cijeli politički svijet Ko ’ajkada vapili, a 1 danas vape. lje bio pravi inicijator toga saveza, toga dru* ‘Ц Ne zaboravne posjetiti n a [goga čma, još se pozitivno ne zna, ali je 1 prvom mjestu čim đogjeto Isvakako pametna i vrlo važna stvar, koja, Juz riješenje jadranskog pitanja dovodi u istećan i dosta zavidan položaj obje sttane, [čime su dva naroda č.ji su se interesi ko* Isiii preko noći postali saveznici. Do juče jsu jedan prema drugome zveckali oiužjem, 'a danas su se saveznički prihvatili ruku o luku. Obje strane, računajući sa činjenicaima i novm svjetskim pol.tičkim razvojem, Inijesu ni mogli niš.a pametnije ni korisnije po se učiniti. Po svoj prilici došlo je do ovoga zato, jer su se zadnjih dana, sve jače i jače mogle nazrijevati poneke od kontura novih grupacija s.la i naroda u Evropi. Prva je Engleska počela mijenjati ton prema Nje­ mačkoj i boljševicima. Kao protumjera bilo je francusko otvoreno djelovanje u Rusiji i pomaganje svih protuboljševičkih akcija, kooperacija sa Belgijom, okupacije u N.et « «ц>»Н» k«»«n roačkoj, šaputanje sa Magjariuia, kon.b.nac je sa Habsburzimu i slično. Dakle, veliki interesi velikib sila, koji ni za vrijeme rata Vlastita Imitgovazalcal oijesu mogli uvij-k uporedo ići, ukrs.ui su se i došli u sukob. To je b la i logičn. posljedica velikog svjetskog problema. Ve­ like promjene, koje su nastupile u c jelom svijetu, morale su izazvati i velike pro­ U lili U O J V c je n e u orijentaciji sila i naroda, počam od najmanjih pa do najvećih. Padom Wil- 1 ЗеПаш;са ulica broj . II I! ^............ ^ R O O V e i! Politički pregled. čim ш то Lioni). FINU, Ferhadija ulica II. I DRVARSKA RADH3A u Sarajevo P tiskara- ] BOSANSKE manufakturna i koZoniiaEna radnja 'Mešinovići BajPBbtarović POŠTE S AR A JE VO □ ззззззззззг з:::::::;:;: r*3«3»f*3*«o33o«u2«io3»33j333d««¥d«id33d**«<(*«2«(3233*3*2233C3333*2*«CC»vCCCCCCCC££C£CCC£CC£CCCCCCCCCCCti Босанека Банка, дион. друштво УплаЛена дионичка гласница 2 0 ,0 0 0 .0 0 0 круна •C.TDCK3* av Сарајеву Р м « р ц око 0 ,0 0 0 .0 0 j к Дфипирани ааводи! Херцеговаика Банка у Мостару и Банка аа Трговину и Обрт у ВањоЈ Луци. •сж>ск>а Прима ул оге ва т т е д њ у ■ у к а м ак у јв u вајп о во љ и вјв. - О бављ а све бинков te ■ берваиск-.Јгрансакцвјв i ib tb . ,t. — К у ву јв в вродајв стравв вал утв ув најповољвај* услове. — Фанаисира трговае в трговачка подузека. — ---------------- И а р;■О ’*-*' 7 об раћ а паж њ у на своја р о б н о одалањ а. О О О о о о u : : : c ; : : : : : c ; c c ; t : : t : « t t t t c c c c H 3a » ? » t ) M ; i WluU*. АЈ! 91. а и и и к з и и к и и и . " 1-------* . { ш ш г т т ш ш ГТ цД О Ја -BoMnriM F oAIAh а � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6b9f751bf5b602580938af36ae0b3eab.pdf 893e02bf2cd3398c28f5c70ceb505f96 PDF Text Text Poštarina p le te Зебапђгај Zfcrone *j ; eljkom, etkom .. Predplata 60 dinara god iš­ nje. — Za inozem stvo 80 dinara. Tromjesečje i poo lugodišnje u srazmjeru ° Oglasi se plaćaju: 1 cm1 po 1 K 50 h. Vlasnik: Šerif Amautović Broj 8. Zašto nas se boje? UM u NEZAVISAN nU SL IH A N SK I LIST Sarajevo, srijeda 17. novembra 1920. nalazi u ■Oj 7. II. kat Telefon broj 438 Glavni urednik: Dr. Avdo HasanbegoviC. Godina I. ćari našeg svega, a da nam od Hrvata teče Sarajevo, 17. novembra. med i mlijeko i ako je poznato, da je prvi Italija Ima da ispuni obveze. — Na gla­ Organ Jugoslavenske Muslimanske Ог- posjednički čardak u posni i Hercegovini za­ sove o sklopljenom utanačenju u Santa Магtganizacfle »Pravda« kao da je izvan sebe, paljen i sagoren od Hrvata i ako je poznato, Shcritl započelo je novo ludovanje D’AnunOd februarske skupštine, na kojoj je god.; od kako se »Domovina« pojavila na bijeli da su jednako na pljačkanju našeg, a i nji­ zija na Rijeci. Koliko je našim delegatima po­ 1919. govorilo nekoliko naših ljudi, nepre­ svijet. Za nju kanda i ne postoje nikakva ni hovog dobra učestvovali banditi od jednih 1 sljednje dvije godine dana zbog ovoga avan­ stano se piše i govori o unifikaciji (centra­ muslimanska ni inače koja druga pitanja, drugih i ako je poznato, da je hrvatski agrarni turiste trebalo mirnoće, sabranosti, priseb- lizmu) i separatizmu državnom. Žučne i ni­ nego pokretanje »Domovine«. Nas ta pojava . igram nas Muslimane gori, nego pro­ nosfl i snzdržljivosti, to mi vrlo dobro znamo. malo oprostive debate vodile su se o ovom ____ za __ ___............. . ta* хšta više, da je Koliko su naši premijeri morali da progutaju začugjuje. Mi smo se, nas nekolicina — ako gram 1 jedne srpske stranke, pitanju. Sve se vezalo o ličnosti, koje su s hoćete jedna vrlo mala grupica ljudi — sa­ ministar Hrvat Dr. Krizman za agrarno- pi­ gorkih pilula od strane naših opravdanih jedne i s druge strane napadane, grgjcne, stali i dogovorili, da pokrenemo »Domovinu«, sanje teži, nego sedamdeset 1 devet Ata Šnla protesta, to je poznato svakome. Koliko su sumnjičene i kojima se podvaljivalo. koja ima ići putem, za koji ml držimo, da je 'li Milana Srškića. U prvim mjesecima oslo- naša braća u okupiranom području kroz ovo Mcgjulim se grešilo. tajpodesniji, da se zacijele rane, koje su nam bogjenja bilo je pedeset puta više pljačkanja, vrijerfte propatila, to oni znadu. I sva ta suzNaša država postala je voljom naroda’, zadate ,da se u buduće ne dpgagjaju očite ne­ nego za ovo dviie godine, a od toga 90% držljivost i sva ta sabranost, protesti 1 patnje koji je htio da baci starog gospodara I da pravde nama Muslimanima, da sa našom bra­ ■dogodilo se, dtrif je šef političkog odjelcnja, pripisivani su našem narodu, našoj hrabroj uzme svoju sudbinu u sopstvene ruke. Ova ćom Srbima I Hrvatima nastavimo živiti kao šef policije i žandara, šef čak po potrebi i ; voJscl, našoj vladi kao žig slabosti i neod- volja našeg naroda rodila se iz saznanja, ds' prava braća jednaki i u svakom pravcu vojske — bio hrvatski vogja i prvak Dr. Jozo važnosti. Sve se to pregorevalo, izbjegava- su Srbi, Hrvati i Slovenci jedan narod, ne. ravnopravni, jer smo s njima jedno, s njima Sunarić. jući krvoproliće i ponovni rat. Lugjak je to dijeljen, po krvi i jeziku jedan, bez razlike na smo rogjeni i izmiješani, s njima smo živili »Pravđino« pisanje ne vojuje za musli­ iskorišćavao i doveo našu okupiranu braću vjeru, čija su razlikovanja plod našeg istostotine godina, pa i u buduće moramo s njima i manska prava; ona svojim harangirskim pi­ u očajnički položaj. Slabost Italije, da ga u rijskog razvitka, zapravo naše narodne ne­ živiti. Ako naše življenje s njima bude u lju­ sanjem izaziva 1 mirne 1,trezvene naše Srbe, n.'cgovirp vratolomijama sprečl _ naterala je sreće. bavi i bratstvu, jednaki i ravnopravni, kao da zamrznu na Muslimane. Ovakvu musli­ našu vladu, da jednom obračuna sa JadranVolja naroda postavila je neoboriv« |^pitanjem. Cin je svršen i sporazum što mogu valjana braća biti mcgjusobno jed­ mansku politiku mogu voditi i’i dušmani Mu­ osnovu naše države: jedinstven narod Srba, naka i ravnopravna, onda će i njima, a oso- slimana ilj politički diletanti, koji su ogrezli s‘igT,“l- Dok talijanski premijeri potpisuju - Hrvata i Slovenaca; jedinstvena država na­ fiama biti bolje 1 srećnije, a ako nastave, u megalomaniji. Naš muslimanski s/ijet neće. ^ anfa Margherifi ugovor o postignutom spo- šega naroda. Na toj osnovi vodili su naši. odnosno ako počmu oni na naš današnji iza­ takve politike, jer mu ni u kojem pog'» ' ’’ 1 '7В-Р3i konvenciji, u ftto vrijeme nji- ljudi borbu u inostranstvu i uvjerili kompe­ zov uzvraćanjima i šikanacijama, a ml grd­ podnosi-----1 jer je■---------------uvidio, da dvogodl onako I L ' ” n^ na Rijeci,- u Bakru izdaje рго- tentne faktore u Evropi, da je naš cjelokupni! ;—? ^ T - r -r ------Jfeor njom i uvredama — onda će biti zlo i njima ludi 1 ekstravagantni rad vnd.ri'a ne samoj s Da narod osjećajem jedinstven, da se riješi teške! ~ na sv°i« bandite nama, a nama ponajveće. nije postigap nigdje nikakova pozitivna uspje-, °ziva u ,уе*а *аШап; prava«, da. državne zajednice s Austro-Ugarskom i dal rovor, koji je sklopljen osnuje svoju narodnu državu. To su rekli l| Moramo priznati žalosnu istinu, da ha i dobra za Muslimane, п~ ,o mu ie do sa d a|n^ a^ л :^е 1 U ’stom proglasu zahti- potvrdili naši ljudi raznih olcmcna. ali kao Bosni 1 Hercegovini hrgjnvije stanje iz- prouzrokovao stotine i stoti ie belaja. Mi rtne' ' Santa Маг -'' se riječ' oj državi anek­ Članovi jednog naroda. J megju Muslimana i Srba nije bilo nikad, kao uzeli na se tešku dužnost, da o i^ mo о п Г £!,га'® ~'в*|Нн*; Ba^ , Kraljevi, a, Kastav i svi Sta znači narodna država? Država, koja sada; čak ni onda, kad smo junački na bojnom našem muslimanskom svile tu, da ■ uprem ortira S ota Ujedno poziva u proglasu ima sva unutrašnja i spoljna obilježja jedinpolju megjusobno rajovall.. Ko je kriv tome prstom u provaliju, u koiu ga v . vodstvo *Kvarner л ................ . . 5 •Pravde«, oni isti stari aust u-ng ' prđekarCl le’ da Ми г risčiti f ratešku granicu, stvena: jednu vladu, jedan parlamenat, jednu zlu? Krivi su i Srbi i Muslimani. Srbi su krivi, Snijcčj lk, Rišnjak i Bito- 1vojsku, jedne poreze, jednu privrednu polišto nisu osujetili i onemogućili ono mnogo teri, koji su u našoj narodnoj borbi htjeli po-1 k°ia ćc )b;lin ; proglasi, stupio je D'Annun-Гtiku, jedan sistem unutrašnje i spoljne polizlodjela odgovornih i neodgovornih eleme­ vesti svb'ct u provaliju. »Pravda« se toga ™1- ^ vex! izio već .čiju i otpoer >okupirati, a u tome tike; uopće cijeli tip države mora odavati, nata, koji su u prvoj godini osjpbogjcnja užasno plaši, pa onako bjesomučno U'- v > . Jer da nije toga, što bi onako strašno • ' stižu - potpomaže ga i ге- da država leži na jednom narodu, koji izMuslimanima dosta zla i jada učinili. Naš je muslimanski svijet dočekao oslobodilačku pisaia o nama, što bi zaboravila sva drug; dovna talijanska vc.’» a. Pojačane pljačke, Imcgju sebe nema nikakvih granica, ni роВ,ja, progoni na ć: ovnom su redu. | tičkih, ni interesnih, a o nadjonalnim granisrpsku vojsku objeručke 1 kad smo još vidjeli, pitanja, a uzela na nišan samo »Domovinu«. Mi se pitamo, ? ;. sada preostaje nama i čama ne može biti ni govora. Zajednica svih kako su blagorodni, kako su naši, kako u njih Kad je uz n.iu »95% Muslimana« I kad »od зј vladi? Dvije godine dana talijanskog interesa, to je karakteristika jedinstvene dri one barbarštinc i naduvenosti, kao u resta 1 ili 2% stoji uz nas«, šta nas se plaši, ,'švabskih oficira — onda je naš svijet iz osvje­ što ne prelazi preko nas neopaženo. Ml sami giumijenja dovelo je naše strpljenje do kulmi- žnve. .Ona daje sliku jedinstvenog naroda,, dočenja uskliknuo; »Fala Bogu, kad je priznajemo, da smo grupica ljudi. Nekandcri- nacije. Cin u San t; Marghcriti svršio je sa ona daje najčvršće temelje jedinstvenoj dr-; ovako«. Ali su odmah počeli izvjesni elementi savamo nikoga sebi, nego otvoreno, iskreno tem glumom. Sad? je riječ na Italiji, da ob- žavl. Politički, ekonomski, trgovački I drugi! činiti veoma velike povrede na Muslimanima. i muževno izagjosmo sa farbom na polje i računa : ovim o ' netnikom, jer ml više ra- i interesi Srba, Hrvata I Slovenaca jedni su ' po tome je država jedinstvena, narodna. farbom, koja uslijed »Pravdinog« dvo­ čunamo sa opštinj nezadovoljstvom našeg Ml ih ovdje nećemo da opetujemo, jer gdje To se zove državna unifikacija ili jedin­ Ima dobre volje i ljubavi nesmiju se rekri- godišnjeg pisanja i demagoškog 'rada »nije u roda zbog ovoga i ovakvog sporazuma, nego stvena država. ■nlnirati, nego nastojati, da se blagim mehle-i našem svijetu dobro primljena« — pa što je s nezadovoljstva-n talijanskih nacijonaiista. Mi Muslimani imamo najmanje razlogil Naš razbor i svijest o potrebi prijatelj­ mom rane zacijele. Muslimani su krivi — alu onda »Pravda« osnla drvlje 1 kamenje na Italijom suzdržavao nas je i po osjećaju i po računu, da se pokušamo Muslimani općenito, nego sadanji pred-' nas? Boji nas se, jer zna da našom pojavom, skih odnošaja ttavnici Muslimana oko »Pravde«, bivši апе-' prestaje paliti njena demagogija; zna, da je do sada od prelijevanja krvi. Ali, ako sada Idijeliti ili drugim riječima raditi protiv jedlnksionašl i prđekteri, što u obrani musliman-1 našem svijetu dosadio jalov »Pravdln« rad, D’Annunzio ne bijedne, da se pokori pristanku stvene države. Zašto? Iskih interesa nisu pcšll pravim uspješnim i da će taj demagoški zavedeni svijet u brzo i zaključku svoje vlade, onda mi moramo Dolazi pitanje ko danas najviše radi pro­ [realnim putem, putem bratskog sporazuma; okrenuti iegja »Pravdi« i poći pravim real­ smatrati to ili neiskrenošću Italije ili njezi­ Jšto nisu u pristojnoj i kulturnoj formi rekli nim putem, koji vodi sreći 1 opstanku — kao nom slabošću prema ovome banditu i nje­ tiv jedinstvene države, ko traži hrvatske lj slovenačke bnškoluke, da se država rastro)!?' što se već konture toga jako vidljivo opa­ govim pljačkašima. U tome će se slučaju [svim vodećim elementima: stoj, ovako dalje Srbi, i oni iz Srbije i oni iz novooslobogle. naše strpljene iserpsti. Mi se u tome slučaju |ne ide. Oni mjesto toga udarišc grdnjom, žaju. Mi smo po pisanju »Pravde« tako mala nećemo služiti D'Anuncijađama, nego će ci­ nih krajeva nisu do danas ni jednom rijc3 psovkom i najgadnijim uvredama, na sve što ji" srpsko. U svojoj staroj austrijsko-prdekter- i neznatna manjina, da ne zaslužujemo ni jeli naš narod da rekne svoju na čelu sa oni­ spomenuli, da se žele dijeliti od onih, za koje, N oj mržnji na Srpstvo, vrijegjahu ih i u naj- pažnje, a ipak je »Pravda« redovno puna o ma, koji prriiše tolike potoke krvi za ovo su profili k-v i žrtvovali sve svoje. Ideal, za, r 'ctijem nacionalnom osjećaju, nazivajući ih nama. Zaboravila je sirota i »dušmansrbe« i naše oslobođenje. Nećemo da se-služimo sa koji su se borili, a to je oslobogjenje Slavena) P jgrdno »Pravoslavci«, što znači isto, kao »dnšmantežake« i »dušmanobrenaše«, a uzela iridentom: alo je prijateljstvo i savez sa stra­ na Jugu, ne mogu danas gaziti nogom, 1 I (kad se nas Muslimane zove »Balijama«. Zu- nas za cilj. Pa neka joj bu 'e. Mi idemo nepo­ ne Italije iskren, onda nam ne treba; ako priznati, da Hrvati imadu svoje specjialnei f mc; koji su nam od pojedinih bandita, raz- kolebivo spojim putem i pobijedićemo, jer je naprotiv neiskren 1 ako zvanična Italija državne interese, istovjetne s narodnim, a dnika i pljačkaša činjeni, iznosili su u svaka dekika novog vremena ide nama — neće da jedrom prekine sa svojom glumom tako isto i Slovenci; oni ne mogu da dopuste,, i obračuna sa svojim izdajicom, onda nas u da Hrvati i Slovenci, mislimo jedan dio njih,1 /om listu ha tako provokatorski način, da a daleko od »Pravdaškc« politike. tome slučaju neće ni u koliko pomesti daleko- mogu imati istu državnu ideologiju kao što ^ jpu s jedne strane lravanglrali Muslimane na brojni topovi talijanskih krstaša. Ovaj spo­ su je imali prema Beču i Pešti, a to je Ideje •užasnu mržnju na Srbe, a s druge strane i Jonim poštenim i nama prijateljski naklonje­ razum nam je diktirala potreba sregienja prl- autonomije u državnom okviru. Srbi hoće da* nim srpskim prvacima onemogućavali uspjesvjetska politika. Mi ga potpisasmo i Гazlučuju sve te granice, koje Je AustrlJaj vremenom, po:noću vjere 1 umjetnog dije-j jšan rad za saniranle nepravda i zuluma, jer pored tolikih žrtava s naše strane. »gdje su god ovi rodoljubivi prijatelji progo­ Ali ovu D’Anuncijadu talijanskih špeku- ljenja jednih od drugih, htjela da stvori. Srbi vorili koiu riječ o nama, dočekali su ih drugi lanata, nezadovoljstvo nacijonaiista i pljač­ danas kažu, da jedan narod može sačinjavati I uprli lm oči u provokatorsko i harangirsko kaški napadaj na našu braću i našu teritoriju, jednu nedijeijenu državu i obrnuto, da Je Je-, ffiu pisanje »Pravde«. nećemo trpjeti. To treba da jednom uvidi dinstvena država tvorevina jednog jedinstvo-, zvanična Italija I da izvrši svoje savezničke nog naroda. Ko traži protivno od ovoga- Ц | »Pravdlno« banditsko pisanje puca samo je neprijatelj na:odny Jedinslv«. obaveze prema nama. J jedino r.a "rbc, kao da su jedini Srbi zulum­ а ш ш ж а а у : . ж ш r Unifikacija i separalinaip. �г . Strana 2. Потасз Dijesfj, svoje pomorske trgovine, Irebaće pozvati u Ko su neprijatelji Jedinstvene države? Jer sara potpuno uvjeren, da će taj pokret pomoć našu braću iz Južne Amerike, koji Jedan dio Hrvata 1 Slovenaca, a taj nije ma- otvoriti oči ivima nama muslimanima, da po spremni da 1 sjedišta svojih paroPolio!] Muslimana u Orahovcu. _ ц J рсп, traži, da se naša država pocijepa: na će nara donijeti najviše dobra, te napokon biodarskih društava prenesu na naš Ja­ jSrbe, Hrvate 1 Slovence. Oni hoće plemen- da ćemo biti u očima poštenih ljudi drugih nom od prošlih brojeva našega lista d o i 3 dran. Pristanište Baroš izmegju Rijeke i jske samostalnosti. To isto sn oni tražili od vjera nešto drugo — bolje. smo po »Pravdinu« izvještaju vijest o st^*. Sušaka pripalo je nama. Radosno cčtkiA spokojne Austrije. Autonomiju u okviru Jedne Л Da će taj pokret naići od strane Mu­ jerao dan, kad će n njemu na velikom nom zločinu, koji Je Izveden nad dvo]|Cc!§| Jdržave, a vezivalo bi Ih nešto malo. Ovaj slimana na potpuno odobravanje, uvjeren Muslimana — braće Salkovića — s t a r a č c i broju naš.h američkih i domaćih parobrode [zahtjev prema Austriji bio je razumljiv. Trc- sam naročito u ovom kraju, jer svijet, koji zalepršati jugoslavenska državna zasteva, I 70 godina u Orahovcu kod TreblnJa. Т Л »balo je Izvući što se moglo. Trebalo Je makar je pravdaški organizovan ne viče proiiv ove naviješiajući ljepše dane naše izvozne i prilikom smo tražili od zemaljske vlade. «1 ju malom naglasiti svoju koliku toliku samo- akcije, naprotiv mnogi i mnogi često pošto prije objasni Javnosti u zvanlčnom ljJ uvozne trgovine. bvali, kako to čini pravdaški organ, kao i jStalnost. ovaj slučaj, kako se ne bi komentarisn10T l U pitanju uvoza trebaće da se dade ' No danas ovaj zahtjev ima sasvim dru- puno onih, koji hoće da se pomoću Mu­ strane privatnika, drugojačlje, nego što s | prednost američkoj, engleskoj i francuskoj Г> značenje. Hrvatska autonomija, kao pie- slimana šire i dulje: de facto desilo. MI smo ovih dana s'ušall Iskreni i pošteni pokretači samo napred; robi, koja kakvoćom nadmašu e talijansku. 'mcnskl autonomna država u okviru, privatne strane, kako su na ovo selo navaljd' To vrijedi naročito za proizvode tekstilne od Boga Vam plaća. Ž.vifi! mogla održati bratsko ime, Jer tamo živi hajduci Iz Crne Gore i da je tom priliko,, V is o č a n in . industrije. 800.000 Srba, osviještenih, koji su prema palo žrtvom pet Srba pravoslavnih j Ko shvaća veliku ekonomsku važnost Muslimana. Mogintlm nas jedan prljate!]. koni( Austriji' pokazali mnogo više otpornosti, nego Rjeke za našu Kraljevcu, iščekuje talili sami Hrvati. Kako bi ta hrvatska autono­ vjerujemo izvještava, da su poginula Sani(|. JanskO-jugoslavenske financi jalno-ekonom mija Izgledala sa 800.000 Srba? Bili to bila dva muslimana, da im je hajvan oteran i ^ ske pregovore s onom istom nestrpljivošću autonomija hrvatska? Sigurno ne! se rnzboinlclma ušlo u trag; naša ž andarm j i uzbugienjem kao što je čekao na uspjeh To Je praktičan razlog. A idealan razlos rija je išla po tragu do bivše crnogorske П1, Protestni zbor u Zagrebu. - Kako diplomatskih izravnih pregovora u Sv. bio bi taj, da separatisti hoće Jednostavno da zagrebačke novine Javljaju, tamo je održana riče 1 daljnju potjeru predala u ruke žanđJt. obore temeljni kamen, na kome Je osnovano pred pozorištem velika protestna skupština, Margeriti Ligurskoj. u rajonu crnogorskom. Prijatelj пац I izgragjeno naše državno jedinstvo. To Je sazvana od megjustranočkog odbora, pro­ javlja, da je ovim razbojnicima morala ц . narodno Jedinstvo, na osnovu koga je Evropa tiv sporazuma u Santa Margeriti. Skup­ veoma dobro poznata situacija kod kuće ub|.i priznala našu Kraljevinu. Mi smo dobili našu štini je prisustvovalo mnoštvo naroda, sva jenih, pa se radi toga dade zaključivati, и,državnu i narodnu slobodu, ier Je Evropa do­ akademska omladina i veliki broj <zbegnijesu bili iz daleka kraja ili barem, da и , bila uvjerenje, da su Srbi, Hrvati i Slovenci lica. Skupštinu je otvorio u ime odbora blizini Orahovca Ш u samom Orahovcu mo. kao Jedan narod sposobni i u punom pravu, ministar na raspoloženju dr. Živko Pctrič ć, rali imati svoje jatake. Ml s toga tražimo рц. da ruše Austriju i da stvore Jedinstvenu na­ koji je u kraikim crtama prikazao vtliki novno od zemaljske vlade, da najhitnije 1 rodnu državu. Beogradski »Balkan« u svome broju od stroži'e naredi, da sc izvidi po ovome Sto gubitak, što nas je snašao usljed spora­ Za nas je Muslimane iz svega Jasno, da zuma sa Italijom, Poslije njega su govorili 15. o. mj. donio Je Jedan Ćlančlć pod naslo­ prije 1 stvarnije iznesu javnosti, kako se м možemo l ' moramo učestvovati i pomagati predstavnici pojedinih stranaka. U ime Hr­ vom »LJeskovae izjednačen sa Kašikovićcm«, bi masa zbog ovoga uvodila u zabludu l samo onu akciju, koja ide za Jedinstvenom vatske Zajednice govorio je advokat dr. kome se bjesomučno napada direktora sa­ neizvjesnost. državom, velikom i jakom, bez podloge ugo­ Hcfer, u ime Demokratske Stranke dr. To- rajevske policije g. Ljeskovca kao najvećeg Naredba povodom llkvld.nnile Dnvlp* vora, koji sjećaju na mrsku Austriju. Ko radi mašić, u ime vanstranačke grupe Jovo zlikovca srpskog naroda. Kada ne bismo Još Centrale. — Da bi sc poslovi Devizne, Cen. protiv ovakve države, taj je neprijatelj slo­ i u ime pučke slranke dr. Jure- od ranije imali iskustva o neobaviteštenostl 1 trale, koja je ukinuta, mogli što prije likvidl. bode 1 snage državne, taj hoće da pljune tić. Zaiim su govorili predsjednik akadem­ krivim informacijama beogradske štampe o rati na osnovu čl. 2. Uredbe o regullsanjt sve ono, što je stvorila srpska vojska i srp­ skog potpornog društva i jugoslavenski naš'm pri'ikama, što se veoma često doga­ prometa sa valutama 1 devizama, nareg’ujetn: ska dlplomatija uz učešće naših najboljih dobrovoljac, slijepi kapetan Lovnć. đalo I dan danas dogagja, onda bi da sva lica ili firme, koja imaju svoje obaveze ljudi, koji su imali sreću da Izbjegnu 1 da Konačno je pr hvaćena tezolu'-" i-VmMJa našega beogradskoga kolege silno date Devjz.noj Centrali za obezbijegjenje va. Inostranstvu rade na djelu našeg narodnog jom skupština protesluje proiiv Hl u detalle LJeskovćevog rađa п Ko­ lute, od dnnas, pa u roku za mjesec dana osiobogjenja, koje danas ne smije niko rasSanta Margeriti, kao prodv osobne po­ lo n u i nnpfie u Crnoj Oori na ovome mje ispune i rcguiišu svoje obaveze na ta] način parčavati 1 slabiti. vrede narodne slobode, prava samoodre­ nečem rđa ulaziti, ali nas čudi napada) što će osigurati stranu valutu, položiti kat Oni, koji to traže, to su separatisti oko đenja naroda, uvjeta ekonomskog, kultur­ na gosp vca za njegov rad u Sarajevu i do sada državnoj kasi ili korespondenti ^Hrvatske Sloge«, .Pravde«, i »Jugoslavije«. nog i socijalnog ta« vitka. Zbor poz.vije prije i za rije-ne rata. Ne bismo se preva­ Narodne Banke ili korespondentu MinistarJčo od Muslimana naše Kraljevine može odo­ zarobljenu braću ne .u ne klonu dunom, rit kad t ;m ustvrdili, da naš beogradski stva Financija u-Inostranstvu I za nju primi# bravati ovaj I ovakav rad, kao što to ćinl neka se pouzdavaju a svoi' obtJduu dr-jd »Je rV ovn stvar mogao dobiti odgovarajuću vrijednost ti dinarima. Ko i vodstvo Muslimanske Jugoslavenske Organi­ žavu, neka pretrpe .s ite :ušnje što ih je-: eti k -a iz s ajeva, Jer Je Sarailljama vrlo ovom roku ne Ispuni svoju obavezu, generalni■ zacije? Zapamtite Muslimani, da ćete moći nesreća i nepravda r . njih oborila. , dobro p o r o* ađ g. Ljeskovca prije rata i za inspektorat npotrljeblće prema njemu na]. V biti Jaki, veliki 1 napredni sa ostalim našim Nezavisna Rijeka ka naša izvozna vrijeme r ' USarajevu se neće naći ni Jedno strožlje mjere. Ministar Financija K. Stoji-i narodom samo u jakoj, moćnoj, velikoj 1 je­ luka. - Dosada se samo znade da po spo- dijete. e bi se požalilo na g. Ljeskovca i nović, s. r. , jeka , kao Srblna , ako па pQ,0_ dinstvenoj Kraljevini Srba, Hrvata 1 Slove­ razumu u Santa Margeriti Seniska Rijeka k*o Naša nova agencija. — Rijcšcn’em g. mi- ! naca. postaje slobodna dižava, a pregovori ћшш- ^ jn 1 rn dužnosti, kojom se može često puta nlstra trgovine 1 Industrije osnovana je u Авcijalno-ekonomske prirode da će se voditi mnogome i zamjeriti. Plemenitost duše, is­ versu rnša nova trgovinska agencija. dva mjeseca poslije postig mtog sporazuma. pravnost u svakom pogledu, Čestitost i skrom­ Nova pruga. — Nova pruga Mala Krsna-« U Sudbina grada Rijeke tumači se u našim nost krase g. Ljeskovca, pa se ne možemo na­ Požarevac, normalnog kolosjeka, koja je a i krugovima na razne načine. Nekoji kažu: čuditi »Balkanu«, da Je mogao — tačno ne vezi sa prugom Velika Plana—Smederevo, и Jadran ko je pitanje riješeno u glavnom po provjerivši — ovako napasti čovjeka, koji je londonskom ugovoru, koji kraljevina Srb ja, u svakom slučaju i kao čovjek 1 kao činovnik gotova je i na 20. o. mj. biće predana sa­ obraćaju. Od jednog uglednog gragjanina iz Vi- i Sjeverna Amerika nijesu nikada priznale. i kao Srbin na svome mjestu. Sto se tiče nje­ Obustavljanje plovidbe. — Uslijed osjet- . Jokog, primili smo pretplatu i prilog na Ono, što smo dobili u Dalmaciji, a što nam govog rada za vrijeme гЛа u Crnoj Oorl, nog opadanja vode, plovidba je postala opalondonski ugovor ne daje, — izgubili smo čemu mu blagodarimo. možemo ovo ukratko reći: S'učaj je htio, snom kroz Derdab na Dunavu, pa se zbot na drugoj strani time, što nije Rijeka po­ U popratnom pismu piše nam: I nadao da Je naš glavni urednik — služeći kao srpski toga obustavlja putnički saobraćaj lagjom Ifr sam se, da će tko-god od ljudi otvorenih stala naša, i ako je londonski ugovor daje oficir po oslobogjen'u u sudskom odeienju megju Beograda 1 Radijevca sve dotle, dok očiju istupiti sa zdravijim političkim ciljem, nama. Tako su se naš gubitak i dobitak štaba Jedne naše armije — Imao u svojim ru­ uego se do danas od osiobogjenja istupalo. nekako izjednačili. Rijeka шје naša. U п. kama akta islegienja po djelima g. Ljeskovca se stanje ovdje ne bude popravilo. Istraga u stvari pobune. — Državno od­ Držao sara, da će to pote6 i od koga iz će Talijani imati glavnu riječ. Mi smo za­ iz Crne Gore. Po tome predmetu Je saslu­ vjetništvo podniiclo je optužnicu protiv uče­ ,J . M. O.* jer sam uvijek držao da se i tvoreni, jer nemamo slobodne izvozne luke. šano preko 50 nafuglednijih lica Iz Crne Gore, snika seljačke pobune u Stublcl. Optuženo )e Drugi opet misle: Jadransko je pitanje megju njima nalazi ljudi koji vide, da se a naročito iz Kolašina. gdje je -g. LJeskovae 49 lica zbog ziuciiia zločina рииинс, pobune, javnu* javnog nasllla 1.ж иса zuug jirmQŽe glavom kroza zid, koji znaju, da se riješeno razmjerno dobro. Jedan dio naš g ljudi prije umole, nego na.jeraju. Prevario naroda ostaje doduše pod tugjom vlašću služio. U tim saslušanjima ле samo đa Ima krap]*c# Такокјег k predana optužnica 1 рго-[5 adaja 1 optužaba protiv g. Ljeskovca, tiv 105 stanovnika dugosclskog kotara. Voe!» J kao opomena našoj omladini, koju će sam sr; kao da su opsihireni. nego ga se n Istima opisuje kao spasitelja, pobune je bio seljak S г d o v 1Č, koji se sadi'B Za današnje pokretače .Domovine* i bali odgajati u c l,u osiobogjenja. T j je dobročinitelja i jedinog činovnika u ono vri- nalazi u zatvoru. Isti je nosilac kandidatske P Stranke naime Šerif ef. i društva znao sci nama potrebno za uzdržavanje bcrbeiu na­ onim krajevima, koji se zauzimao za liste Radićeve seljačke stranke za zagre­ da neće vječito moći gledati da naš svijet rodne svijesti. Rijeka je opkoljen: i.^šim onaj bijedni svijet i sirotinju, koja je proga­ bačko izborno okružje. Stradava 1 trpi radi nekoliko usijanih glava. svijetom. Talijanska samouprava varoši ne njana od austrijskih eksponenata. Školske knjige. — U ministarstvu pro- | ^Napokon je istupio. Istupio je sa vrlo zdra- će moći zapriječiti slaveniziranje grada. U ■ Nama Izgleda, da je nekome žao, što je svjete r-'azi se na dnevnom redu pitanje ivom — po nas Muslimane — politikom. ekonomskom pogledu biće R.jeka sasvim Zdravom, kažem, jer znam, da ko god ga zavisna o svom zalfgju. U tom leži naša g. LJeskovae odlikovan Ш što g. Kašlković rade r.i i knjiga za osnovne škole. Skopski univerzitet. — Dekan filozofsko# 1 bude slušao neće ga povući srce da seli, jakost To će sigurno doći do izražaja i u nije odlikovan većim ordenom. Nama je i da će mu rodna gruda biti sve to draža. financijalno-ekonomskim pregovorima s Ita iskreno da kažemo pravo, što je g. Ljesko- fakulteta u Skoplju j. T. Ostojlć objavio !e } Nijesam političar 1 nemam namjere, da lijom. Talijani ne mogu da u svom vlasti­ vac odlikovan. Za prijatelja Kašlkovlćcva. da upis studenata na ovaj univerzitet počinje h i ovim uvlačim svijet u stranku. Ne tražim tom interesu sputavaju naš izvoz. Upravo koji se toliko ešofira zbog ovoga odlikovanja na 15. novembra. Za sada su predavanja i* ekonomskim razlozima biće Vikakvih protekcija, jer nisam od onoga nemamo ni jedne lijepe ni ljudske ni srpske književnosti, lingvistike, filozofije 1 pedago- -| •vijeta, koji se uvlači u stranku radi kakv;h novmštvo grada Rijeke vezano uz Jugosla­ da kažemo. Možemo mu samo reći toliko, da glJe. Interesa; nijesam ni trgovac ni činovnik, a viju. Simpatija liječk h autonomaša prema bi prema mukama 1 stradanjima, koje jc srpski Uvoz petroieja, clgar-papira i žižica. — Irsko se vidi, ni političar pa da gledam n i našoj državi bez sumnje će porasti, čim se narod 500 godina podnosio, a naročito po- Ministarstvo Financija donijelo Je rlješenje, I kakvu stolicu. Prisvajam sebi u toliko pra­ D’Anuncio ukloni iz Rijeke. Možemo da sijednjHi godina za vrijeme ovoga svjetskoga po kome u pogledu ir/oza pojedinih monopol- li lio političkog razumijevanja, da mogu reći: vjerujemo u budućnost, kad će Rijeka sama rata — trebalo taj narod poput Hrlsta — sklh artikala važe ove odredbe: uvoz soli 1» ] fcva je stranka dobra, pa makar je istom plebiscitom zatražiti prisaledinjenje Jugo­ proglasiti ništa manje nego »Svetim Naro­ slobodan po naplati monopolske takse u sve |, Uda otpočela. Do danas nijesam bio poli- slaviji. U tom cilju trebaće upravili našu dom«, a g. Kašikovlća kao malim »svečlćemc pokrajine, izuzev Srbije, Bosne 1 HcrcegO' | Mfki opredijeljen. Ni jednu stranku nisam trgovinsku pol,tiku. u tome narodu. Ovoliko hatar Istine 1 vine; uvoz petroleuma jc slobodan po па' E Pošto mi nemamo sada dovo’jno trgo P— 'dF plati monopolske takse u sve teritorije naše B mrzio ni hvalio. Od danas postajem najis­ krenijim prijateljem Šerif ef. i društvu^ mu, vačke mornarice kod kuće za razvitak Kraljevine; uvoz clgar-papira I žižica « Sr* g , Bilješke. Jsdan nepravedan napadaj. Pismo iz unutraš­ njosti. ) �Вго) 8 . filiu je zabranjen 1 može se uvoziti samo po naročito] dozvoli Uprave državnili monopola. j(a ostale pokrajine mogu se do dalje naredbe jdobodno uvoziti 1 clgar-papir 1 žižice, po na­ mlati monopolske takse. Konlerencija zbog oskudice stanova. — Na konferenciji održanoj 12. novembra t. g. u Zemaljskoj Vladi, pod predsećništvom Na­ čelnika Odelenja za Unutrašnje poslove, sa svrhom, đčrse u što kraćem roku priteče o pomoć velikoj oskudici Stanova, naročito u 'Bradu Sarajevu, prisustvovali su: 1. Pred­ stavnik gradske opšline, 2. predstavnik pra­ vosudnog odelenja, 3. referent po stanbciioia pitanju kod Zemaljske Vlade, 4. predsednik Štanbcnog ureda, 5. predstavnik udruženja fciićovlasmka, 6. predstavnici udruženja gradi­ telja, 7. predstavnici inžinjera i arhitekta, 8. predstavnici gragjcvinske direkcije, 9. pred'slavr.ik tigovačke komoro 1 10. predstavnik Činovničkog udruženja. ' / ' j Posle dugiit objašnjenja i razlaganja po Ovom teškom pitanju, konicrcncija je mišljc,!ojn, da sc Zemaljskoj Vladi preporuče sledeće јsnere, koje bi moglo imati pozitivnih rezultata 1za roboijšanje stanbenog pitanja: I. Da se i'graduje i dogradnje novih kuča ostave na slo'lbodno raspolaganje kučevlasnika, oslobogjcno •vili posilnih mera u pogledu izdavanja sta­ nova. U. Da Zemaljska Vlada nagje načina, da sc bogataši, koji poseđuju stanove drugih a 'koriste sc naredbom o zaštiti kirejJžija pri­ moravaju da grade sebi stanove, na isti način || banke. Na anketi je upozoreno, da su se (jednake nerc provele sa velikim uspehom u Zagrebu 1 Ljubljani. Ш. Da se žandarmerija iz Koševa i sa Keja premosti u kasarnu. IV. Da sc duvarska Dircke’ja iz Kralja Petra ulice smesti н fabriku. V. Da se ponovo provede re­ vizija svih ureda u svrhu, da se uredi koji su sada smcštcnl u privatnim zgradama, ra sho:dan način smeste u državne zgrade i VI. Da se ponovo provede revizija stanova od jedne mešovite komisije, u kejpj sudeluie I pred­ stavnik oficirskog udruženja radi pregleda planova koje i oficiri poseđuju. I . ромпутуу« Politički pregled. Kako »Jutarnji List* Javlja: Mini star vojni geneial Jcvanov ć iz a d o jt ■pravila za obrazi vanje vojnih pravnika. Po ovim plavilima minis'arsivo vojno sivara naioč ti internat u koji će se orin.a i prav­ nici naših fakulteta, koji bi htjeli da budu vojno-sudski časn.ci. U tom internatu pi.tomci bi imali pored hrane i izviestan ооIdatak za dnevne lične izdalke. . Vrijeme u ■|6vom internatu računa se u odsluženje jvojnog roka. Konkurs će se naknadno ras­ pisati a prvenstvo će imati zdravi i za vojsku sposobni kandidati, koji imadu je­ dan ili više s mestra na jurid.čkom fakul­ tetu. Musi: iranska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. II. emisija dionica, ovog domaćeg novčanog zavoda s uspjehom je zav šena 31. prošloga mjeseca, pa njegov uplaćeni donički kapital iznaša sada 7 milijona kruna. III. emisja za povišenje d.o niCkog kapitala na K 10,000.000-— u toku je i trajaće do konca decembra ove godine. U avgusiu ove godine otvorila je Mus.imanska trgovačka i obrtnička banka za B. Ji H. svoju podružnicu u Bos. Novom, 20. io v o g m j e s e c a o t v a r a p o d r u ž n i c u ju B o s. B r o d u a u decembru o. g. podjružnicu u Bugojnu. Sred.šnjica Musi manske trgovačke i obrtn čke banke — kao i sve njene podružnice — bavi se osim sv m u bankovnu struku zasijecajuć.m poslovima i trgovačkim poslovima za vlastiti i tugj .račun. Podružn ca u Bos. Brodu ima i svo,e spediciono odjelenje. Kancelarija i maga­ zini podružntae u Bos. Biodu nalaze se blizu žeijezn.čke stanice vis-a vis Hotela Jugoslavije. Obveze Devizne C e ntrale.— Ministar Pinans ja naredio je da sva lica ili firme, koja imaju svo e obveze date Deviznoj nego i žene, staice, starice i nevinu dječicu. Centrali za obezoegjenje valu.e, od danas |Pa u roku za m e s e c d a n a i s n u n e i Nesumnjivo je da će ove mjere kod ovoga r e g u l i š u s v o j e cbaveze na taj način, očeličenoga naroda izazvati još ogorčeniji [Sto će osiguranu stranu valutu položiti kao oipor. Načelnik od Korka mogao je dugo ti do sada državnoj kasi in ko.espodentu gladovati, pa će tif torturu i njegovi sugraJNarodne Banke ili korespodemu Ministar­ gjani strpljivo podnositi i ako ih Englezi, stva Finansi.a u inostiansivu i za m i pri­ jaukom starih i nejakih uspiju umiriti, to miti odgovarajuću vrijednost u dinar ma. Ko u ovom roku ne ispuni svoju oba­ će biti samo privremeno. Prvom prilikom vezu Generalni inspektorat upotrebrće pre- gnjev će ugnjeteuib još većom erupcijom n u njemu najsirožije mjeie. provaliti i klica slobode moraće na povr­ Trgovcima na znanje. Dobili smo veću šinu izaći. Ovo nije samo i jedini slučaj, količinu kafe i pirlnča, koju rasprodajemo koji zabrinjuje englesku dipiomatiju. U juž»rlo jeftino, dobili smo veću količinu manu- L oj Africi je na pomolu novi nacionalistički lakturne robe, engleskih Stolova, porheta, Ipokret. Znamo kako je mučna borba bila lifona, satena, šamija Itd. U interesu ]e svakogj u tim krajevima. Ona vodi tu istu borbu u trgovca doći i vidjeti naše cijene prije nego Carigradu radi prestiža, u Maloj Aziji radi lobu kupi na. drugom mjestu. Mešiuović i preko Grka za osiguranje toga prestiža i pajraktarerić, Sarajevo, SaračL I o.ezbegjenje svojih ogromnih kapitalislič- I StfairiF a. golišsvizam u Rusiji kih interesa na cijelom bližnjem Istoku. Ogorčenu borbu vodi u Persiji i Mezopo­ tamiji, a lo joj se isto sprema i u Indiji — Bečki liječnik Dr. Wllhelm H ah n napi. Poteškoće Engleske. državi ogromnih dimenzija. Ne mislimo, da sao je jedan članak u »Neue Prele Presse« Promatrati i Iscrpno pratiti danas po­ će boljševici moći i imah vremena i' prilike od 9. o. mj. o boljševičkim današnjim prlll. litičko stanje Evrope je veoma teško, jer da prodru u Indiju. Ali njihova intenzivna kama u Rusiji. Pošto Je članak vrlo intere­ promjene nastaju svakog časa. U mjesto i dobro organizovatra propaganda učiniće santan t pošto potječe od Jednog inteligent­ rasčlanivanja opšte političke situacije u svoje, jer Indijci već odavno vapiju za slonog očevidca — mi ga u cijelosti donosimo: svijetu, a naročito u Evropi, u mjesto iz- b-vlorn i rade na tome. polju. Dr. H a h n piše: »Pošto sam se nakon vogjenja logičk.li zaključaka na osnovu Ona mora sada, kada vrijenje u Indiji petgodišnjeg ropstva Iz Rusije vratio, želio svakidanjih stvarnih činjenica velikih i ma­ uzima sve većeg maha, da reorganizira in­ bih, da svoja opažanja o sovjetskoj vladi' lih laktora, mi ćemo se zadovoljiti i po­ dijsku vojsku — na bazi protivnoj ugoyoru služiti raznim izjavama,, rezonovanjima i sa Indijom — i da njome brani petrolejska objelodanim, tim prije, što sam opazio, da jei zaključcima nezavisnih evropskih političara, polja raznih Rokefelera u Persiji i Mezopo 0 istinskom i pravom stanju sovjetske vlade i čiji je rezime: da se posljednji čin ove tamiji, gdje i sada održava vojnu snagu od još uvijek u našem društvu vrlo malo po­ znato. vđike svjetske drame nije još odigrao. 200.000 ljudi. Vlada boljševika traje evo trt godine. To je jedna velika istina, koja nam se To i siično čini da raste pokret za s Samo onaj, koji je sam pratio silne promjene sama nameće kao logična pošljed ca stega bodu i svaki dan izbijaju na površinu ra; onoga što je vel.ka borba naroda sama agitatori sa raznim agitacionim srestvinia u kućanstvu države, kao i pojedinog graglasobom posijala, a što oni, koji su rat kojih, kod engleske netolerantne i nekon- nina, može makar donekle imati pojma o sta­ zvali nijesu toga nikako željeti. Š;a više sekventne nutarnje i spoljašnje politike, ni­ nju u Rusiji. Nije mnogo rečeno, ako kažemo, da ni­ oni su ratom htjeli da spriječe to umno kad nije teško naći. Kao najbolje sredstvo, razvijanje naroda, kome je, ali polagano, i indijskim agitatorima, služi mirovni ugovor gdje kamen s kamenom zajedno ostao nije. Sovjetska vlada je počela najprije da uni­ sama kultura put koč la. Rat je to ubrzao, sa Turskom. Ovo pitanje razđražujući dje­ time što je narode raznih rasa i kultura u luje i na same Induse (niegjusije) jer svi štava, sve što u novčanom svijetu vrljedL dodir doveo, upoznao i razot rio sićušnost arijski nare i smatrali su i smatraju Tursku Odmah je uništila sve vrijednosne papire, mnoge uobrežene veličine. Sjeme je palo izvorom i osloncem buduće slobode azij­ rente, državne blagajne, sve dionice banaka 1 ostalih dioničkih društava. I to sve Jednim na plodno tlo, pa sada klija i buja na sve skih naroda. U nadi da će razdražene duhove umi­ potezom. Konfiscirala je u bankama sve če­ strane i sve umjetno postavljene zaprjeke pred sobom potiskuje. Zato su sada za­ riti, Engleska im je pružila neke sloboštine kove, svo zlato i srebro 1 proglasila ga dr-i okupljeni svi oni koji hoće da stanu na put — naravno u engleskom smislu, Raspisani žavnim vlasništvom. Sve privatne pologe u. ton.e prirodnome razvitku ljudi i slobodi su izbori za nekakav nazovi parlamenat, pa bankama je zatvorila, a izdavala ie samoi naroda. Zaokupljeni su time svi oni, koji da bi se naročito udobrila muslimanima, 500 rubalja mjesečno onim, čiji su novci bili, nepr rodnim putem uspostaviše svoju moć osnovala je i jednu novu muslimansku Uni- pa makar oni imali i stotine hiljada uloženog na tugjim narodima, uzurpirajući njihovi verzu u cilju da što više podvoji Induse i novca. Poslije malo vremena izišao je dekret, ?1 obodu i slobodno razvijanje. Čini se d; muslimane. Ali agitatorima za slobodu us­ kojim se u korist države oduzima šav novaft i ovi idu puiem bivše Austrije, Magjarske pjelo je, da su muslimani listom ostavili tu preko 10.000 rubalja. i Rusije. Tuko п. pr. Engleska, ta svjetska novu Univerzu i da su, u pojedinim mje­ Tako je u Rusiji preko noći postao sav sila ima sade pune ruke posla. Štrajkovi, stima, kao i u Bombaju, zakijučiii da bolje stojeći svijet go prosjak. Ali i to Je bio razni financijski problemi, snižavanje ratom glasaju za novi »parlamenat*. Agitacija se samo prvi korak. Počelo se^jduzlmati jednoj povišenih razn.h poreza, Irska, Indija, J^lus vođi sada još da se svi Indijdi odreknu svih za drugim. Sve privatne kuće skuplje od Naslovi engleskih, da bojhoiuju za­ 15.000 rubalja su bez ikakove naknade od­ Afrika, Eg pat, Persija, Mezop'v m a i tijela, engleske škole, advokati uzete i proglašene državnom imovinom. Po­ mnogo drug h sličnih piianjp, zaokupilo je kkonu.' cici da se odreknu služba i što se država, a ni pojedine opčine nisu bri­ veliku svjetsku državu, koja, za sada sudnice, rorez. u stanju da uguši ni sam irski pokret, da se ne p nule o tom svom novom Imetku, teško Je Engle:.. "tka morala je to izazvati. koji uzima opasan kar: ег u jednom od danas naći u Rusiji knće, koja nije trošna I Š a više tamo će morati doći i do opasnih glavnih centara cijele uicči i sile. opala. Neke općine, kao na рг. n Taškentu, pokrc jer je ta ha Engleska, za vrijeme Pored svih dosadašnjih rт , esalija u uvidješe nakon dvogodišnje sovjetske vlade, rala la V ma slobodu, kakvu imaju Irskoj pokret se širi, uzimc e jačeg da je ipak bolje da kuća ima gazdu, koji će' j i ; kao š.o je ima Austra­ maha, pa sad više ne p rnjažn davanja šam ot, i a se za nju briniti i ponudiše prvašnje vlasnike, i Kanada. Sal ona o to­ »sloboda*. Na veliku zabrini ost velikih lija, južna k' da ih natrag prime. Kakav je to bio Danajev me nećeni čL'je, nego bez pitanja engleskih diplomata, pokrc. za slobodu i dar najbolje se vidi odatle, što Je većina vla­ pobune prelaze čak i u Škotsku. U Glas- roda šalje .utjske čete u borbe u Persiji i snika tu ponudu odbila. Kućna se kirija nije govu, u Oraužholu irski sinfeinci-. ci su Mizcputamiji. uopće plaćala, a popravak kuća Je tako skuft Pored Indije i Egipat je na dnevnom opljačkali svu silu municije i pušaka, pa redu. Kako Engleska smatra, da joj je Egi- da se nije moglo ni misliti na popravljanje.' na »luuvima zidovima napisali, da jeC to sve UU' ođ.»ч »a tsauiaoiJ, Ud 1U avc , , , , j • Vlasnici kuća su bili većinom Iz svojih nešeno za irsku republikansku vojsku. Sad i Pat ^ d a najmanje potreban, kadima uruc. kuća protjerani 1 smješteni u mizerne male, kulturna Engleska, koga se »borila za slo -:Djn3V- Cal,grad’ Paleslmu' MezopotamiJu stanove. bodu naroda« laća se sredstava, koja je i 1 Persiju> 003 popušta prema ПЈТ ’ ° StaV' Upravnikom kuće bio Je postavljen naj­ upotrebljavala protiv neprijatelja. ipak sv°ju pos:dJ a *a n i. V UT . stariji megju stanarima, koji je preko volje Ona hoće, da taj zaista vrlo otporni | гсп)'е т da. je v,:ć uf ela. " do£ lj,tl SV0J°J vršio taj teški i mučni posao. . . . . . . . _ *. -slami staroj žalu želji nsnnstavliaiiiri uspostavljajući kraći mrt. put, nreko preko narod prinudi glagju na poslušnost. IzraMnogi stanari u kući, osobito oni, koji Male Azije, Palestine, Mezopotamije i Pergjen je plan za blokadu Irske i za prekid su pripadali vladajućoj grupi kao činovnici svih saobiaćajnih siestava u zemlji; 4.000 sije u Indiju. Dok s jedne sirene ovgje popušta, že­ itd. držali su se višim od ostalih, koji sa željezničara je odmah oipušteno. Ovim leći da se bar za izvjesno vrjeme otrese to morali trpjeti. mogućiti trgovina kao i prevoz pot­ tamošnjeg opasnog pokreta, u pariamentu, Nastalo, je stanje samovolje I sile. To Je rebnih životnih namirnica; prestaće dakle u Londonu se već pojavljuje bura prot' tako daleko, da su znale t zv. stansaobraćaj u zemlji pa i poštanski tako, toga „popuštanja" jer ne smatraju da je bene komisije po tri bračna para stjerati ■ da će Irska, kako od vanjskog svijeta, tako dovoln o osiguran kraći put u Indiju. jednu sobicu, da mognu dobiti mjesta za so­ njeni gradovi megjusobno biti potpuno Tako je ova velika sila, pored sve svoje vjetske kancelarije. Ovo je karakteristično izolovana. Policija je pristupila zatvaranju neizmjerne moći i bogatstva, zaokupljena konfiskovanju radnja sa namirnicama, a najtežim problemima, koji su kao avet tje­ za moral, koji vlada. Sve većim širenjem sovjetskih kance­ počela je i razgoniti seljake koji u varoš rali i pod čijim su teretom poklekle i srudonose životne namirnice. Vješanja, ubija­ šle se sada samo u Istoriji poznate svjet­ larija nastala }e u Rusiji nevolja sa stano­ nja, hapšenja i razna gonjenja nijesu us­ ske sile; a ti isti problemi prijete joj, da vima, kakove nema nigdje na svijetu. Cijele porodice stanuju u željezničkim pjela i sad ova kulturna država pristupa postane žrtvom posljednjeg čina svjetske najdrakonskijim represalijama. Ona hoće da drame, koji se, možda u skoroj budućnosti vagonima. Uza sve to nema nikakova Iz­ gleda, da bi se ovol bijedi pomoglo, ler |б od'grati. pomori glagju ne samo borce za slobodu, ___ MODERNO UflćaJ-NA OBUĆARSKA RADNJA M A H M U D U U B O V iC 1-3 na magjcrskom kr. tehnološko-obrtničkotn muzeju u Budimpešti ispitani obućarski majstor i apsolvenat bečke stručne škole. Izragjuje sve vrsti cipela u svakoj boji i fazoni. — Najbolji materijal. — Elegantna i brza izraoba. — Cijene umjerene. * Spsclalista u a er. fazoni. —Teiefon broi 761 S a r a je v o , Ć u k o v ić a u l. b r o i 8 �Strana 4. svako podizanje novih 1 popravljanje trošnihП л Ј Ј е 1а |F F F ? 8 B B B E 3 8 8 B 8 8 B E O G B O B B B E 3 B B 3 Q S B B Q zgrada isključeno. U Moskvi na pr.. gdje je Ш О ^П О Г а. i |j (b:oj stanovništva pao na polovi-i, nije moDa bi se izbjeglo netačno tumačenje рге-|[У) jguće dobiti jedna sob«. Išlo je stanje u Petro- daje monitora i patrolnih čamaca od naše ш | Krađu, gdje je broj stanovnika od IM mili- strane. Savezničkoj Podkomisiji za Jadran-|(J] |juna spao na 400.000. sko more i Dunav, dajemo ovo obaviješteiijc: [JQ Ništa nije bolje ni s ogrjevom, svjetlom, 1. Kpntingennt jedinica, koje imaju bili 'vodovodom, klozetima u stanovima itd. Teško predmet rada ove pođkomisijc u koliko se \j] Igraslaninu, koji zapali svjetlo poslije dozvo- nas tiče, jeste 10 monitora i 8 patrolnih ča- (XI jlicnog vremena. maca bivše austro-ugarske dunavske ratne CD 0 ogrjevu nema ni govora. Prošle zime flote. 123 Izvrsna orijentalna jela. Cijene umjerene. Je bilo dozvoljeno « Taškentn, da se sijeku fstorija toga kontingenta Je ova: I (a: po ulicama krasne aleje visokog drveća zva­ Prema glasu primirja od 13. novembra | lS nog »karagač«, drvela, koja samo u Taš- I91§. godine neprijatelj je bio dužan predati 12 3 ,kcntu rast«. Isto se tako postupalo s alc- б monitora Saveznicima u Beogradu. Pre- C Preporučuje jjama u Samaškandii, Kokanđu i drugim tur- daja tih monitora sa još dva patrolna čamca' C Ikestanskim gradovima, te okolini .Moskve i . « „ i „ Trubridžii. vrimvnom tomood.nt. i в д р н в н н н р н и в в в в в п ј з в н в в в в в в в в в в в в ђ | l ’etrograda. i Prema komunističkim principima nema savezničke ratne flote na Dunavu. Admiral I ELS З И Е Ш Ш Ш Ш з privatnog vlasništva, radi čega s« zarcaale Trubridž je povjerio na čuvanje ovu flotu [ daljnje konfiskacije. našoj Kraljevini. Navešćemo ovdje nekoliko markantnijih: 26. juna 1919. godine predala se koman­ zaboraviTe posjetiti na Najprije se počelo konfiscirati luksus, kao dantu odsjeka dunavske ratne flote, engieprvom mjestu eim dosjete automobili, klaviri, perzijski ćilimi, kočije itd. kapctaini Nagardu, madžarska dunav­ To je sve podržavljeno — nacionalizirano. ska ratna ftotiia sastavljena od 2 monitora Napokon se počela oduzimati »garderoba«, 4 patrolna čamca. Ova je flotila onda doodijela, kaputi i tako sve do gaća i košulje. data ranijoj, koja je bila na našem čuvanju. Sve Sto je ko imao, oduzeto mu je. Na­ Novembra 1919. godine engleske vlasti stala je besprimjerna pljačka sa zakonom u poslale iz Pešte još jednu flotiiu sastav­ ljenu od 2 monitora i 2 patrolna čamca, koja .u d . Oduzete stvari su se nosile ili u narodnu je takogjcr bila dodala ranijem kontingentu. banku, da budu pokriće papirnom novcu, ili Prema Sen-Žermenskom ugovoru, su predavane u skladišta za robu, odakle se .čl. 186., svi monitori, torpiljeri i oružane s vremena na vrijeme dijelile radnicima. — lagje dunavske flutilc imaju se predati savez­ jDaklo savršeni komunizam, jednom otmi, a ničkim i udruženim Silama. Dalje, prema istom ugovoru i prema drugom podaj. A sad nešto iz života n ruskim grado­ Triianonskotn ugovora, Austrija i Ugarska vima. Kako se danas živi u Rusiji? Je li u imaju prava na držanje patrolnih čamaca na njih veća skupoća nego u nas? To obično pita Dunavu radi policijskih ciljeva, po tri i više. I Југослав енска ком ерц ијалн а банк а дион. др. Konferencija ambasadora ;e svojom i Jsvijet na svakom koraku. Ja ne bih nikom preporučio, ni najvećem luknm od 26. maja i 20. septemb’Svom neprijatelju, da proživi samo jedan mje- a na osnovu, kako ovih vgo' jra, tako i ugo­ ,scc u Moskvi, Petrogradu, Samari ili u kom vora o primirju od 13. novembra 1918., rije­ šila, da se nama ustupe t monitora iz kon­ Idrugom većem gradu Rusije. и з ■ Svijet tamo uopće ne živa, nego se odr- tingenta označenog ’? primirju, koji čini 6 која fcc обдршпватл у просгорлјала, балко (Нојводе Стело оба-ia 6.,oj 8) дне -1. ловилбра, 10.0. у 4 .ara иослије подпо. i žajc na životu u neprestanom strahu, da ne monitora, a 2 Rumuniji, Dalje da se Austriji ustun patrolna ;budc zatvoren, da ne skapa od gladi, u očajarsku. Što Jnoj borbi, kako će doći do kore hljeba. Na- čamca, a toliko rezerviše i z ] К )пстатирап,е, да je темељ ia главилца паљаним потписппаљем и 4, od ko­ ,'rod je razdijeljen na četiri pajoka (razreda): se tiče ostalog broja mentora уплатвм pana, mio vcranoiu.eii.e приједлости отстуиљен,1Х филшала БрлтскоSi. fizički radnici: 2. poslužitelji u sovjetskim jih jedan nedovršen, *In», tri e imaju dati '• JiapcKO Lci'u.-e д. д. у CapajuBV, Мопиру u Бал.алуц.1 те оиредјељеи.е 6poia kancelarijama; 3. intelektualni radnici, k ao i Dunavskoj Savezničkoj Kc Libili, a Rumuuiji j ди' i' , UD'je со ииају sa otcivu дати Бригскг.-Угарекој Бавцл д. д, у Будц.\шешги 2. Питање, одобреи,о u углаиљпл.е правила. učitelji, liječnici itd. i 4. svijet bez zanimanja, jedan »Im 3. Onapaii.e вакл.учка о коисттупрању друштва. Rnzumije se po sebi, da nam pripada ? ,U ove zadnje se ubrajaju trgovci i sve ostalo 4. Ичепоиаљц рашттељства друштва § 105 трговачког закоиа и избор pravo na naknadu troškova oko izdržavanja 11 Igragjanstvo. надзорног вијеки. 5. Иодијељеље абсолуторша утемељптељпма друштва. Prva klasa dobiva jednu funtu 0/, kg.) svih ovih jedinica, dok su bile na čuvanju kod nas. (Prcsbiro.) 999 За мемељител>е друштва: f lp . CpeJiKO П е р и ш и ђ , апвокат kruha na dan, draga 'A funte, treća 'Л funte, C a P i f it e ааш Sarajevo, fiiilutinoviča (Kolarova) ulica br. 8. I A li eff. K s r a d ž a . Ne u S a r a ie v o m anufakturno i kotonSJalna ra d n ja ’M ešinoĐić i B g jr e lto r ouiO п о зи в чсти?у*зргЈу1;у главиу екупштзгиу Днгокн ред: |В četvrta ne dobiva uopće kruha od države, ;a bez državnog skladišta nemože ge kraha ■uopće dobiti. Cesto puta se desi, da samo radnici dobiju krali, a dragi ostanu praznih ruku. Tako se brine sovjetska vlada za svoje gragjanc! Nije onda čudo, da je špekulacija sa živežnim namirnicama dosegla nevjero-. ntnu visinu. Rad »izvanredne« komisije je u ivakvim prilikama iluzoran, i ' A sada glede nošnje gospogja. Kakova je sada moda u Rusiji? Mnoge me dame jovdje u Beč« pitaju o tome, a ja se snebivam П ljutim, da se uopće može tako pitati. Iz itih pitanja vidi se, da naš svijet nema ni 'pojma o prilikama u Rusiji. Boljševička strahovlada i krvava revolucija je tamo u istinu sve izjednačila. Još i danas ne usu-1 gjuje se nikakova gospogja da izagjc i u tčcm dragom, osini proste pobuljnče. Boljih Jiaijina i čarapa već odavna nema, a nepojdcrnne cipele bi pobudile veliku senzaciju. Isto tako je 1 nosala muškaraca. Ru>ka rad­ nička plava ili crvena bluza dominira. Na glavi obična radnička kapica, a na rogama proste radničke (Л Me. Najcleganlniu Je »djeda: vojnički kaput, kojeg crvena vojska р paradi nosi. Sve Je uništeno od о:клпа bollšcvlčkokomunisličke revolucije. Op. Ur.: I još se nalazi u našoj državi elemenata, koji ne I Icjro 1 principijelno pli­ vaju komunističkim vodama, nego samo za * a, što pod toni firmom lioćc da manifestiraju * voju mržnju protiv ove i ovakve naše Jcfcistveiie države. Ne bi zgoreg bilo, kad bi 3 akvi elementi osjetili na svojoj koži bič so- v i ■jclskih komesara. ŽENSKI MODNI SfilsON PETAR f ! Odgovorni urednik Ali eL Raljevlć, A fc S K S ie S arajevo , Aleksandrova ul. 65. Preporučuje veliki Izbor ženskih najnovijih šešira Iz samta, filca i velura prve vrste po vrlo [effinoj cijeni, kao i bogati pribor za krojače, krejačice, modisiice i ručni rad. ( Posluga solidna I fačna. . . . . . v . _/ Knjižara Sarajevo. Trgovina rnuzlbatlja ! materi« Jula za pisanje 1 rtsanje. Bogato slovurišfe hrvatskih I srpskih knjiga. Р Telegr: Drvaradolčlć Telefona broj 336. DRVARSK A r a d m a Raeloičić, SalaHđ i Comp. Kralja Petra ulica broj 41 £ ( Г О Ј 1 £ 1 7 9 Vcjvode Stepe obala broj 6 Posreduje u svim poslovima sa gragjom 1 drvefom. . upuje 1 prodaje sve vrste gragjevnog materijala, čumura I drva za gorivo na m a lo I v e lik o . Gene umerene, naročiti popust sfolarlma. •bosanske Pošte«. Snrtti«va) 5I Л � https://kolekcije.nub.ba/files/original/359055e1089bae3d7b31e1dc5ca44460.pdf 0788f1088d4cbcc041884cc74e1bf077 PDF Text Text Poštarina plaćena JUuA'TČ. Oglasi se plaćaju: I cm' po 1 K 50 h. ;Vlasnik: Šerif Amautović Uredništvo I admin|strscl]a: Klemansovljev trq kod oflcirsko| doma. — Telefon broj 581. N E Z A V IS A N n U 5 L i r W N 5 K I L I5 T Sarajevo, ponedjeljak 22. novem bra 1920. Broj 10. To je piščeva velikodušnost toliko senIz b e zГ u m11IS. o- In' e• a m b i- koalicija lzbore- Tilio izborni ie onasporazum pozna<a sa* kDemokrat­ ratkovjeka timetaina в Ш 1 /1 da prelazi u plač i jadikovanje i cije. sj Svaka nova politička grupa ili stranka, pri svojoj pojavi ili nastupu na političku arenu, razvijajući svoj program i stanovište u politici, iznosi ujedno i razloge, koji su « rukovodili da se odijeli od postojećih nliroj Z’ORB \ ponedjeljkom, _..,_đom i petkom. -Predplata60 dinara g od iš­ nje. — Za inozem stvo 80 'dinara. Tromjesečje i po­ lugodišnje u srazmjeru □ skom i Težačkom (Divljan— Perin) strankom, koji je demantovan sa obje strane. To je bio drugi poraz. Vodstvo ,M . T. S.* nije se zaustavilo na tome. Da pred izbore dokaže potpuno straha I svoju polit.čku nesposobnost, p edskazuje novu političku preobrazbu i po­ litički pehlivanluk. Kada je umislio da je onaj dio srpske javnosti uvjerio kako naša akcija neće imati uspjeha piše ovo: .T o ne će da vide oni, koji su dali kuraži ovom čovjeku da se pred svjetom pokaže. Sljepoća je kod njih redovna po­ java. Nije davno bilo kada su om i ,Pravdu* gladili isto ovako kao sad Šerifa i predpostavljali njene vogje našim ljudima. Danas šalju Ser.fa na .Pravdu*, jednako napadajući nas.* Pa šta ovo znači? Sta znači ova tužaljka piščeva — u isto vrijeme kad napada onaj dio srpske javnosti, keja je naš pokret simpatično po­ zdravila — nad tim faktom da je ta ista javnost predpostavila nas njihovim ljudima. Zar nije ovo nespretno prikrivena po­ nudi po kojoj su oni spremni u cvijetu a >jt mladosti i političke karijere da pre­ kinu St. r:ncipijeInošću u politici i da licituju ss ’.čkim ubjegjeujima, koja ih povedoše t bu protiv nas. Tako iz je d a .Muslimanska Težačka Stranka* u pravom svjetlu, i njezlha .p o ­ litika' kbju vo s izbezumljene političke ambic megalomanije. Ovo napisasmo ne samo za Muslimane nego i za drugu jav­ nost, da se -na ko je principijelan i ko vodi politiku otvorena čela, a ko je spre­ man na ovanje sa načelima i političkim uvjerenjem. I? upa i političkih partija ili razlike u »hvaт ‘Z OŽ‘la * naPokon “ Itanju L i u političkom, mmcioiielne principijelne i programatoroeramat- 26' bro^ ”Glasa Težaka svole Pol,t,čko stanovište, nebi li barem donekle opravdala Iske ili taktične naravi, koje joj ne daju da rezon svoga opstanka i samostalnog Etsajedno ide sa postojećim partijama. To je na izborima. ^o b ičaj u svim narodima i u svim državama> Povod za tu političku izjavu dala im oni bili na najnižem stepenu poje začudo pojava nšeg lista, koji nije itičkog života, pa i kod nas. nikakvu namjeru da se bavi ovakim jednim Izuzetak od toga pravila u političkom političkim „pokretom" koji ne igra nikakve ivotu učinila je kod nas jedina .Musliuloge u našem političkom životu i koji je mska Težačka Stranka*, koju je pokresam sebi vezao ruke i odrekao se bio voiulo nekoliko mladih i ambicioznih ljudi u gjenja samostalne politike. Ali kako je „Glas laju mjesecu o. g. Ta je stranka jedva Težaka prešao ćutke preko naših progralospjela da tek sad pred izbore nakon šest matskih tačaka i napao nas samo radi to­ ijeseci opstanka i .političkog* rada izagje svojim stanovištem u politici. Već iz ga 4o smo nazvali Beograd i Srbiju veliko­ imog ovog lakta jasno se vidi da nisu dušnim, mi smo morali u jednom od postojali stvarni uslovi ni subjektivni ni šlih brojeva da im odgovo.imo t da prikaobjektivni, koji bi opravdavali osnivanje žemo našem muslimanskom svijetu tu neko­ Ovakve nove stranke, a pogotovu su licinu mladića u pravom svijetlu i da im pri­ pretpostavke otpale, kad se u javnosti redimo pri drugom istupe treći poraz. tnalo, da novu stranku pokreću i vode Govore da vode principijelnu politike Jadi. koji stt u politici bili već opedjjeljeui i radi te priucipijeluosti valjda su p o k u d i I koji su ostali i dalje u političkoj partiji da stvore razne izborne kom): se i da kojoj su pripadali. U koliko su ti novi osnuju političku muslimansku težačku stran­ , političari* iz dvije stranke pisanjem u ku, i pored toga što sam. vele da: „Ple­ Stranačkom organu .G las Težaka* pokazi­ mensko, vjersko i pokrajinsko razlikovanje, vali svoju političku boju, ona se nije ništa kao princip u prolaznu tačku vogjenja po­ razlikovala od političkog sbvatanja i poli­ litike smatraju opasnim ne sa m o p ; tičkih načela, koje ispovjede i ona politička i po narod, nego i po dotično pleme, do­ stranka iz koje su potekli. Ako se uzme u tičnu vjeru i dotičnu pokrajinu." obzir da je .Muslimanska Težačka Stranka* Dakle svjesno rade protiv ubjegjenja, ■ boibi upotrebila iste metode i uzela na protiv svojih principa, iz nužde i privreme­ nišan iste one političke stranke i grupe, no kako vele. koje su pobijale već postojeće stranke, onda Prikazuju se nacionalno svjesnim par­ U broju 6. .Domovine* donijeli smo se jasno vidi da tih nekoliko mladih ljudi tijama kao svjesni nacionalisti omladinci, nije imalo objektivnih razloga da pokreću koji hoće da muslimanski svijet nacionalno domaću vijest, u kojoj smo iznijeli, kako je novu stranku. osvijeste, a u polem ci protiv nas razdražuju Dr. Hrasnica u oči bajrama otputovao u Pa ne samo to, nego glavni vogja i i golicaju megju muslimanski svijet umje- Beograd, odak|p se vratio osmi dan bajrama i kako je .Pravda* prikazala, da je to puto­ Ipokretač ,M. T. S.* g. Šukrija Kurtović, (tno utuieni i antagonizam prema »(koji je bio i ostao član demokratske stranke, (bima pravoslavnima, prema srpskoj oslo- vanje Dra. Hrasnice .u narodno predstav­ odbio je da stranka vodi samostalnu poli­ bod lačkoj vojsci koja je bratski došla ništvo u svrhu vršenja svoje poslaničke dužnosti*. Mi smo ustvrdili, da to nije istina. tiku sa zahtjevom da .M . T. S.* mora biti bratski dočekani, protiv Beograda, jlilijala demokratske stranke. Ta je izjava gaju se nama što smo nazvali Beograd Šta više mi smo ustvrdili, da Dr. Hrasnica pala na konferenciji, koja se držala u ured­ vel.koduSnim. Zar ovo nije dvoličnost? nije za vrijeme bajramskih praznika putovao u Beograd u narodno prestavništvo u svrhu ništvu .G lasa Naroda* u proljeće o. g., a Zar nisu ovo one iste metode koje upotre- vršenja poslaničke dužnosti, jer narodno kojoj su prisustvovali osim g. Sukrije Kurtobljuje „Pravda" i s kojima nastoji da pri­ predstavništvo tada radi bajrama nije u opće v k a i g. g. demokratski poslanici Hamid dobije pristaše megju Muslimanima?! Ža­ zasijedalo, nego je išao radi gešefta. Za taj Svizo i Ibrahim Sarić. Tome se odlučno losno je kad tako pišu omladinci i svjesni put je naplatio od .Muslimanske centralne usprotivio jedan, — koji nije bio politički opredijeljeni demokrata — učesnik konfe­ nacionaliste, protiv jednog pokreta, koji nosi banke* veoma mastan putni troškovnik i rencije, kome su nudili i vodstvo akcije. i ističe otvoieno od prvog svog istupa baš ako ima besplatnu željezničku kartu i ako jc za te dane primio od narodnog predstavništva jOstali su šutjeli i time prihvatili mišljenje to nacionalizovanje. Koliki je strah uhvatio pisca političkog dnevnicu po 360 K svaki dan. Mi evo po­ g. S. Kurtovića. Naiavno da je ovaj morao da napusti cio pokret, u kome je prevladalo ekspozea (a koji je prihvatilo i „vodstvo") novno ovu stvar iznosimo i tražimo razjaš­ pred crnom budućnosti, koja mu se otvara njenje. .Pravda* je 3—4 riječi o ovom rekla [mišljenje g. Sukrije Kurtovića i kojim je on avn«o uz privolu .vodstva* sve do sada uakon ishoda izbora, vidi se iz ljubomor- i obećala javnosti objasniti ovu stvar — pa ia štetu i demokratske stranke, i svih Srba nosti, kojom prati naše uspjehe kod jednog zašuti kao riba. Deder .Piavdo*, deder Dre. nuslimana i pravoslavnih. Pieko ovoga se dijžla srpske javnosti, pa grdi taj dio srp­ Hrasnica unesite u ovu stvar malo svjetla. ** incideqta prešlo i kako je stranka sama ske i nacionalne svjesne javnosti, grdi što To traži Vaš obraz i Vaše poštenje. sebi oduzela mogućnost da upliviše na naš je lijepo primila i pozdravila naš pokret i .Pravdaški* poslanici Dr. Spaho i Dr. politički život, ostala je njezina akcija u opominje da je naš uspjeh negativan. javnosti nezapažena, osim što su novine „Negativan, veli, ne radi pogrešne osnove Hrasnica za ovo osamnaest mjeseci u na­ ‘ ićivale ili konstatovale da je nova toliko koliko radi ličnosti." Velikodušni ne­ rodnom predstavništvu progovorili su četiri stranka filijala demokratske. To je bio prvi prijatelj upozoruje svoje protivnike na opa­ puta, koji su govori sadržavali možda naj­ snost koja im prijeti. Ako nije pema nje­ više 800 riječi. Za to vrijeme osim nuzporaz. Prvi zapravo politički istup .Musliman­ mu Beograd velikodušan on je prema Beo- gredniti beneficija primili su u ime dnevnice ske Težačke Stranke* pada u vnjeine pred giadu. 1460.800 kiuna. Dakle za svaki pojedini govor Iz našeg dnevgifea. aiavni urednik: Dr. Avdo Hasanbegovič. Godina I. primili su po 115.200 K. U .Pravdi* smo kroz to vrijeme čitali ogromne često puta opravdane proteste protiv zulumima; musli­ mani se ubijaju, ovi se pale, obeščašćavanja se dog- . , progoni se množe — a Dr. Spaho i Dr. Hrasnica šute kao zaliveni u narodnom predstavništvu. Pa zar je to rad za narod i zar su to jadni i mli­ tavi narodni predstavnici*. Ovu vjiest donijela je „Domovina" već davno — pa do danas ne čusmo odgovor* ni od „Pravde" ni od Spaho-Hrasnice, — & mi držimo da im obraz nalaže, da što u javnosti o ovoj stvari u svoju obranu pro-| govore, jer ako prešute, mogu čak i nji-j hove bliske pristaše reć i: E baš gjon-obrazl, — a šta će drugi pošteni svijet reći, to za*1 sad ostavljamo. Deder guknite pitomi golubovi! Sva javnost ustala je energično protiv korupcije, koju ministar Ivica Kovačević hoće da provede sa Štajnbajsovim poduzećem ц korist domaćih i stranih špekulanata, koji se kriju za Oskarom baronom Kornerom. Mi smo u 3. broju „Domovine" donijeli vijest, kako smo slučajno slušali da je na­ rodni poslanik Dr. Hrasnica od poticajnog direktora tražio, da brzojavno dozvoli tom istom Oskaru baronu Ko neru dolazak u Sarajevo. Kad mu je policajni direktor odgovorio, da po propisima sarajevska poti­ cajna direkcija ne može takove dozvole iz­ dati, nego treba pitati ministarstvo unutiašnjih djela, onda je opet Dr. Hrasnica п* svaki način tražio, da radi prešnosti tu doz­ volu za KCrnerov dolazak istavi poticajna direkcija, jer se radi prešnosti nemože mi­ nistarstvo pitati. Jeli ovo istina Dr. Hrasnica? Dedet živ bio u interesu svoje časti progovori I Poznato je javnosti kad je Dr. Hras­ nica bio predložen za ministra, da je skoro svo srpsko novinstvo — pa i neki napred­ niji hrvatski listovi — graknulo, da to ne smije biti, jer je navodno Dr. Hrasnica kao austrijski „oberlajtnant" vješao ljude po Kragujevcu. Tada su neki ustali u obranu Dra Hrasnice, dokazujući da to nije istina, a neki su opet tvrdili da je to prava pravcata istina, pozivajući se izmegju ostalog, na anlantina povjerenika, koji je u ime antante službeno imao istražiti i utvrditi, koji su ljudi u Srbiji činili zločinstva i koji je povjerenik u svom službenom izvješću me­ gju zločince ubrojio i Dra Hrasnicu. Tada je Dr. Hrasnica megju nama osmoricom u Hasagmoj asćinici u Beogradu u uospoflar Jcvrtinuvoi ulici sa poštenom riieći obećao, da će Itioz 14 Qana onći i održan u Кга£ii|tvcu javni zbor i tim javnim zporora dokazati, da on u Kragujevcu mje Dio takav, ka to ea ;■>prijateljska Ham a prikazuje. Od tada je prošlo ne samo 14 dana, nego i 14 hefta, pa Dr. Hrasnica niti ode u Kragujevac niti održa poštenu riječ. Doktore! jeli ovo tečno? Reci dzanum štogod i Til �Kada su prije dva mjeseca bile velike naš — kako ga narod zove .Vizmajsi,,, i da mu prikažemo stanje i zamolimo, da Vincenc Havelka ima državnu .Vrlu* 5| se ovome zulumu na našu braću stane na suše, obratilo se njih nekoliko na g. Ha. . .Povela* napadajući nas neprestano put. Tako je i bilo i kad smo sve strahote velku, da pusti tu zatvorenu a v e t (vodu) 10 soba. Gledajući ovo sve, mati pok. Vuk, I naziva, da sam prišipeilja austro-ugarske poli- prikazali Potioreku i zamolili da se tome iz Klinja, da natopi, da blagoslovi, da spa­ novića sada uvigja, da je njezm Tomo j trke, naročito .služitelj Magjarske i grofa Tise', stane na put, odgovorio nam je se polje od suše; od loga nije bilo ništa, j To se odnosi na ono doba kad sam radio, Potiorek osorne: „Kad ja uvidim, da je a zašto, lo g. Havelka ima riječ da sa nje­ za što život položiti, pa tješi druge si|jJ majke, neka se priprave i neka odg.j. , da se Bosna ne prisajedini Hrvatskoj, nego dosta — onda ću potrebno odtediti“ . Tek govom tehničkom spremom dokaže. Po narodnom mišljenju ništa nema sinove, ako je kojoj ostao koji u r da dobije svoju autonomiju makar i pod na našu repliku i na opetovane molbe i magjarskim blagoslovom. Današnje .Prav- umekšao se Potiorek i telefonski naredio ovdje a moida ni u državi besp'odnije i jer će valjda opet državi trebati .p a,rioJ i daške* vogje mjesu tada ovako mislile o vladi, policiji i žandarmeriji, da dalje pog- neurcgjenije kao što je posao sa kojim se pošto nijesmo izvršili polpuno oalobogj^ i pošlo još nijesmo našu otadžbinu oCijjj jto m mom .hizmećarskora* radu; oni su g, Havelka zanima. e na svaki način spriječe. : šta više taj moj .služnički i biztnećarski* Kanali koji kroz polje odvode vodu, od austrijske gamadi i njenog smrdljiv«, 1 danas su živa gospoda Dr. Bašagić, oostaii su d u š i l a i lr m a n i, te u jesen zagušljivog vazduha. rad svojski poi%,gali, a evo očiti dokaz, Dr. Sunar ć, Dr. Dimović i Dr. Mandić Za sad Vam ovoliko od i Kad sam .plivao u najvećim magjaiskim pa Bog im i duša im, neka reknu kako je i zimu bez dobrog .hala* ne može se pre­ Trpl-ć* • vodama* i kad sam .ruku pod ruku radio bilo. ći I tako se pod jesen poljski radovi ne [ sa grofom Tisom*, da spasim Bosnu od Evo kako je stanje bilo i kako sam ja mogu u redu uraditi, jer je ue.noguće pre­ i prisajedinjenja Hrvatskoj, onda sam bio radio, a ne onako, kako podlo „Hrvatska ko ruiniranih kanala kola pregoniii. io J u č io da pokrenem jedan politički list, Sloga" prikazuje. Dižimo, da bi naše više vlasti trebale I koji bi propagirao intererese te autonoraaške Lanjske godine pofvoren sam, a ne­ o ovome da malo više povedu računa, tc — a ako boć.te baš i magjarofilske ideje. davno to ponovi i šukri ef. Kurlović u da sranje u ovome pogledu poboljšaju, ili ! U tu svibu obratio sam se na pojedine „Glasu Težaka", da sam ja godine 1912. u ovu stvar na kojoj se već oda na radi, da Atirssa našeg uredništva | i ljude u Bosni sa upitom, šta oni misle o „Musavalu" pisao članak: „Doseljenici sa se ta kanaliz.ic ja jednom uredi ili sasvim administracije je: КЈетац, ! toj stvari i ako se slažu s njome, da mi sa Karavlaških brda" („Kralj prosjak — Kralj napusti, jer narod zb ija čeka pozvane fak­ scvijev trg Hod olici s <q. materijalnom pomoći omoguće pokretanje opančar".) Ja sam tada izjavom i svjedoci­ tore, da nešto poduzmu. Kad ne bi bilo ie doms. -Telefon b oi i toga lista. Ljudi su setom pozivu odazval ma dokazao, da sam ja sa 5—6 d n gova nade i toga očekivanja, narod bi se sam Iz sdm lnlstrac je. Molimo gospod, , i ja sam sakupio lijepu svotu novaca. bio na teferičima u Dubrovniku i po Her­ svoj ptimiiivni način pomogao, ako ništa D a n a š n j e n e k e , P r a v d a š k e * v o g je , cegovini, kad su ti članci profurlimašeni u drugo, ono bi podigao barem .skakala* za pretplatnike, da nam dužnu pretplatu konca ove godine u iznosu od 40 кгцц tč a k i n j e n i i s t a k n u t i k a n d i d a t i „Musavat" i da smo o njihovom izlasku pješake. [ p o s l a l i s u m i t a d a u tu s v r h u li- doznali tek 7—8 dana nakon šio smo Ovo prikazujemo vladi, da ovolike niže otim ah pošalju. i j e p e s v o te , koje sam im povratio, kad Sarajevo povratili. U toj izjavi rekao saro, navedene brojke u krunama ne idu uzalud. Iz uredništva. Molimo sve prijatelj, lje za izlaženje toga lista i njegove politike da te člauke nije u opće pisao musliman Ovde ćemo po prilici da iznesemo samo iz našeg Kraljevstva, da nam рсшорц prestala potreba, jer je nadošlo oslobogjenje, Danas, kad me „Hivatska Sloga" napada ptatu osoblja, koje je namješteno tk o ov< saradnjom lista, da nam šalju dopise i vit koje nas je od svega toga spasilo. Da je radi moga „austrijskog" držanja i kad je u nesretne .v o d e n e a v e ti" : jesti o važnijim pranjima općenilosti iz svo; 'ovo sve istina, neka .Pravda* pregleda tome intenzivno potpomaže S.bin Sukri ef. G. upravu.ku zatvorene .aveti* mjesta. Dopisi i članci trebaju biti кга||ц 1knj ge »Muslir anske centralne banke* preko Kuitović, identificirajući se potpuno s njome u Klinjaraa god šnja je jjlata . K 36-00 pristojni, te bezuslovno istiniti, i mastiloj Ikoje .u hanke ti novci dolazili, pa će vi- — kad mi negira pravo javne riječi, jer Mašinrsti u Kirnjama . . . . 20x00 na polovici arka pisani. Naš list kao ne» [djeii kako i koje su njene vogie izdašnom sara bio protiv „jugoslavenske" „protiv- Podvorniku u Kirnjama (šta li je v.san muslimanski organ otvoren je svako« ■svotom pomagali moje .prišipetijstvo i služ- srpske" stvari — onda imam pravo da ovo neznamo)....................................... 15‘000 dobioželitelju muslimana, da u njemu tretri Jntšivo austro-magjarskoj politici*. rečeni: Te članake „Doseljenici sa rvaravlaš- Livadaru — zidaru u Muljima . . 15.000 sva važna pitanja otvoreno i iskr.no bei I Eto .Pravdaškog* morala! kih brda" („Kralj prosjak — kralj opančar") iх dvorniku kod upravnika go p. ikakvog obzira, jer smo potpuno nezaviuj napisao je i u „Musavai" profuitiraašin ■K a v e ik e ....................................... 24C00 piema svim i svakome. .Hivatska Sloga* donijela je onomadne dan od današnjih vogja „Hrvat*1:i Sluge"; Protestni zbor. — O subotnjera pr> Ukupno . . K Пил.00 vijest, da sam prigodom atentata na au­ jedan izmegju najvigjcaij.b njenih kandi­ Goirs i iroračun morao bi bili testnom zboru u aferi Slajnbajs-KovačtviS strijskog prijestolonasljednika Franju Fer- data za Koustituar.iu. Eto gospodo od vod­ najit * oš . . . . . . K 60.01)0 Kerner donijećemo u idućem broju, kojog • dinsnda brzojavno naredio svim vakufskim stva „Hrvatske Sloge" pngledaite se i po­ Dakle ukupno . K 17U.O0U prilikom ćen.o iznijeti i rezoluciju doneieni {povjereništvima u Bosni i Hercegovi razgovarajte se izmegju ■ De, pa poklopite uši. Neka g. Havelka iznese tačnu statisti­ na tome zboru. Za sada konstatujemo, di !telegrafski šalju u Beč saučešća sa izjavama ku prihoda i koristi ovoga; ako on ne mo­ e na tome zboru utvrgjen već onaj odno^ '.nepokolebive odanosd habsburškoj draa„Hrvatska Sloga" u 240. broju donosi še, -Sa molimo njegovog šefa na vladi, koji u ovoj aferi iznesosme za „Pravdaikt" istiji*. Ovo nije istina, nego ordinarna pod­ tri atorizma, a izmegj-, osla: :uan glasi da nas si prihodom i stvarnom koristi ove vogje Hrasnica-Spaho i da su i oni кишо vala. Ja nisam takove telegrame poslao ovako: „Šerif: Kad verike vode dogju.onda .v o d e n e a v e ti* koja leži zatvorena na valr ovoj hajdučiji. ,vakufskim povjerenstvima, a da je ova moja ispliva sv a k o ..." Zadnju riječ nije „Hrvat­ Klinjama izvijesti — a, ako nam ni on niSta ono bljiiše? — Jrdan put je „Ргц. tvrdnja isnuita, se .Hrvatska Sloga* ska Sloga" štampara jer jqj je ostala u reći ne može, onda molimo vladu da da" oštro napala „Muslimansku centralni ,obratni na svog braia — Hrvata poštanskog ustima šefa Dra Jurja Suteja. izašalje stručnjaka, da on o ovome svemu banku" što je ova dala za neku nemuslk ■direktora Dekauiča, da pregleda poštanske podnese tačan izvještaj. Znade se i to : da mansku sivar 25.000 K, a za „Meibam«!* Za sad ovoliko, a biće još toga (knjige i beiege tog datuma, pa će se sama Senf Arnautov’ć. je u gatičkom polju dunum zemlje nijma 2000 K. „Pravda" je tada energično zaprk •uvjeriti, da je krupno slagala. Ako joj je to nje 2000 kruna, a pola je prekopalo najma­ jetila banki, da taj nemuslimanski gest is­ Iteško, neka upita vakufska povjerenstva — nje za nekih 5C0 dunuma, što se ni danas pravi, jer inače.. . ? Muslimanska banki 'koja su sada 95% njezinih saveznika pravobragjivati nemože; da ti tu već šteta ne nije tu „podrešku" do danas ispravili, i daša ili beka zagleda u arhivu i blagajničku iznaša preko milijun kruna, bez gore „Pravdi" je o toj stvari zasutjela kao klknjigu vakufskog saborskog odbora, pa će vedenih cifara. men-stijena. žita vrše u redakcionom odbora se uvjeriti, da je ta njena tvrdnja najordiG. Havelka je za vrijeme pokojne Au­ „Pravde" nastao je radi toga neki izvjesni nainija iaž. T ehničko k ulturna uprava .G rčka-polja' strije sa svojim podvornikom vatao muve „herožu-meidž" jer je jedan dro članovi , isto tako „Hrvatska Sloga" donosi u i lepirove i znali smo bar šra radi, a da­ prigovorio, kako „Pravda" može napadali Dana 3. jula o. g. održana je sjednica istom broju, da sam ja, godine 1914. pri­ nas ni to ne radi i ne izlazi iz svvje pre­ banku, u kojoj su u ravnateljstvu dva naji kot. vijeća ovdje u Gacku, ko.om pnl.kom likom pogroma nad Srbima u Sarajevu, krasne .Vile*, a podvornik mu čuve bašču važnija člana stranke: Dr. Hrasnica i Adentje došla u pretres i rad i osoba upravitelja (tražio od generala Potioreka, da mi „za 6 nadg eda krave; bog i duša vrlo lijepo, aga Mešić, a drugi dio članova bio je za to, .G atačkog pol,a* g. Vincenca Havelke. Isa ti povjeri d ktaturu u Sarajevu, pa da ću a ništa ne mari, što narod snosi ovolike rta ie „Pravda" imala pravo napasti musli­ G. H a v e l k a d o š a o je u B o s n u iia obračunati sa Srbima. I to nije istina, troškove, zbog ovog čovjeka, za koje se — mansku banku radi tog njenog nemuslia v e ć 30 g o d i n a , a kod uas je nekih manskog posiupka, N.su se mogli spora­ rekao bih — i ne zna. »nego sasvim obratno. Ja sam tada sa dru18 godina, — njemu na zdravlje — a za igovima mi radio i uradio, da se pogromi Mi ovo iznesosmo, i ako vjerujemo da zumjeti, jer je svak ostao pri svome, alijl to dugo vrijeme n je j o š n a u č i o s r p s k ,Pravda" ipak zašuljela kao riba, tnad Srbima obustave, a evo kako: Kad sam nego i dan danas u čisto srpskom kraju će ovaj naš dopis toliko g. Haveiki naško­ (vov advokat u Beogradu. G. Ministar -vidio šta se po sarajevskim ulicama radi od švapčari. diti, da će odmah biti nagiagjen :li unasrpske imov.ne i kako se uništava od strane Imalo se je prilike vidjeti, gdje sa svo­ prijegjen i nećemo se čuditi, — jer kod Pravde postavio je za advokata pri befr gradskim sudovima g. Z vojina M. Ružir^ pljačkaških elemenata, koje je lično pred­ jim predpostavljenira (zvanično) j o š ko- uas ima i većih čuda. vodio Hrvat Dr. Dražić, otišao sam u pred- e s p o n d i r a n a n je m a č k o m je Evo iznesosmo koliku fajdu ima i na­ koji je bio okružni načelnik u Sarajevu i s edništvo sabora. Tamo sam našao neko­ mi smo se srdili, žalili, proteslvovali zbog rod i d žava od ovog posla, na koji tro ši, nedavno podnio ostavku na državnoj službi, advokaiskon lik o saborskih poslanika, gdje upravo ras­ ovog njegovog izazivačkog postupka, ali tolike pare; vlada se u ovome p larju ne želeći __ se __ rponova ------- , posveti -------- ----------------pravljaju o tim p ogromima i nakon hitnog sada vidimo, da se tome ne treba čudili, izgovara .d a nema novaca*, a kad se radi I роЛи, koji je i ranije u Beogiadu vodifc ii odlučnog sagiasja odlučismo, da Dr. Sa- što Je on kao ovakav ovdje u službi zadr­ o ov.m našim nesretnim pogorelcima i bes- Naš svijet — specijalno naše Sarajlije jletbeg Bašagić, predsjednik, Danilo Dimović žan, kada i kod naše vlade posioji ta k ih kućn cima, koji naroč.to ovih teških zimskih naju dobro g. Ružića, kao čovjeka prste« |i Dr. Sunanć podpredsjednici sabora i ja dana nemaju gdje glavu sklonuti, onda je pačna, piedusierljiva i ispravna u svakod u d i, k o j i n e z n a j u s r p s k i k a o odemo na zemaljsku vladu i da energči.o tedovno odgovor nadležnih, da se nema pogledu, pa ga za to ovim pu em i prepo­ Vin c e n c H a v e lk a . ručujemo nas.m prijateljima po Bosni I zahtjevamo, da se pogromia — tom bar­ Ne.asno nam je kakvu funkciju ima i novaca. barskom zulumu sa svom energijom stane kakvu dobrobit čini g. V r n c e n c H a v e lk a ? Još ćemo napomenuti ovo: u Gacku Hercegovini, da mu se po potrebi posla i ina put. Na vladi srao otišli za njeniku po­ J e r s v e v o d e n e ra . n j e za ka- je samo iz pogorjelog pojasa obješeno 36 Beogradu obraćaju, jer smo uvjereni, da će glavara zemlje Dr. Mandiću i izjavili mu i z a c i j u i r e g u l a c i j u u p o l j u su ljudi; u auslrijsk.m tamnicama umrlo oko im g. Ružić svakom zgodom izaći u susret, Izašlo smo došli i šta se radi po gradu. On a p s o l u t n o r u i n i r s n e i z a n e m a r e - 60, a na bojnom polju za otadžbinu i os- jer znamo da je g. Ružić iz naše sred. ne i [nije — navodno — bio cvlašten na ma i mi kao la:ci dolazimo do uvjerenja,; lobogjeUje naše palo oko stotinu naših si­ društva odn.o sobom vilo lijepe uspomene. ikakve korake, ali pošto se solidarisao s na­ rva poduzeća, kojima se dolični bavi, nova; sirotinja, ko,a ostade iza ov h naš.h Kancelarija g. Ružića nalaz, se u Beograde Kosovska ulica br. G. ma*), zaključismo, da svi zajedno sa Dr. Man- čine samo štetu narodu, a nikakovu žrtava živrla je ne samo za vrijeme rata, dićem odemo u Konak generalu Potioreku korist nego i od našeg oslobogjtnja pa do dan Iz Društva za Narodno Prosvjećivanje. Tolike troškov. r i«i vlada, a preko danas živi po rovovima i žandarmerijskim Ovo društvo nastavlja svoj rad i umoljav« *) Tada su na tom sastanku samo dva vlade narod, a nema . ...moga, koji bi zaštalama; širo inja našeg junaka pok poruććlanvve odbora i sve one, koji su voljni dl .viša činovnika bila prot.vna našoj akciji, Lda se spriječe pogromi". Jedan je od nj.h pazio u tora poslu nečeg dobrog i ko- п ka T. Vukomanov ča žrvila je u rovu, a učestvuju u radu na narodnom piosvjed* j Г sad viši činovnik na ovoj vladi. živi po žandarmerrjskiiu štalama, a varijU, da izvoie redovno dolaziti na nedeljn* Malo odgovora. Domaćs uijesti, 58 Pisipo iz unutraš­ njosti. �P rol *>■ Mruštvene sastanke, kako bi društvo moglo već u ovo] zimskoj sezoni razviti što inten­ zivniju akciju i provesti što jaču organiza­ ciju rada. Sastanci će se održavali, svake nedjelje u 10 sati prije podne u direkciji Zemaljske Ženske Preparandije, a otpočinju a nedjelju 21. o. mj. Umoljavaju se sve I ttručne organ zacije, koje nisu odredile svoga Hana u odbor ovoga društva, da to čim prije učine. — Predsiednik Slevo Metković. Referenti vjerolspovjednili poslova. .1— Za rtferenle vjeroispovijednih poslova u ministarstvu vojnom postavljeni su : za is­ točno-pravoslavne poslove g. Prota Zdravko M. Paunović vojni sveštenik I. kl; za kaJtoličke apostclskl vikar g. Ferdo Kožić, a sa muslimanske poslove imam g. Hafiz Abduselam Džumlrur, vojni sveštenik I. kl. Nama je osobito drago, da možemo ovaj Ukaz za našeg odličnog prijatelja i narod­ nog borca g. Džumhura zabilježiti, i ako mnogi i mnogi njegovi prijatelji sa oprav­ danjem žale, da se g. Džumhur ne nalazi I rt sredini svoga naroda u kome je toliko radio i za svoj rad patio i proganjan bio na sve moguće načine; sve muke, prijetnje i patnje života, koje provede kao taoc i voj­ nik u vrijeme rata, ne mogoše pokolebati ovog našeg čelik heicegovca, kome se evo sa svima nama ostvariše idelai za koj ma je vapio. Potioreko vl paragrafi. Dr. Spaho se Je na onoma tnašnjoj „Piavdaškoj" skupšiini u Sarajevu žestoko obor.o na Potio. tekove paragrafe, po kojima se sada sudi Muslimanima u Bojni. Mi p tamo gospo­ dina Dra Spahu zar su Potiorekovi para, grafi hrgjavr ? Ako su brgjavr zašto je svo' dobno Dr. Spaho u sjednici sarajevskog gradskog zastupstva onako slavio tog istog Potioreka i гаЛо je žalio, da grad Sarajevo nema nikakovog višeg odlikovanja i više časti, da se podijeli Potioreku, osim samo počasno gragjanstvo? O suda jeunog buntovnika. Na 17. o. mj. u četiri sata poslije podne proglašena je preo ' sudbenim stolom u Zagrebu osuda protiv Blaža Supeka, koji je џ prošlim, seljačkim J nemirima pucao na kotarskog predstojnika Spitera. Poslije govora državnog odvjetnika Urbanija i branitelja dra. Horvata osugjen je Supek na 20 godina tamnice sa pooštre­ njem svake godine na dan čina. ^n m n V T N A V Strana X , Tuzlanski okrug. Pouzdavamo se u svijest Muslimana tuzlanskog okružja, da će svi listom spustiti svoju kuglicu u ku­ .N ek poteče Dalmatin na Neretvu, tiju kandidacione liste, koje je nosilac Šerif Krku i Cet na i nek oslobodi hiljade i ef. Arnautović hiljade obilatih ravnica, podušenih od vode, Plevljanskl okrug. Svim muslimanima želeći podići na njima teženje Čak lana i okruga Plevl'anskog, Pdjepoljskog, Bjelo- konoplja, koja mu truje аег. Nek poteče pol skog i Beranskog naj'oplije preporuču­ otvoriti kanale itd.* bile su izmegju ostaloga jemo, da spuste svoje kugice u kutiju riječi Vicenca Dandolo, generalnog provikandidacone liste, u kojoj se nalazi Dr. dura, upravljene dalmatinskom puku pri­ Avdo Hasanbegović. godom oglašivanja Napoleouove pobjede D em okratska I sta. — Kako .N o ­ nad Piusima kod Jene. Taj je poziv uprav­ vosti* javljaju iz Zagieba, nosioc demo­ ljen narodu u velikom i svečan um času kratske liste za modruško-riječku županiju pred punih 114 godina, a ogromna polja b'će dr. Tomislav Tomljenović bivši ban, a uz Neretvu, Cetinu i K ku ostadoše do da­ drugi poslan k na listi biće Valerijan Piibi- našnjega dana onakva, kakva su onda ćević arhimandrit. b ila: vječ te bare, gdje trstika i šikara R dlkall i Muslimani u Izborim a.— rasle, dajući ugodne i veličanstvene dvore Z3jedn:čka lista radikala i muslimanske or­ kraljici smrti — žutoj boginji — M a l a ­ ganizacije u južnoj Srbiji i Makedoniju zat r i j i . prizrenski okrug utvrrjena je ovrko: No­ Povijest je najbolji svjedok prošlosti i sioc liste Šeih-zade Musa ef. (Iz ove je najistinitiji prorok budućnosti; njoj ništa kuće izašlo šest Šeih-uI-Islama u Car ■ ne uteče, a da ne ubilježi i čovječanstvu pm ’u) drugi na listi je g. Andrija Kujunne ostavi za vječna vremena. Čijugod po­ djić učitelj, (reći muftija Mulla Vasif ef. vijest otvorimo i u kojegod vrijeme pogle­ Kval fikovani je g. dr. Dragutin S. Kodamo, vigjamo, da je težački elemenat naj­ jić šef kobine'a Ministra Predsjednika a brojniji i ujedno najvažniji dio naroda i zamjen k g. dr. Voja Milovanović. države, da je on oslon svih pothvata, i da nigdje u državi nije bilo sveopćega na­ pretka, gdje se je preko njega bezobzirno prelazilo. Kad je tako bilo kod raznih na­ roda u razno doba, kako da to ne bude i danas kod nas, gdje ’/„ našega naroda U G čkoj je opozicija preuzela vladu. radi crnu zemlju, gdje je država kat egzoNa čelu je g. Rhallis, a kabinet je sastavljen hen težačka, gdje najbolje pristaju one li­ iz redova opozicije. Venizelos je poslije jepe riječi velikog sina Dalmacija Nikole sloma njegove politike napustio Grčku i Tomazea: .Hljeb iz zemlje, ljepost iz sklonio se u Egipat gdje je ž.v.o i g. 1915., puka; puk nam je otac, a zemlja naša kad je došao u sukob sa bivšim kraljem majka * Na prvo i najvažnije mjesto do­ Konstanlinom. Kao što je poznato, parola lazi pitanje asanacije i raelijoracije naših prošl.h izbora u G čkoj bila je za ili protiv prostranijih i najbogatijih krajina u Dal­ kraljeva povratka. Ovo se moglo dogod li, maciji. ет je s tim u najužoj vezi i jedino jer su Gici jasno bili vidjeli već i onda valjano ršenje zapletenih gospodarskih' i vel ku podvojenost tatantiniu sila na svim socijalnih pitanja. Asanadja i melijoracija političkim poljima u Evropi. Francuska je naših kra, a uz Neretvu, Cetinu i Krku štampa bila odlučno istupila protiv svike ujedno je srce k l j u č agrarnog pitanja, pomisli o povratku kraljs Koostantina, dok koje će urod .i velikim nepravdama i nezasu Engleski listovi nag.ašivali, da se ne dovc "ora, bi se i pokušalo, da ga treba odmoh miješati'u g itS e'7 lierrie stvđri se lijes prije, go što se dogje do ključa, i javljali da se engleska vlada neće 'umije­ koji može da jepo otvori ta tvrda vrata, šati u grčke stvari sve dc le, dok ne bude a to j a n a c ija i m e lio r a c ija pozitivno obaviještena o povraku bivšeg N e r e t v e , C e t i n e i K r k e . Isto mi­ kralja na grčko prijestolje. F.ema takom šljenje stupaju i svi naši stručnjaci, a stanju stvari, izgledalo je, da će Grci, bar napose vrijedni i zauzetni Ilija Bošnjak. za sada odustati od Konstantina i njegova Oni s brojkama dokazuju, da će se u Dal­ povratka u Grčku i da će se zadovoljili maciji agrarna reforma tek onda valjano i srednjim riješenjem izmegju Konstantina i na opće zadovoljstvo moći da riješi, kad princa Pavla i dovesti na prijestolje zakoni­ uz kolonat i razdiobu općinskih muša budu tog prijestolonasljednika Gjorgja. Ali ono H ercegovački Izbor. Kako smo ja veliko veselje koje je zavladalo u hotel izvedene asanacije i raelijoracije najglavnivili, mi smo u sporazumu sa uglednim .NationaluM u Luzeanu, gdje stanuje bivši jih polja u Dalmaciji, a napose onih uz i ličnostima iz Hercegovine bili postavili ■kralj Konstantin, na glas da je Venizelos Nerervu, Cetinu i Krku, budući da su baš kandidaturu za mostarski okrug sa Husagom pao, i koje je potrajalo u punom jeku dva ti zanemareni krajevi k r e m a svekolike Cišićem kao nosiocem liste. Ta kand datura .апа traje još i sada te one mnoge brzo­ naše zemlje. Maćuhinska je Austrija vještački znala , bila je osobito ugodno primijana. Za dva javne čestitke koje su stigle tamo, postaju dana u gradu Mostaru sakupljeno je za tu nam jasno sada kad vidimo da je u Grčkoj da odugovlači i sami početak asanacije i lista 6 i0 potpisa, a i u mostarskim selima kraljevska vlast predala regentici kraljici Olgi melijoiacije, pa je kukavni narod s teškom ,i u svim ostalim kotarevima Hercegovine koja je odmah prog'asom pozvala narod na mir bolju u duši morao vječno da gleda, kako počelo je sakup janje potpisa, a brzojavne , i red i navijestila plebiscit koji je odmah mu voda nosi lijepe plodove ljute muke i i telefonske vijesti bile su nam sigurna I i započeo čime će narod odlučiti ko će bi­ teških napora, kako jače od same kuge ne­ garanc ja za sjajan uspjeh te liste. U zadnji ti kradem Grčke, naroč.to da li će se pov­ mila grozn.ca bametom bara i pustoši kuće čas Husaga je zbog svojih neodklonjivih ratiti Konstantin. Francuski poslan k u Ate­ i sela. Kolikogod rijeke bile velika blagodat razloga otstupio oJ kandidature. Kad je on ni — kao najveći protivnik Konstantinov — otstupio, nastalo je veliko neraspoloženje počeo je vać popuštali. Ouizjavljuje, da bi za pridignuće i unapregjenje racijonalnog megju izbornicima, jer su u lom času po An ama mogla pristati na dolazak b.všeg gospodarskog poljoteženja, kada su pra­ javila osim .Piavdaške* još jedna nova pristolonasljednika Gjorgja na prijestolje, vilno uregjene, toliko su one na veliku muslimanska kandidaciona lista, te je na­ dok joj povratak Konstantina ne bi bio ekonomsku i gospodarsku propast, kada su stao dar - mar izmegju Mostara s jedne i .povoljan.* Ovako blaga opomena, da nije prepuštene neuregjenom toku, provalama i hercegovačkih kotareva s druge strane bila popraćena ni jednim jačim gestom pro­ poplavama neobuzdane vode. Radi toga Stvar je bila prilično okasnila, da mi tivljenja pružiće još više kuraži Grcima, ko­ je od prijeke potrebe, da se podigne i mjesto Husagine novu listu postavimo, a i ji su i onako bili odlučni za Konstantina, unaprijedi kultura oran.ce, koja je u Dal­ koliko nije bilo već potpuno prekasno, mi da glasuju baš za njega ako se i ovom maciji u posve primitivnom stanju — amo ovim s avljeni pred gotovu činjenicu, prilikom ne desi kakvo čudo, kao što se p r o v e d e n j e o p s e ž n e t e h n i č k e pošto su za Hercegovinu postavljene dvije des io sa Venzelosom. Svi su izgledi dakle, m e l i j o r a c i j e , budući da baš oni kra­ muslimanske liste — pa treću listu nijcsmo da će se ptoijeiani kralj, izmegju svih d.u- jevi, koji bi imali sačinjati žitnicu Dalma­ htjeli da postavljamo. gih svoj h kolega, možda jedini, a svakako cije, leže neobragjeni, ili skoro neproduk­ I Sarajevski okrug. Mi se nadimo, da najprvi vratiti na staro prijestolje. Ovaj po­ tivni, jer r i j e k e , p o t o c i , ja r u g e , će pri izboru svi svijesni Muslimani sara- vratak moguć je još i zbog toga, jer u m o č v a r e , b l a t o i t r s t i k a n e do* ' jevskog okružja spustiti svoji kuglicu u Evropi izgleda, da sve udara drugim pjtem , p u š t a j u , d a se o b r a g j u j u , i l i u n i­ š ta v a j u jo š p r ije ž e tv e ra d i p ri­ kutiju kandidacione liste, ko,e je nosilac samo ne onim, koji smo svi željeli. h o d . Po statistici od god. 1910. bilo je u Mustajbeg H JIbašić. Dalmaciji 378.9J0 hektara — s a m o % Banjalučki okrug. Isto tako očekujemo cijele produktivne povišine .močvara, jezera ' od svih svijesnih muslimana banjalučkog P u s l i m a o i ! S j e f i i t i © i i trstika.* , okružja, da će spustiti svoju kuglicu u ku­ U zadnje vrijeme kao da se je naš tiju kandidacione liste, u kojoj su N.kola I čovjek malo prenuo i uvidja, da mu inače P. Pašić i Suljaga Salihagić. Oko izbora. I I I Neretva Politički pregled. nema spasa ni opstanka, ako sšm svojski ne pregne oko svoga boljka. Uvidio je, da je mala fajda, što je Dalmacija najljepši kraj naše domovine, kad podnaša tešku sud­ binu najlošijeg gospodarkog stanja, a to sve zbog zaneraarenosti stoljetne vlada­ vine. Tako se je narod uz Cetinu prenuo I u Sinju osnovao društvo . C e t i n a 1 gdje se je odmah sinjskoj opčini pridružilo još 4 druge općine, a predmet je poslovanja: a) iskoiišćivanje vodenih snaga u sinjskoj općini sa elektrizacijom mjesnih industrija; b) eksploatacija i bonifikacija sinjskog polja i c) eksploatacija i prodaja mramora, sadre, bauxita, unapregjenje zemljane industrije, koja bi se podesnom pokazala u sinskoj općini. To je bilo još god. 1917. a ze­ maljski je odbor odobravajući zaključak sinjske općine, ovako ga popratio.- .videći rodoljubnu i s gospodarskog gledišta ko­ risnu svrhu društva, čije se djelovanje u početku razviti na području sinjske općine, nameće se istoj općini moralna dužnost, da ne samo pristupom u društvo kao članica, nego i drugim pogodnostima dogje istom ususret. Tereti, koje ona preuzimlje s od­ nosnim zaključkom ne mogu se ni izda­ leka usporediti sa koristima, koje bi op­ ćina i općinari crpili od djelatnosti svrsi shodno vogjenog pothvata.* Spomenutom su društvu već pristupile tolike sredijodalmatinske općine, pa nema dvojbe, daje to pitanje već stupilo u odlučan stadij. Videći Neretvani tek sada svu istinu riječi velikog Engleza Smilesa, koji je tvrdio, da b l a g o s t a n j e j e d n o g n a ­ r o d a n a s t a j e te k v l a s t i t o m i n i c i ­ ja tiv o m , a ne sa m o d rž a v n o m p r i p o m o ć i , te neprestano upućivani od svojih vogja Stipančića i okružnika Vulovića — odlučiše poći stopama Cetinjana i osnovati u O p u z e n u na Neretvi svoje društvo . N e r e t v a .* Program je rada. a) asanacija i melijoracija zemalja uz ci­ jeli tok Neretve; b) željeznička pruga do Jadrana sa lukom u dolini Neretve; c) elektrizacija svega pomoću vodopada, koje do­ nose rijeke, što utječu u Neietvu i d) pri­ dignuće gospodarstva i industrije. Kod ovoga se samo od sebe nameće pitanje; a na koji način da se to sve pro­ vede? Udruženjem općina sa domaćim kapitalom od izvora do ušća Neretve. Osnovat će se akdjonersko društvo i ua malo dobre volje — imat će Neretvani ono, o čemu nikada nijesu ni sanjali Poznavajući dobro glavne pokretače za osnutak . N e r e t v e * , možemo već sada da budemo uvjereni, da će .Neretva* u kratko vrijeme pokazati, da ju (e stvorila £uta nevolja naroda uz njezin tok i ljubav i zauzetnost njeninih sinova i velikog pri­ jatelja okružnika u Mostaru g. Vulovića. „Okrznutom" Sukriji. .Ali moram da se branim*. Tim rije1 se ispričava .okrznuti1 Suknja u članku >j odgovor*, koji je sa njegovim potim izašao u .Glasu Naroda* od petka, m jasno i oivoreno priznaje, da se kaje je napao našeg glavnog urednika i da na ovome nije mislio s njime voditij cipijelnu botbu. Ko je od čitatelja pomno, io ovaj duel n .Glasu Težaka* i .Dorini* tome držimo ne treba ponovno iziti ono, što je naš glavni urednik iznio lanku pod naslovom .Ranjenom Suknji*, o .Okrznuti Šukrija* u svom odgovorn; mo^ao pobiti; za to se i jedino može imjeti ono njegovo koprcanje i šeprtstvo kad kaže: ,Džao sam ga ispravnim, !d vidim da nije1; .Držao sam ga kul-| lim, ali sam se prevario* ild. Osvrtati na ovo, značilo bi biti naivan i djetinjast čilo bi ubjegjivati šepttljanca u ispravnost Hasanbegovića. j^dno je šio hoćemo da podvučemo, a e da ova .politička zvijezda bajraklija* Jbacuje Di. Hasanbegoviću neku čaršijsamohvalu, Stoje čovjek vjerno i istinito o svoj rad kao dobrovoljac, koji mu rad з ne može osporiti i što je to iznio jek sam za se, svoj lični rad i u svome j, dok je on sam, da bi odbramo svoga la Aliju od napadaja u javnosti i štampi /а o pjesme .svojim* ranama i .Bijelom u*. Eto to je i taka dosljednost jednog io? ranjenika. �r f ra l I 1 i II I Teleflr: Drvatadoltif Telefona bro| 336. ĐRPHRSKH RHDI13H u j r c j u v -. filijale: Banjaluka, Buljine, Rrlko, ГГ,oštar I tu c'a. Ispostcoe: Bihać, Deruanla, Dobo|, R Crai'.ška. bluno, В,-По'.'1, B.-Samac, Trairnl*. Tr»bln|e. VIScgrad, Zenica I ZoarnU, Zastupstva: Bugojno, Gacko, GoraJdc, Ronile, llcacslala, Bot. Petrooac, Rogatica, Saaskl IRosb Srebrenica, Sloiac, Visoko. up.aćenl dlor.UU lapllal 23 milijuna Radoičić, SaTo<l<5 i Сошр. Krpila Petra ulica brci <1 SdrOjeDO ''ЧррЧр Šlep* obala brp| > ју го сл а еен ск а комерцијална банка дион. др. Posreduje u spim poslovima sa gragjom I drvefom. hupuje l prodaje spe prste gragjepnog materijala, dumura t drpa za gorlpo na m alo I pellka. позив на нонституира1уку главну скупштину (•«"“ » f” "” 1 C m шегепе. в обдЈ)ж;1о;1ти у просторвјажа банке (Нојводе Степе обвлп б toj 8) з 21. повеабра 1920. у 4 пга uoc uije подие. Дневни ред: 1. Коистатирале, да je теиел, ia главиица ваљвпви потписввањем н уплатом ocur, рана, као устаповљења врвједноста огступљенвх фидв a.ia БригскоУгарскв Санке д. д. у Сарајеву, Мостару a Баидлуц« тв оиреојвљањв броја двинмца, којв се вмају ва oiciya дата Братско-УгарЈКој Бааци д. д. у Будимпештж 2. Читалв, одсбрењв ■ у1лављеље правила. 3. Стиараљо вакључка О копституарању друштва. 4. Имеиоваље равнателфтва друшгва § 195 арговачког вакона ■ жвбор нпдворвог вијећа. 6. Иодијсљење абсолуторвја утемељвтељвма друштва. 999 Sa утемељптеље друштва: Д р . C p eh K O П е р и ш и ћ , адвоквт ŽENSKI MODNI SlfUiON PETHR EtSKSIŽ Sarajevo, Aleksandrova oL 65. Preporučuje pellbl Izbor ženskih najnovijih šešira Iz samta, Шса I pelura prve prste po prlo Jeftino] cijeni, kao I bogati pribor za krojače, krojačlce, modisiice I ručni rad. Oglašujte u „DOMOVINI" Posluga solidna ! fačna Cijene umjerene. Miisllmonsba Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) n Sara' Podružnica u Tuzi P U P IL A R N O S IG U R A N ZA V O J D lo n lC k a g l a v n lc a K 5 ,000.000. - PrlCh v a K 1,000.000. — U lo S c l p r e k o K 12,000.' 00. Bavi se svim u bankovnu struku zasijecaju poslovim a, te ih obavlja najbrže i najkulantniji U pozoruje na svoje odjelenje za zemaljske proizvode. — 51a-,.. • prve engleske firme trgovačke tvrtke i tvornice za uvoz manuLk< turne • kolonijalne robe te i n d u s t r i j s k i h i t e h n i č k i h artikli. :: ШТАМПЛРИЈА:: БОСАНСНЕ ПОШТЕ I САГАЈЕВО. ЋУНОВИЋА УА. ТЕЛЕФОН 27 ПРЕПОРУЧУЈЕ СЕ ЗА ИЗРАДУ СВИХ ШТАМПАРСИИХ ПОСЛОВА HaiMOaepHuia штампарша на Сламмсном Jrtr „П РО М ЕТ” т р г о в а ч к о и ш п ч д и ц и Јс к о д . д ., C a p a la a o пр ије Л Е О П О Л Д т ХАЈМ Ne zaboravne posjetiti na prvom mjestu čim dogjete u Sa ra je vo manufakturna i kolonijalna radnja f MEšinptficiВзјгвМагриЈб Лррдуаећв sa отпрему покућства, — Похраљттање pode пш влистптох иоварншту, са влистнтпм прнкључним колофкоа. Пр о д а ја го р и во г д р в е т а н угљ вн а на вели и о и на м ако Експорт дрпсног ћумура. Генерални з и с т ј п н и к тиорнице шиииаљца Ј. Терлеј и др., Будианоштп Посредништво за царињење робе. сззззззззззззззззззззззззззззмзззззззззиззмзкшззззззиззззззззззззззззззззодзззззззззз^шстссстиг.есскссики r, Босанска Банка, дион. друштво у У ппакена ди они чка •сжасжаа гп авн и ца 2 0 ,0 0 0 .0 0 0 круна P asap aa ono 6 ,0 0 0 .0 0 0 К “Ш Сарајеву Д ф м ли п еи м Х З Р ’« ЈГОВОЧКа БаиКВ У МОСТВРУ И Б а н к а s a Т р го в и н у И О б р т у B l'S O i Л уци. авводм : •orao«# Првма улогв иа ппедљу ■ укама1|ујв вх најповољиајв. — Обавља св* оивковвв ■ бераанске трапсакцајв на|кулавтнв!в. — Kynyie ■ продајв стрвнв ввлуте ув најповол.жжјв условв. — Фввавсарв трговав в трговачвв под в — ------- -------- НарОЧИТО О б р а ћ а П аж 1 ку н а СВО]0 pO<3HO ОДОЛ О О О Б Р З О Т А В И : Q О О O Jjovuiui ur^dAik AU eL *UU».v»A i � https://kolekcije.nub.ba/files/original/92690268e8b0d661ed4ef86a185a95e5.pdf 5deba39124a9966462ba437146e09e06 PDF Text Text l efianiirDjZ umne Poštarina plaćena zlazi ponedjeljkom, . srijedom i petkom. Predplata 60 dinara godiS'Ule. — Za inozemstvo 80 (dinara. Tromjesečje i po­ ra lugodišnje u srazmjeru » Oglasi se plaćaju: 1 cm* po 1 K 50 h. Vlasnik: Šerif Arnautovič Broj 11. Uredništvo i administracija*. Klemansovljev trg kod oficirskog doma. — Telefon broj 58L N E Z A V IS A N n U S L IH A N S K I L I S T Sarajevo, srijeda 24. novembra 1920. d a v n i urednik: Dr Avdo Hasanbegović. Godina I. pustimo. Mi kao ravnopravni članovi i gra­ ljudi u Beogradu, kojima je država, njeni nokrvnu braću Srbe vodio nikakav lični,' gjani naše Kraljevine, a polazeći sa pravnog interesi i interesi naroda i njegovih prava sebični račun, nego ljubav i smisao za po-, neoborivog aksioma, da je cilj svake dr- iznad svega i koji će o tome povesti stroga kret za slobodu, za našu stvar za našu po­ Hrvatska i Slovenija bili : u sudionici živne i političke zajednice da čuva i štiti čuna. bjedu. Da su oni pomogli Austriju protiv» [Kraljeve milosti, jer im je podijeljena am­ pi rodna, pravna, grjgjanska i osobna n e­ nas, nagradila bi ih ona bogatije nego U nestija za političke i još neke izvjesne de- osporiva prava svakog čovjeka i svakog današnje vogje oko „Pravde,* koje bi Aus­ lik e. Bosna i Hercegovina isto tako dobile državljanina — ne možemo dozvoliti, da trija u tom siučaju jednostavno odgurnula^ au takovu amnestiju prilikom Regentove po- nenadležni faktori iz partijskih računa i Ali Šibe je vezala uz nas krv i isti; Bjete. A Sandžački okruži Pljevlje, Priiepo- kojekakvi opštinski pisarčići kroje kapu na­ cilj: rušiti Austriju, jer su u borbenoj Austiiji gledali naš opšii narodni spas. šim gragjanima i rješavaju pitanja, koja su r , ------------------— Prošla je i ta dugogodišnja botba. Došao Duga je istorija borbe Muslimana pod 1V sjeli ni čuli, i ako su oni zbog svog našim gragjanima i državljanima Ustavom losamgi d šmeg suadanja naivise zlopatili i zajamčena i koja im se samo i izričito na austrijskom upravom. A najduža je ona je teški svjetski rat Naši su sinovi otišli i osnovu Ustava zakonskim putem mogu ri kad smo se borili za vjersko-prosvjetnu razmihli se po Galiciji, Gorici, Tirolu i Ru­ Ipajstrašnije muke pretipili,, pa bi im lad; ješiti. N i osnovu čega se moglo oduzet autonomiju. Austrijski birokta'i oboriše se munjskoj. U dugom i teškom ratničkom ži­ | jjoga bila na>po rebiuia Kraheva milost, na naše ljude kao otlušine. Neki naši prvi votu, sjedeći u rovovima nagjoše naši sinovi pravo gl-s-r pri ops'm>kim i okruzima imade i danas stotine ljudi, prijatelje i zaštitnike u Srbima. Ko pomože i ovnu idućim i m k ni i/b i borci moradoše pobjeći iz domovine, neki mjesecima i mjesecima, čak neki i predospješe u tamnice, a neki opet biše pro- našim sinovima, ko ih utješi i razgovori, i t.'l'kini načini giaeianima iz b;|elogjko godine dana leže u hapsanama pod gonjenji na načine, koje je mogao da sivo ko bratski podijeli s njima tešku sudbinu, itragom radi raznih više-manje političkih polja, Pnjepolja, Pnvalja i t. d. Zar ri sistem, koji se osnivao na metodama ko ih kutarisa krijući ih po bolnicama, iločina. Sudovi nemajn dovoljno sudaca — osnovu toga, šio su ljudi pod pritiskom progona, materijalnog uništavanja, otpušta­ ickonvalecentima, sigurnim garnizonima? Ijer niko od sudaca neće da ide na službo- austrijskih bajoneta morali da od svoga nja iz službe, a na drugoj strani na pod­ Srbi, oficiri, vojni lekari, narednici, svaki Ivanje u te krajeve —, pa istražnici bunu zalogaja o*k.daju i da daju gladnome Švabi mićivanju i glag.eiiju onih, koje mu je us­ koji je samo mogao i bio u položaju da n zatvoru, a njihovi ukućani skapavaju od u ratni zajarfi ili Tadi toga, što su opet pod pjelo piedobiti za protivi.arodnu borbu za pomogne. Zagjite po Sarajevu, po kasaba­ lađi, jer im je hranitelj u zalvaru. Kako istim bajonetama morali kao „dobrovoljci* plaćene svoje slugane. ma i selima, pa će te Čuti, šta kažu Musli-{ ■elitno u ta Četiri okruga još i danas leži (silovoijci) da umiiu od svake bijede po Nema odraslog Muslimana, koji nije mani, kako se s blagodamošću sjećaju brat-i [stotine liudi, i io vno uglednih piva ka, a crnogorskim i albanskim gudurama a dugu tetešku borbu. Sloboda skih i čovječanskih us uga sa strane Srba. I austrijske ratne zajmove ne sipr.hu klij li mnoeo, koji su bili pod augit-nieii Da ii su to isto činili saveznici „Pravde* lili p. ljudi bila je manja od zečije ■ se moradoše sklonuti oko frankovačke „Hrvatske, Sloge* i „Jugo­ i svi od suda nevinim proglašeni i hiljade svoga novca njih га stotine po : lobode, i Bosni, Hcicegovini, Hrvatskoj i Slavonij; rogradu, .. Džabić ode u Carigrad, slavije*? Znadu to Muslimani koji su b.li jPo tom se najbolje vidi, da bi i oviistražpa šta im se dogodi 1 Ne amo, da su im šo if Arnauto. u zeničke kazamate i t. d. u vojsci. i lisici, kad bi došli pred sud — bili nevinim oduzeta osobna, piavns, u. avna i g»agj ■ Katolička nlm. štampa denuncirala A na koga se oboriše austrijske vlasti, [p ro g lašeni, ali ne mogu, da dogju pred sud, o -r* -ko*. rr-'J Vad je p e č r ' rat ^ Ko<ra ^it»rnira*e? les* -Ц е г-ih je puihi, a vrlo male sudaca, koj; ske prava, nego ih im«, j egi v r* nnšoj Kraljevini sjede na ajviii.snimaj mjeru ■M аг.а. koji ’*• *■* ■ - I ii to bili prijatelji vogja oko .Pravde*? Čiji ive to ne mogu osvojiti i islegjenje na vri­ i upravljaju ovom Kraljevinom. Zar razni i i vjersko -piosvjetnu autonomiju. Pa ne su prijatelji bili aradske žrtve rahmetli Avdo je m e dovršiti. Stoga stotine uglednih ljudi Me ići i Maglajlći ne kupi .hu po Bosni -amo da je odobravala, nego joj je svako Sumbul i Behgjet Mutevelić? Čiji su isto­ u ta četiri okruga nemogu ni doći na bi­ „dobrovol.ee* i ие saz vaba svijet pod nasilje bilo b i.g r. Ona je tražila još više mišljenici i prijatelji bili naši sinovi koji ralište, jer radi istrage nemaju prava glasa. oarjak, da se osvete „kivnom* c’ušmaninu žrtava, još iše glava. O.ia je ovaj pokret, uskočiše s fronta i vratiše se sa srpskom, Pitanje amnestije odnosno abolicije za Srbinu?! Pa šla-im bi? Idu u Beograd da ovu pra nu narodno • vjersku borbu pri- vojskom kao oficiri, odlikovani za hrabrost1 ova četiri okmga bilo je pred mesec dana kroje kapu Srbinu i njegovoj dubokom jioz.vala kao veleizdaju, time poticala aus­ u borbi za slobodu? Onih istih koji danas Uakttielno i na dobrom pulu. Mi smo mjerokrvlju slečenoj otadžbini — idu u Konsii- trijske dželate, da budu još bjesn ji. vode boibu protiv .Pravde* i njenih savez« » davne faktore uvjerili, da je ovaj akt za luantu. Niko nam prigovori, da oni u U kolu ovih klerikala i frankovaca bili nika frankovaca i klerikala; onih istih koji, Sandžačku bijedu neophodno potreban Sandžaku nijesu bili austrijski podanici i su i vogje današnje Jugoslavenske Musi. hoće da i dalje ostanu rame uz rame, sa Naš Reis-ul-ulema g. Caušević ga je naj­ državljani. Mi na taj prigovor pitamo, da Organizacije. Njih je Austrija za to mazila, Srbitna i nefrankovačkim i neklerikalnim toplije preporučio i svojski se za njega uzeo. I bosanska zemaljska vlada — ko,a li su o n i p r a v n o u z e v š i bili u ono milila, nagragjivala i pnvilegisala samo da Hrvatima i Slovencima. Naše je duboko uvjerenje, da Musli­ inače nema u ovoj stvari ingerencije — naj­ vrijeme Srpski podanici? Treba imati pien joj budu velika polpota, proiiv ove narodne toplije ga je preporučila — pa je izgledalo, očima ugover Kraljevine Sibije i T ke akcije i naiodn h patriota. I danas u dane manski elemenat neće na izborima one du­ poslije balkanskog rata, pa onda s toga slobode oni ne mogoše da ostave staro ge veze s braćom Srbima i njihovih isto­ je stvar uspješno svršena, ali evo di stanovišta posmatrati pitanje o dižavljanstvu društvo, jer s njima u zajednici osvježavaju mišljenicima hrvatskog i slovenačkog dijela mas još nema nikakova pozitivna uspjeha. ovog našeg stanovnišia. uspomene na lijepa austnjska vremena, kad našeg naroda, zaboraviti i prekinuti nego jTo je u kol ko se tiče onih, koji se zbog Mi smo duboko uvjereni, da ove stvari« ,е b lo l ljeba džabe kad je trebalo ostaviti će na izborima zasvjedočiti, da će raditi na tih političkih delikata nalaze pod sudskom istragom, a pošto se stvar nalazi sub iudice, što se dogagjaju nad našim Muslimanima u svoj milei, i staviti se u borbu protiv njega, dizanja i jedinstvu države sa onima, s ko^ jima su zajedno stvarali ovu državu. to se u ovoj stvari može od naše beograd Sandžaku nijesu dovoljno poznate našoj pa da čovjek sebi osigura rahat život. Oni ni danas ne mogu s narodnim ske vlade moliti i tražiti, da se s ovim pos- beogradskoj vladi, pa za to ovo i iznosimo I pješi, kako bi ljudi jedaom znali na čemutražeći najenergičnije i najhitnije, da se pii- prijateljima, nego protiv njih. Oni ni danas Sandžaku raščiste kako lo zakon ue mogu zidati i stvarat’, kao š.o nisu mo­ « su, kako bi nj hove bijedne porodice mogle gli ni onda, kad je muslimanski milet gra­ Ijdoći do svojih hranitelja i branitelja i kako iaša državna potriba zahtijeva |\f>i oni kao gragjani ove naše Kraljevine odgovorni faktori zbog ovog postupka uzmu dio svoju vjersko - prosvjetnu autonomiju, l^jmogli i stekli jednom pravo, da uživaju najsirožije na odgovornost. Zar će naša borio se za nju, nego su pokušavali da je ' avuja osobna i državljanska prava. Muslimanska obrtnička i trgovačka banka vlada dozvoliti, da se ustavom zajamčena onemoguće, da pobrkaju borbu za nju. Po.ed ovih naših obesp avljemh gra- prava naših gragjana oduzimaju njima od Kako su pod Austrijom klerikali, fran­ P'etvorena je u agitaclonu „Pravđašku* kance­ g gjana i dižavljana — ima ih jedan dosta sirane i samovolje kojekakvih opštinskiu kovci i vogje današnje Jugoslavenske Mus­ lariju. U prostorijama banke obdržavaju se I .veliki broj, koji nijesu niti pod islegjenjem, vijeća; zar če naša vlada propustili a da limanske organizacije oniitaii narodnu slo­ glavni agitacioni sastanci, dužnici se kanliti u pruvoiu, niti je njihova ma kakva ne ispita i ne kazni krive*, koji oduzesi bodu i svaki pokret za koliku tol ku samo­ derisavaju za „Pravđašku* listu, prijeti im bilo krivnja pred sudom, a ipak su obespravo glasa pri sadanjim izborima ШЗ-onct stalnost na kome bilo polju narodnog ži­ se — pa se čak u njoj obdržavaju pijanke, jpiavljeni u ovim danima kada je i na vota, tako što i danas poduzimaju sve, da sa akšamlukom, loncima i pitama, tako, da to v u Srpskog Ustava i na osnovu Kraljeva naših domaćina u B;jelonipoju, a isio 10- unesu daimar i onemoguće naše narodno i kad bi čovjek iznenada u t sati neći po­ RJkaza podijeljena svima gragjanima ove iikini u Picvlprna, P.ijepolm no. Po pokup­ državno stegjivanje. gledao to društvo u direktorovoj sobi — i .. Kraljevine našeg plemena slobodna riječ, da ljenim podatcima zasada izuesosmo ovoliko,’ U teškoj vjersko-prosvjetnoj borbi pod kad bi vidio takijaške oči, hastal sa rastn: mogu slobodno da izaberu svoje predstav- ali srno preuzeli ua se dužnost, da ovu stvar Austrijom ipak su pobijedili Muslimani. Uz renim čašama i flašama od pića, ostatke ке za Konslituantu. u tančine ispitamo, pa ćemo ovu bezočnu ncogtamčenu i otvorenu potnoć braće Srba : mezetluka i lonca — mislio bi da je u Mi smo o ovome čudu malo prekasno igru sa našim svijetom iznijeli u svoje vri­ iz svih krajeva i srpske štampe, uz nepo-j gostioni Bikalja. saznali i oJinah poduzeli kod nadležnih jeme u detalje. Vama, braćo, iz Sandžaka djeljeno zauzimanje Srba za nasu stvar, I Šta vise direktor banke g. Omanović (vlasti korake, da se ova stvar sanira, ali ua preporučujemo, da se — i ako vam je do Srba iz Sarajeva, Beograda, Ztigieba i No- išao je tako daleko, (valjda po rjaputku (žalost za ove izbore je ostalo prekasno, boga krivo i teško — strpite i mirno i oz- vog Sada stvorili smo našu vjersko - pros- svog ravnateljstva) da je jednom običnom ptas U okolnost ne zaustavlja, da ovu stvar bnjno sačekate ilješenje vaše stvari, jer ima ,ешц autonomiju. Nije pti tome nasu jed- i posjetnicom tražio od ovdašnjeg Okružnog Ko nas je dosad po­ magao. » Čime se služe „Pravdaši". Г �.tfhMovm« Л 2П 8nda* da mu se prepiše spisak onih, koji djelovanje. Talijanka vtada nesmlje dalje truma i na taj način pokušavali da an potpisali birački arak, kojim se postavlja tolerirati drsku neposlušnost D’Annunzija. guče školovanje i izdržavanje sjL Vlada mora obustaviti ovu pljačku inače naše školske djece, naše uzdanice, leđna .Pravdi" protivnička lista Halilbašića. Go;pođine uredniče! r'.aiiat* Папа« .Gajiei* danas nkunio okupio u svniih svojih «... | e,t ® dolaze u opasnost cdnosi Italije Čudimo se da gosp. direktoru OmauOPojava „Domovine" dojmila se vrlo vikala, pošio ih je društvo oko viću nije poznat način tajnog prava biranja, ugodno kako mene lično, tako i svakog zemljama." Francuzi o sporazum u. — Beograd si ojom up avom u vakufu prepustila te da ono, šio je on tražio od Okružnog p r a tilja muslimanskog dijela našeg naroda ka .Pravda* donosi: .Francuski listovi bini i ostavilo na ulici. 1 kad sada mQ * suda, nema pravo tražiti niti najviši državni i bratski je pozdravljena. funkcionar. Poznajući naivnost i povučenost naše komentarišu zaključenje ugovora izmegju i njegova uprava ne bi dejslvovao ш Radoznali smo u koju svrhu je on kao braće Muslimana, zaista sam se čudio i Kraljevine Srba, Hrva-a i Slovenaca i 1 jednom drugom polju, nego šio je bankovni ravnatelj trebao ovaj spisak, valjda pitao: pa gdje su ti vigjeniji i nap.cdmji nje, ističući da taj ugovor ima svetsku po­ na se tešku i o 'govornu dužnost da ј,н da pregleda ima li od potpisnika, kbji ban­ Muslimani, šio se oni ne miču, nego hlad­ lit čku važnost. Listovi iz-ažrvaju i. krenu nekoliko stotini naših gj-rka, naših kovni dužnik, pa da ga onda prihvati no gledaju ovu hazardnu igru Zagl b ef. radosi Francuskog javnog mnenja i odaju naših djevojčica po svojim konviktima, l! vrat. Ili jadnik misli da nema 100 potpis._ Korkula, koji pod maskoin „pravde" obma­ uvalu pomirljivosti jugosiovemkili delegata. ,u baš od sliane pravdaša ostavljen, A ko to misli onda mu poručujemo, da je njuje ovaj naš neupućeni i šejretlucima .Petit Repubkk* smatra da je ovaj ugovor ulici — ne bi smjelo biti ni jednog za 10 sati u gradu Sarajevu sakupljeno da­ nevješti narod, i vodi ga strmoglavice ona­ njihovo deio. ,0 ;n Libr* p še da treba za- čovjeka, ni jednog Muslimana, koji leko više od 150 muslimanskih potpisa mo, k u la ga pravi prijatelj ne bi nikau ;v.iliti Jugosloveu ma koji su ugušili svoju ulož o sav svoj rad za ovu našu имапо„ ovu listu. poveo. Znadem da imamo uvigjavn.h ljudi osetljivost u tako krupnome pitanju jed.no I zar sada očevi, braća i rogjaci ovih,(g Jučer je Omanović ostavio banku bez :gju Muslimanima od kojih l.čno pozna­ piira radi, i da su njega radi po ‘.neli tu retovih* pitoma a — naše musliman.! direktora i u agitacionu svrhu otputovao u jem, Šerifa Arnamovića, Husaru Cišića žrtvu. .Journal* dokazujući da bi razila­ omladine i sirotinje u ovim teškim "ttft Foču, Ćajniče i Višegrad sa Dr. Spahom. Hatnida Kukića i Sal.ha Cišića, te još uiiiog-, ženje Rima i Beograda moglo doneti zbli- tlima — mogu da podnose i slušaj, j * ženje Austrije i Nemačke, piše: „Vesnićj besavjesne i zločinačke napadaje p* Mi akcioneri banke najodlučnije proiesiu- druge. jemo protiv ovom nevaljalom postupku di­ Husaga C'š.ć i Hamiđ Kukić bili su sa pripada čast što je sprečena takva opas- .ovu, koja im omogućuje udržavanje ц Ј t, jer je on pokazao prave sposobnosti je preuzela svu brigu za njihovu djeca, rektora i banke i kategorički traž.mo, da mnom internirani u Bihaću, a sa Salihom banka bude partijski neutralna. Cišićem bio sam optužen u Sarajevskom jednoga državnika". „Intransigent" p iše : ne zaborave Muslimani, da će nas ova eleizdajniškom procesu — bili smo u zat­ ,,Nsši prijatelji, J.žn i Sloveni, pokazali su uzdanica, koja će u kratko vrijeme sač nj, vati jednu jaku našu nacionalnu vojsku tjt 1 voru zajedno, a sve ove poznajem kao se pametni i tolcranini." Bugari prijete! — Vijesti iz Sofiji sti u nacionalno kolo naših sugragjan,,^ čvrste karaktere. Moram se sjetiti rahmetli Ibrahima Abj sližu, da tamošnji listovi još uvijek pišu će ta naša omladina danas sjutra b.tl rep' Muslimanska težačka stranka, napala bepovića, čija izjava pred sudom najbolje o Ciiibrodu i BosiljgraJu. Povodom oku- zentant našeg Muslimanskog elemenlip me strahovito u svom list .G lasu Težaka*. ilustrira njegov karakie'. »arije tih naš.h mjes'a, sofijska .Zoija* da će na toj našoj budućnosti počivati niij Ja ne mogu ni opetovati ovgje, kakovim Sa ovakcvim se ljudima Muslimani piše: .Bugarski narod progulaće i ovaj snaga i naš napredak. Upamtite to Ma« me sve zločincem nije nazvala. Nakon samo ponositi mogu, eh, ali za Korkuta i goiki zalogaj, ali je sigu no da beogradski i ne nasijedajte pokvarenjacima, У svih grdnja, psovski, potvera, kleveta i de­ njegovu tevabiju, ovo su murtati, jer biva državnici n jesu pomišljali na zle poslje­ jinta je više stalo do svoj h ličn h sinekuJ nuncijacija traži, da se meni kao okor­ da su pravi „Turci" oni bi svi išli u indal dice od loga.* i poslaničkih dnevnica, nego do naroda, i jelom zločincu zabrani javna riječ, jer ni­ Organ 1 beralne stranke donosi članak države i do naiee opšteg napretka. njima „Turcima-Jugoslaven1ma". sam dostojan ni da živem, a kamo li da Korkuta sam prvi put vidio prošle go­ pori naslovom „Još jedna Golgota*, dok se u javnosti pokazujem. dine, u septembru, u Beogradu. Stao čovjek, dtugl - nama neraspoloženi listovi iznose, da Kairo nas „uajref-ova uprava izvjefl Tako sada piše vodstvo .Muslimanske sa još nekoliko svojih drugova, na Terazijama je iskopan nov jaz izmegju srpskog i bu- java pododbor u Priboju priredio je na ?, težačke stranke" i njen .G las Težaka*. A kod hotela ,,Ro;ija“ , okreće se na sve slra- gar.-kog naroda. o. m. ,Gajret*-ovu zabavu, kej t je donijeli nekad nisu imali takovo hrgjavo" mišljenje Smutnje u Hrvatskoj. — Beogradska kolosalan moralni i materijalni uspjeh, ' i nešto plaho motri, kao da hoće nešto o meui. Sta više lanjske godine jedan sada vikne. Njegovi pokreti, njegova spo’jaš- .Politika* ima iz Zagreba ovaj dopis To je prva ,Gajret*-ova zabava, koji danji njihov vogja, pokretač i osnovatelj ie ujost potseti me na lbiša telala iz S are iazorni i antidržavni elementi razvili su p'ired.še naša braća u Sandžačkom krije iste .Muslimanske težačke stranke* i tog ! - r krij u po celoj Hrvatskoj. Vesti Za ovaj i ovakav uspjeh .Gajret*-ova r Srbije, koga sam posmatrao 19. •istog .G lasa Težaka* mene je veoma u jadranskog problema poslužile su uprava zahvaljuje a prvom redu svomt godine kad je objavio smrt . . ш A b a.i c -т poštovao, hvalio i molio me da stupim agent. zajedničara kao najjače sredstvo svake hvale vrijednom pododboru u Priboji Aziza. njihovo kolo, da sa Aaeinagotn M .š cern -otivu države SHš. Oni kao i njenom predsjedn ku g. Hamziću, zatu lbiš stao na sred scksEa pred konzko1 za agi ■zajedno o nu emo tu ratu .Musi mansku u Ušćupu: Kažipist c.jsue ruke metnuo R.diće z ustručavanja, čak i pred braći i sestiama iz Priboja bez razlike vjere. ■ u* i taj isii .G las Ttžaki* desno uho, razgjap.o usta, pa viče li vk . predstava e. ma vlasti, javno pred naiodom Osobitu blagodarnost za uspjeh ove zabavi Eio takav mi se nćini g. Kork . jop žuju Be d i centralnu vladu kao iziiče našoj naprednoj omladini iz Višegrtdj molio me da zajedno rad mo, da njcdnr Ovaj he*)ž» ae natau ie j *ia i-.i pregovora u Rapalu. (članovima čitaonice iz Višegrada) koja ja maslimanskog i hrvatskog težaka protiv fitilj ekrazitom, i on bi ga <n prilikom] posa tom propagandom u sa odličnom izvedbom odigrala koma« ta jezdi Srpstva. • * r kotu rtai agenti ;enti pri pripremaju za izboie one „Hadži-Loju*. Tamburaški zbor sa lijepiid poturio pod ovu п г. radu, Ja se tom pozivu, toj molbi i tom koje smo imali u septem- izborom naših sevdalinki i kola nije žalio] srpski borci svojim bajonetama i živo­ iste dogpg apelu nijesam odazvao. od i kolovogje iz poslednjih truda, da razvije veselje i igranku do zon, tna stvorili. Ali hV3la duzvenira Muslima­ b u. A Ja držim da je u ovoj stvari od moje nima i prijateljima svoga mriota skinuće Dot okuraženi su držanjem vlasti, koje P.ihod od ove zabave donio je našem „Gaj-j strane svaki komentar izlišan; neka ko- tu ljagu koju im nabacuje Korkut t imo da nkakvJ mere ne preduzimaju tetu* 15.000 kruna. mentarišu poštovani čitaoci. Samo molim društvo. već i u mnogim slučajevima direktno po­ mladu težačku gospodu, neka megju so Turska izreka veli: Akrep ilmez akreba mažu skiivanje oružja i organizovanje Vesele nas vijesti, koje „Oajrel*-on boru ovu stvar pretresu i neks što u jav­ zarar, pa prema tome i akrep je bolji dost uprava dobiva iz mnogih mjesta, da se a nosti reknu. Izvještaji koje zagrebačka vlada šalje svome miletu, nego Korkut i njegova tevavelike čine pripreme u provinciji za .GaJ> eograd o stanju u Hrvatskoj prelaze bija svome. N. K. ret*-ove zabave. 0 ovome ćemo u svoj« Mladi i nadobudni narodni poslanik ćuike preko pripieina za oružani teror koji *) Zbog nedostatka prostora morah vrijeme progovoriti. Sukri ef. Kurtović u jednom svom .sočineskratiti ovaj dopis, pa molimo g. do agenti separatizma misle da izvedu prilikom tiiju" u „Glasu Težaka" veli, da je Dr. izbora. pisn ka da nas iz,ine. (Pr. ur.). Avdo Hasanbegović slučajno došao sa Drvom spiskom vojskom u Sarajevo, i da ja danas radi svojih srpskih zlodjela ne bi bio ni fizički živ. Čitajući dnevnu štampu svih frakcija I A ja pitam mladog politikusa Sukri Izborna borba je sve slojeve našeg svi­ partija u našoj Kral,evini, slušajući pojedini efendiju, zašto sam ja sada fizički živ, kad Englezi protiv D'Annunzla. jeta bac la u jedan vrtlog, pa se ovih dana govorn ke na skupštinama, gledajući jati je on — glavom i bradom Sukri efendjr i— došao sa prvom srpskom vojskom u grebačke „Novosti* od peika donose ove svijet gotovo ni čim diugim ne bavi, nego korteša, koji se razmilješe po zemlji U Sarajevo. Sto on nije malo podvezao gaće, vijesti iz Londona: „Današnji „T.mes* brigom o ishodu izbora. Ovaj privremeni pur.im džepovima raznih šlagera i izbornih pa učinio ono, šio od AvJe traži — ja sam donio je • uvodni članak pod naslovom nerad za naš „Gajret* ne čudi nas i ne parola — vid.mo da se izborna boiba na­ bio uvijek na mejdanu? Ili mu je smetala „Jadransko riješenje* u kojem se raduje, plaši, ka 1 ne bi bila po srijedi druga stvar. lazi u najvećem jeku i razvila se je već do j.rana« od zalutale šrapnele? Pa ne samo to, da je spor izme.ju naše kraljevine i Italije Izvještava nas naime uprava našeg „Gajreta*, sada u svima našim krajevima do nečuvene »jek iz nekojih mjesta dolaze i nevigjene žestine. Veliki broj raznih strsnego njegov brat novopečeni političar i iješen prijateljskim sporazumom. List če­ čuveni Ali ef. Kurtović od ulaska srpske stita obim strankama na završetku toga vijesti, da mnoge pristaše Jugoslavenske naka, koje istupaju na izborima sa svoj * vojske do danas bio je preko 20 puta kod spora, koji je bio štetan za obje stiane. Muslimanske Organ'zacije vode odvratnu i listama — pojačava žestinu ove borbe, p« Uklonjenjem spora učinjena je velika izdajničku kampanju pro iv „Gajreta* i boj- nije ni čudo, da se pojedine stranke laćaju' mene — tog okorjelog zločinca posjetima da samnom razgovara i prego­ usluga interesima spornih stranaka i istočne kotuju ga. TI „narodni ljudi" idu u ovome u ovome poslu mnogih političkih i mor nao vara o pojedinim narodnim stvarima. I Evrope. „Times* su uv jek insistirale, da čak tako daleko, da im to služi i kao sred­ dozvoljenih i nedozvoljenih sredstava. Ko­ jadransko pitanje riješi sporazumom, stvo — ( aiola — u agitaciji za svoju stranku. operacije, komprom.si i grupacije na izbo-, njegov na,bliži rodjik čuveni Ercnthal Hamid Kurtović — koji je nedavno od nakon što je bio uklonjen zajednički ne­ Jedan advokat, koji je pied.-jcdmk jednog ma pojedinih stranaka su na dnevnoa prijatelj Habsburg. Zato ističe važ.iost kon­ .Gajretova* pododbora javlja, da on u svo­ redu, da bi se na taj način dočepale kog« R-gema odlikovan — i ko|i vencije protiv restauracije Habsburga, jei joj sredini i sa svojim pododborom ne može mandala i pribavile egzistenciju mnogim a od ova konvencija pojačava malu antantu, za „Gajret* ništa učiniti iz razloga toga, što svojim ljudima, ko,i je inače nemaju. Radi da rspoalujein Sultanov orden nj e ni u__i koja ima iatu svrhu. Samo na taj način mogu p avduši u ovome mjestu šiie kojekakve tega i vidimo, da kod mnogih slabijih gatačkom švabskom predstojniku, što su se objasniti riječi Storzine, da su u Rapallu laži o „Gajrelu" i njegovoj upravi. Mi smo paiiija i nije po srijedi slranačai princip i ustrojili narodnu gardu koja garda pod vod­ Talijani i Jugoslaveni ponovno podijelili već nekoliko puta iznijeli, šla su pravdaši boiba za nj, nego borba za spas pojedinih stvom njih dvojice priko „dvije godine Auslro Ugarsku. Članak prelazi zatim na kroz ove dvije godine dana učinili na na­ propalica i beskućnika. D’Ai.nunzija i veli, da on ne odobrava šem kulturnom i prosvjetnom polju. Ti aziNa taj se način dade i protumačiti t< herojski čuva granicu od briščunskib lojsrva* — nije nikad pa ni sada prestao sporazum i da se je upustio na nove drske |.itski mentaliteti su najogavniju borbu vo- pojava, da pojedine grupe u izvjesnim B' svome listu, u svome društvu, u svo­ bornim okruzima sklapaju privremene bra­ hiti u korespondenciji samnom i nije г : avanture. Bez sumnje će ove avanture dili odobr.ti u lialiji pristalice aneksije Dalma­ joj sred ni i svakom prilikom protiv ovog kove i istupaju zajednički sa jednom lisioffl< kad prestao hvaliti moj rad. cije, ali ozb.ljoi ljudi osudiu će u,egovo našeg jedinog kuuuruog i prosvjetnog ceuig.in oki uzima idu jedna protu S c r i l A ru * u l o v i t Naš dopis.*) ЈАа\о odgovora. Bilješke. SoJrefoDe Dijesfi. Oko izbora. �Broj 11.____________________ ------ Strana 3. Domaće oijssfi. drage i megjusobno se očajnički bore. Dok te manje i slabije grupe istupaju na izbo* rima na ovaj način, dotle po brojn pristaša Mevlud. — Sinoćnje noći prije 1392. Jate stranke, kojih je vodstvo zadojeno pa­ klenom mržnjom piotiv oslobođenja i na­ godine rodio se najveći Božji Mdosnik. Te šeg ujedinjenja u jedinstvenu Kraljevinu, svete i uzvišene, noći rodio se Muhamed protiv naših oslobodioca, protiv Šiba, Srbije ibni-Abduilah (s. a. v. s.) u Meki nedaleko i svega što je srpsko — alarmiraju neupu­ od bejiullalra, koji je kasnije Njegovim ćene i neobaviješ ene mase protiv ove naše nurl nubuvetom rasvijetlio i rasvjztluje sica i duše tolikih miiijona sljedbenika od dižave, služeći se na taj način sredstkoja mogu dovesti do svega i svačega, Istoka do Zapada. Danas svi muslimani s pravom slave sredstvima, koja mogu dovesti do opste nesreće. Imajući pred očima rastrojene po­ dan rogjenja onoga, koji' zapali kulturnu sljedice, koje su posljednji vel.ki svjetski luč u sred mraka i tame jedne velike i dogagjaji sa ratom za sobom ostavili u či­ zabačene pustare, koja obasja svojim spa­ tavom svijetu pa i kod nas; isko.išćavajući som duše tolikog zalutaiog čovječanstva na ■ nezadovoljstvo masa, koje je neminovna obadva svijeta. Nek je i ovom prilikom saiatu-selam ■ posljedica još nesregjenih prilika kod svih jpa i kod nas, — laćaju se ti narodni zlo- Svevišn,ega na Njegova Milosnika i Posla­ ;6nci svih nedozvoljenih i nedopuštenih nika. O dgovori uredništva. — м . I '-sredstava, kako bi na taj način zadovoljili ” jsvoju bolesnu ambiciju i kako bi se još•oko. Vaš dopis nemožemo štampali, jer 'koji dan mogli nz iv ati .narodnim vogjama". ima u njemu stvari, za koje bi mogli sud­ Tako n. pr. zločinci naiodni oko .Pravde* bino odgovarati, ako ih nemognemo do­ — njihovo vodstvo — nazivaju ceo Srpski kazali. Ako preuzimate odgovornost, onda Narod" neprijateljem Musi.mana i pozvaju ćemo š ampali, Molimo Vas pišite nam Muslimane, da se u ovoj borbi dignu pro­ tačno Vašu adresu, jer nam se list — odtiv toga neprijatelja. Oni nazivaju ljude, koji poslaa na Vaše ime — povraća, u vrijednosti od 100 milijuna dinara. Prva Dobar dan! 1 dobro zdravlje donljeće. partija tih maraka u vrijednosti od 60 mi­ boli Vam odstraniti FELLEROV ELSAFLUID lijuna dinara, stigla je u Beograd. U ovoj ELSA-P1LULE! 6 dvostrukih ili 2 specijalne partiji nalaze se i tri vrste invalidskih ma­ boce Elsafluida 42 K. б kutija. Elsa-pllula 18 K, Ideal svih sredstava za njegu ljepote raka, t. j. marke, koje će pošta dati u jesu Fclisrova ELSA-POMADA za lice. naj­ saobraćaj postepeno u korist invalida. Nove jača vrsta 15 K, Fellerov pravi medicinalni maike pustitiće se u saobraćaj tek poslije LJILJANOV MLIJEČNI SAPUN sa markom nove god. ne. I9 K, Feilerova TANNOCHINANova naredba o stanovim a. — Z , POMADA za porast kose .veliki lončić 15 К. I ostali Elsa-preparati tvrtke EUOEN V grebački .Jugoslavenski Lloyd" donosi: FELLER, Stubica donja, Elsa irg br. 309." .Kako nas iz Beograda izvještavaju radi se (Hrvatska), veoma su pouzdani 1 svake pre^ ondje u ministarstvu pravde na novoj na- poruke vrijedni I iedbi o stanovima, koja će važiti za čitavu kraljevinu. Nova naredba o stanovima je potpuno moderna. Sto se tiče toga mogu li se sta novi otkazivati, riješeno je da ne samo stanovi, nego ni trgovački lokali i pisame se ne mogu otkazati. U pogledu povišenja A m e rik e . stanarina, za osnovu je uzelo stanje 1.-og Zagrebačke novine javljaju, da su četiri augusta 1914. godine. Piema tome će se velike fabrike gospodarskih strojeva iz Sje­ stanju stanaiine malih stanova sa 100 po verne Amerike odlučile, da otvore skladišta sto, srednjih stanova sa 200 od sto, a veli svojih najnovijih, najsavršenijib i najboljih kih stanova sa 400 od sio meći povisili. gospodarskih strojeva u većim mjestima Naredba, koja predvigja ove okolnosti, jako naše Kraljevine, da bi na ovaj način izašli je stroga i '--ikako se neće moći izigrati*. u susret našem gospodarskom svijetu, eksUhvaćen šverc. — Beogradska .De- portirali svoju robu i upoznali naš svijet sa mokratija" donosi jednu vijest, koju je do- tim amerikanskim strojevima, za koje se su učestvovali u stvaranju i oslobogjen,u Gjevgjelije, a koja glasi: . 6. ov. zna, da su najsolidniji, najpraktičniji i naj­ Sve dopisnike upozorujemo, da svoje ove naše dižave, antidižavnim elementom, mjeseca pokušano je da se prebaci u Gičku bolji. Ta akcija amerikanskih fabrikanata jer su .protiv Muslimana". U strahu pred stvari pišu pristojno i a p s o l u t n o i s l i to , jer mi ni pod koji način nećemo !8п0 ovaca. Pogranične straže sačekale su cslvariće se ovih dana, jer se — kako javli skorim danom, kad će im narod pljunuti u švercere i izmegju njih se razvila borba 1-aju — ovih dana otvara jedno takovo skla­ lice i okrenuti legja, jer već u velike po da se u borbi služimo neistinama. Ako se puškama i bombama. Boiba je trajala puna dište u Zagrebu. Sve troškove p-evažanja Cima da uvigja da ga vode stranputicom — o nekom nešto piše, mora se za istinitost 3 časa. ovih strojeva iz Amerike do skladišta u na­ laćaju se ti bijednici eto i tih krvavih sred preuzeti potrebna odgovornost. Molim skrenite pažnju na ovaj slučaj šoj Kraljevini, kao i uvoznu carinu primaju stava. Uzaludne su vara sve te smical.ce, Ekspoze m inistra Trumblća. — Kako G. Ministru Finansija, jer su se .prijatelj: dotične amerikanske fabrike na se. Prema - austrijski prdekteri i ližisahani; naša je pro­ javljaju .Novos'.i" ministar Inostranih Djela već angažovali da spasu švercere. Neki od tome će ti strojevi vjerovatno — pored svo­ šlost čista i svijetla; mi smo od uvijek ra­ d.\ Trumbić održao je 18. o. mj. na sjed­ ijih su već otputovali u Beograd da regu- jih drugih prednosti u kvalitetu — biti i dili za dobro ovog naroda i ove i ovake nici ministarskog savjeta ekspozej o razlo­ iišu stvar". Op. Ur. Po starom običaju, koji mnogo jeftiniji, nego oni, koje smo do sa­ države, pa vam opet poručujemo, da će zima, koji su nas prisilili na sklapanje spo­ je kroz ove dvije godine bio kod nas u da nabavljali iz Češke i Njemačke. Uzlovi ■ prsnuti čelo svakome, ko pokuša da u njn razuma sa Italijom. Sjednici su prisustvovali Ipr-Jssi. mi drži.no, da će i ovce biti preba- za nabavijanje ovih strojeva su tako po­ svi ministri osim gosp. Koroica, Krizmaf' 1 dirne. 1 šverceri zdravi i zagovornici u Bio voljni, da ih svaki naš — naročito jači i I Radićevcl dolaze na konstltuanru u Jojića i Marinkov.ća. Iza duže -adu sili, jer ovako unosne stvari teško veći — gospodar može prihvatiti, jer svak, zaključeno je da vizda rat.likuje o/aj ugovor. _ Beograd. — Ovih dana je objelodanjen ko želi, može dobiti ove strojeve do svoga dolaze do ministara. govor dr. Rudolia Horvata, jednog od pr- Ministar Kukovec izjavio je da prihvaća Slot.uvoz robe. — Ovih je dana gospodarstva na probu i nije dužan preu­ u vaka Rad ćeve seljačke stranke u mnogim ovaj ugovor kako ne bi do pjeli u još goru komitet ministara riješio zeti ih, ako mu se ne dopadnu i ako mu [ zagrebačkim i beogradskim novinama. Tim nesreću. Ministar Diiuko ć i Kovačević iz­ екоп.-fiuans ne konveniraju. Dotični naručitelj ima samo da se sva luksuzna i ostala (do sada za ", govorom je maniiest rana težnja R-dićevaca, javili su, da će svoj p istansk dati sutra. uvoz zabranjena i roba može slobodno uvo- tu obavezu, da podmiri podvozne troškove a- da su skloni da pogju u Beograd u Kon Ministarski savjet zaključio je, d se iz raod mjesta skladišta u našoj Kraljevini, pa а*п.; aatov da ae na luksuznu robu binetšfo I stituantu umjesto ranije prijetnje s njihove tifkacije TJVoga ugovor, načido svoje kuće i da će stroj, koji uzme na bi htjeli plaća aročita taksa. Pr. Ur. Kolika će ova probu najkasnije za mjesec dana po prijemu I strane, da će se sabrati u svome Zagrebu pitanje, tako da oni ministri ko b to i u najbolje znati potrošači da od­ p i proglasiti seljačku republiku. Sada stižu potpisati ratifikaciju ima, si -,: istoga savjesno i po mogućnosti javno pred robe. ]oš noviji i potpuniji izvještaji, koji javljaju, stupe. 0 dižanju ministri Korosca javlja više svojih najbližih gospodara oprobati, Novi predsjednik SJed. Država za da je Radićeva stranka deiinitivno zaklju­ .Narodna Politika" da se oa nije mogao rezultat pokusa javiti i stroj preuzeti ili ga poziv ministra predsjednika V-esuiĆa pra r*vJete‘ 1 -naoružanje, — Ovih dana čila da pogje u Beograd u Konstituantu; u potpunom redu opet skladištu povratiti. razgovoru sa nju- Osim toga će se na zahtjev i želju svakog nadal.e je odlučila, da zasada odlaže svoj vovremeno odazvati i doći u Beograd ten a f redsiedn'k Harding republikanski program i prihvaća jedinstvo mu je poslao sljedeću brzojavku: Brzojavku jorškim novinarima izjasnio, da bi on ltćno interesenta od dotičnog skladišta izaslati £ države i naroda. Zli jezici govore, da je koja mi je poslana preko Zemaljske Vlade podupirao i iskreno pozdravio akciju, koja k njemu inžinjer ili monter, koji će toga jučer u Omružu. No kako ne bi se povela za svjetsko razoružanje i i čin u Rapalu natjerao Radićevu druž nu, da gospodara bezplatno uputiti u način ruko­ promijeni svoju dosadanju politiku. Mi u to mogu doći na današnju sjednicu ne smije kopnu i na moru, jer je pravac njegove vanja sa ovim strojem. Kako ova uputa, se to tumačiti kao da nisam saglasan. Vra­ politike, koju će provodip svim mogućim tako i ostali troškovi ovoga instruktora idu I vjerujemo, jer ih ima i ovdje oko nas silama u sebe kod kuće i u ostalom svijetu, § svi ih znate, koji su — koji sagnute šije ćam se u ponedjelak. List nadalje ja v ljj na račun dotičnog skladišta. Ako poručitelj ' govore, da im je^ u,,ovorom u Rapalu i pa- da će pitanje ratifikacije biti rijišeno istom I d a s e odr^‘ ш‘г паЈРге Unije, a onda čitavog ovoga stroja odluči napokon, da zadrži stroj za nekol ko da-a. -svijeta. •; sljednja nada izgubljena. za se, onda tek nastupa pogodba i način1 Pio tu d ižav n e agitacije u Makedon'jl I Kongres gostioničara. — Kongres otplate za stroj. Ne mogne li poručitelj Koliko je lista predano u Zagrebu. - — U Zagrebu je u svemu predano devet U okol-ni Skoplja pojavili su se pozivi na gostioničara otvoren je 16. 0. mj. u Beo- stroj zadržati za se ma bilo iz kakovih raz­ kandidacionih lista i to: Demokratska stranka, stanovn štvo da se grupiraju pri izborima ?radu' U deba,i коЈа Је na коп8гми W>gjena loga' onda se povraća skladištu, a troškovi i komun su ljevičari, socijalisti, komunisti oko neutralne liste koju preporučuje bu- l zlazi da su ' gostioničari nezadovoljni, jer za prevoz stroja do skladišta padaju na ra­ • cenirumaši, Radikalna stranka, Frankovci, ea-sko-makedonski revoluc onarni komitet. ' ш •kr0Je kaPu 4udi коЈ' пе razumijevaju čun ovoga skladišta. — Iz ovoga se vidi, da su uvjeti veoma i Hivatska Zajednica, Seljačka Stranka i izvan- Cilj ove grupe je pripojene Makedonije1niihdv P0Sa0‘ - Jedan govornik je udario 3 etranačka grupa. Bugarskoj. Naša pol čija uhapsila je već па aPslmenle Pr01iv k°Jid « .valja boriti«, povoljni; naše je mišljenje, da bi se i naši Ц Ctboslovačka napredna stranka islakl-i nekoliko trgovaca iz Štipa koji su uložit iJedan drue ' govornik je opet razvijao komu- gospodari trebali malo zainteresovati za ovu I je u požeškoj županiji samostalnu kandida- novac u propagandističke svrhe ovoga po­ nističke ideje, pa je bio ućutkan. I tako stvar, jer su ovaki strojevi našim agrikuldalje su se nizali govori u kojima su izna- turnim krajevima neobhodno potrebni. Mi I turu. Nosilac liste je seljak Bervida. Ova kreta. šane razne nevolje gostioničara. Izaslanik držimo da bi i naša vlada trebala da u ovo-, I oova stranka sakupila je sve Cehe i SloZabrana Iskopavanja starina. — Kako e pitanju učini što sa svoje strane, kako | vane u požeškoj županiji i nada se da će .Trgovinski Glasnik* javlja, Narodni Muzej iz Bosne g. Zahradnik se ponajviše tužio se n sv.ma centrima naše Kraljevine loše stanje gostioničara u Bosni. Kongres sa je Inim kandidatom proći. je tražio da se najurožije zabrani iskopa­ Agitacije. — Kako su se agitacije za vanje starina u okružju banjalučkom, pri­ je završen banketom u gornjoj sali Kasina. snovala ovaka skladišta._______________ I nastupajuće Izbore u potpunom jeku razSitni kovani novac. — Stigli su prvi vatnim licima i stanovništvu toga kraja. г mahale to smatramo za dužnost da upozoprimjerci našeg novog sitnog novca, koji Velike kragje i zloupotrebe na ca­ | rimo sve agitatore muslimane, da se čuvaju se izragjuje u austrijskoj državnoj kovnici rinarnicama. — Do sada smo imali pri­ 8 agitovanja po džamijama i da u ta sveta u Beču. Novac je izragjen od jedne naročite -mjesta ne unose političke agitacije. Ovo se like da slušamo i čitamo 0 mnogim kra- metalne smjese, koja se zove gama. Naru­ gjama i zloupotrebama, koje su pojedinci odnosi na izvjesne naše hodže, od koj h čeno je svega 30 milijuna dinara nominalnih kod mnogih naših nadleštava izvodili. One poneki imade običaj politične agitacije i to : 12 milijuna od 25 para, 10 milijuna su bile sad manje a sada veće prirode, ali jati u vjerske iorme i licemjerski hvaliti i od 10 para i 8 milijuna od 5 para, Natpis sada stižu glasovi iz Beograda i Za­ i piopagirali za jedne a kudili druge. Takvi na novcu je ćirilicom i latinicom. greba 0 basnoslovnim kragjama i zloupo­ (vazovi smatraju se političkim skupštinama, trebama pri carinarnicama u Zagrebu, Beo­ Trgovcima na znanie. Dobili smo veću 9 >pa će kao takve biti ne samo kažnjavane, gradu i Skoplju. Pišu ljudi — ako je vje­ količinu kafe i pirlnča, koju rasprodajemo ,nego su u stanju da profanišu i svetost ) Trgovina muzikalija I materi« rovati, da je po ovome povedena najstro- vrlo jeftino, dobili smo veću količina manu­ п džamija. Stoga |e dužnost i pozvanih fak? Jala za pisanje I risanje. žija isiraga, koja će oikriti mnoge stvari u fakturne *robe, engleskih štofova, porheta, 1tore i svih nas Muslimana, da džamije od ovim nadleštvima a koje su se dešavale-od šifona, satena, šamija itd. U interesu Je svakog 5 Bogato sfovarlšfe hrvatskih I to°a oo*iedimo. osiobogjenja pa do danas. srpskih knjiga. trgovca doći i vidjeti naše cijene prije nego J Nove marke. — Ministarstvo pošta robu kupi na drugom mjestu. Mešluović I naručilo je u Americi nove poštanske marke Bajraktarević, Sarajevo, SaračL 0 8 0 — — 0 0 0 0 — S I Poljoprivredni i uopšte gospodarski strojevi iz I Knjižara i j Sarajevo. 4 �Kajaciiije vijesti. Povlače se sa političk o g polja. Z a g r e b , 23. novembia. Mnogi naši idosadanji aktivni i istaknuti političari povlače se sa političkog polja i ne kandiduju. Tako ne vidimo nigdje na kandidacionim listama Imena Dr. Dušana Popovića, Danila Dimovića, grofa Kulmera, Ljube Babiča-Cjalskog Dr. Pav.čića i Dr. Petričića. P re o k re t u Radićevoj politici. Z a g r e b , 23. novembra. Član glavnog i odbora seljačke stranke Dragutin Hrvoi (istupio je iz stranke. U pismu, koje je ovom prilikom upravio podpredsjedniku Dru Mačeku, veli Hrvoj, da ods upa, jer stranka hoće da odstupi od svog republi­ kanskog principa, priznaje granice države i .hoće da ode u Beograd. „Hrvat" odobrava novi pravac u Radićevoj stranci, koji je započeo pred 8 dana. Važna sjednfea m inistarskog savjeta. Dr. Vcsnić prim a portfelj m inistra ino­ stranih djela. B e o g r a d , 23. novembra. Na današ­ njoj ministarskoj sjednici izvijestio je pred­ sjednik ministarstva Dr. Vesnić, da je Dr. Korošcc lakogjer potpisao rapalski ugovor, te da je ministar inostranih djela Dr. Trumbić podnio ostavku na svom položaju. Ostavka je uvažena, a portfelj inostranih djela preuzeo je ministar predsjednik Dr. Vcsnić. Dr. Trumbić predao je već jučer agende svoga resora ministru predsjedniku. )Osim toga riješena su neka tekuća pitanja, 'koja stoje u vezi sa izborima. I Нешто i Prvorazredni žensKi Krojačfci salop зз Bog! Milana M erenčevića Извгсна наравна њвга коса. Ппмкм »«м mutnntrJ«, Sarajevo, Kralja Petra 56, prizem. ■* , Telefon 769. — Interurban. Идеал свих сапуна 2 К £ :£ sr g ’ ]| ■& ##■ Preporučuje se za Izradu toaleta i kostimu za dame. — Na skladištu ima stalno e n g le s k i h štofova i Iruucusko svile. _ Narudžbo iz provincijo izragjnjom uz poslanu mjeru tačno 1 - kulantuo. —— ------------------- -------------- Лјјотив тјелесног внојвња MODERNO UR£GJ:NA OBUĆARSKA RADNJA Што je ћлза-Флуид, то се зна 1 ЛПОГГПУИИЖИ"И * МЛ- M&HMUĐ UUBOVIC тимту* na magjarskom kr. tehnološko-obrtničkom muzeju u Budimpešti ispitani obućarski majstor i apsolvenat bečke stručne škole. Izrag uje sve vrsti cipela u svakoj boji i fazoni. — Najbolji materijal. — Elegantna i brza izradba. — Cijene umjerene. др*- ХвЈдвра tip MoSiiSi S?scialista u amer. fazoni. — Telefon broj 7G1 Sarajevo. Ćukovića ul. broj 8 Млшеви и штаиориј :n z = Jeftonovića ulica broj 3 ■'5 (prelu puta Hotel „Eiircps" £ Prava domaća kuhinja, garantovana prirodna pića. — Posluga brza, cijene umjerene. S poštovanjem A sim K u rt. £ B B Наруџбе a,rrp гснрати n a : Е уген В. Ф м е р , Стубицадоња, Easarpr fi.i r .- а н а р н а , Хрватсиа,. Muslimansko Centralna Banka za llosuu 1 Hercegovinu (dioničarsko društvo) u Sarajevu Podružnica u Tuz! = PUPILARNO SIGURAN ZAVOD ŽENSKI MODNI SjfUtON D lo nlC ka g la v n ic a « 5 .0 00.000. - PriC uvo K 1,000.000. — U lo S cl p re k o K 12,000.000. ретж Bavi se svim u bankovnu struku zasijecajućim poslovima, te ih obavlja najbrže i najkulantnije. c m e K s ie S arajevo, Aleksandrova ul- 65. Upozoruje na svoje odjelenje za zemaljske proizvode. — Zaslupa prve engleske firme trgovačke tvrtke i tvornice za uvoz manufak­ turne i kolonijalne robe te i n d u s t r i j s k i h i t e h n i č k i h artikli. Preporučuje veliki Izbor ženskih najnovijih šešira iz samta, flica 1 velura prve vrste po vrlo leftinoj cijeni, kao 1 bogati pribor za krojače, krojači«, modlstice i ručni rad. Cijene umjerene. Posluga solidna I fačna. Oglašujte u „DOMOVINI" I /РРПСКА ПРИВРЕДНА БАНКА д.д.уС арајеву Дпотшчкп глпппптш Tt 20,fl00.0no-— 0 y^i Гозорптпт фопдопп iranoce К 7,000 000'- Притиа улоге у крупама и дпнарима ув најпово.тлтју камату. Бави се свим банковним & парочпто робшш пословшка. Uuguvudii urednik Ali et. Kidjevio " — ' јаишц>шци »Bosnuim бвгф ' I � https://kolekcije.nub.ba/files/original/710cbe3dcfc6eed85dfab5060dd00176.pdf 704fe424660d2d9384808969ab3a7e66 PDF Text Text Poštarina plaćena lEdanbrojZ hrane 1Predplata 60 dinara godiš■i«. — Za inozemstvo 80 dinara. Tromjesečje i po­ lugodišnje u srazmjeru » ii utorkom, četvrt­ kom i subutom. . Oglasi se plaćaju: 1 cm* po 1 K 50 h. Vlasnik: Šerif Arnautović Broj 12. dništvo i administracija: Klemaniovljev trg kod oficlrskO| doma. — Telefon broj 581. NEZAVISAN n U S L in flN S K I LI5T aiavnl urednik: Dr. Avdo Hasanbegovič. Sarajevo, petak 2G. novembra 1920. Godina I. Muslimana, koji će danas ući u izbornu na taj njihov ponovni poziv Saveznici „Pravde" ima borbu pod „Pravdinim" jorganom koja je riječi do riječi ovo odgovorio: pismeno od spekulacijom učinjena šteta državi i na­ rodu. Dr. Andiić se oborio na furtimaškl rad odgovornih, koji su u interesu stano­ najvjernija drugarica pomenutih listova i „Vakufsko raeaiifskom saboru Prošle su dvije godine, kako je au­ čije su vogje hak-ahbabi s ljudima Fran­ vitih fiuansijskih grupa preduzeli, da ovu strijski orao kukavički savio krila i nečujno kovcima i klerikalcima, koji biše najvoljeli transakciju provedu baš sada u ove dane, Sarajevo * ostavio našu domovinu. Primicali su se danas i piije da mogu popiti Srbe i Sibiju Neću doći. Ja se zgražam, da vakufski kada nema parlamentarne kontrole kada je oslobodioci sa solunskog fronta. U nana čaši vode. tabor ovakovim besposlicama troši vrijeme, i vlada i naioJ zaokupljen izboinon se razlila radost i osjećaj kao da smo se Mi Muslimani moramo imati osim, u a uz trošenje vremena i uz trošenje vakuf­ borbom. po drugi put rodili. . ckoliko dana nesresrcu, i u pameti, da će Srbi s čestitim Hr­ Govornik je u svome izlaganju skrenuo skog novca za svoje dnevnice stvara za gjenosti brzo je prošlo, dok se nije pojavila vatima i Slovencima održati svu dižavu ključke, koji su samo i jedino mlaćenje pažnju na prodaju rudokopa željezne rupobjednička šajaača. Time je opasnosti protiv svih navala Frankovaca, Klerikala i prazne slame. Kakova discipl nama isir. ga dače — Ljubije. Ovaj rudn.k bi imao preći ! stavljen kraj. Piavdcša. Oni će sve žrtvovati da spriječe kakovi bakrači. Ja neću da budem vakuf­ u ruke grupe svib banaka naše Kraljevine, Na 6. novembra 1918. slavilo je Sara­ c jepanje i slabljenje ove dižavc, isto onako, ski direktor — pa šta mi može stotina dis­ a tu grupu vodi Prpić. Ova grupa traži od jevo n jveći dan u svoj jj istoriji. Došao je kako su davali neb ojene žr.ve kad su je države rudnik za dioničko društvo za petciplinarnih istraga? prvi odred pobjedničke srpske vojske. Staro stvarali. I ako Muslimani pored svega toga deset milijuna dinara i velike olakšice u Ako Vakufski Sabor sumnja, da u ^i mlado poletjelo je u susret junacima i ipak skrenu protiv njih, onda neka se ne radu ima nevaljalih stvari ili ako vjeruje prevozu, i porezima, carinama i dr. uz pro- i aahetima je čekao svijet na sarajevskim tuže ni na koga, jer će se time iskazati kao notornim lašcima oko .Pravde" onda neka cjenu investicije po komisiji — odboru, čiji ulicama, da pozdravi borce, oslobodioce. neprijatelji dižsve i njene snage. pomno istraži sav ured, spise, knjige, raču- bi predsjednik imao biti predsjednik lnduA kad su daleki putnici ovjenčani lo­ Poslije izbora, kada izag.e kao pobjed­ me i sav moj desetgodišnji rad u vakufu — strijalne Komore u Beogradu uz dva člana vorikama pobjede s upali sa a,evskim ulicama, nica ideja državnog jedinstva, zamukuuće pa za svaku konkretnu krupnicu i sitnicu grupe i dva člana vlade. Ovo dioničarsko | J' neprekidno se orilo .Ž vio Kralj Petar*, Fiankovci i Klcrikali i po starom običaju I „Živio Prijestolonasljednik Aleksandar", ,,Ziutka traži moju odgovornost. To bi bio društvo bi postalo najveće izvozničko dru- 4 naći ptelaz ka pomirenju sa stvoreni n po­ š vo u Evropi. Pošto se dobitak nagomi’ I 1vila Oslobodilačka Vojska", „Živio narod pozitivan rad, protiv kojem ja ne samo i ložajem. Ali nas boli, ako se megju njima i onda bi se iz toga dobitka podizale <Srba, Hi vata i Slovenaca". mam ništa, ne o ga pače želim i tražim snjimanagjeiM uslimana, koji će osramotili vaonice željeza. Da će ovaj kap lal ° r' <ou evo сзссуи о tvrdim, da je sav moj Ovo svečano oduševljene pokušali su i pljunuti na tradicije muslimanske р н *.;„е rada donijeti dioničarima ogromne °* le neki tipovi da pomute, da unesu neslogu. u Bosni i Hercegovini. Jer pniHondri dio a„seig >d "'i rad u vakufu potpuno ispra­ — i ko god drugačije go­ najbolja je garancija izvor otvoier ^vu tako Oni su klicali rcpubl ci jugoslavenskoj, Ju­ naroda Srba, Hrvata i Slovenaca izvjesno van i ku. koje po stručnjačkom iznalask -oiljno pogoslaviji i t. d. Nisu oni to činili iz svoga ne boli rabota Fiankovaca i Klerikala, ali vori, taj la e. Laže sve dotle dok konkretmtlijona tona. Kod ovih transa1^ * 18 u *■ a slučajet p ed pravdom pred sudom republikanskog osvedočenja, niti za to, što ih boli kad znadu, da s ima zajedno idu vornik iznosi — da u dosta igsčije ne dokaže. su bili izragjeni Jugosloveni. Činili su oni i Muslimani, zavedeni pisanjem „Pravdi," i u č e s t v u j e b e č k i k a p *ve • demaIz ilite .moje esetgodišnje djelovanje to, što ih je vrijegjala pojava Srpske Vojske, lažima njenih vogja. Na zboru je uzeo riječ-=k°Jfe nitl iB . w ^фкто "afj, p. edati svo desetgodišn e koja je-donijela nov re^stvmi, slobodu koja Muslimani I BiežTte id „Г vornik g. Dr. Jovo Z ub-'^ 13 >• 0 " • e'“ ' ■ "т diedov pa me za svaku stvar pozovite oni nisu žcl,eli. Da su oni bili republikanci, ako to učinite utekli ste od Rima, katoličke pred suu — jr i z . sve drage volje da “ oni bi svoje republikaustvo izrazili pred politike i Frankovaca I » i* ‘ »ч odgovaram. n da me pozovete pred Franjom Josipom i Franjom Ferdinandom, sud; jer he‘ enim element ma, kakovih kad su dolazili u Sarajevo. Da su oni osvje­ . . , . . .»j- Jvitom svrhom, ... K. ___ ’ na žalost ima nekoliko u tom saboru i na izlaganja dokazima i dočeni Jugoslaveni, nebi se oni za vrijeme л p»liilt»». Г u glavnom ovaj moj odgovor . /ata onako nebratski ponijeli prema Srbima odnosi — neću da odgovaram". 'i svojim „Hrvatskim Dnevnikom", koji je Kad je vakufski sabor primio ovaj moj Poznato je javnosti kako je lažno i bio u isto vrijeme i Frankovački i Kleri­ Nama ne doavolj1” 1^ ^jenja, dočekalan, radovali se nesrećama i patnjama drsko p sala „Pavda" o meni i kako je tru­ odgovor, dužnost mu je bila — ako i malo Srba i Golgoti Srbije, nego bi kao pravi bila, da sam vakuf upropastio, da u mom do svog obrata i do svoje časti diži — da iznesemo r ’šio šio Jugoslaveni saosjećali narodnoj nesicći i vakufskom radu ima mnogo malverzac ja, komisijski i zvanično u tančine ispita moj iom prilikom iznio, to č e nikad uži■ patnjama, koje za nas sve podniješe braća čak i pronevjerenja i kako ću ja za sva desetgodišnji rad kao vakufskog direktora, bi našim čitateljima daLl> u G.čku ” ■ narosvoja vakufska zlodjela mnogo, vrlo mno­ pa da onda rezultat toga komisiskog rada čuju, kakvi i Šibi. ’inunomaSeg aferi do sada počinili. go odgovarati. Сзк su govorili i o proneobjelodani, kako bi se na taj nač;n , protJV radom Ko bješe, što vikašc za repub’iku i Jugo­ nost obavijestila i saznala pravu i< slaviju pri ulasku Srpske Vojske u Sarajevu ? vjerenju neka dva milijona kruna. Na kraju zbora je uzeo i /"nem'a P°**" Danas „Piavda* piše, da sam otjeran vakufski sabor skinuo sa sebe suodgo­ koji se oštro oborio na žalosnu s i . "1 To su bili oni isti ljudi, koji se kupe «l..nno.,.l..ik Ii političkih „nlitlKk.l. ...IIILprilika. Jedin. Ij oko „Hivalske Sloge" i „Jugoslavije", a sa vakufa, a onomandne mi .Pravdin" naj- vornost za .Pravdino* pisanje o meni kao fiiiancijaluih miien.v. kufskom direktoru. Sve dotle, dok vakuf- dikalna i Demokratska Stranka se piit'^.1 ranije su se kupili oko „Hivatskog D.icv- glavmji stup Osmau ef. Vilović u društvu ntin. nika". To su oni isti zluradi elementi, koji predbacio, da nijesam patriota, šio sam osta­ ski sabor ne iznese u javnost šta je neko-1 ž la ovome protestu i na nj izaslale su u najvećem jeku borbe za stvaranje naše vio vakuf i da mi je velika dužnost bila da reklnog našao u vakufsk m knjigama i v a-, izaslanike. Obara se na naše ovdašnje slobode čvrsto stajali na strani naših austro- i dalje ostanem u vakufu. Šta ćemo kad je kufs om poslovanju — a za to je imao vre- novčane zavode, koji se sustegoše, da raena 9 mjeseci kako ga je preuzeo — za i učestvuju na ovome zboru. G. Pupić je magjarskih dušmana. To su oni isti ljudi, takav moral „Pravdaša". Ja odavna ičekujem, kad će „Pravda' moga direktorstva vakufom, smatram ga!javno na zboru iznio, da su Musi. Jug. koju su braću Šibe sudili na vješala, dugopočeti iznoziti moja zlodjela u vakufu i re- suodgovornim za one ordinarne laži, koje1Organizacija i l učka Stranka odbile svoje 1 godišnje tamnovanje, progone, koji su biL gistrirati moje zloupo:rebe i pronevjerenja. I su se iznosile i koje se iznose u , rjravdi*.' učaslvovanje u ovome protestu, jer da oni I svjedoci u veleizdajničkim procesima, koji n, gospodo, petite se, kad Vam evo neće da ruše Ivicu Kovačeviča*. Mi smo o su u „Hrvatskom Dnevniku" razapinjali i Čekam i čekam, ali uzalud, „Pravda" šuti, i Вг I dizali Srbe na čengele, koji su tako reći os m, što koji put napadne spomene vakuf,1ja dajem prilike putem javnosti, jer inače ovoj stvari već nekoliko puta pisali u našem I bili najposlušnije sluge najmonaihističkije alt tako nuzgredno i piolazno, kao da se i ste ono, kako sam Vas nazvao u mom gori listu o vezame S;aha-Hrasnice u ovoj sama s idi spemenuli vakuf. Kad je to tako navedenom vakufskom saboru upravljenom prljavoj i lopovskoj aferi, ali oni ćute kao I 'Austrije. zaliveni. Sada se javno na ovome zboru to I Pa šta rade ti ljudi danas, šta boće? i kad je uzaludno moje čekanje da „Prav­ pismu. Šerif Amautovlć. pokazalo, da pravdaši radi ličnih i.iteresa I Nastavljaju staru mržnju na Šibe i poštene da" pečne sa vakufskim aferama — ja ću geštfta svojih kapouja Spaho-Hrasnica Hrvate i Slovence, kob stradaše za oslobo- evo malo da počnem. Ja sam se zahvalio na službi vakufskog gjenje, jer su naučili služiti tugjinu protiv potpomažu i KOrnera i bečke banke, paj svoga brata, a za nas Muslimane nema direktora i vakuf ostavio 1. januara 1920. makar to bilo i piotiv države i njenih in - ' tamo mjesta. U tome društvu vode danus Miješam reflektirao ni na olpravninu ni na ttiesa. glavnu riječ ljudi, koji su nogana gazili naše mirovinu, nego sam šta više svoju tromje­ Na kraju ovog zbora predlaže gg. Dr. vjerske osjećaje i na silu poništavali musl - sečnu platu poklonio .Sirotištu* „Gajrelu" i V. Andrića, Dr. Zubovića, Dr. Hasanbegovića mane, č.neći lime usluge katoličkoj lugjinskoj „Merhametu". Pri koncu marta 1920. sastao i V. Merćepa da sastave rezolucju, koja je se vakufski sabor i odlučio, da neprimi U prošlu subotu 10. o. m. održan je od strane prisutnih primljena, a koja g lasu: iAustriji. Zar se ne sjedate, Muslimani, koliko moje ostavke, nego me pozvao da nastu­ u ovdašnjoj Trgovačko-Obrtn.čkoj Komori R e z o l u c ij a . nara je jada zadao biskup Siadler čiji vjerni pim službu. Ja sam na taj poziv odgovorio javni protestni zbor, koji je bio sazvan od 1. Protestvujemo najodlučnije protlv „Neću doći". Oni su onda zaključili, da strane Srpsko-Trgovačke-Zanatlijske omla­ sinovi sjede danas oko „Jugoslavije" i ubitačno štetne transakcije poduzeća Stajn„Hrvatske Sloge", onaj isti Stadler protiv povedu p'oliv meni discij linarnu istragu dine, Saveza Zanatlija, Radikalne Stranke bajsa u Drvaru. Jcoga se digoše slobodnoumn', nacionalni iadi neposluha sabotskog naloga t. j. radi i Jugoslavenske demokratske stranke. 2. Naročito protestvujemo radi toga, Na ovome zboru je ptvi uzeo riječ 'Hivati, jer ne htjedože da ostane obečašćeno :dga, što ih nijesam poslušao da dogjem pošteno hrvatsko ime? Zar može i jedan da nastupim službu vakufskog direktora, te g. Dr. V. Andrić, koji je iscrpno rasvijetlio što je ovaj i po narodnu privredu važni ftuilim an stati barabar s ljudima, koii me pozvali, da im dogjem i opravdam svoj ovu stvar, iznio sve što je do sada u ovoj: posao svršen u ovo vreme, kada nemamo •U u s (mahali um jetnom stokom? Zar oiUupak,. š.o ne nastupam služou. Ja sam aferi učmieuo. о гЈш аз. kolika je ovom Izakonodavnog tela na okupu. I sr: JVlalo odgovora, I I I Protsslpi zbor. �lje Dljesti. Rrvorazredni ženski krojački salop Povlače se sa političkog polja. 2 a g r e b , 23. novembia. Mnogi naši dosadanji aktivni i istaknuti političari povlače se sa političkog polja i ne kandiduju. Tako ne vidimo nigdje ла kandidacionim iis'ama Imena Dr. Dušana Popovića, Danila Dimoviča, grofa Kulmera, Ljube Babića-Cjalskog Dr. Pavičića i Dr. Petričića. Pre o k re t u RadićevoJ politici. Z a g r e b , 23. novembra. Član glavnog odbora seljačke stranke Dragutin Hrvoj istupio je iz stranke. U pismu, koje je ovom prilikom upravio podpredsjedniku Dru Mačeku, veli Hrvoj, da ods upa, jer stranka hoće da odstupi od svog republi­ k a n skog principa, priznaje granice države i ,lioče da ode u Beograd. ,,Hivat“ odobrava novi pravac u Radićevoj stranci, koji je započeo pred 8 dana. Milana l/erenčevića Sarajevo, Kralja Petra 56, prizem. * , T e le f o n 769. — In te ru rb a n . Preporučuje se zn Izradu toaleta i kostima za darne. — Na skladištu ima stalno engleskih štofova i Irauciiske svile. — Narudžbo iz provincijo izragjiijcm uz poslanu mjeru tačno i i kulantno. ---------------- Идеал свих сапуна и <1Ш № ' Против тјелесног внојења Važna sjednica m inistarskog savjeta. Dr. Vcsnić prim a portfelj m inistra Ino-, „ stranlti djela. B e o g r a d , 23. novembra. Na današ­ njoj ministarskoj sjednici izvijestio je pred­ sjednik ministarstva Dr. Vesnić, da je Dr. Korošcc takogjer potpisao rapalski ugovor, te da je ministar inostranih djela Dr. Trumbić podnio ostavku na svom položaju. Ostavka je uvažena, a portfelj inostranih djela preuzeo je ministar predsjednik Dr. Vesnić. Dr. Trumbić predao je već jučer sgende svoga resora ministru predsjedniku. JOsim loga riješena su neka tekuća pitanja, ikoja stoje u vezi sa izborima. Li MODERNO URHGJ:NA OBIMARSKA RADNJA Г Г С ш оГ Д ; i'a уста и зуба! Фини парФеми M AHNUO U U B O V IC na magjarskom kr. tehnološko-obrtničkom muzeju u Budimpešti ispitani obućarski majstor i apsolvenat bečke stručne škoie; Izrag uje sve vrsti cipela u svakoj boji i fazoni. — Najbolji materijal. — Elegantna i brza izradba. — Cijene umjerene. Specialista u amer. fazoni. — Telefon broj 7G1 Sarajevo, Ćukovića ul. broj 8 Мишеви и штакори! S n Z S a E S n c n a n C E E E E Смотл^датпта ринa озп М а п о н а ulica broj 3 II (prelio puta Hotel „ Е т р г “ ■ Jj Prava domaća kuhinja, garantovana prirodna pića. — Posluga brza, cijene unjjercne. S poštovanjem A s im K u rt. Код упита I. Ne zaboravne posjetiti na prvom mjestu čim dogjete Н аруџбе идр гснратн н а: u Sarajevo Еугсн В. Фвлер. r зкариа, Стубица доња, Елга, рг бр Хрватсиа. □ Е Н Е 2Е дН Е ЗВ аВ Е Ш В В £ lanufakhima i kolonijalna radnia Muslimanska Centralna Banka i Hercegovinu (dioničarsko društvo) u Sarajevu MBSillOUiĆ i ВајРВМaPOUiĆ = Podružnica u Tuz! PUPILARNO SI GURAN ZAVOD D io n ič k a g la v n ic a K 5,0 00.000. — P rič u v o K 1,000.000. — U loS cl p re k o K 12,000.000. Bavi se svim u bankovnu struku zasijecajućim poslovim a, te ih obavlja najbrže i najkulantnije. Upozoruje na svoje odjelenje za zemaljske proizvode. — Zastupa prve engleske firme trgovačke tvrtke i tvornice za uvoz manufak­ turne i kolonijalne robe te i n d u s t r i j s k i h i t e h n i č k i h artikli. ŽENSKI MODNI SflliON P 6T H R H & e K s i e Sarajevo, Aleksandrova ut. 6Б. Preporučuje veliki izbor ženskih najnovijih šešira iz samta, fllca i neiura ргое vrste po vrlo jeftino] cijeni, kao I bogati pribor za krojače, krojačice, modlslice 1 ručni rad. Cijene umjerene. Posluga solidna 1 tačna. Oglašujte u „DOMOVINI" 8> \S> /П Р П С К А П Р И В Р Е Д Н А Б А Н К А д.д.уС арајеву 0 . 0 >■’% Дпоттпткп гдпппппа П 20,ПОО.О(НУ— Ггзгрпттп фппдппп тппосе К 7,000 000-— Пртга улоге у крупама и дппарима ув најповољнију камату. Бави се свим банковшш a парочпто робним пословима. —— <3> Da&uvuiui m e-ш* Ali ei. јаш ц ш ц д »iktoanske г и .» ч S ini*1 �3Edanbroj Z im e џPoštarina plato) ti utorkom, četvrtkom i subutom. Predplata 60 dinara godišN]e — Za inozemstvo 80 dinara. Tromjesečje i pof ' lugodlSnje u srazmjeru <> j Oglasi se plaćaju: 1 cm* p o 1 K 50 h. Vlasnik: Šerif Amautović Broj 12. ш ш ш ж Ш NEZAVISAN Г Ш Ш / Ш К ! LI5T Sarajevo, petak 2G. novembra 1920. Muslimana, koji će danas ući u izbornu Saveznici „Pravde" ima boibu pod „Pravdinim" jorganom koja je najvjernija drugarica pomenutih listova i Prošle su dvije godine, kako je au­ čije su vogje hak-ahbabi s ljudima Fran­ s tr ijs k i orao kukavički savio krila i nečujno kovcima i Ulerikalcima, koji biše najvoljeli ostavio našu domovinu. Primicali su se i danas i piije da mogu popili Srbe i Sibiju V-Šoslobodioci sa solunskog fronta. U n ana u čaši vode. se razlila radost i osjećaj kao da smo se Mi Muslimani moramo imati osim, u po drugi put rodili, .^koliko dana nesresrcu, i u pameti, da će Srbi s čestitim Hr­ I cii ti brzo je prošlo, dok se nije pojavila vatima i Slovencima održati svu dižavu P o b jed nička šajaača. Time je opasnosti protiv svih navala- Frankovaca, Klerikala i tuvljen kraji Piavdaša. Oni će sve žrtvovati da spriječe ' Na 6. novembra 1918. slavilo je Sara­ c jepanje i slabljenje ove .dtžavc, isto onako, je v o n jveći dan u svojoj istoriji. Došao je kako su davali ncbiojeae žr.ve kad su je prvi odred pobjedničke srpske vojske. Staro stvarali. 1 ako Muslimani pored svega toga 1 mlado poletjelo je u susret junacima i ipak skrenu protiv njih, onda neka se ne lahatima je čekao svijet na sarajevskim tuže ni na koga, jer će se lime iskazati kao ulicama, da pozdravi borce, oslobodioce. neprijatelji dižsve i njene snage. A kad su daleki putnici ovjenčani loPoslije izbora, kada izag,e kao pobjed­ 'vorikama pobjede s upali sarajevskim-ulicama, nica ideja državnog jedinstva, zamuknuće 'nepiekidno se orilo .Ž vio Kralj Petar*, Frankovci i Klcrikali i po starom običaju „Živio Prijestolonasljednik Aleksandar", ,,Zinaći ptelaz ka pomirenju sa stvoreni n po­ vila Oslobodilačka Vojska", „Živio narod ložajem. Ali i.as boli, ako se megju njima i Srba, Hi vata i Slovenaca". s njima nagje i Muslimana, koji će osramoti'* Ovo svečano oduševljene pokušali su i pljunuti na tradicije muslimanske neki tipovi da pomute, da unesu neslogu. u Bosni i Hercegovini Jer p .iHotski dio klicali republici jugoslavenskoj, Ju­ naroda Šiba, Hrvata i Slovenaca izvjesno goslaviji i t. d. Nisu oni to činili iz svoga ne boli rabota Frankovaca Kicrikala, ati republikanskog osvedočenja, niti za to, što ih boli kad znadu, da s n ma zajedno idu su bili izragjeni Jugosloveni. Činili su oni i Muslimdhi, zavedeni pLa .jem „Pravde" i to, što ib je vrijegjala pojava Srpske Vojske, lažima njenih vogja. >ja je donijela .... red stvari, slobodu koju Muslimani! Biežife “cif „ f: oni nisu žd,eli. Da su oni bili republikanci, ako to učinite utekli ste ori Rima, Katoličke oni bi svoje republika nstvo izrazili pred politike i Frankovaca I ‘Franjom Josipom i Franjom Ferdinandom, kad su dolazili u Sarajevo. Da su oni osvji dočeni Jugoslaveni, nebi se oni za vrijeme /ata onako nebratski ponijeli prema Srbi i svojim „Hrvatskim Dnevnikom", koji je Poznato je javnosti kako je lažno i bio u isto vrijeme i Frankovački i Kleri­ kalan, radovali se nesrećanu i patnjama drsko p sala „Pavda" o meni i kako je tru­ Šiba i Golgoti Sibije, nego bi kao pravi bila, da sam vakuf upropastio, da u mom vakufskom radu ima mnogo malverzacja, Jugoslaveni saosjećali narodnoj nesicći patnjama, koje za nas sve poditijcše braća ćak i pronevjercnja i kako ću ja za sva svoja vakufska zlodjela mnogo, vrlo mno­ Si bi. Ko bješe, što vikaše za republiku i Jugo- go odgovarali. Cak su govorili i o ргопе’ slaviju pri ulasku Srpske Vojske u Sarajevu? vjerenju neka dva milijona kruna. Danas „Piavda* piše, da sam otjeran To su bili oni isti ljudi, koji se kupe oko „Hrvatske Sloge" i „Jugoslavije", a sa vakufa, a onomandne mi .Pravdin" пајranije su se kupili oko „Hivatskog Dnev­ glavmji stup Osmau ef. Vilović u društvu nika". To su oni isti zluradi elementi, koji predbacio, da nijesam patriota, šio sam osta­ su u najvećem jeku borbe za stvaranje naše vio vakuf i da mi je velika dužnost bila da slobode čvrsto stajali na strani naših austro- i dalje ostanem u vakufu. Šta ćemo kad je magjarskih dušmana. To su oni isti ljudi, takav moral „Pravdaša". koju su braću Šibe sudili na vješala, dugo­ Ja odavna ičekujem, kad će „Pravda" godišnje tamnovanje, progone, koji su bili početi iznositi moja zlodjela u vakufu i re­ ' »vjedoci u veleizdajničkim procesima, koji gistrirati moje zloupo'rebe i ptonevjerenja. su u „Hrvatskom Dnevniku" razapinjali i Čekam i čekam, ali uzalud, „Pravda" šuti, dizali Srbe na čengde, koji su tako reći os m, što koji put napadne spomene vakuf, bili najposlušuije sluge najmonaihističkije ah tako nuzgredno i piolazro, kao da se i ' Austrije. sama s idi spomenuli vakuf. Kad je lo tako Pa šta rade ti ljudi danas, šta hoće? i kad je uzaludno moje čekanje da „Prav­ Nastavljaju staru mržnju na Šibe i poštene da" počne sa vakufskim aferama — ја ću Hrvate i Slovence, koti stradaše za oslobo- evo malo da počnem. gjenje, jer su naučili služiti tugjinu protiv Ja sam se zahvalio na službi vakufskog svoga brata, a za nas Muslimane nema direktora i vakuf ostavio 1. januara 1920. tamo mjesta. U tome društvu vode danas Nijesam reflektirao ni na otpravninu ni na glavnu riječ ljudi, koji su nogana gazili naše mirovinu, nego sam šta vise svoju tromje­ vjerske osjećaje i na silu poništavali musl - sečnu platu poklonio .Sirotištu* „G.ijrelu" i mane, č.neći time usluge katoličkoj lugjmskoj „Merhamctu". Pri koncu marta 1920. sastao iAustriji. se vakufski sabor i odlučio, da neprimi Zar se ne sjećate, Muslimani, koliko moje ostavke, nego me pozvao da nastu­ пмп je jada zadao biskup Siadler čiji vjerni pim službu. Ja sam na taj poziv odgovorio ainovi sjede danas oko „Jugoslavije" i „Neću doći". Oni su onda zaključili, da „Hrvatske Sloge", onaj isti Siadler protiv povedu p'Otiv meni disciplinarnu istragu ■koga se digoše slobodnoumni, nacionalni iadi neposluha saborskog naloga t. j. radi 'Hivati, jer ne btjedože da ostane obečašćvmo idga, što ih nijesam poslušao da dogjem i pošteno hrvatsko ime? Zar ruože i jedan da nakupim službu vakufskog direktora, te Musliman stati barabar s ljudima, koji me pozvali, da im dogjem i opravdam svoj p i u |s smatrali oezvjernom dokom? Zar oo-lupak,. š.o ne nastupam služou. Ja sam JVlalo odgovora. na taj njihov ponovni poziv pismeno od riječi do riječi ovo odgovorio: „Vakufsko meaiifskom saboru u Sarajevo Neću doći. Ja se zgražam, da vakufski sabor ovakovim besposlicama troši vrijeme, a uz trošenje vremena i uz trošenje vakuf­ skog novca za svoje dnevnice stvara za kijučke, koji su samo i jedino mlaćenje prazne slame. Kakova disopl narna istr ga i kakovi bakrači. Ja neću da budem vakuf­ ski direktor — pa šta mi može stotina dis­ ciplinarnih istraga? Ako Vakufski Sabor sumnja, da umom radu ima nevaljalih stvari ili ako vjeruje notornim lašcima oko .Pravde" onda neka pomno istraži sav ured, spise, knjige, raču­ ne i sav moj desetgodišnji rad u vakufu — pa za svaku konkretnu krupnicu i sitnicu utka traži moju odgovornost. To bi bio pozitivan rad, protiv kojem ja ne samo ne­ mam ništa, nego ga pače želim i tražim — с o ico v n o . tvrdim, d a je sav moj aeseig^:' rad u vakufu potpuno ispra­ van i kore. — i ko god drugačije go­ vori, taj laž.: Laže sve dotle dok konkret­ nim slučajevi prel pravdom pred sudom drugačije ne dokaže. Izvolite ni setgodišnje djelovanje i|&bra Чј^ ј г :dati svo desetgodišnje uiedova pa me za svaku stvar pozovite pred sud — ja ću za sve drage volje da odgovaram. Velnn da me pozovete pred sud; jer het 0enim element ma, kakovih na žalost ima nekoliko u tom saboru i na r.oje se u glavnom ovaj moj odgovor odnosi — neću da odgovaram*. Kad je vakufski sabor primio ovaj moj odgovor, dužnost mu je bila — ako i malo do svog obrara i do svoje časti diži — da komisijski i zvanično u tančine ispita rr.oj desetgodišnji rad kao vakufskog direktora, pa da onda rezultat toga komisiskog rada objelodani, kako bi se na taj način i jav­ nost obavijestila i saznala pravu istinu i vakufski sabor skinuo sa sebe suodgo­ vornost za .Pravdino* pisanje o meni kao vakufskom direktoru. Sve dotle, dok vakuf­ ski sabor ne iznese u javnost šta je neko­ rektnog našao u vakufsk m knjigama i va­ kuf* om poslovanju — a za to je imao vre­ mena 9 mjeseci kako ga je preuzeo — za moga direktorstva vakufom, smatram ga suodgovornim za one ordinarne laži, koje su se iznosile i koje se iznose u , Dravdi*. Вг n, gospodo, petite se, kad Vam evo ja dajem prilike putem javnosti, jer inače ste ono, kako sam Vas nazvao u mom gori navedenom vakufskom saboru upravljenom pismu. Šerif Amautović. dništvo i administracija: Klemansovljev trg kod oficirskog doma. — Telefon broj 581. Olavnl urednik: Dr. A vdo H a sa n b e g o v it Godina I. ‘ spekulacijom učinjena šteta državi i na­ rodu. Dr. Andrić se oborio na furtimašld rad odgovornih, koji su u interesu stano­ vitih finansijskih grupa preduzeli, da ovu transakciju provedu baš sada u ove dane, kada nema parlamentarne kontrole kada je i vlada i naioJ zaokupljen izbornom borbom. Govornik je u svome izlaganju skrenuo pažnju na piodaju rudokopa željezne ruđače — Ljubije. Ovaj rudn.k bi imao рте<3 u ruke grupe svib banaka naše Kraljevine, a tu grupu vodi Prpić. Ova grupa traži od države rudnik za dioničko društvo za petdeset milijuna dinara i velike olakšice u prevozu, i porezima, carinama i dr. uz pro- ] cjenu investicije po komisiji — odboru, čiji bi predsjednik imao biti predsjednik Industrijalne Komore u Beogradu uz dva člana grupe i dva člana vlade. Ovo dioničarsko | društvo bi postalo najveće izvozničko dru-' š vo u Evropi. Pošto se dobitak nagomij^, onda bi se iz toga dobitka podizale.|je_1 vaonice željeza. Da će ovaj kap tal , za. rada donijeti dioničarima ogromne Jobitke ! najbolja je garancija izvor otvoiei;e rudače> j koje po stručnjačkom iznalasku ,ша milijona tona. Kod ovih trausgj(Cjja _ g0. vornik iznosi — da u dosta/jakonl izn0SI1 u č e s tv u je b e č k i kapG aL Na zboru je uzeo rije<!ykao drugi go­ vornik g. Dr. Jovo Zub^vfć, kbji je i kao stiučnjak i kao najbfljj poznavalac ove stvari i kao vanpartaičin £0vjek iznio ov„ stvar u punom svijetluJ potkrepljujući svoja izlaganja dokazima i # гаша. q . Zubović smatra ovu stvar politUom, jer joj za legjima stoji minis ar Jvica Kovačević i či­ tava beogiadska vladaf Nama ne d o z v o la prosfor ,;sta> da iznesemo sve ono, šU je g. £>r. Zubović tom prilikom iznio, što^ veoma žalimo, jer bi našim čitateljima d ^ . prilike da vide j čuju, kakvi su se sve lopovluci u o v o j1 aferi do sada počinili. Na kraju zbora je uzeo -}ј,е g p Hpić> koji se oštro oborio na žalosnu slku našlll financijaliiih i političkih prilika. Jedi^ pa. dikalna i Demokratska Stranka se prdru. | ž la ovome protestu i na nj izaslale зуол izaslanike. Obara se na naše ovdašnje i novčane zavode, koji se sustegoše, da učestvuju na ovome zboru. G. Pupić je javno na zboru iznio, da su Musi. Jug. Organizacija i 1‘učka Stranka odbile svoje' učastvovaoje u ovome protestu, jer da oni neće da ruse Ivicu Kovačevića*. Mi smo o ovoj stvari već nekoliko puta pisali u našem listu o vezame S aha-Hrasnice u ovoj prljavoj i lopovskoj aferi, ali oni ćule kao zaliveni. Sada se javno na ovome zboru to pokazalo, da pravdaši radi ličnih i.iteresa i gešefta svojih kapouja Spaho-Hrasnica potpomažu i Кбгпега i bečke banke, pa! makar to bilo i protiv države i njenih interesa. Na kraju ovog zbora predlaže gg. Dr. Skandalozna afera Štajnbajs-KdrnerV. Andriča, Dr. Zubovića, Dr. Hasanbegovića Kovačević. i V. Merćepa da sastave rezolucju, koja je U prošlu subotu 10. o. m. održan je od strane prisutnih primljena, a koja glasu : u ovdašnjoj Trgovačko-Obrtn.čkoj Komori R e z o l u c ij a . javni protestni zbor, koji je bio sazvan od 1. Protestvujemo najodlučnije p'Otiv strane Srpsko-Trgovačke-Zanatlijske omla­ dine, Saveza Zanatlija, Radikalne Stranke ubitačno štetne transakcije poduzeća Stajui Jugoslavenske demokratske stranke. bajsa u Drvaru. 2. Naročito protestvujemo radi toga, Na ovome zboru je prvi uzeo riječ g. Dr. V. Andrić, koji je iscrpno rasvijetlio što je ovaj i po narodnu privredu važni ovu stvar, iznio sve što je do sada u ovoj posao svršen u ovo vreme, kada nemamo aferi učinieuo. nr.kazaa. kolika je ovom zakonodavnog teta na okupu. Protsstpi zbor. �Svaki musliman, koji Jc Za tužaljkom, kojom moli svoje borbu za vjersko prosvjetnu ац|0„ ' tivnike, da ga Iz samilosti poštede kritike godine 1898. koja je išla za tim Л i napadaja barem za vrijeme dok se pro­ vakufe istrgne iz švabinih ruku i , vedu izbori. .Zar nije dosta što se mora uprave, znade dobro, koji su naši^* mo boriti sa stotinama drugih neprilika, prvaci poveli tu veliku borbu, lađa i belaja? Adžeba, koje li su ta muke, Je, ko se našao u to najkruće dob 1 , jadi I neprilike? Imate Ji duše, imate Ii Jovima boraca za islamska prav4 1 srce, pa da pogledale šio se cd muslimana znade, čiji su domovi b li p r c h ^ • ovo nekoliko mjeseci urad lo i učinilo?!" st.ane političkih vlasti, svatko zna<it 5 Ovako cvili „Pravda" u svojoj agoniji, muslimanski prvaci bili izloženi a malo prije toga u istome članku veli: „I Djevojčica se odlučno branila, ali 1 proganjanju od strane tugjinske je i napad,ič — valjdu okuražen alko­ tako ti elementi, koji su vječno i slijepo svatko znade, ko je ležao u temnj^ ^ 3. Zahtijevamo, da se u svim pita­ holom — bivao sve agresivniji. Izvje­ služili Pešti i Beču, a kojima je Beograd progons-vu u borbi za islamska £ njima nacionalizovanja postupa sa gledišta sada veledušan, izmiliše sa svojom Ožerijveiinje i nitko neće moći da kaže, ^ interesa dižavne i narodne privrede i za ta snim slučajem djevojka je izbjegla iz sobe dom, koju prozvaše „Domovina". r nacionalizovanja izradi jedan načelan plan i odletila u prizemlje i zapomagala. List raufiije Maglajlića, dra Hrasnice, se u redovima tih poštenih boraca i: uz saradnju stručnih i finansijskih krugova Hotelier Horvat — kad je doznao o dri Spahe i drugih usugjuje se javno u su Al.beg F rdus, muftija Džabić, c i uz koutrolu zakonodavnog zbora, jer je- kakovom se brutalnom zločinu radi svojim stupcima osvježiti memoriju na dje­ naulović, Osmanbeg Pašić, Derviši*' — sklonuo je djevojčicu — žrtvu u Jin0 ovaJ naCin nacionalizovanja jamči, da lovanje pojedinih poliiičkih ličnosti u vre­ ralem. i ur. mogli naći današnji vogjjv s se neće svršavati poslovi na način, koji sobu svoje kelnerice, da s njom pre­ 0 . muftija Maglajlić, dr. Hra^mca, dr noći i da je tako zaštiti od »Pravdaš- menu kada je naša zemlja bila u švapsk.m t teieti moral zvaničnih krugova. ho i dr. S a v.be ovi su se ljudi s t ,^ ima i pod švapskom upravom I kog razbojnika na nevinost m usliman­ 4. Dosljedno lome tražimo da se:podKada im je milo to komemorisanje i puno u službu svabinu i izdajući nJ ske malodobne djevojčice. Sjulra su 1 vrgne reviziji ćela šumska politika gosp. kada vogje pravdaške organizacije misle, interese nas muslimana podupirali j j ' : Ministra Ivice Kovačevića i da se sve tians slučajno kroz Goražde proputovali u jora suradnjom švapska nasilja n j^ automobilu neki putnici, te su ovu da će im to pomoći u pol ličkoj boibi prou akcije i svi ugovori, koji ne odgovaraju muslimanima. Svatko znade, da su у? nevinu žr.vu uzeli sa sobom u kola i Šerifa Arnautov.ća i njegovih pristaša, mi I gornjim načelima izmene, eventualno po­ ćemo im poslužiti radi dokaza istine neko­ još u to vrijeme prema zasluzi i p„ * odveli je natrag u sirotište u Foču. n i te. radu zadobili od muslimanskog e^J Eto čitaoci »Pravdaškog« morala: jim činjen čama, na koje su možda slučaj­ 5. Sve što tražimo za šumsku politiku počasni naziv „prdekten". eto posljedica njihovog agitacionog pu­ no „zaboravili" i Korkut i Maglajlić i Hta i tražimo i za rudarsku. U svom životu i političkom djelo*, tovanja. Kad na putu u malom i ne­ snica i Spalio i t d. 6. Tražimo i u opštem je interesu Ser fu se Arnautoviću upisuje u grijeh, preživjeli su današnje vogje J. M. q] znatnom Goraždu — gdje se svaka 1 da se svi ovi I ovaki poslovi i istraga gesta za 10 minuta općenito sazna — Ио je u godini 1918. prigodom boiavka brojene metamorfoze, ali je jedni J oduzmu iz ruku gosp. Ministra Ivice Kovarade onako nemoralna djela — ja Sta grofa Tisze u Sarajevu izjavio, da bi vblio, samna stvar, da kod tog metamoifoijJ Cevića i njegovih stručnih savetnika. rade po Sarajevu, gdje 8 0 .000 stanov­ kade bi Bosna i Hercegovina dobile svoju nijesu htjeli nijedanput da stupe na n' 1 Predsjednik protestnog zbora: Dr. M. nika i gdje se i krupne stvari mogu autonomiju uz blagoslov Madrara, ako b. put, Ponaiprje su izbili na površinnu Z.ldžić, S. г. — Sipska Trgovačka Zanai. pokriti. O vako „ P ra v d a ši'1 rad e na agi- [kod ijcšavanja dižavopravnog položaja irankovci sa svoiim listom „ -lushnJ Omladina predsjednik: Milan R. Pupićs. r. lacionom p n lo v an ju , kad idu moliti I r«le u prvom redu da se spoje sa kiaije- Svijest". Kadu su vidjeli, da ta paro|,i •Л°. — Zavez Proiesionista Zanatlija za 3. i H. m uslim ane, d a im d a ju svoj iz b o m ' vinom Hrvatskom i Slavonijom, pa u ovom pali, i da nas svijet ne :evdalemše S.aiJ lOsim p re,]sje(inik : Dušan Marić, s. г. — Naglas za o b ran u m uslim anskog rza ii sklopu opet da se podvrgnu pod magjar- njegovom društvu, dob ii su m g i ц I 0ја s '^ п а Radikalna Stranka: Predsjednik: Dr, obraza. Ovo je sve istina i m i za n ju jsk u upravu kao što su bile podvrgnute od svojih gospodrra na bosanskoj vla&. ‘□ Z — Z 'L p °Pov;č* *■ r- — Jugoslav.-Demo- nosim o p u n u odgovornost, pa ttpV i | Hrvatska i Slavon ja. ijistaknutijih magjarsko-austnjskih (Ц L *“ "* Stranka: za predsjednika: Gjorgjo čitaoci sam i rek n u svoju n aro d n u pr Siri! je ArnauiovT u očima „Pravde1 nenata. da se posamostalče. Ni na ovija |“ РГППГЗГ7 *• r- — Trgovačko Udiuženje: sudu, a m i velim!): Fn ,. inih gospodara izdajica bosansko-ber- čin nije im uspjelo, da razbiju redove■ u LuU yiU u*t: Niko Stojkanović, s. r. K ako š ir o n ak n ad n o obnv'e šteni ctg čkrb muslimana radi toga svog čina s t a r e m u s l i m a n s k e n a ro d n e o ru п 3 p ftan n tl:PniCara * Kavanara za B. i vlast je povela izv le rad i pokušanog ili bol kuć izjave; oni ga sada javno п i z a c i j e ; ostali su osamljeni i kooatf potpuno zamrli. silovanja i d a c veti rz i o b raz ove napada,, m, ali ga ne napadaju radi to­ nevine islam ske t iv e od „P rav d n šk ih 1 ga, ste bi Š rlf rtrnautović mogao tom svo U ovom njihovom političkom djelu Prava domača ц vaua prirodna i 1 1 m oralno — pokv aren ih rjanica. ti izjavom da škodi interesima niusiima- nju pokazali su ipak jednu konsekveoiai .i brza, cijene tege samo гл to, što to traže pravda* a to je, da su uvijek bili u nepiijaielithf ■ S poštovanjem *1^ ■ stavu naprama našoj braći i sugiagjan ški -aveznic Frankovci. Ako je Šziif Агпаutovii kao htaknuti vogja muslimanskog S.bima i što su redovito vidjeli svoje k s u „ P r a v d a š ! ? ’ narod' u našoj zemlji bio protiv prisajedi- litićke ideale (ako su ih uopšle itnilij _ _ |_ e E j(S г а a g it n e lo io m stranu Save. ,njen i Bosne i Hercegovine Hrvatskoj i T u z l a , 51. novembra. ....... Jiiiuii. — N a srtaj Pol tički šarlatani) i crno-žuti tip« Slavoniji u vrijeme, kada je u državoprav.Pravdu* je plalir nekako zak iu u L ino muslimanske pogledu bila podvrgnuia sama Hrvatska koji se kupe oko vodstva J. M. 0 . uvida akcija Šerifa Arnautovića i njegovih drugo­ Magjarskoj, onda je išao pulem zdravog su odmah prvih dana nakon našeg osloh va i u svakom svom broju iznosi kilomerazuma i čuvao je — u koliko je god bilo gjenja zgodan momenat, da se rehabilihi trićke smutljivike članke i goika naricanja i da se ponovno lažima i zavaravanju z a lio s n u I llc j š la dva broja doni- radi toga, ilo se je ipak makao Šerif Ar- moguće — nezavisnost ovih zemalja, pa popnu na grbaču ovog ispaćenog narodi _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ „M usiimansk£trgo- nautov.ć i pokresuo .Domovinu* i to baš kada bi ta apsolutna nezavisnost došla u pitanje i ne bi bila odiživa, onda je sva­ podigli su jednu upravo s amotnu hajku^ _____ banka*1 pretvorena u icposredno pred izbore. postojeće dižavno uregjenje i nedužni ш kako prirodnije i pametnije, da se dogje u Tacionu kancelariju, I ako .Pravda* tvrdi u svakom svem slimanski svijet; poveli su u ćoravu i a P U Jdužnicima, kako radi broju, da je 99 »/o muslimana u ovoj zemlji izravnu nezavsnost naprama gospodaru ne­ prirodnu borbu proti svoje rogjt.ne i tli ■"5 poslovi banke i kako uz Jugoslavensku Muslimansku Organiza­ go li gospodareva slugi. To je jasan račun slile dižave. Na najbesramniji način diji Om anović oslavlja banku ciju, ipak joj ne da mirno da spava izla- i jednostavna logika. U ostalom frankova­ vili su našem svijetu, da se nalazi u opi provincijom u agitacione svrhe, ženje .Domovine*, osjeća očito, da joj gori čki saveznici „Pravde" i njezinih gospodara snosti sloboda vjere, imeika kao i lica prošlom broju lista javili smo da lio pod nogama, boji se nenadanih iskuše­ nijesu ničim zadužili muslimanski narod, sloboda nas muslimana i da su se ti i« predsjednik banke Dr. Spaho i di- nja i strahuje, da bi muslimani u posljed­ da ae u god. 1918. zagrijavaju za prisa.ebini prdekteri podigli „ z silne ljubavi f» oktor banke O m anović otputovali u nji čas mogli progledati zdravim očima i dinjenje sa Hrvatskom i Slavonijom. lijema muslimanima", da spašavaju sveta I Bgitacione svrhe u F oču, Čajniče i otkazati poslušnost licemjernim vogjama iz | đ,nfeili iezuiti * fr-nkovc. sa štadlerom na I“ lu (iast neklm že*lihm Hrvatima) učinili lanisku stvar. Nemili si..čajevi napadaju Goražde. Sada ćem o donijeti jedan j. м . O. dosta jada nama musliman.ma u bezbroj imovinu i ličnu slobodu pojedinih шл Skandalozan — nemoralan njihov čin Od prvog dana kada je izašla .Domo­ mana, koji su se dogodili u prv m daniš, sa o v o g agitacionog putovanja D ne vina*, pa do danas mogao je svaki trezven puta svojnn postupkom povrijedili naše najosjetljiv je vjeiske osjećaje, pa su s potpu­ nakon našeg oslobogjenja krivnjom neol z3. o. mj. došli su iz Foče u G o­ čitalac u pisanju .Pravde* razlikovati , faklora,1 a koji nijesu nim p.av pravom zaslužili, ua da in ih muslimanski govorn u ..i ^aoiuiiiT, ---------h — "i* ulJ‘ au rijeiki kell ražde Dr. Spaho i Om anović t doveli jedine faze. Ponajprije je .Pravda* poiug- u.... a sobom iz fočanskog sirotšta triraest- liivo notirala vijest o osnu ku nove musli­ narod izbjegava i p.edusieće sa dobrom ovakih do8aeiaJa ‘ revolucija, pomogli I odišn u djevojčica H. B. kćerku udove manske stranke; iza toga je cboi.la orbiij dozom nepovjerenja, a takopjer su dali o p - jlil^ 5vaPskim pidekterima, da okupe 0< sebe najveći dio muslimanskog elementi! M. B. O d fočanskog sirotišta uzeo je svu svoju farizejsku silu i paljbu na tu ravdan lazlog i onima, koji su silom рпds P* □m ai ović ovu sirotnu muslimansku novu stranku i imputirala joj, da hoće da lika ili nehol.ee zalutali u to crno kolo, da da tako nastave svoj stari zanat i di vode svoju prdeklersku, a po islamski I* curicu uz pismen ugovor kao hizme- upropasti muslimanski elemenat u ovoj ze­ još za vremena okrenu legja tom nepi’ rod opasnu i sudbdnosnu politiku. taricn. Kad su došli u Goražde mlji, iznijela je sve meguće laži o pokre­ ----- društvu. Fidtkteiski list „Pravda" zaboravlja na Vogje J. M. O. nastavili su u glavni* isj -ii su u hotel „Horvat" i uzeli tačima te nove stranke, a sada u posijedn,e uspomene na Siadlera i njegovo diu- vremenu nakon oslobogjenja svoj zapotf v! sobe i to jedna sa dva kreveta, vrijeme kao da jc zauzela moleći stav, pa jt dnu sa jednim krevetom. D jtvoj- liči jednom oiugjeniku, koji priznaje svoj Sivo, pa povodom p o s je t^ š e g a Kraljević, rad za švapskib vremena, oni se nijea* * ;u su ostavili u sobi sa dva kreveta i grijeh, a ipak apeluje na dobra srca, da i Regenta Aleksandra cvili kao guja u pro­ u koliko promijenili. Prije oslobogienji t* idi joj da ona legne spavati, a oni ne odmjere onaku kaznu, kakovu za­ cjepu i lije g< ike suze jadikovke nad leš- d li su za Švabu i izdavali za svoje stola k m zulumima, koji se čine u ovoj zemlji i počasti opšte narodne inteiese, pa i »** s i otišli na davet, na akšamluk i na služuje njegovo nedjelo. v čeru. Upadno je zašto su baš cur cu Članak „Pravdin" „Bez Naslova", koji na muilimanima tim, šio se navo no piše nakon oslobogjenja rade u isiom dub»l - li u sobu sa dva k rev eta ; zašto |e izašao u broju 120. (256; od 20. no’vem- pod navodn cima ime „hrvatsko" u našoj nastoje, da u muslimanskom svijetu, kd u dvojica insu legla u sobu sa dva bi«) vrloj* značajan. Tu se jasno može da otadžbini. T» o „Pravda" pozdravlja svog je inače prepošten i neobavješten stvore!“ cViUi, a djevojku smjestili samu, u vidi ona s goni ja, u kojoj te je nalazio pi­ Kraljevića pri Njegovoj prvoj posjeti i t o jače neraspoloženje napi ama ovoj dižs«1 ovom državnom poretku. >bu sa jednim krevetom ili zašto je sac onog« članka u času kada ga je pisao. ■ " is p r e d m u s l im a n a ! ..Pravda" .ma obiaza, da javno kaže „Pravda" je svoj m izazovnim pisanje* ,esu puce,i sa sobom u odličnu inu- U njemu bi pisac htio da govori sa neke .iia. sku kuću, guje su bili pozvani Visine i sa bagalelizovanjtm o novoj mu­ Šerifu Aroau ov ću da je vječno i slijepo dovela musi,mane ц takov položaj, tf* _služio Pešti i Beču, ------ a prešućuje dižanje nemaju nikakva osiona ni u jednoj str«A . večeru i zašto je nijesu tamo osta- slimanskoj stranci, poslije togi izlijeva ..ponupak svoj h prvih vogja i goapodjra z da prencći. O ko 1U sati noći vra­ pravuaški gnjev na vogje ove nove stranke, vrijeme au.ho-mag arskog režn.ia, ш Шо koja prihvaća tadašnji državni poredak, 1 da i ne govorimo o samoi dižavnoj upf,d ti su se u hotel dobro nakiesani, te a za.riuje svoje p .s^ je jednom značajnom1lako još i dan danas IA koliko je tek zla počinila „P^vU a' ^ Tražimo, da se po ovoj stvari poduži startna iobjektivna javna islegjena o celoj transakciji, naročito pak da se ustanovi, «•*0 je ovo poduzeće pod dosadašnjom dvogodišnjom upravom moglo da bude pasivno sa nekih 40 miliona kruna, i ako ' с ■onJunklura drvarske industrije pre bila neobično dobra i na kojoj je bazi provedena ova transakcija. Po svišenim izvigjaJima, neka se pozovu na odgovornost sve one osobe, koje su ovim poslom rukovodile. je Spaho оШ зо spavati a sobu sa jed­ nim krevetom, a Omanović u sobu sa dva kreveta, u kojoj je na jednom kre­ vetu spavala pomenuta žitva Omanovićeva nitkovluka. Omanović je unišao, u sobu, snim io se i legao u svoj kre­ vet. Nakon nekoliko dekika Omanović te preš.io iz svog kreveta u krevet, na kojem je žrtva spavala, pa je počeo hvatati za ženska nevina prsa i . . . šMndai M u sS iin ^ “ B‘,ar 1 �■-Broj 1*. |im pisanjem Hm, Ito Je dnevnim tiulkapjem razdvojila Stbe pravoslavne i musli■plane n dva neprijateljska tabora i tako ^jbarem indirektno izazvala gnjev pojedinaca i'jaaprama nedužnim muslimanima. Koliko je ■napadaja na muslimane uslijedilo kao us.luk i odgovor na pisanja „Pravdina" i nje­ zine bezobzirne napadaje na S.be pravo­ slavne. ,,Pravdini“ gospodari nijesu mogli ka žvapskih vremena da razbiju slogu i zalednički politički rad muslimana i Srba pra'*j»oslavnih, pa su sada došli, da nas |aju sa tim istim Srbima, i ako znaju, » tili istih Srba imade u našoj kraljevini jr.še od šest milnona i da će baš ii Srb. ihvoslavni uviiek u sk.opu naše dižave liiiBii oulučnu riječ u pitanju cl i državne uprave. Ono, šio s ma vakia nap.av Ii Аиоец Firaua I drugovi, lo su „Pravdmr* gospodari obaa svabina vremena, pa obaraju još E Arnautović na drugom mjestu, a Dr. SafetTačno na minutu — idu Suttnerovi „Mtsiom" Fedoiu licz ziez- beg Bašagić kao prvi kvalifikovani. I nehote satovi, »vetski glasovita marka „1КО“. Sutnam se ovom zgodom nameće pitanje: Ko­ tnerove ure u svim izradbama i cijenama, tfiCE, medalje I bez doiitorala liko su ovima dali radikali ? — Jadni naši kao i sve ostale dragulje i potrebštlue po­ Vrijeme a i prostor lista su mi i suviše dragocjeni, a da bi i s Vama g. pri Repče vodio dužu polemiku. Radi toga želim, da je skratim i da Vam samo jednom odgo vorim, pa Vas ovim preko javnosti pozivam, da u najkraćem roku objelodanite sve one ptibeleške iz nedavne naše prošlosti i ona neka moia pisma; nadalje Vas pozivam d obelodanitc bar glavni sadržaj onog moga iSočitijenija*,ako ga već ne možeie oje.oga izni.eti i one .m noge depeše* i ;,celu ргеpiski',* koja se voaila u ono vdjeme. kada ja trebao o-.'ati u Parizu, pa zbog muslimani kod ovakih svojih ljudi Tako .Hrvatska Sloga,* a mi čekamo odgovorne, da javnosti prikažu š!a je na stvari, da nije i ovdje potreban naslov kao pregjašnjoj bilješci: .U laži su kratke noge*I Još jedna senzacija. — .Hrvatska Sloga* u jučerašnjem broju donosi još i ovu novu senzaciju: kazuje Vam prekrasni katalog, koji besplatno dobijete, ako za poštarinu šaljete 2 krune na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 993. Trgovcima na znanje. Dobili smo veću količinu kafe 1 ptrlnča, koju rasprodajemol vrlo jeftino, dobili smo veću količinu manuJ fakturne robe, engleskih štofova, porheta. Sifona, satena, šamija ftd. U Interesu je svakog .Danas, na temelju pouzdane informa­ trgovca doći i vidjeti naše cijene prije nego I cije, iznosimo još jednu vijest, a ta je, da robu kupi na drugom mjestu. Mešluovlć l! Bajraktarević, Sarajevo, SaračL je Šerif Arnautović primio od radikalne stranke u Beogradu 500.000 dinara, da razbije muslimanske redove u Bosni*. Kad smo mi u prvom broju „Domo.nijtsam niogo Ostati.* U Vašem je interesu, a i u intereru Vašega klijenta, da vine“ rekli, da je Beograd — velikodušan, onda su i .Hrvatska Sloga* i „Pravda* cikOvo što prije objelodanite. nule kao zmija u procjepu, — a evo sad Težak položaj Grčke. — Položaj Dr. Avdo Hasanbegović. neizravno i sami priznaju, da smo imali Grčke vrlo je težak. Ma da je za sada a hater svo)ili lićn h ambicija i po pravo — da je Beograd doista velikodušan, stanje dosta stišano, ipak bi svakog časa hpoviiedi svoji ti traiinovaćkih saveznika. amo velikodušnost može ovake moglo doći do preokreta; moglo bi se de­ like svote davati. siti u cijeloj zemlji ono, što se«odigralo a To je u glavnom bilansa rada J. M. Samo bi molili radikale, ako nam Solunu, gdje je stradalo preko 60 života. ,0. i njezinih vogja. Muslimanski narod ne­ svotu još nijesu poslali — da jedan manji Narod je u cijeloj zemlji manifestirao 1 jol k a sada rekne, jesu li ti ljudi dostojni, da Iz uredništva. — Radi tehničkih raz­ lira se dade povjerenje i da se u njihove loga, morali smo promjeniti red izlaže- dio od te svote uštinu i pošalju je „Prav- manifestira u korist Konstantinovu. Grčka; Luke postavi budućnost muslimana u Bosni nja našeg lista, tako, da će počam od da­ dašima1' muderis ef. Tufi i direktoru Oma- je vlada već naredila, da se u djelo)! noviću, da se u zdravlje vel.koduinosti zemlji sudi u ime Konstantina, a to daje! ^ H ercegovini. nas .Domovina* izlaziti: utorkom , četv rt­ Beograda naužiju. povoda sumji da Rhallisova vlada ima ne­ ■i I ti isti ljudi htjeli bi i traže od srpskog kom I subotom . Pravdaškl kandidati. - Kako dozna- koga uAntanti, na koga se oslanja. Mno»o, jkaroda, da nakon konačnog našeg oslobo­ Nered na pošti. — Pošta nam je po­ činjenice govore, da će i u ovom pitanju đ e n ja i ujedinjenja žabo avi na njihovu vratila list adresovan na „Muradbega Jusuf- jemo Dr. Spaho zafauće se na sarajev­ izbiti na površinu podvojenosti u Antanti. nedavnu prošlost i da pustivši iz vida zbilj­ begovića u Tuzlu* jer naslovnik „neće da skom maridam jer će da zadrži banjalučki Dok Francuska i ovdje otvoreno istupa, sku sadašnjost, dade njima prilike da se prima lista.* Megjutim smo pred 15 dana mandat. Prema tome će Sarajevo i njegove proriv Konstantina, Engleska je u tom već o iilt na površini i da svojim destrukt. pretplatu na list od Muradbega primili kotarareve zastupati na konstituanti Scjidueodlufnija a Italija još nije svoju ni rekla,. .Alibeg Friipjvić, jer on postaje poslanik radom ruše ono, zaš'.o se je prolilo more danas nam piše jedno oporo pismo, šio mu Dosadanje antautine prijetnje Grčjjfo^ krvi naših najboljih sinova i zašto su naši šaljemo, kad je pretplatu davno na miesto Dra Spahe, kad se ovaj odreče bile su pored sve blagosti i n e o ^ ^ j . mandata. Mažaltah v,lo passend poslanik, n jb o lji i čestiti rodoljubi i najkraćim vre­ poslao. Ji nas sjeća na onu pripovjedku, kad je Prijeti joj se naime da će izguhtfjj naklo-*! menima pretrpjeli toliko progona i dopri­ Pošta nam je povratila list f e r ; ovan nost velikih sila, da bi moglo doći do renijeli toliko žriava. ,g . Peru Stokanoviću Tuzla* jar naslovnik nas. ■ odža svom umirućem prijatelju ia umrlom času šapnuo na uho, da kaže vizije severskog ugovora, a A posljednje! ^ Ili valjda drže, da su naši vodeći dr­ .neprima.* Megjutim pred 12 dana primili ia onom u, da je Nasrudiu hodža u vrijeme prijeti se da će izguMjn financijsku žavnici i upravnici naročito iz Beograda imo pretplatu od gosp. Pe e. ki zabit — pa će onda pomoć, ako se bude Konstkntin povratio Hošta nam je vratila iist adresovan tla ivom mjesi jtOliko naivni, da će pokleknuti pred pravznati kako je ia ovom svijetu sve naopako na prijestolje. U stvari, sveT je to samo. jdaikom vikom i dozvoliti, da se i najmanja ,Hamdi ef. Afgana u Banjuluku* jer ga prijetnja i ucjena. Engleskoj/ j Francuskoj! kad je već i on postao veliki zabit. bivamo jCest u upravi naše države dade u ruke Iju- naslovnik .nepiima*. a isti.d an je i-suviše danas potrebna Qri4r« na istoku, i jdima, koji su sav svoj vijek i rad utrošili brzojav od Hamdi efendije, da , pošalje­ osobito prema Kemalistimš ј one ,<e naJ Isto tako . b i\orkut i Dr. Hamdija ju borbi proti ovog našeg narodnog oslo- mo na njegov trošak 100 komt.. .Domostojati pod svaku cije.iu, /лл ,e održe uza ' ' . zafal‘<* « ™ nrostarjjbogjenja i ujedinjenja i koji su još i sada vine.« Alija Hamzić iz M osta« nam se tu se. Sto se tiče revizije seuferskog ugovora u; u stanju, da r a očigled mnogih nesregjenih «- da nikako ne dobiva lista i ako mu ga j sk lm ^ a i m i a . to p m , jer će da zadrži korist Turske ili moždaj i Bugarske i to redovno šaljemo i nikada nam se n e 1dav" ‘iki ,lla'iuat' a drugl> Јег ncće nikako ■uutrašnjili i spoljmh prilika u zajednici sa je vrlo malo vjerovatno, jer jedini su Grci,, f U 0 lllu an ‘u 1 da svoju unoanu najvećim protivnicima ove države prizivaju vrača. Ovome, misi mo, d a n e treba kc i >п-Ida koji mogu ondje ig;ati( uiogUl keju im I *Ј«Сшск“ P:aksu zanemari. Prema tome će {■ pomoć stiane sile navodno u obranu prava tara; je li tako g. Dekaniću? Englezi i Francuzi namjenjuju. Po.itiku i Iz Hercegovine. — Iz pojedinih mje- ^ е,себ0^_1111 u Kost.tuami zastupati Salko Iblanskog naroda, a u istinu za očuvanje Baljić i Velija Sadović. Jadna Hercegovino stanje koje su Englezi i trancuzi uspjeli sta Hercegovine javljaju nam, da je raegju njihovih uzdrmanih stolica! zasnovati u Maloj Aziji, Siriji, Palestini, šta si dočekala, a kukavni travnički okruže, Dvije godine dana skoro J. M. 0 . je muslimantma vtl.ko nezadovoijsivo sa oba­ zar primaš mjesto Fudusa — Budalinu Hidžazu, Persiji i Mezopotamiji jedino mogu Grci štititi. Za to će -,ni, u prvom ledini gospodar političke situacije u Bosni dvjema istaknutim muslimanskim kandida- Talu. redu Engleska, prihvatiti G.čk«. pa ma[taf 1 Heicegovini s obzirom na politički život cionim listama i da su veoma mnogi izbor­ Muslimanska banka. — Jedan gospo­ ona bila i sa Konstanunom na j eju. nas muslimana, pa čim se može danas da nici odlučili, da nikako ne glasaju, din iz provincije ima dosta velik uložak U laži su kratke noge. — Sestre u Ipohvali, da je koristila mnslimanskom ele svoga vlastitog novca u Muslimanskoj trgo- jer na njeno mjesto, kako proti, azijskih jnientu i kakve uspjehe svoga raia može da laži i to .Hrvatska Sloga* i .Pravda" do­ vaČAOj obrtničkoj banci u Sarajevu, pa naroda lako i protiv Slavena nerAm, £ogj nose lažnu vijest, da u Plevljansko-Bjelopoljdrugoga postaviti. Potreban je 51гац, na Iznese pred svoje pristaše? skom izbornom okrugu na jednoj listi kan- je dao jednom svom prijatelju doznaku, da Jedini rezul'at dosadašnjeg rada J. M. dira Dr. Safetbeg Bašagić i Šerif ef. Arna- mu banka od tog njegovog uloška isplati vratima Azije i Evrope, pa ne O. jest taj, što joj je uspjelo, da muslimane utović. Ova je vijest lažna, jer Dr. Safe.beg 40.000 K-, kojom će svotom njegov prija­ stvar, da li je taj Venizelos ili Konstantin. Nije njima ni Konstantin za sada još opa­ Ipedstavi u očima vodećih državnika i svili kandidira na jednoj listi kao prvi kval.fiko- telj ovdje u Sarajevu svršili jedan trgovački san, jer on ma kako politički raspoložen [poštenih patriota kao jedan antidržavni elevani, a Šerif sasvim na oprečnoj listi i to posao. Kad je taj prijatelj došao u Sarajevo bio, neće imati za dugo još drugog oslonca 'menat, koji kao takov ne može da irnadne i otišao u banku da preuzme novac, direk­ po njegovoj ž elji— na nuzgrednom mjestu, u Eviopi osim Engleske i Francuske. Za to Siguran oslon u državnoj upravi i koji je u gdje o mogućnosti njegova izbora ne može tor banke bio je sa Dr. Španom na agita- je vrlo vjerovatno da će i Rballis, pa i sam Ulaženju svoj<h prava upućen samo na praznu biti ni govora. Ovo će čitaoci vidjeti sju- cionora putovanju u Foči, Ćijniču, Goražđi Konstantin potražiti blagonaklonost Aus laiku i izazovno piskarenje „Pravde1”. ira — preksjutra iz službene objave, pa i Vešegradu, a prokurista banke odgovorio tante. Jedino je što i Grčku i Antantu ni Politički, ekonomski i socijalni interesi tog metnusmo naslov: .u laži su kratke je đoiičniku da ne može doznaku isplatiti, Istoku može dovesti u opasan položaj, a ima distriktan nalog od direktora, da ne B|S muslimana traže što jače zbliženje sa ,o je, eventualni prevrat u korist Venivrši nikakove isplate, dok se on sa agitacinašom braćom pravoslavne vjere jer na tom zelosa, ili pobuna trupa u Maloj Aziji. Jedna senzacija. — .Hrvatska Sloga” onog putovanja ne povrati. »bliženju i o njegovoj jakosti ovisi naš buu broju od srijede donosi ovu senzacionalna Ovo oboje nije isključeno s obzirom 'dući opstanak i sigurno osiguranje naših I tako je taj trgovac badava utrošio 5 mentalitet Grka i na neugodan položaj vijest: prava. „Pravdi1” je uspjelo, da svojim koji je Grčka dovedena Venizelosovom .Saznajemo iz pouzdana vre1a, da su dana putovanja i boravka te uzalad skupo ROvnim i mahnitim pisanjem uzdrma i taj politikom. Grci su i suviše siti vojne u radikali ponudili našemu reisu Džemaludmu platio svoj put. ilajglavniji temelj našeg budućeg nacional­ Eto čitaoci kakova je solidnost te vajne Maloj Aziji koja ide u nedogled, kao što ,f. Čauševiću, kad je nedavno boravio u nog i političkog života i povela je najveći Beogradu, svotu od 400.000 franaka, pod .Muslimanske* banke, koja se pretvorila već ima tamo političara koji ne odobravaju dio muslimanskog svijeta putem, kojim se uvjetom da bude nosiocem jedne rad.kaUko u agitacionu kancelariju .Pravdaške- orga­ ui to šio je proširena Grčka do Carigradnikada ne može doći bratskoj slozi i prija­ skh vrata, preko stranih i neprijateljskih, muslimanske kand đone liste. Reis je da­ nizacije. teljskom sporazumu. Imadete II boli? U licu? U cijelome ti­ naroda, a protiv svakoga, osobito protiv kako o d b o takovu nečasnu ponudu, jer ■ To je bilanca dosadašnjeg rada J. M. neće da bude izdajicom svoga islamskog jelu? Popuštaju li Vam. mišice i živci? — sjevernih i južnih Slavena. G. i njezinih vo»ja. Već se govori o tajnim komplotima elementa, budući je svjestan, da bi radikal- Гokušajte Fellerov pravi »Elsasluid«! Diviće Sada imaju riječ bosansko-hercegovački ska Velika Srbija donijela muslimanima pot­ te se! 6 dvostr ukih Hl 2 velike specijalne boce Venizelista, koji se smiju u zemlji, a vi­ muslimani, pa ntka oni kažu, jesu li ona- punu propast 42 krune. Državna trošarina posebno. jesti stižu i o lome, da je megju trupama kovi, kakvim ih č. ш ravda“ i njezini gos­ Nu dok ovo s pohvalom za g. Reisa Trpite II od spore probave? Od slaba u Anatoliji jak pokret i propaganda da se podari i hoće li i nauatje, da trpe na sebi bilježimo, dogje nam vijest da su radikali apetita? Začepljenosti? Protiv toga pomažu dalje tamo ne gubi narodna snaga u! 'onu ljagu, koju im je nauelo vodstvo muslimani u Novom Pazaru i Makedoniji Fellerove prave »Elsa-pilule«! б kutija 18 K- podezeću, koje je jedino u interesu En­ ;i м . o . / s . к . stvorili izborni sporazum, te u tim krajevima Prava švedska tinktura 1 boca 20 K. gleza. stupaju jedinstvenim listama u izbore. Na Umjereniji agitatori su za to, da se Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ jednoj takvoj listi nalazi se megju kandi- nije. EUOEN V. FELLER, Stubica donja, proglasi Smirna nezavisnom republikom. > sa općom naobrazbom Senf efendija Elsa trg br. 309. (Hrvatska). To su oni, koji nikako ne vjeruju u stvar A. Politički pregled. Domaće Dijesfi. �'_”• *0i CrClce u Aziji, pa bi htjeli da spasu bar! metara po gornjoj ivici za rasion dra bu- 0 3 & & & Q & @ C & & 0 0 Q 0 G koliko se može, Trezveniji pol 'ičari u reiova. Crčkoj, kao i mnogi of.ciri uv.gjaju težak j Z_pl;.ač se sašije od jakog platna u ■položaj zemlje u kome se nalazi, a to su [obliku crijeva i napuni pijeskom. oni faktori, koji raspaljuju i stišavaju šoviOgnjište se pravi od kamena ili cigle nizam naroda. Ш se ukopava u zemlju, kao što se čini * Kad se ovo sve pomno promatra jasno za običan kazan za varenje vode ili jela. Je, zašto Antanta žali za Veniztlosom, Sa ovom spravom radi se ovako: Najje jasno i to, da će ona sama nastojati stavi se kazan na ognjište i u nj nalije do­ (prtim pura Hotel „ E m p t" h j*e pomiri sa gotovom činjenicom i da na­ voljno vode; podloži se pod kazan; gonja Prava domaća kuhinja, garantob a v i prijateljske odnose i s Rhallisom tru- ivica kazana obavije se zaptivačem od pi­ vana prirodna pića. — Posluga brza, cijene umjerene. Cleći se da eksploališe i dalje Grčku, ako jeska, po tom se namjesti bure tako, da Trgovina muzikalija i materi* S poštovanjem A slm K u ri, [ne koliko do sada, a ono bar onoliko ko- svojim dnom dobro nalegne na vijenac od Jala za pisanje 1 risanje. jliko to može. pješčanog zaptivača, te da para, koja Bogato sfovarište hrvatskih I kazanu razvija ne prolazi zmegju dna bu­ srpskih knjiga. reta i ivice kazana, već sva da se diže na više u šupljina buieta. Na gornjoj ivici bureta postavi se takogjer zaptivač od pijeska i po njemu na­ Rat nam je pored drugih nedaća donio mjesti drveni poklopac. ji ostavio mnoge zarazne bolesti, koje zbog Kad se razvije dovoljno pare, otvori se nedovo jnih sanitetskih mjera još i dan da­ poklopac i u bure ubaci odijelo, rubi, nas haraju naš naiod i u danima najveće posteljne stvari, po tom se kapak namjesti' loskudice u radnoj snazi nanose mu svoje mjesto i pritisne teškim kamenom knadive gubitke, i pored toga što su mnoge da dobro nalegne na zaptivač i spriječi iztr tži se za M uslimansku kreditnu banku u F ocl. N astup po jod tih zaraznih bolesti zuatuo popustile od laženje pare iz bureta. m o g u ć n o sti odm ah. P laća prema sporazumu. Reflektanti neka voje prijašnje žestine. Sivari, koje se desinfikuju, treba da pošalju sv o je ponude sa priklopom svjed oažoi i naznakom Izvor zaraznim bolestima je u zaraznim ostanu u pari najmanje pola sata, posle p la će na ravnateljstvo. 'klicama, koje se na razne načine prenose koga se vremena one vade iz buieta, a dru­ ;sa čovjeka na čovjeka; neke se od njih pre- ge meću u bure. ■nose vazdubom, neke vodom i jelom a neke Po drugom načinu, kad se nema га, jušima, koje se, na žalost, zbog oskudnih raspoloženju naročito napravljeni kazan sa (sredstava i visoke cijene sapuna, a ponaj­ širokom gornjom ivicom, možemo upotri­ p rije zbog nemara našeg svijeta, ne mogu jebili i običan kazan ili bakrač za koga se ;da utamane i istrijebe iz siromašnih poro­ ognjište uvijek kopa u zemlji. dica, naročito onih na selu. Pri ovome se kazan ukopa u zemlju, I otpremničke I prometno diončl. društvo Za vrijeme trajanja rata pribjegavalo se da ivica kazana bude ravna sa zemljom. I Sline milutlnoDlia ul. 2 (preko outa „Prosojele‘3 raznim sredstvima, da se svima zaraznim Zemlja se oko kazana debro nravni, nabije U F H U JE N A JB OLJA (bolestima stane na put i da se od strašnog oko ivice kazana. Bure sa izbušenim dnom [pomora sačuva narod i vojska. Mnoga od postavi,a se preko kazana tako da svojom jnb sredstava, koja su velike usluge učinila donjom ivicom dobro i potpuno nalegn«* ni i u borbi protiv zaraznih bolesti, bila su zemlju. Za zaptivanje ne mor» se upotre i vrlo prosta i pogodna time, što su se na biti opisani zaptivač, n e « -, nevoljno aa vrlo lak način gradila od mateiijala, koji se oko donje trice bureta metne za jednu svuda mogao naći i brzo nabaviti. podlanicu pijeska. Os rio je sve kao što je U borbi protiv zaraznih bolesti kazano za desinfektr ■ po prvom načinu. niju ulogt imale su sprave za tamanjenje Ako se udotiije' i željezno buie, onda Iraznih klica i ušiju. mu se donja četvrtii.i ostavi’ zavodu, nad Mi ćemo ovd.e iznijeti opis jedne takve njom se utvrdi jeA-.aieše'’ nešie ispod sprave, kojt zbog njene jednostavnosti sredine bureta druga rešetka kao dno na vel ke koristi, treba da ima svaka veća sec koje se odijelo slače. ska zadruga. Kako se tom spravom mtže Diveni poklopac s t pravi kao i za za kratko vrijrme očistili od zaraznih klica drveno bure. Ovako udešeno gvozdeno barel а Ессеље? vel.ka kotičira odijela, rublja i posteljnih namješta se nad ognjištem t ; !to se u de Сано Сутнерова ура | stvari, to bi za cijelo jedno selo b.le do­ nji d o bureta nalije voua, radi se kao од tn кл», опјели, cpeflpn, влата, v сгакој цеш voljno dvije do tri takve sprave, postavljene drvenim buretom. — ■ Ва ћете бити вадонељни. Такг Ijep ланцп. (1рстеп.е, иартквиав ■ свакакове иотребштат na zgodnin sređokraćama u selu, da su Pri radu treba paziti da se voda ne као ткаре, ножепи, бритве. кутије ва пигар1те pod rukom onih porodica koje će se njima ispari suviše iz kazana, te da kazan нажагаче, новчарке и т. д. Све добро и јефтино! Služiti. ne gori. Jednim štapićem može se konТражите цмјеник од твртке: • T ajjdešeni parni aparat — .desinfek- irolisali da li ima vode uvijek dovoljno u Суткер у Љубљани бр. 973. tor* — kojim se pomoću jako zagrijane kazanu. Dobro je nalijevati kazan vrućom p a re n najjednostavniji način vrlo uspješno vodom. nbirfu zarazne klice — može da se naDa se aparat ne bi hladio, treba g p tvi od običnog jačeg drvenog bureta, kace (bure) i obaviti gužvama od sijena ili slanu li od željeznog bureta. Burad mogu bit i postaviti u zaklon, naročito u zimskim ona u koj ma je držan zejtin, gas, mazivo itd. OI Ne zaboravne posjetiti na Od drvenog sudja (buradi i kaca) može Za vrijeme rada pod kazanom treba da se izrad ti na jedan od niže izloženih načina je što jaća vatra. prvom mjestu čim dogjete Po jednom načinu za desinfektor tre­ Desinfekcija je potpunija, ako si ba: jedno bure sa poklopcem, kazan, zap- svaka tri litra vode doda po dvije obične tivač i ognjište. kašike iormalina (to se kupi u apotekama). Buretu se izvadi jedno dance, a drugo Poslije završene desinfekcije treba pro­ ' mu se dance izbuši na 10— 12 mjesta svrd­ liti vodu i bure dobro očistiti. lom debelim 25 milimetara. Nad tim d.iom, Da bi se sačuvali od zaraznih bolesti (jedan pedalj podignuti) namjesti se još ne treba nikad spavati u postelji bolesnih jedno, isto tako izbušeno dno, koje brani ljudi, niti oblačiti staro tugje odijelo, dok da odijelo i ostale stvari, koje se pare, ne se na pokazani način ne desinfikuje u pari. padnu na donje dno i ne sprječavaju ula­ ženje pare u bure. Gornji otvor bureta po­ kriva se poklopcem od jakih dasaka dobro •»kovanih jedna uz drugn. Kazan je od običnog lima i po svojoj veličini treba da odgovara veličini buretova dna, sa plehanim prstenom širine 10 santi- Knjižara li 3ei.onav.ći ulicu broj а Sarajevo. Narodno zdravlje. Ravnatelj banke r I = = "DRIM" = УР ? koja чики трајко u Sarajevo manufakturna i kolonijalna radnja p M ešinović i Bajpektarouić Oglašujte u „DOMOVINI Бсганска Банка, дион. друштво v Сарајеву Уплаћана •cisciai дионичк а гл а а и и ц а 2 0 , 0 0 0 . 0 0 0 круиа Х арц еговачка Баика у M otri av Pa sa p aa а х о 6 , 0 0 0 . 0 0 0 К "*■ у и Банка sa Трговину и Обрт у Ванвој Луци. Праиа улога na ттедљу ■ ynastihvje az најпоаолавја. — Обављж сва бивковвв ■ барваксм траасакцаја na|iiyaaamie. — Kynvie ■ продв|а странв валута ув најповољнвја јсл < — Фаиаисара трголце ■ тргааачка подтвека.------------------------- НарОЧИТО Обр а Аа памиау NB CBOja р о б 'Ч О Д в ле њ а . О О О E F 3 0 J - A . B J K C : E O G H a -т ч тгттг a О О О urednik Ali eL RalievlA Bosanska Poita«. Sarjfe! � https://kolekcije.nub.ba/files/original/669a59313d7b87cd64d8c6a89deaff35.pdf 7a07e35cc091a051f5ba42f9a960f050 PDF Text Text Poštarina plaćena — \ predplaUa 60 dinara godišS nje. — Za inozemstvo 80 ] dinara. Tromjesečje i po9 lugodišnje u srazmjeru ■ I O g la s i s e p la ć a ju : |£ l cm * p o l K 50 h . Vlasnik: Šerif Arnautović Broj 13. jZfinire n , č e tv r t\ito m . KM Uredništvo i administracija: Klemansovljev trg kod oficirskog doma. — Telefon broj 581. NEZđVI5 đN n U 5 L inflN 5 KI LI5 T Sarajevo, utorak 30. novembra 1920. moralne čistoće našeg društva i našeg na­ novca za te zajmove odmah isplate i po­ Naša aHcija i njena I roda. Kad ih već na žalost — ima danas dignu svoje obligacije, koje im u ovoj našoj takih u našem narodu, onda smatramo, da Kraljevim — razumije se — ne predstavljaju borba. je to i dužuost izmcgju mnogih naše nikakve vrijednosti, jer im to neće niko Ulavni urednik: Dr. Avdo Hasanbegovič. Godina I. počela i kad su Rifatbeg I dvojica MustaJbega imali predati mojn pismenu ostavku —, nastupile su u sjednid Izvjesne takove okol­ nosti, da su oni sporazumno sa Dervišbegom odlučili, da moju ostavku ne predaju. Tako sam ja postao i ostao — bez mog traženja i bez moje volje — vakufskim direktorom, a moja pismena ostavka na to dlrektorstvo I danas se nalazi u pomenute trojice gospode, ako je već davno nijesu poderali. Ovaj mali historijat najbolje prikazuje, tako je tvrdnja »Pravde, lažna, da sam 1 desetgodišnjoj predaneksionoj borbi učestvo­ vao samo za to, da postanem vakufski di­ rektor. Šerif Arnautović. ■ Pri pokretanju naše akcije i s njom u štampe, da ta zločinstva ne mimoilazi, nego priznati i ako su u tome pogledu već po­ uvezu našeg lista odlučismo, da sva pibaš ona treba, da ib javno žigoše i zahti­ duzimani koraci, da se bar jedan izvjestan jh n ja koja duboko zasijecaju u sva polja jeva od vlasti, da ih ukloni iz ljudskog postotak od toga zajma prizna oštećenicima. fiašeg narodnog — našeg državnog života društva. Iz navedenih razloga držimo, da Znamo za jedan slučaj, da jeJna osoba, — tretiramo sa najvećom ozbiljnošću i nam naši poštovani čitatelji i prijatelji neće koja je pod pritiskom bajoneta morala da ijćiščom savješću, držeći se visoko iznad zamjeriti, što ovo činimo i što u našem upiše 50.000 kruna zatnog zajma nominale -ih banalnih i tričavih čaršrjskih lafova. listu izuesesmo one stvari i ona zlodjela, trora sada na zahtjev novčanog zavoda da Ovo i ovako držanje nain je diktirala za koja bi ih čestiti svijet trebao kame­ isplati zaostalu svotu od 40.000 kruna i >red ostalog i ozbiljnost stanja u kome zatezne kamate. Ne dovodi li ovo do ne­ novati i na licu im mjesta suditi nalazimo, mi kao dio našega naroda čuvenog absurduma. Da li su ovi jadnici kome se nalazi naša Kraljevima. Htjeli' zbilja dužnici i da li je taj njihov dug z io, a to i danas radimo, da upozorimo копот utjeriv. Ako jeste, zašto ib onda mnoge greške,' koje se još uvijek pozbog toga lišava njikovih gragjanskih prava? injaju s izvjesne strane prema našim na Mi opet tvrdimo i vjerujemo, da ove stvari idu, našoj zajednici i našoj oslobogjeuoj nijesu poznate našoj beogradskoj vladi, jer tadžbini. Smatrali smo, a to i danas se za sigurno ovo ne bi dešavalo, da je latramo za svetu dužnost, da upozorimo bilo Beogradu poznato. laše Muslimane, kakvom ih stranputicom D jednom od naših prošlih brojeva iz­ iodi njihovo današnje vodstvo oko .Pravde1 lio sosmo stanje našeg svijeta, naših gragjana Od početka izlaženja našeg lista, mi do čega ih ovakav njihov nevaljali i iz­ iz Sandžačkih okruga u kome se oni v ' o u svakom retku naglašujemo, da ]e dajnički rad može dovesti. Ljudi, koji po prema dižavi i kako su i na koi* i.a iin ' jedini spas kako za cjelokupnu državu tako vaspitanju, po svome omladinskom oni lišeni svojih gragnnskih, državljanskih j i za nas muslimane, ako svi ozbiljno po­ idu, po svome javnom i .političkom" i ličnih prava — prava ko a su u svakoj djelovanju, po svojoj čitavoj prošlosti ne»Pravdatri navrata tvrdi, da sam radimo oko konsolidovanja prilika u dr­ demokratskoj dižavi narodu Ustavom za-| žavi I oko izgradnje same države. iaju ni jednog momenta u svome životu u desetgodišnji prerlanekslonoj narodnoj jamčena piava, koja država mora da štiti :ј O J destruktivne, negativne i dema­ rstita i solidna — isključeno je, da mogu čuva. Lišeni su danas u iašoj slo :dnoj,-j borbi Bjestvovar s no гл to, da postanem goške politike niti se šta zameće niti ona u današnjoj našoj slobodnoj, đemo.Pravdino. — kao I nacionalnoj i demokrate! J drib и ч Л -ј ^геЦдг .vo »Prm šta koristi, nego je jedino na štetu ratskoj i nacijonaluoj državi pravi i istinski nikada ni rr »aii--1 oMftrt ie !в Ja nisam g a u '.z ! — ш " T i kako cjelokupnosti tako osobito onoj grupi, |redstavnici narodni i da mogu išta dobra prava za svoj rad u vrijeme Aus okupacije pod austrijski-!, ija . а. Na *• «ч * da m /akufski direktor; šta ■koja ovaku bez smisletl ц potitiku tjer>. solidna željeti ovoj našoj državi. Oni, prošlim opštinskim i posltmčkir oborima: ' * "1 "isUo, da ću na to ,i ,ako tn je |V nnHtiIni politika megjusobna hr borba iji su čitavog svog života svojim radom oduzeto im je pravo glasa . »с ne samo I m<esto и»«Ј« Kad je godine 1909. zasjoo ijuJi za opstanak sa stanovitom svrhom, ■ukazivali, da ne žele ovu i ovaku državu, onima, koji se nalaze po istražnim ?alvo-i f v i vak ' .a-mearifski sabor u Sarajevu, ipak ta politika ne smije biti bjesomučna, oni joj ne mogu iskreno saragjivati u rima već godinu dana i čija j l slvar u . “ prvim sjednicama bila je riječ o lz- bezobzirna, egoistična (samo za vodstvo), njež noj izgradnji i konsolidaciji. Mi ih kama suda, nego i mnogima, gdje nije u đ i boni vakufskog direktora. Ja sam bio u Mo- nego blaga estetična i izgragjujuća sa ovim ne oplužujemoj nego je ovo logična uopšte ništa ni radio ni preduzimao. Ti su* staru 1 nijesam ni znao, da se radi o izboru unapred ustanovljenom svrhom. Jkonkluzija njihovog dosadanjeg rada i po­ jadnici lišeni svojih gragjanskih prava, š 'o ; vakufskog direktora, nego sam držao, da Za vrijeme našeg oslobogjenja, doče­ našanja i oni ne mogu biti diugojačiji. su pod .moraš" motali da upisuju ratni vakufskki sabor imade stotine prešnijifi i pali su se vodstva narodne politike ljudi Kad bi bili drugojačiji i kad bi drugozajam za Austriju. Sla su sve okupatorske važnijih poslova. Na jedan put nenadano do- spekulativnog duha, koji nijesu nikad uži­ jačije radili, onda bi još više i još teže vlasti u Sandžaku i Crnoj Gori radile od bijem u Mostar depešu od Mahmudbega Fa- vali i imali narodnog povjerenja — naro­ Aiiješnije obmanjivali i narod i državu. tamošnjeg našeg svijeta bez razlike vjere dilpašića i Dervlšbega Miralema, đa odmah čito kod muslimanskog dijela našeg na­ ' Mi ih osugjUjemo za to, što su se oni iije još svakome poznato. Mnogi ne znaju, j dogjem u Sarajevo. Kad sam prispio u Sa­ roda — i sa svojim destruktivnim radom L-latili posla, kojim će da naškode našoj da jedan naš Crnogorac ili Sandžakliji nije * rajevo, zatekao sam ovo stanje: Radi za općenitost muslimansku, doveli su poli­ >pštoj stvari. Oni su jedina i glavna za,:ogao od dotičnih okupatorskih vlasti do­ izboru vakufskog direktora. Jedna velika tiku u jedan labirint iz koga će teško naći ireka, da naš Muslimanski elemenat ne biti objavu (proputuicu) za krajeve u Austro- grupa vakufskih poslanika hoće da meni po­ riaz. la ugje u nacionalno-kulturno koto Ugaiskoj monarhiji, dok nije pođi kloni to povjerenje, a manjina Je za drugu Oni će dovesti u konstituantu najvećin laših sugragjana Srba i Hrvata. Oni još svoje dugove austro-ugaiskim firmama. Ratni ličnost, koja nam u to vrijeme nije ni malo djelom politički nezrele, nespretne a tslanas podržavaju u našim masama ono zajmovi up;sani su i u Sandžaku ' konvenirala. Moj tadanji najbliži sudrug Der- kogjer i malo izobražene elemente, čija je ipoloženje, koje su naturali svijetu, kada višbeg MIralem držao je, da bi trebalo, da Gori prisilnim načinom i io iako, da i jedina zasluga i sposobnost što su pri­ boj bio na Kumanovu i pri Bitoljem on bude Izabran vakufskim direktorom. Za padali J. M. O. sazivani javni zborovi od strane vojnih ' i su osnivali Cataldžijska društva. tu misao imao Je i dva-tri moja vrlo pošto­ Muslimanski elemenat niti je tražio Oni sve što danas rade, pričaju našem li h okupatorskih vlasti. Na vana I mila druga. Ja sam vrlo rado pristao, upućenom svijetu, da rade .u ;e javno i prisilno ncicnjival'i pojedince, da Dervlšbeg bude izabran, jer — kako gore niti je našao tačna računa o značenju i važnosti ove novotarije — konstituante. .Islam". U tome radu koliko koji treba da upiše zajma, inače niti rekoh — niti sam tražio, niti sam reflekti­ On, u svojoj prostodušnosti i neshva­ im e' polju ne žacaju se ni najgnjusnij h je mogao dotični ikuda po svome privatnom ra o,đa budem izabran. Kad smo to utvrdili, ćanju političke borbe, smatra svojim spasi­ - —’edsiava. Pod firmom islama i njegovog poslu otići iz svog mjesta, niti je imao pokazala se za realizovanje našeg nauma po­ teljima one, koji ga najvešiije varaju. — I spasa, koji u ovoj našoj Kraljevini nije ni ikakve zaštite kod vlasti; ovakim jadnicima teškoća u tome, što spomenuta saborska veLjudi, koji kod kuće i u svom listu п I /im ugrožen, počinjaju u našem društ se prijetilo i interniranjem, ako bi se us­ čina nije htjela popustiti od mog izbora i ako prestano buče i svojim negativnim i de­ I |uajveće i najodvratnije zločine. protivio upisati odrrgjenu mu svotu zajma. bi se protiv mom tzboru radilo — bilo je struktivnim radom izazivlju cio ostali svijet I tj. Mi, koji smo čitavim svojim živote Tako su ti ljudi pod tim terorom, pritiskom vjerojatnosti, da će Izvjesno treće nekonve-1proti nama — muslimanima — ne spoW r radom dokazali, da dam je mnogo stalo i prijetnjom morali đa upisuju nekada za nirajuće biće biti izabrano. S toga smo se minju u naiodnora prestavništvu nijednom ' do moralne vrijednosti našega društva, nanjih i ogromne svole zajma. Ove su zajmove — Dervišbeg Miralem, Rifatbeg Sulejman- riječi nedaće i nezgode, koje nas ovdje u I fega naroda i naše države — onakav nji­ kod pojedinih novčanih zavoda lombaidirali pašić 1 Mustajbeg Ibrahimpašlć 1 ja — dogo-' užoj našoj domovini taru. hov živinski perverzitet ne možemo više 70—80% nominale i šta se danas dešava. vorill, da pustimo stvar, da ja budem izabran i Ako ovo nije smicalica i obsjenjivanje * iropuštah da ostane nekažnjiv i ne žigosau. Ovaki .griješnici* radi ovoga njihovog .z lo ­ 1 da odmah po izboru podnesem svoju pisme-' neukog svijeta, onda u opće i nema varke to se u posljednja dva bioja našeg ;la i upustismo, da javno žigošemo one čina* zatva aju se po Crnoj Gori i Sandžak ; nu ostavku na izboru, u prcdpostavcl, da će i varanja. Muslimanima ostaje jedina ispravna i individue u ljudskoj spodobi, koje na sva­ jer su .podupirali neprijatelja". Oni, keji većina, koja se kapriclra za moj izbor — kad i tom koraku sramote naše društvo. Prizna­ nijesu zatvoreni, njih se progoni, njih se vidi moju pismenu ostavku, Izabrati Derviš- uspješna politika, a t o j e r a d u s p o r a mo, da ih mcgju njima ima dosta, ko­ p ogoni na sve moguće načine i šikanira bega. Ja sam pismenu ostavku odmah u nji­ mu s v o d e ć im b e o g ra d s k im lima je to prešlo u krv i kej i bolnju od od sirane mjesnih nekompetentnih vlasti, pa hovoj prisutnosti napisao i po dogovoru uruli l i č k i ra l i č n o s t i m a . to imamo pravo da tražimo i se čak od tih nekompetenata i raznih čh» Rifatbegu Sulejmanpašlću, Mustajbcgu Vjekovni ideal cijelokupnog srpskog [zahtijevamo i od naše javnosti i od našeg dripaca po opštinskim vijećima oduzelo i Ibrahimpnšiću t Mustajbegu Halilbašiću, da naroda jest sjedinjenje Bosue sa Srbijom, društva i o-l naših vlasti, da ori takifi li- pravo gl pri posljednjim izborima. Da bi je oni po mom izboru u vakufskom saboru i ako je bilo explozivnog materijala u ci­ ipova treba naš narod čistiti, treba ih p.o- j ovim to .a . jadnicima kazna za ove »zlo­ podnesu 1 pročitaju ako uvide, da su u tom jeloj Evropi puno nagomilano za svjetski goniti, pa ako hoćete i uništaviti, jer u čine- bila š teža, pomenuti im novčani slučaju šanse za Dervišbcgov izbor povoljne. rat, ipak je iskra iz oduševljena srpskog Je = kako rekosmo — mnogo stalo do i zavodi sada traže a» iombai dirani UUOs Kad je sjutra sjednica vakufskog sabora za- srca vrcuula i svjetskom požaru neposredni Nečuveni jadi našeg svijeta u Sandžaku i Crnoj Gori. Jedina zdrava politiha. №do odgovora. �----------------- Stranu 2. nistar za Konstltuanfu g. dr. Laz. Mari rekoste mi: gdje tt Je kći Hata? Ja odgovo­ nlega kutarisati se od vojne dužnosti, makar rim, eno Je u sobi spava. Ml moramo s njom bio dembel, makar provodio život ljenčare­ Kao što je poznato, ovaj nacrt predvu stavnu i parlamentarnu monarhiju sa v govoriti. Rekoh vam sjedite t kao »poštene« njem od kafane do berbernlce, makar da nje­ gjorgjevićevom dinastijom na čelu. £ prvake ja vas uvedoh u sobu gdje spava mo­ govo oslobogjenje vojske ne donosi obireui nlkakove hasne. Dočlm ko Je fukaraš, ko nij; tiče urcgjenja, kraljevina ima da bude ja kčt. čim ste ušli u sobu, rekoste meni: »Van otvorene ruke, ko nema Izobilja masla i kaj­ stvena država sa jednom vladom | . parlamentom. Nacrt ustava predv|Kja , Iz sobe a vi gospoda, narodni zastupnici i pa­ maka — taj nije smio ni pomišljati, da»doblje muftlno lažno uvjerenje o oprostu vojne duž­ opštinske i oblasne samouprave. Na triote, počeste pitat) moju kćer hoće li za Hasana Mlljkovlća da mu bude supruga? nosti, makar da Je valjan i marljiv 1 makar samoupravnih jedinica stajaće veliki t* Ja čuh plačni odgovor moje kćeri, Ja neću da je za uzdržavanje obitelji bio neophodno koji će raspolagati širom političkom vki Na jučerašnjoj sjednici, ova] nacrt Ust’ živa. Oospoda uz najveću psovku 1 pogrde, potreban; takav пЏе dobio muftina uvjererja takav Je bez tog uvjerenja morao ostaviti jc pretresen do njegovog 25. člana. D|s^ moraš, 111 biti supruga našega imenjaka MilJkovića koji te je bio jučer povukao na silu da gladnu kućnu čeljad — 1 Ići služiti u vojsku. će se nastaviti, tako da će cio nacrt bi« mu budeš supruga. Opet se začu plačući glas: Ova očigledna nepravda boli naš musliman­ ragjcn do utorka. Kao što smo nnapred saopštlil, J ne ni pošto. Oospoda ponoviše moraš Ili za ski svijet t to onaj svijet, kome bi u njegovu našega imenjaka Ш sutra, večeri za N. N. siromaštvu bila najpotrebnija pomoć svih or­ sjednici nisu prisustvovali gg. Korošec, јЗ ković i Kovačcvić. Oni se vraćaju u j,. jednoga starca. U to sam ja navalio na vrata gana, naročito muslimanskih institucija, vičući nema sile. Htjeli su da me ne puste. prvom redu muslimanskog predstavnika muf­ deljak, kada će imati da dadu svoje mlšjU Fala stražaru Hasanu Dautoviću koji ih od­ tije. A on eto pruža pomoć onima, kojima o naretu Ustava. Ali ovoj sjednici nije DJ ] strani od vrata t meni prokrči put mome dje­ treba, na štetu onih, kojima je pomoć pri­ stvovao ni g. Laza Marković. Madžari za našu dinastiju Karagjg tetu. Ja sam reko polje i ja ću tražiti zaštitu jeko potrebna, jer koliko muftija na osnovu sjutra kod vlasti što sam i učinio. Odmah su­ lažnih uvjerenja zaštiti zengjllijlh dembela vlća. — Novosadsko »Jedinstvo« donosi tra otišao sam oružničkoj postaji te prijavio — toliko će više postradati muslimanskih si­ interesantnu vijest: »Prema jednom brz silnika Hasana Miljkovića koji je htjeo moju romašnih obitelji. Ovo boli naš muslimanski iz Budimpešte, ondje se konsfitujsala kćer odvući na silu. A gospodina narodnog svijet. Trpio je 1« godinu, pa više ne može, rojalistička partija, kojoj Je šef bivši no. poslanika, pravnika prijavio sam kotarskoj nego je prijavama zatražio pomoć državne sadski župan Aladar Bala. Ova stranka J svrhu da na prijestolje Madžarske dovt| ' vlasti — a ova je povela Izvide. „ Ml smo u prošlom broju Usta Iznijeli ispostavi Sad evo se tužim cijelom svijetu i jav­ f Molimo Vas gospodine uredniče, da ovo dinastiju Karagjorgjevića.« 'onaj strahoviti nemoralni slučaj »PravdaIkilu perjanica, kako su na agltactonom pu­ nosti, neka vidi ceo sv e t a naročito težaci uvrstite u Vaš list Ml znamo, da Je ovo našega okružja ko će ih zastupati u budućoj krupna kriminalna sfvar; znamo da tovanju za obranu Islamskog rzJ i obraza u konstituanti. Jeli onaj koji šteđ tvoje intere­ nene posljedice ogromne ako ovo ne bude Goraždu htjeli obeščastiti muslimanst lodobnu djevojčicu iz fočanskog slrottšta. se. Ja velim da nije. On je onaj koji gleda sve Istina — ali Vas Ipak molimo, da u list uvrstite, a ml ne samo da snosimo »Pravda« Je u svom broju od subote donijela svoj interes, a tvoj težače nikako. Kladuša. 10 novembra 1920. govornost, nego šta više, tražimo da muftija Plšu nara iz Zenice. — Veliko J vijest, da Je naša vijest neistinita, a famozni Težak Mržliak Sulio. tuži, pa da mi na sudu dokažemo istinitost nezadovoljstvo obuzima, kada čitamo ■ ttrektor Omanović u nedeljnom »Jugosla­ ------ove stvari. Muftija mora to učiniti, mora Vas .Pravdu* jer od početka njena izlažej venskom Listu« Izjavom tvrdi, da Je to pod­ *) Za stvari pod ovom rubrikom ured tužiti> Jer ina£e gutke priznaje, da je ovo sve ... vidimo u njoj ništa osim grdnja i «| vala ! da če na sudu to dokazati. Ml na to nlštvo ne odgovara. i icrt__ padaja, od kojih narodu пеп a koristi, J evo sada — kada je izborna borba završena Eto to su ljudi, koji sjede u vodstvu Musi. | go čak štete, jer bezobzirno raspiruje raity Izjavljujemo ovo: Jug. Organizacije i koji čuvaju Muslimane od *y*F— — gg?? protiv naših sugragjana Srba. Istinaz'neltii Ml evo ponovo 1 kategorički tvrdimo, napadaja. Zar ovake moralne propalice, koji ■ našim elementima takovo se kočtjalko p da Je članak potpuno od riječi do riječi Istinit. - - žacaju ni najodvratnijih djat* sanje dopada, jer zaboravljaju da to voš Ml za njega nosimo 1 pred javnosti i pred nešto zdravo, solidno i pošt'- - -..as svuiu«. zlu i propasti. sudom potpunu odgovornost. Dotična curica- narodu? Zar ti ljudi mo,u da predstavljaju I Fadtč I frankovci. — O.jcčka ,HrBože sačujav nas nekolicine ovamoll Irtva »Pravdnškog« nemorala iskazala Je Muslimane, koji udaraju n ono, što je našem 'vatsk ла* od 23. o. m. doi.osi ovu njih muslimana; nismo bili nikada prishti pred oblasti u Ooraždl I ponovno pred su­ čovjeku najsvetije — darajn na rz i obraz, ‘ T'ie svelskogu rala vodio je te „Pravdaške" stranke, koja sije mržnju! dom u Foči u prisutnosti vjerodostojnih svje­ oskvrnjuju svetini. ku-jno* praga? Mi i opet i R^ u *el«d n «f» Pol,t.'Cku doka, da se taj slučaj dogodio upravo onako, tvrdimo da ti i takvi ljudi ne rogu poštene з fiankov m I eto dalje, to je ta sloga azdor megju jednokrvnora braćom i koji E sin til i čvišća. Sam Stjepan Radić vodi zlu. j kako smo ga mt prikazali. Pa ne samo to, savjesno rađlR za . irođ i ' naše Kralje­ f> " 9. Doma* 1918. nakon glavne O.dje postoji nekakav odbor te „Рги ;nego su nam ovi »PravdašM« moralni zlo­ vinu, jer su sami bez savje: ine mke prava": .Izmegju slran ez morala. ke p nva - ijačke stranke bila je dosada, daške" stranke, koji se viti i kreće ali ti činci nudili lijepu svotu novaca, da Skandal samo sloj a sabirskom radu. Poslije ovo­ kad ništa ozbiljna ne tildi. I gospodin Kn ne Iznosimo na Javnost. ga vr,c<V lit će se рЛ u unutrašnjem zbli- kut je onomadue dolazio i nekakovu skap Za sve ovo nosimo pnnu odgovornost. ženju iju stranaka...* šlinu odižro, te savjetovao svoju družim] Nadodajcmo Još da su Dr. Spaho 1 -ad je sloga i prijateljstvo b:lo na da se trgnu iz dubokog .sna i da se prih­ rektor Omanovič članovi odbora za zaštitu •uiminaciji, pozove predsjednik češke agrar­ muslimanskog morala. Ovamo je veliku senzaciju pobudila vj- ne stranke S. Radića, .da bezuvjetno 13. vate intenzivna tada jer je „lsi m u opit jest, da državne vlasti vode predizvide pro­ tnvnja ujmru bude u Pragu*. (.Dom* 1918. nosti" I Očekivali smo, da ćemo bar ot 14.) Tamo se, kako je poznaio, dogodda tiv »Pravdaškog« predsjednika muftije Mag- opet jedna za njega karak'eristična promje­ njega šta pametna i ozbiljna čuti, ali nzt Nedavno Je »Hansmajsterka« u kučt leufske direkcije u Sarejvn bila u poHcajnom lajlića, što je Izdavao lažna službena uvje­ na preko noći i on je, čim je došao u lud i on nekakve fraze i besposlice. 0 poi n eiizivnu radu ne progovori ni njeJL Zatvoru radi pezevenkhika, jer je u svoj stan renja izvjesnim licima da su vjerski službe­ Prag, objavio n .Na odnim Listima* izj ,vu, Mi Zen čani nemamo nikakve intcl gen da „sel.ačka stra, ka p ek da svaku koope­ u vakufsku direkciju dovodila gilzlije. Usta­ nici i da kao takovi nijesu dužni služiti novilo se, da su u tim pezevenkluk-gUzlila- vojsci. Po vakufskom autonomnom štatutu 1 raciju a frankovcima i napušta držvao prav­ с-је, koja bi samostalno vodila tu „Ргпni blok demokrata*. d šku“ stranku, nego sve sami stranci, Iroji đama ponaičešćl gosti bili Muhameđaga H. po postojećim propisima vjerske službenike Kad su ga zbog toga frankovci u ,Hr d:e i obi če, a naš svijet, što se veli. Jusufaglć I direktor Omanović, obojica člano­ imenuje samo 1 jedino Ulcma-medžlis vatskoj* iiim.lo n.pali i iznijeli da je- ne­ vi odbora za zaštitu muslimanskog morala. nosno Reis-el-ulema i to nakon saslušanja posredno prije puta još s nj ma bizojavuo .Je Ii Džafo, jest bcgol* Ka.odu su ob.ćavali kule u zraku, pv * -*■ ■ dotičnog džematskog medžlisa 1 nadležnog pozdravio nadbiskupa Stadle-a i osudio ju­ lim obećanjima svijet i zaveli, ali N, Kad Je Dževa'đbeg Sidcjmanpašlć Izdao vakufskog povjerenstva. Niko drugi nije ni goslavenstvo, nastojao se Stjepan Radić I me da neki svijet, kad je vidio da od obe-j .brošuru: »O otkrivanju muslimanskih žen- nadležan ni ovlašten imenovati vjerskog opravdati, šio su čitavo vrijeme kooperaci e s frankovcima .mnoge p israše i usrne o ; ćunj a nema niš a, razočarao pa nezna kuda bil 'aklnja — onda le »Pravdaško« vodstvo upu­ službenika. pismeno željeli i proJligali, da se prekine Nadam sc, da ću Vam u brzo javili tilo Jednu naročitu deputaciju Dževadbegu, Muftije odnosno vakufska povjerenstva dužna svaka posebna suradnja s pravašima. Srje'Ja ga zamoli, da odustane od daljeg Tada u su izdavati službena uvjerenja vjerskim služ­ pan Radić nije lo ućinio... Stjepan Radić preokret u ovamošnjera svijetu, koji ft tom »kobnom pravcu« protiv muslimanskog benicima, koji su od Ulema mcdžiisa odnosno je goiovo p n h pet goJma (on sam u „Pravdu" ne samo ostaviti nego i njeotj .Domu* debelo našamjmo) vodio ov ko Oj je prokleti. morala. Kad Je deputacija svršila svoj raz­ od Reis-ul-uleme imenovana, da su doista proti sveukupnom javnom mnienju i pio Tečevina u Visokom. — Pored hiljm govor sa Dževadbegom I kad se od njega vjerski službenici i da su kao takovi opro­ neprestanim prigovorima glavnih ljudi t du zala, koje razni individui našem svijeta] i'ndaljfla, ostao Jc 2—3 dekike sa Dževadbe- šteni od vojne dužnosti. U tim uvjerenjima seljačkoj strane.*. (,Djni* 19.8./19.) m Član deputacije Muhameđaga H. Jusuf- treba, da je naveden broj 1 datum dekreta, Pet je dakle godina S. Radiću bila se­ nameću i time stvaraju neraspoloženje pit] lć 1 ponovno ga zamolio, da se okani za- kojim je Ulema medžlis odnosno Reis-ul- ljačka slranka puki objekt, a nikakav su­ ina d žavi, desilo se kod nas još i ovo: j Porezni ured pozvao je u komisiju f lj fpočetog posla, a kao uzdarje za to. ponudio ulema dotičnu osobu vjerskim službenikom bjekt politički, pet je goJina pikosio S je, an R; dić po vlasliiom priznanju i svojoj odmjeiivanje tečevine ljude nes'ručnjake,] ’mu za narednu večer »jednu vrlo lijepu dje­ imenovao. stranci i čitavome javnome mišljenju i činio, ljude, koji uopće nemaju narodnog povje-l vojčicu od 15—16 godina«. Naravno da Je Muftija Maglajilć nije se toga ništa dr­ sto je htio — vodio stranku baš na p.orenja. Za dokaz reoćerao o tim ljudinu Džcvadbcg s gnjušanjem odbio ovu ponudu, žao, nego je jednostavno izdavao lažna uvje­ tiviiu stranu, nego š'o jc ona željela. Ali m! Ne иаје to samo pet godina, ali Je bar u sebi morao pomisliti: Muslimani! renja da su vjerski službenici i da kao ta­ Junuz-beg Haliibegovif jedan veliki Kad vam Je član odbora za zaštitu musliman­ kovi nijesu dužni služiti vojsku takovim li­ r ego od o-,i,uka stranke, od pus a-ja njeг na povlači je on iz jedne krajnosti u din­ prnvduški stup, koji je dobro upoznao' skog morala ovakav — Ja kakovi su ostali! cima i koja nikad nijesu imenovana vjerskim gu iz jed og protuslovlja u drugo. Bezbroj zeničku kazn.o su radi kažnijivih stvaii službenicima. t ula je on već od našega Seljaštva uradio koje je — kako čaršija govui osušio mno »Olas Težaka« broj 28. od srijede do­ Sada državne vlasti na mnogobrojne mu- ono, što je slavni .vitez tužnoga 1 ca* ura­ težačkih torova vodio je glavnu riječ ■ nosi ovu izjavu: sllmanske pritužbe vode o tome zločinu iz­ dio od svoga zaludjenoga pianoca Saricha „Prlposlano.*) Uredništvu , 0 ’asn Težaka" vide 1 mi se no bi u tu stvar miješali, nego Pi*nse: smiješnu i ž 'losnu f ^uru, koja mora ovoj komis ji. toliko puta da Izvlači bat-ne i sr«molu v Hodjić Mehmed je čovjek koji zna Sarajevo. Otvoreno pismo gospodinu kandi­ bi mirne duše pustili neka stvar svojim putem ludorije i neub ojivosli svoga gospđeara*. puta i buharu nasel ti u svojim sedamde­ datu narodnih poslanika 1 općinskom privre­ teče 1 neka se javno pred forumom suda Pretres ustava u vladi. — Beogradska menom načelniku Hasanu Mlljkovlću 1 sudru­ ustanovi pravo stanje stvari. Ali naš musli­ »Pravda« od nedjelje donosi ovu vijest: »Juče setim godinama Ostali su evetlije i samo su gledali sebe sačuvati gu Hasanu Ajkuniću, muhtaru 1 stražaru Ha- manski svijet boli ova okolnost. Je ministarski savjet držao sjednicu od 10« Za primjer njihove nepravednosti i >*■ sanu Dautoviću. Ko je zengjllljl, ko je otvorenije mke, sati do 1 sat poslije podne. Na ovoj sjednici ' VI ste na 5. o. ml. došli mojoj kući u po ko Ima više masla i kajmaka, taj Je mogao je pretresan nacrt Ustava, što ga Je, prema bičnosii neka posluži ovo nekol.ko slučajeva-' S u Junuz-begov kao i on, nisu služili eoćl I mene razbudili Kad ste ušli u kuću, dobili to muftino lažno uvjerenje i a; novu I rauljc primljenim instrukcijama, izradio mivojaku i vječno su raditi i zaiagjivali« в п о к posta'a. Za ovaj narodni ic._. ,. 6_ bila je mala Kraljevina Srbija skoro isto toliko svojih najboljih sinova kao veliki .svjetski imperij Engleska. — Najveća je ludorija i ponvsliti, da bi htio i mogao Srpski narod dopustiti ikakovo drugo gjenje Bosne, nego u najužoj vezi sa Srbi­ jom. Drugi dijelovi našeg naroda i na!eg kraljevstva (Hrvatska i Slovenija) mogu diskutirati o federalističkom uregjeuju naše države, ali za nas u Bosni nema drugog izlaza, nego šio tjesuiji vez sa Srbijom, jer narod, koji je bio u stanju ovako -neiz mjerne žrtve za svoj ideal doprinijeti, u stanju je i ostvarenje svog ideala i proti volji cijeloga svije'a provesti i održati. U srcu ovako velikog naroga, kao što je srpski, sigurno i mi muslimani imamo svoj kulić kao jednokrvna i jednojezična braća njegova. Mi možemo bez i malo bo­ jazni, posve mirne duše i našn pol; Uk sudbinu s njihovom pomješati. Moral „Pravdaša". Iz unutrašnjosti. : b Bilješke. �.r ir tM r tv m . radi da bude primljena u savez naroda kao samostalna dižava, pobugjuje u nama sumnjo iskrenost susjeda na čijem se zemljiš u nalazi bivši kralj i „vlada* a kome smo susjedu toliko mnogo popuštali samo u interesu n m i dobrih odnosu, koji bi imah na obje sirane samo korisnih posljedica. Povrh ovoga svega dolazi još nepotvr gjena vijest iz Beograda da će Antanta pitko svojih* predstavnika obznaniti našoj vladi, da se izvršenje Rapalskog Ugovora obustavlja do odobrenja antantinog vrhovnog savjeta. Ove sve vijesti u kolikogod su ugodne, kad se uzme u obzir pravi interes obiju zemalja, s pravom se možemo nadati, da će stvari ipak krenuti kako treba. Strana зр ukaže milost i da im omogući povralak na vremena; u isto to vrijeme 1 čitav perljod svoja ognjišta. Mi sc з pu cm vjerom i opadanja cijena, kod nas je, a naročito u na­ pouzdanjem nadamo, da će naš Prijostolo- šem šeher Sarajevu cijena podizana tako da nsljtdnik i beogradska vlada ovoj molbi je neka roba u Zagrebu a t Beogradu (na vapaju naše braće izaći što prije u su.;. , koga čitava Kraljevina baca drvlje i kame­ nje zbog nesnosne skupoće) bila kud t kamo spasili ih od nevolje i propasti. Skopski ,Н.к' o n u tia. — M li- jeftinija, nego u Sarajevu. Mi vjerujemo iz i.tmski list „Нак*, koji izlazi u Skoplju dosadanjih doživljaja, da će se to u Sara­ donio ja neki dan registraciju o nama, na jevu opet ponoviti. A šta vi velite na ovo šetn listu i našoj akciji, ističući da je ovalta poštovane sekcije >za suzbijanje skupoće«? ikcija ntegju našim Muslimanima, a mro O stavka m inistarstva. — Prekjučer su čilo ovdje u Bosni zbog otrov.tog rada završeni izbori za Ustavotvornu Skupšlinu. odslva Jugosl. Musi. Organizacije i njenog Konačni i potpuni rezultati izborni sazuaće i'gona Pravde — bila neobhodno potrebna. se najdalje do sjutra, tako da će se toga Naš skopski kolega nam čestita na ovom dana moći vidjeti jasna politička situacija. pekrdu i želi mpjeh. Prema parlamentarnome redu, kabinet gosp. Fra D d ikova Ist'n n ? Nar dui Vesnića podneće sjulra svoju ostavku, da pcs’anik (koga narod nije izabrao) Fra bi se prema jačini političkih grupa u Usta­ Didalc Buutić nedavno se u narodnom, votvornoj Skupštini moglo obrazovati novo predslavnišlvu tužio, kako sc silne nrp avđc minist rstvo. To novo ministarstvo će imati Čine braći Hrvatima i kao karakti da se 12. decembra prikaže Ustavotvornoj Lična vijest. — U Sarajevo je šino: primjer tih nepravda, ; aveo je, da su sve ik pštini. Kabinet gosp. Vesnića smatra, da prispio uvaženi prvak radikalne stranke željezničke restauracije na bosansko-bcice je još ostala Jedina dužnost, da konačno državni savjetnik, ministar na raspoloženja govačkim kolodvorima u rukama pravoslav­ icdigira nacrt Ustava, sa kojim će se izići i poslanik radikalne stranke u Boki Kotor­ nih Srba. Ovdašnje „Zvono* osvrćući se­ I ed Uslavotvornu Skupštinu Isto tako će ' skoj g. Ljuba Jovanović. G. Jovanović pu tu Fra Dtdakovu govoranciju, veli, da u ovom raegjuvremenu izraditi i poslovnik luje danas u 1 sat poslije podne u Beograd. je Fra DiJakova tvrdnja neistinita i izno- zr Skupštinu. To su dva posljednja posla Godišnjica proglašenja našeg ujedinjenja. poimence, da je i sada viša polovina kolo­ ke ja još ima da svrši sadašnje minislars vo Stižu nam vijesti da Italija sprema aneksiju krajeva, koje je zadobila Rapal -- Prilikom Narodnog praznika i ujedinjenja dvorskih restauracija u rukama Hrvata i ako i sa time će ono potpuno odgovorili svojoj skim Ugovorom. Aneksija, kojom će se našeg troimenog naroda u Kraljevini Srba e Katolika u Bosni i Hercegovini tek misiji: izv.šće izbore i dovesti zemlju do Službeno proglasiti zarobljavanje tolikili Hrvata i Slovenaca biće u srijedu 1. decembra 4)0.000, a Muslimana i Pravoslavnih Ustavotvorne Skupštine. Seoba narodno? predstavništva. — naših predjela i saplemenika, biće iz­ svečana bogoslužcnja ovim redom: U srp.-' 1,460.000. Nas 1о ne bi mnogo interesiralo, vršena u Trstu, kome će činu prisuslvo- prav. sabornoj crkvi u 8 sati i 20; u rlm.-kat ali nas interesira da Fra Didak nije izabrao U B . gra u se seli Narodno Predstavništvo - kako se tvrdi — i sam kralj Ita­ katedrali u 9 sati; u evangeličkoj crkvi, te d ugi metod napadaja na Srbe, nego taj iz dosadašnje -grade (Kralj, dvor) u novu istiniti. Zašto bar nije za ht.lor „P.at p.Cjjiavljci u zgradu (koi.j i.ka kasarna) u lije. Sama riječ aneksija, bez obzira na žefardičkom i aškenaskom jevrejskom hramu savezništva progovorio, — što bi kojoj će za ijedati KonsMuanla. duševno saučešće prema našoj nesrećnoj u 10 sati, a u Carevoj džamiji biće dova u 121d ' b la is,illa — da ni jedna kolodvorska rcNaše po lanstvo u Kopenhagena braći, u nama probugjuje odvratnost i neko sati i 20 minuta. Gospodin Preusjeanik Zemaljske Vladejstauracija nije u tukama ni jednog riiusl- i.klir-.to. — Potp’san je Ukaz, kojim se zlo slućenje. Anektiranje tugjih zemalja logično mora izazvati zlo slućenje, jer iz primaće ovom prilikom čestitke korporacija, mana Fra Diđak Је ,onl govorancijom uči­ nk:da prs'anstvo Kra’jevine Srba, Hrvata i ti svojoj kancelariji ti zgradi Zemaljske Vlade!nio dviie budalaštine, a to je prva: što je Slovenaca u Kopenhagenu. Našem tamoš­ nedavne prošlosti imamo vrlo kobno is­ Intipnu neistinu, a druga što je njem poslaniku narepjeno je da o tome kustvo. Uvijek ono, što je tugje, ostaje kao od 11—12 sati prije podne Domuzovina. „Pravda* u r,am ludilu 3 le ‘ danas u državnoj službi izvijesti dansku vladu i da joj ujedno za­ takovo i u tome ne pomažu nikakvi zvanični akti, niti ma kakve razne pompezne u prošlom broju nazi/a „Donosinu* ništa i88 p? sl° 0,iKa> a po st0 Srba ' hvali na njenim uslugama za vrjeme rata manje, nego „Domuzovim m*. To nije Muslimanu, ih tek 11 po sto Musli- kad je Sibija bila okupirana. ceremonije. U tome činu ostaje klica u’ čudi, jer ljudi .ajviše misle o ma“a * flko °l »»“ ovnišlva 850.000 mieiicama i zavagji, a u pnvrijegjc A mnestija osugjenlh oficira. — Njeg. narodnom ponosu povod suHobima. Taj onom, što ih je oumimilo iodgojim.‘f ‘Đa> 650Л0С ,la 13 * i'edva «0.000 Kr. Vis. Prijestolonasljednik amnestirao ie 1« 200 000 Hrvata. Za- krivice oficire, koji sn osugjeni u solunskom akt, koji Talijani, možda i moraju, a i .Pravdaške* vogjemuftija Magla’ L K or-| Khto111 od к ii« ' lĐ* braća- H.vad- sv m procćSu'iTo gg. puTrovnike" Mil. Gr. Miloimaju i prava da izvrše, kako rekosmo u kut broj 1 i Korkui bini i oiir so-šp - '^ n,uzc 1 1 lali »Muslimansku Na- vanovića, R. Lazića, Čeda A Popovića, Dim. probugju zluslutnju tim više, kad odgojeni »Domuzovinoia' jer š pogledamo na neka djela i poslije pot­ junske novce, koje su u -vđm prdekter rodua. Orpaoi? aJ kao buntovniku i v i­ Markovića i Milutina Lazarevića, koji su se je ova tražila, da se pisanog i od parlamenata odobrenog ugo­ tkom vaktu dob.vali od nj Ih živjeli i ni- leizdajiiićkn, 1 posije osude pokazati korektni i lojalni. vora — koja vrši poznati D’Anuncio. On jesu ništa drugo, nego »Domuzcviua* i još Muslimanir-a podjeljuju službe i kad je Ovom amnestijom vraćena su im sva tvrdila, nije ni pravo ni pošteno, da je bezobzirno zauzima ono, što mu se hoće, belernlje. p ava koja su imali prije osude. Ostali su u državnim službama 76 po sto Katolika, a pljačka i teroriše naše saplemenike i naše Banjalučki Izborni proglas. Vilo još nepomilovani: general Dača Popović, ugovorom priznate podanike. Ima vijesti, ugledni gragjani Muslimani iz pojedinih lek 8 po sto Muslimana i ako je lazmjer pukovnik Tucović i major Vesnić. koje govore da on čak u tom svom pot­ kolareva banjalučkog ukmžja izdali su štam­ stanovništva 660.000 Muslimana i 400.000 Naredba m inistra finanslja. — Gosp. hvatu, dobiva potporu i iz Italije, a ima pan izborni proglas, u kojem preporučuju Katolika. I danas smo eto i mi i S.bi a ministar finansija naredio je carinarnicama, vijesti, koje glase, da postoji tajni spora­ Muslimanima svog okružja da glasuju z. osobito mi •'uslimani u procentima grdno da one, koje su prije 6. novembra naplatite zum izmegju obje vlade, kojim je naša Radikalnu listu, koje je nosilac Nikoia prema Katolicima prik aćeui — pa se optl porez na poslovni cbrt, vrate uzeti novac vlada dob la garancije, da će D’Anuncijo ’ašić, a u kojoj se nalazi Suljaga Salih- braća Hivati tuže i nije im pravo. Pa kad licima od kojih su naplatile. napustiti Rijeku. Za ove vijesti ne zna se agić dosadanji natodni poslanik. Taj pro­ je to tako, evo se i mi tužimo i najener­ Nevjerojatan deficit — Prema zak­ koliko su tačne, ali kad ini se suprot­ glas ne možemo ni uz najbolju volju zbog gičnije pro’esiujemo, što je u državnoj ljučnim računima željeznice u našoj Kralje­ stave činjenice, mi još ne vidimo ni jtd pomanjkanja prostora i ako bi naše čita­ -lužbi na 40.'.000 Katolika 58 po sto a na vini imale su defic ia u mjesecu septembra Muslimana 11 po sto. Tražimo cd neg zračka nade, da će taj z'okobni avan­ telje veoma interesiralo, jer se u njemu sa o. g. preko 20 milijona kruna. turista naskoro napustiti taj naš ojagjen najvećom ozbiljnošću i objektivnošću ка- mjerodavnih fakiora, da se to postepeno Financijski zakon. — Potpisan je ispravi i da se srede na procentualnu mjeru. narod da ga se riješe oni, koji su prema raklerišu „Pravdaške* perjanice. Padanje cijena robi — ama no kod nas. kraljevski ukaz kojim se financijski zakon ugovoru slobodni, a da oni drugi makar Proglas su potpisali: Hafiz Abdulah tf. Srbije prenosi na Crnu Ooru i Vojvodino. —■ Izvještaji stranih — evropskih — novina pod tugjim jarmoru uzmognu makar malo Kadenić muderis, Hadži Mahmudbeg Džinić, Nagomilavauje trgovačkih radnja. — donose nam vijesti, kako su cijene robi na odahnuti. Talijanska komora šalje enluzia Hadži Hfzi ef. Bahtijarević, Dr. Ejub ef. U savezu sa razvitkom naše trgovine za evropskim tržištima u posljednje vrijeme stičke pozdrave .slobodnoj* R'jeci i sva. Mujezinović, Muhamed ef. Bajagilović, vrjeme rata, povećao se skoro u svim sretna što je dobila »rodoljubivi* Zadar, Hafz Mah.nuđ ef. Osnunčev'ć, Muhamed počele rapidno opadati. Vuna, pamuk, koža g'siov'm a b:oj trgovačkih radnji. Sada se izriče svoju želju da se izmegju nas i njih ef. Maglajlić, Hamdija Afgan, Salih Ramić i drugi artikli pali su u posljednje vrijeme nzmeće •pitanje, da li je ovako veliki broj razviju dobri odnosi, kao i uvjerenje da će i Ćamil Džinović iz Banjaluke. Hadži Su- za 100, 200, a neki u 300 procenata. Cijene radnji potreban za današnje trgovačke pri­ .etnički elementi* koji su ostal lejman ef. Smaitbegović, Miialembeg Bcgo- kafl, šećeru 1 drugim artiklima takogjer naglo like koje se počimaju stabilizovali? Teoret­ granicama, uživati iskrenu garanciju slobode vić, H-fiz Mehmed ef. Hi.ižiagić, Ferliad- padaju. Pored mnogih i mnogih uzroka sko je pravilo, ako u jednom mjestu ima upotrebe jez.ka, kulture i religije ,uz duboko beg Porobić, Ramisbeg Begović, Uzeirbeg i ovome, uajglavniji je taj, što Je nagomila- više trgovina nego što ih je potrebno, onda poštovanje što ga iziskuje n egov posebni Alibegović Salejma'ibeg Porobić, Saćiraga' vanje robe na tržištima veoma poraslo, a izmegju trgovina nastane borba za opsta­ lolažaj*, a Danuncijo čini čuda po oslrvima Hadžihasanović, Hadži Ago Derviskadić, kupci se zbog dosadanjih visokih cijena ri­ nak i tada se raz.ija jedna nesolidna kon­ teritoriju koji je. nama pr pao. Njegovo llf z b e g Hasatiovič, Hakija Buljušmić i jetko javljaju na tržištima. Primjera radi na­ kurencija, koja najmanje koristi razvitku aam djelovanje postaje još sumjivijim, kad Muhudmbcg Sthinpašić iz Dcrvente. Haki- vodimo, da se п radnjama pariškim dobije .rgovine, a vrlo š.eti samim trgovima. uzmemo u obzir, kako on još i sada nas'oj beg Reufbegović, Šaćii Citić, Uzeir Piaćić kilogram šećera za 3.20 franaka (t. j. 7 >4 Ovome se zlu može djelomično izbjeći da Iznudi, milom ili silom, mitom i razniп i AbJulah Bošnjak iz GraJiške. Hafiz Ibra- ših dinara), dok se na našoj bašćaršiji plaća udiuživanjem trgovac, naime udruže se 'lprimamljivim obećanjima da Llsifikuje volju lum ef. Fazlić, Hadži Muliaremagj Kara- još uvijek 1 kg. šećera po 17 dinara. Mi smo Jvejice ili više njih u jednu radnju i za­ naroda u korist njegov.h pothvata, selimović, Huse n Zaitriović, Kalim Korić i kroz ove dvije godine dana našeg oslobo- jednički obavljaju svoje poslove čime se gjenja doživljavali još nekoliko puta, da su umanjuju režijski troškovi, a i trgovini se i Mi smo prilikom zaključenja RapaKhog S.lim H. Selimović iz Kolor Varoša. ^Ugovora donijeli vijest, 1 to iz dosta pouz­ Molba naših izbjeglica Musilni na cijene robi na evropskim tržištima naglo 1 osigi: nje bolji napredak. Ovo udruživanje danog izvora, da se Italija potpuno odrekla — Zagrebački „Jut. List*, a i beogr. ’.-ke jako padale, ali je pored svega toga kod na: i bez pojave nesolidne konkurencije mi — i pored strogih ministarskih naredaba c riiuil inanskim trgovcima najtoplije preporu­ 'Crnogorskog i albanskog pitanja. Neman o novine donose, da je Nj. Kr. V. Prije vijesti ni danas, koje to pobij. ju, ali kako nasljednik Aleksander dobio brzojav lihvarenju i gulenju naroda od strane trgo­ čujemo. švajcarska brzojavna agencija iz službenog izbjeglica Šiba Muslima. a iz Soluna, vaca 1 pored malih i velikih, strogih i vrlo Ogromno kriomčarenje. — Glasom ■izvora saznaje, crnogorsko pitanje u Ra pa Iu su ostavili voju otadžbinu u vrijeme u • strogih, policijskih i ncpolicijsklh sekcija za službenog izvještaja, i prema službenim kanskog rata zbog bugarskih zvj nije ni raspiavljano, jer da to pitanje suzbijanje skupoće — ostajalo uvijek podacima su od oslobogjenja ovamo carinski g.m egjunarodni značaj*. Pariška vijest, da Ovi naši jadnici i palu'ci — starom. Mi se sjećamo — a to je bilo u ovoj organi na južnoj žei|eznici uhvatili kriomfflCrna Oora, čiji se »predstavnici* i .vlada' depeši svoja stravanja i p rn je m .godini da je jednoga dana poćelo naglo opa- ča ene robe i novca u vriednosli od 760 još i danas nalaze na teritoriji Italije, ž..c Kialjev.ća, da ih spase od bi’t d ^ . jt* »Ш| danje cijena robi u Evropi i to je trajalo duže milijuna kruna i , da raspolažu s većom svotom novaca su mogli više i u ovoj godini raditi 1 zaraditi, oporezovani su sa 800 Kr., a jedan cipelar, koji radi od prije 6 mjeseci sa 1500 Kr. Veletižac od vajkada oporezovan sa 2500 Kr., a jedan zanatlija manji čiji je brat u interniranju umro ostavivši iza šibe dvoje sitne djece na bratu — oporezovan je sa 1500 Kr. Trgovac i vlasnik od tri radnje opore zovan je sa 6000 Kr., a jedan bakalčić sa 5.00 Kr. Tako je uopće kod nas odmjeravano, ali većinom na štetu manjih. Tražimo da se odredi druga komisija koja će biti iz naroda i s narodn m povje­ renjem, jer ne želimo, da neobavještcni svijet imadne loše dojmove o zakonu i dr žavi, kad je krivnja na način brgjavira lju­ dima, a krivnja vlasti, što ovako higjavim ljudima povjerava takove zadaće. Politički pregled Domaće uijesfi. �Prchhgjcnl II ste? Bole Vas prsa? Imate U kašalj? Hunjavicu? Dobar prijatelj Vam je za ovakovlh zlih Časova Ecllcrov pravi »Elsailuid«! 6 dvostrukih ili г velike specijalne boce 42 K. Državna trošarina po­ sebno. Zagorski sok za prsa 1 kašalj 1 boca 9 kruna. u m Pokvaren li Vam želudac od zle hrane? Fellerove prave »Elsa-pilule* — pa opet sve S redu! 6 kutija 18 K. | Omot i poštarina posebno, ali što jeftl-1 nije. EUOEN V. FELLER, Stubica donia, Elsa trg br. 309. (Hrvatska). B. Trgovcima na znanje. Dobili smo veću količinu kafe 1 pirinča, koju rasprodajemo vrlo jeftino, dobili smo veću količinu manu­ fakturne robe, engleskih štofova, porheta, Sifona, satena, šamija Itd. U interesu je svakog trgovca doći i vidjeti naše cijene prije nego robu kupi na drugom mjestu. Mešlnovlć i Bajraktarevlć, Sarajevo, Saraijl. Dosadašnji Konačni zultati izbora u našoj U Bosni. Telefon 769. — Interurban. Preporučuje so /ft Izradu toalet« | kostima za điuuc. — Na skladištu Ima stalno e n g le s k i h Stolova i francuske svile. — Narudžbo iz provincije iziagjnjem uz poslanu injoru tnčno 1 - knlantuo. ■— ш црЈткш Б ■ii Ш' ш ш KFA/ђЛ ntTFA 2 i а и в п а в £ и в b b b k z М а ш 1 £ з ulica broj 3 (preda pula Hotel „Europe" 1Ч М ! Ne zaboravne posjetiti na prvom mjestu čim dogjete Sarajevo U Srbiji. B e o g r a d , 29. novembra. U starim I gTamclma Srbije dobili su do sada Radi-j kali 43 mandala, Demokrata 27, Zemljo-1 radnička stranka 12, Komunisti 13, Ribarac 1 (rezultat još nije ulvrgjeu definitivno) i Prema izvještajima iz Macedonije tamo su Komunisti u većini. I ; i { г š U Sloveeiiji. Rezultat izbora u okrugu Ljubljana je slijedeći : Demokratska Stranka 508, Samostojna km e tsk a 1730, Narodni Socijalst 547, Komunisti 972. Socijaldemokrat 1440. i “ I U Ci noj Gori. Demokrate 4, komuniste 4, radikali republikanci 1. U V ojv o d in i. Bogato sfopurišfe hrtc '-Mh I srpskih knjiga. m m m m i ik ko pozi рО£Лјa Sarajevo, na o Svak pitanje odgovoriti: U kavani i restauraciji Z E L E N ID V O R gdje sviraju gg. Nikola St.jnovlć i Ni­ kola L katoi, naći ćete sve ito zi od­ mor i zabavu zahtevaju ljudi umorni od dnevnog radi. Vi ćete doći i uvjerićete se I 2 ЕЗВ В В В В В Н В В Н И В В а | Rezultati izbora n Vojvodini radikali 22, demokrate 10, Bunjevačka seljačka stranka 5, socijaliste 3 i komu-! Bisti 3. U Dalmartji. Pučka stranka dobila je 3. s m Milana Verenčevića 2 % |S U Hrvatskoj. z m Sarajevo, Kralja Petra S6, prizem. 1 kuća sa 2 sobe i bašta u Oor Sokbunar ulica. Podesna za du­ ćan jer gore nema niti jedno, dućana. Upitati Prctadovića u!, br. 2 u gostioni. 29 Radikali 12 mandata; Jugosl. Musi. J Prava domaća kuhinja, garantaOrganizacija 25; Komuniste 3 do 4 ; Hrv. ■ vana prirodna pića. — Posluga Pučka Stranka 3 ; Hrv. Težačka 6 ; SavczjjJ brza, cijene umjerene. Težaka 12; Demokrate 1 ili 2 ; .Z v o n a š i'j* S poštovanjem tiš im K u ri. ništa; Stp. Nar. Organ. niša. Kako u tri bračka mjesta izbori još- ____________ _______________________ nisu obavljeni, to definitivni rezullati još I nisu utvrgjeni. Ti izbori rešiće pitanje | spornih mandata L j. pitanje komunističkih I demokratskih mandata. izborna situacija u Hrvatskoj je do sada o \a k a: Radićevci: 46;D em ok ate: 15; Radikali: 9 ; zajedničari: 3; Komuniste: 3; Kienkali: 3. I š i m P ; v o r '2 r e d n i žen & U i K ro ja č K i s a lo n Oglašujte u „Domovini1 Ravnatelj banke traži se za Muslimansku kreditnu banku u Foči. Nastup po mogućnosti odmah. Plaća prema sporazumu. Reflektanti neka pošalju svoje ponude sa priklopom svjedoažoi 1 naznakom plaće na ravnateljstvo. ;; ШТАМПАРИЈА Б0 САНСНЕ САРЛЈЕВ0, ЋУК0ВИЋЛ М На/модврнија штампарија на Славшсном J/iy В Е £ Л 0 3 Е ?5 Е И Н П О П аЕ t п т ш т т п у п т т к □ ТЕЛЕФ0Н 27 ПРЕПОРУЧУЈЕ СЕ 3,1 ИЗРАЛУ СВИХ Ш1АМПАРСНИХ П0СЛ0ВА т ш ш т г л м т п т т ж ш т т Ш I Подружница Љубљанске Кредитне Банке у Сарајеву. СРЕДИШЊИЦА: Љ убљ ана. ПОДРУЖНИЦЕ: Боровље, Цеље, Целовац, Горица, Марибор, Птуј, Сплит Дионичка главнида К 50,000.000*— П рвва уловгае ва ; пог.аово, тс djpioai и Трст. Резерва К 45,000.000’— e г м * > И *• ■* jaaaahjJe еа 4% вет*. Гаошм ва rmjha p i s j i угпгапТуј« jnosoAimJ«. Обаа.гп еп« блпкоава ■ a jn u e m ore н ц в Ј Ј а т в Ј о . Даје евгоиске ■ аир оаиицјсм Кредате. Imanja ■ вродг je epekat, ш ј п ■ аријвдиоеве ииаре и а х •ретв м двеааоа »oaajf • ш а м р а орарааае добааа OJ^ovuim uredili* Ali ei. Kalje vic. štamparija »Bosanske Pošte, S a rsP � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fe7e8a6a9afc32e59730549cd1d134ad.pdf 9b9378e9f1f38b321e45c6146edeb9db PDF Text Text Poštarina plaćena h-edplata 60 dinara go d li. — Za inozem stvo 80 lin ara. T ro m jesečje i po■ lug od Ч nje n srazm jeru » Oglasi se plaćaju: 1 cm* po 1 K 50 h. V la sn ik : S e r i! A m autović DOMOVI Broj 14. NEZAVISAN nUSLiriANSKI LI5T Sarajevo, četvrtak 2. decembra 1920. ! Naša akcija i izbori. ovoj našoj državi, koja Je stečena Jedino ih se uzme kao sredstvo i posta«« u red i Isključivo srpskom krvlju, a nikako .na­ kao nijeme figure. Ovo nije naša želja, nego |r.j| Izbori su obavljeni. Narod i Stava javrodnim vijećima* niti .prevratima*. Srpski prognoza njihovog mentaliteta, njihovog ■oat riješila se nervoze, riješila se groznice, je narod oslobodio sve nas i stvorio nam vaspitanja, njihove duše i karaktera i nji­ ifljcšila se korteša, govora, plakata i svih Ovu i ovakn našu državu, za kojom smo hovog dosadanjeg rada. № bismo im (dragih faktora, koji su svom svojom parom svi žudili. Mi smo sa svima tim .narodnim protiv željeli — kad bi oni to mogG biti, ■ snagom bili zaokupili sve naše slojeve. vijećima* .zelenim kaderima* i onima, koji što je isključeno — da ti današnji musli­ |0 nama se piše i govori, da smo i mi bili se za „prevrata" prevrtaše (ama tek onda, manski poslanici pogju pravim putem, sa­ ■ tome kolu. Istina je to, da smo i mi bili kad osjetiše neposrednu blizinu solunskih svim oprečnim dosadanjem njibovom putu, jednu jedinu svoju listu i to u junaka) došli na gotovo. Mi nećemo da pa da na taj način svesrdno, predano i tuzlanskom okrugu, ali je i to istina, da budemo odmetnici naše slavenske, naše iskreno ugju u kolo naše braće, koja dobro svoje strane nijesmo ništa više ргеsrpske i hivatske prirogjene duševne crte — žele ovoj državi i cjelokupnom našem na­ i, nego što je vlasnik ovog lista bio blagodarnosti, pa da zaboravimo na djela, rodu. Skora budućnost će pokazati i nama, in u Tuzli i u društvu svojih prikoja učiniše braća Srbi za sve nas; mi ne­ a i našim Muslimanima, da mi imamo pravo •ija, a po njihovoj •želji postavio listu, ćemo da se bacamo na njih kamenom i kad tvrdimo, da ih zastupaju ljudi, koji je čitav rad, što smo mi sa ovoga mjesta ne mogu nikakva selameta donijeti, nego da ih vrijegjarao. Mi hoćemo bratski listu učinili i što smo nedavno dojednički da izgladimo sve razmirice u ko­ još veću štetu, jer su ti ljudi toliko ujeli ijeli jednu malu noticu, kojom smo pre­ liko ih megju nama ima i da bratski po­ za srce naš čestiti srpski svijet, čiji će se lili izbornicima naše kandidate. I ako predstavnici skoro sastati u Beograda, da nije iznijela ni jedan mandat, mi pravimo sve grješke, koje su do danas ih niko neće moći srdačno primiti i i ipak ovim ne ispričavamo i mi se ne megjusobno činjene. Mi čvrsto vjerujemo, sret im izaći. ijemo, što smo kandidirali, jer niti smo da i muslimanski narod to isto hoće i želi.. što njegovo današnje vodstvo tim tflektirali, a niti smo mogli reflektirati na — ljeh nakon petnaestdnevnog rada naše putem ne ide. Ljudi koji su okupljeni danas »jave i naše akcije. Samo iud čovjek može u vodstvu oko »Pravde* nije samo š*' isliti, da stupismo u javnost radi ovih iz­ bi htjeli da idu ovim i ovakim stn . ч . za­ da u vremenu od 15—20 dana mo­ jedničkog rada, nego oni to pa svome po­ da popravimo ono, što su .Pravda*1 litičkom, nenacionalnom, nacionalnom i njeno vodstvo trovali, kvarili i sijali dvije kulturnom vaspitanju ne m gu, jer ti tipovi ' :e dana, zavodeći i obmanjujući naše mrze sve, što je Srpsku, pa prema tome imanske mase. Mi izagjosmo u javnost, u našu Kraljev’ u. Tim letaen- ' išem zavedenom svijetu rečemo u Нсе tima je dobro došlo opi kai* sotaje ■ iskreno i otvoreno bez imalo zavijanja, — stvoreno posije ovih veliaih i jaju — se služimo demagogijom; ne čitavom svijetu i nen.i jvn ijedia; ilazimo potrebe, da operišemo sa Islamom, toga: nezadovoljstvo masa j a i na ih, oni je on na svome mjestu i kad se od su to nezadovoljstvo iskoristili i 'dajničkiin igjenja pa do danas nije pojavio ni ga pilulama uvećavali, svaljujući I f ’v-nje gest, koji bi manifestirao mržnju рго- sve na Srpstvo, S;pski narod : državu, ..uja Islama, a koji bi davao povoda najjačoj su Srbi stvorili. Na tome su polju svom ivdaškoj krilatici i najjačem njihovom parom radili dvije pune godine i za to su lutu u otrovnoj njihovoj kortešaciji megju eto danas tako i pobijedili, a mi pati, jer m masama .da je Islam u opasnosti*. ne mogosmo naše mase za mjesec dana :o je od dana oslobogjenja pa do danas razuvjeriti, da ih njihove perjanice vode eno dosta grješaka prema nama Musli­ krivim putem. Mi ćemo ovim putem i na­ staviti, jer je ovo jedini pravi biatski i spa­ manima u ovoj našoj Kraljevini a od strane pojedinih odgovornih i neodgovornih faktora sonosni put za sve nas i našu državu. 1 '•d strane prošle a i tadanje bosanske vlade, sam narod će to ubrzo uvidjeti. On će sada Г*»° »«no n»i u našem listu od početka već uvidjeti iz rada svojih poslanika, kojima ■ekoliko puta iznijeli — to Ipak ta okol- dade povjerenje da ga brane i zastupaju, *—»st nije morala a nije ni smjela natjerati da su ga lagali i zavodili, narod će ubrzo inainje vodstvo J. M. Organizacije i njen uvidjeti, kako su pokvareni, neozbiljni, ne­ rgan, da se stavi u onaku pozu prema zreli i kako nemaju pristupa nigdje u po­ išoj braći Srbima, prema Srpstvu i prema šteno političko društvo, osim samo toga da E vjenčam besmrtne slave za n&dčovječanske napore učinjene za naše ujedinjenje. Sprka vojska, za koju su Bugari širom cijelog svijeta objavili, da je dijelom od 22. ovoga mjeseca u obilno posječenoj gladi, zime i boleština propala u Albanskim •»orani oficirskog doma u Sarajevu, odižao planinama, a dijelom od njemačkih suraasanitetski pukovnik g. Žarko Ruvidić, тепа potopljena u Jadranskom i Jegejskom »rio uspješno predavanje: O evakuaciji ra- Mora; ta ista srpska vojska, koja je prešla t pri zauzeću Kajmakčalana u 1906., preko najstrašnije Golgote, pojavila se vaskrsla i oporavljena već početkom mjesec Prostor lista ne dopušta nam da izne- jula 1916. god. na Solunskom frontu i po­ Do cijelo predavanje u kome je marljivo sjela njegov zapadni sektor. Drinska divi­ i aavjesno ocrtan neumoran rad sanitetskih zija, koja je na Krtu formirana od Drinske toku ispolinske borbe, koju je divizije L i II. poziva, držala je u prvoj Rrpeka Vojska vodila u 1916. god. oko zau- polovici jula 1916. god. ispred Ostrovskog jeze« liniju položaja: Gornje Rodivo— seća najvećeg i najotpornijeg položaja Cariko Bočilo—Meterizi—Tepe—Visoki Bri­ Solunskom frontu, Kajmakčalana. Iznijećemo iz toga predavanje u gtav- jeg—Ceganjska planina. Lijevo krilo Drin­ ■ crtama ono, što je od opšteg interesa ske divizije oslanjalo se na Dunavska, i i upoznavanje našeg svijeta, koji je po desno па Moravsku diviziju. Kad su Bugari vidjeli „da su mrtvi tim velik’'-' danima, — kad su se . i krvi srpskih neumrlih junaka ustali iz groba* i da je srpska vojska vaskrsla, počeli su žurno da se ulvrgjuju i pri­ nelji našoj sadašnjoj državi, ičkom tabora i po sili okolnosti premaju za jak otpor. Prema fronta Drinske protivu ovih velikih mučenika, divizije nalazila se Nidže planina, sa glavovjenčanih шч* vrhom z ^ ik ^ c . ‘ p 0 Ш k tt i 11 KajmaKčalan. H zlazi utorkom, čeivrtЧот i subutom. 'Jv^alštvo I administracija: RlemaasovljB* trg kod oficirskog doma — Telefoa broj ML Ulavni urednik: Dr. Avdo H asanbegovič. Godina I. čela je u Austro-Ugarskoj jedna bjesomuo.4 hajka protiv Srba. Direktiva je data iz Beča. provagjali sn je svi Hrvati bez razlike stra­ naka — osim srpsko-hrvatske koalicije. Šlager -je bio »Sitt sa veleizdajnici — SrM snuju veleizdaja«. Sve hrvatsko novinstvo I osim onog Srpsko-hrvatske koalicije, dono-1 silo jc kikunetričke članke o srpskom vele. izdajshTi. U tom su ih potpomagaS tadanji švapski prdekteri Maglajlić, Hrasnica 1 Когkut, koji su to veleizdajstvo protegH i na mu­ slimane odnosno na »Muslimanska Narodnu Organizaciju« jer je ova bila u paktu sa Srbitna, pa ie logički 1 ona veletedamička. Oni osim u javnosti 1 inače denuncirali našu organizaciju, pisali izjave vladi, da su mosti-1 mani sa tadanjim stanjem potpuno zadovolj-( ni, da im ne fah ništa i da №vlada na svakom korak« potpomaže — a da su vogje 'te orga­ nizacije bez razloga nezadovo’jnkn i buntom nlcL Ta bečka lupeška parola prodrla je 1 ■ arski društveni život, te su dva ugledna člana tadanje najjače magjarske neodvisne stranke stavili I interpelacije u magjarskom sabor« i dokazivali da ta velikosrpska pro­ paganda doista i postoji. Vodstvo »Musliman­ ske Narodne Organizacije« koje je rame uz rame radilo sa srpskim prvacima — pokuša-, !o je, da razuvjeri magjarske mjerodavne tak-tore .da ne postoji velikosrpska propaganda, nego da je lo lupeJki trik Beča i Zagreba. Pošto nije ■ tom uspjela odloči'o je vodstva da prekine svoj dalji rad ■ Budimpešti. Tada je »Muslimanska Narodna Organizacija« magjarsko] neodvisnoj stranci uputila ovaj hi­ storijski akt: »Preuzvišenom gospodinu Grofu Theodoru Battbyany-u, potpredsjedniku , magjarske neodvisne stranke u Budimpeštu.) Današnjim danom »Muslimanska Narod­ na Organizacija« iz Bosne i Hercegovine na­ pušta svoju kancelariju u Budimpešti ! preki­ da dalji svoj rad u središtu magjarskog dru­ štvenog I državnog života. Ova naša odluka nastala je odatle, što smo se uvjerili, da u Ugarskoj ili se neće Шi se ne može nama pomoći, što bi znščllo po-1 moći i samome sebi Napadaji zadnjih dana na velikosrpsku propagandu od strane naj­ mjerodavnijih ličnosti magjarske neodvisne stranke i nas učvršćuju u uvjerenju, da nlj Muslimani iz Bosne i Hercegovine nemaj«: metara. Kajmakčaian sačinjavao je taktički Od 4. do 30. avgusta 1916. god. Bu' i strategijski ključ položaja i desno, preko gari su se na frontu Drinske divizije držafil Kočobeja, Floke i Sokola vezivao se sa većinom defenzivno; a prema lijevom od-j Dobrim poljem i Vetrenikom, a lijevo, preko sjeku sadejstvovali su svome glavnom na­ Starkovog groba i Čeganjske planine, spuš­ padu sa jačim snagama u namjeri da ovla­ tao je svoje ogranke ka Gorničevu i Ostrov- daju Ćeganskom planinom i da zagroze skom jezeru. lijevom boku i pozadini Drinske divizije.! Trupe Drinske divizije, knje su posjele Za ovo vrijeme divizija je imala 110 teških južne ogranke masiva Kajmakčalanskog i 350 lakših ranjenika. (Čoriko bočilo—Meterizi) i Čeganske pla­ Drugi period od 30. avgusta do 20. nine, imale su ispred sebe gorostasni Kaj- septembra 1916. god.: Pošto je energičnim makćalan, a pozadi sebe Ostrovsko jezero i brzim dejstvom Vardarske i Timočke di­ selo Oitrovo, koje je sačinjavalo bazu za vizije odbijen bugarski napad na naše kraj-, snabdevanje trupa i evakuaciju ranjenika. nje lijevo krilo, zaustavljene su bugarske Borbe oko zauzeća Kajmakčalana svode trupe na liniji: Gorničevo—Banjica—Ekšiso.. i glavnom n tri perioda. Time je i sam bugarski napad srpskih polo­ Prvi period obuhvata vrijeme od polo­ žaja više Ostrova potpuno osujećen. vine jula do 30. avgusta 19.6. god., dakle, Sada je inicijativa za dalje operacije vrijeme od izlaska na položaj, »pa do po­ Kako 4 javnosti dobro poznato prešla n naše ruke a toga je naregjen opšh četka napada na Kajmakčaian. MusllmansL oUna god. Organizacija« 4. avgusta 1916. Bugara sa sa ja­ napad na ćelom frontu na dan 30. avgusta tadanja preds* raca sv’h Muslimana Iz Bosne a 6 časova a jutru. kim i grupisauin snagama izvršiti napad \naHerc desetke Glavai pravac napada za Drinska dmnaše■'ovlne krajnjeosim lijevo krilo itipova uspjeliMaglajda po­ ft4-Kc 'm i diviziju .terskog kova) в svojo] tisnu Dunavsku i dobrovoljački od­ ztjii b o je na njenom desnom krilu, a junačkt no! borbf zulumi­ red Vojinaробг Popovića. Pošto protiv su nspjek da glavni objekt napada bio je Kajmakčalaa. ma akuDacioue držala je u Budim­ Napad je otpočeo 30. avgusta u 6 ča-1 zauzmu Fiorinuuprave, produžili su svoje i pešti naročitu I ncelariju, je bila duž­ .sova, u jutru jaltom ашјјегзкош vatrom iz, u pravicu B a n j ikojoj i Ganuću*. nost, da pi rila sve podatke o zulumćarskora rad i okupacione uprave 1 da te podat- P tem novina žigoše i na mjerodavna mje­ <»«;: -? bistorijsHi afct* �Strani' Tk »Ро.чотРУУ* _ pw5e 5to tražiti. Jer je Hm isHm napadačima rova snpraga g. Doča žandarmerijsU ka­ iobro poznato, da smo ml Muslimani n naj- petan, čujnički predstojnik g. Popović i g. fcvršćem i nepokolebivom savezu sa Srbima, Džafer Dautbegović veterinar. Hotelir želi da se ispravi n .Domo­ Jlcoll se rame nz rame borimo protiv apeolu. jtizma i progonstava okupađone upravne vla­ vini* vijest u toliko, što curica nakon po­ sti. Pa kad se oni — koji se s nama zajedno kušanog obeščaščenja nije prenoćila u sobi sluškinje, nego ju je on smjestio u sobu bore za narodna prava — objegjuju veliko­ srpskom propagandom — onda ni nama u sa svojom suprugom. Ovo je vilo po­ hvalno od hotelijera. Hotelijerska sluškinja Ugarskoj prijestolnici nema mjesta. Uslijed toga za nas nastaje dužnost, da dobila je pismo, u kom joj se nudi no­ napuštajući Ugarsku prljestonlcu — u kojoj vaca, da stvar prešuti i zabašuri. P o n a v lja m o , da su P r a v d a š i smo jedan niz godina mnoge nade gojili, a ko­ de su se na žalost izjalovile — zahvalimo svt- n a še m u r e d n iš tv u n u d ili l i je p u ana, koji su nam do sada ma čim u našoj sv o tu n o v a c a , da ta j n ji h o v škan dal u li s t u ne iz n o s im o . Bujrum torbi za naša prava pomogli. U prvom redu ta zahvalnost — Preuzvišeni gospodine grofe gospodo na sud. l — ml dugujemo lično Vama, jer ste VI Vašim Jedan put je .Pravdaški* pristaša Ham»plemenitim srcem, političkom uvlgjavnošću 1 dibeg Džinić javno ustvrdio, da .Pravdaški* [vatrenom — iskrenom riječi nastojali predsjednik Muftija Maglajlić ima naviku, Mome smo ovjereni — da našem narodu Iz da laže. Maglajlić je radi ove izreke tužio feosne i Hercegovine pomognete, sudu Džinića radi uvrede poštenja. Rasprava I Molimo Vas Preuzvišeni gospodine Oroodržala, ali Džinić nije osugjen — što ■fe, da izvolite zadržati ipak prijatne uspomeznači da je istinu tvrdio. ke ш boravak nas Muslimana u Budimpešti, Onomadne je jedan gragjanin na jav­ pao Sto ćemo 1 mi zadržati na Vas u trajnom noj skupštini pred tolikim svijetom javno i jl visokom poštovanju odani Vam. glasno oči u oči Maglajlićn rekao, da laže, Za »Muslimansku Narodnu Organizacijut pa se Maglajlić nije usudio ni da reagira, i« Budimpešti, dne 30. novembra 1908. m.30 je šutke konstemiran prešao preko I Alibeg Flrdus. Šerif Arnautović«. toga. Ovaj historijski akt iznosimo, jer žetorio I hoćemo da ga sačuvamo od zaborava, a U Mostaru je Mehmed Cišić odštam­ anda da upozorimo, kako je u ona teška vre­ pao, i razdijelio pod svojim vlastitim mena bila čista, nepokolebiva i jaka bratska nom i na svoju odgovornost ovakav pro­ sloga, zajednički rad i zajednička odgovor­ glas: nost Srba muslimana i pravoslavnih. Ovaj i 'Braćo Muslimani 1 Sutra ćemo 11a bi­ ovakav bratski korak je bio rezultat čiste ralište. Dvije su liste muslimanske. Za koju ljubavi prema našem narodu, rezultat iskre­ ćemo da glasamo? nosti, i poštenja, a manifestacija želje i težnje Većina Muslimana u Mostaru drži, da za ovim, što smo našim oslobogjenjem poje »Pravdaška* lista na kojoj je i Salih BajstiglL Osim toga ovaj je akt diktirala uviljić, muslimanska lista. B.aco, tomje««1’ »javnost 1 razum, što nam i danas, kada smo jer Salih Balj.ć nije Musliman Ulobođnl diktira, da zajedničkim, bratskim je pokrstio. On se Je v jf.e .0 po kato­ konstruktivnim radom pomognemo Izgragjl- ličkom obredu n ла1Л či oj crkvi baš na vanju i učvršćivanju zajedničke nam Otadž- svetog Antu juna mjeie a 1913.1 ime ma Je Ante B ajtć. Os'm 03a šio se je г‘п pokrstio, 01 Je p o l-ri'o I svojti malo­ dobnu djecu, koji se ua sram svih 1 svaki dan u crkvi krte i mt Ante Baljić mogni je za žt Direktor Mnsl. trgovačke i obrtničke banke jednu katolikinju, jer 11 u to copušia naš Omanović veli n .Jugoslovenskom Listu' lijepi i sveti Islam i v’e: V ! se po obre­ da nas je tužio sudu radi potvore, što srne dima slobodoumnog Serijats, kao što donijeli, kako je u Goraždu pokušao da i ja sam učinio, ali on to nije l _ obeščasti muslimanska malodobnu djevoj­ zato, da mu'ajeca ne budu Muslimani, čicu iz fočanskog sirotišta. Mi evo javno Pa kad je to tako, draga braćo, smi­ držimo Omanoviča za riječ, da nas je sudu jemo li mi glasati za tu muslimansku listu 'tužio i željno očekujemo raspravu, da ne na kojoj je i ime Ante Baljića, Islamskog sudu pred javnosti dokažemo da je pot­ izroda? Kako ćemo mi sutra izaći pred puno istinito svako slovo, koje smo o toj Aliaha Dž. š. ako damo naš glas za Antu stvari donijeli. Samo kategorički traž шо, Baljića, bezvjerca. Pa zar da nam bude za­ ida Omanović preda tužbu i da ne odu- stupnik on, Ante koji se je odrekao najuzlatane od nje. To nesmije učiniti. višenije i najliberalnije vjere. Mogu li i Sada naknadno donosimo o toj stvari smiju li pravi Muslimani vjeiovati onome, još ovo: koji je iznevjerio uzvišeni Islam? Ne smi­ Ispite ođ strane oblasti n Goraždi jemo braćo, jer kao šio je iznevjerio naš proveo je .Pravdaš* Tajib beg Pašić ofi- uzvišeni Islam, iznevjeriće sigurno i interese ć ja l n prisutnosti Ljubice hotelske sluš­ naše. Na nama je, draga braćo, da pokr­ kinje, te Blagoje Marića policiste. Kao šten jaka Antu Baljića odbacimo od sebe prislušnid čuli su sav iskaz curice boteli- kao što je on odbacio Islam, jer ako je on „Pravdašfei" šHapdal svih oiudja. Pod zaštitom jakog dejstva Osvajajući stopu po stopu neprijatelj­ artiljerijske vatre otpočelo je podilaženje po­ skog terena, trupe Drinske divizije u jed­ ložaju, koje je trajalo sve do б. septembra. nom jurišnom naletu zauzele su najvišu jToga dana u 3 sata po podne otpočela je tafku Kajmakčalana, kotu 2Ć25, 17. septempješadija napad na Kajmakčalan. U napadu 1916. god. u podne. su učestvovali IV, V. i XVII pješadijski pu­ Zauzećem Kajmakčalana srpske su trupe kovi Drinske divizije. Sam položaj, Kajmak- prvi put stupile nogom na osltbogjeno zejnčalana sa kamenitim liticama i stijenama, bio ljište svoj otadžbine. je po prirodi jak otvrgjeni položaj. Stm O zauzeću Kajmakčalana poslat je od toga Bugari su ga još više ojačali vješt Л- naše Vrhovne Komande zvaničan izvještaj k.m utvrgjenjima I preprečnim sredstvima, našoj vladi naKrfu: „Posle ogorčene borbe, le su sa njega istavljali veoma jak otpor naše hrabre trupe su proširile svoj raniji prodiranju naših trupa a i čestim noćnim uspjeh na Kajmakćalanu i u 9 časova i 30 'ispadima nanosili su nam osetne gubitke, minuta osvojile su njegov najviši vrb, visok ma da su pri tome i oni imali veoma ve- 2525 metara. To je najviši vrb na cijelom likib gubitaka. Sa tih razloga naši napadi graničnom grebenu i Bugari su imali zaponavljani su svakog dana i skupim žrt- povjed, da ga brane do posljednje kapi trtvama preuzimana stopa po stopa nepri­ krvi. Svi bugarski proti.uapadi potpuno su jateljskog položaja. ođbi.eni. Zauzećem Kajmakčalana naše po­ U napadu koga su Bugari izvršili 13. bjedonosne trupe prvi put stupaju na zem­ septembra, Srbi su imali poginulih 14 ofi­ ljište svoje Otadžbine. Č a s t z a to pricira i 252 vojnika, a ranjenih 42 oficira i p a d a D r in s k o j d iv iz iji." 580 vojnika. Ipak je i taj bugarski napad Našim sanitetskim ustanovama, koje su kao i svi drugi poslije ovoga uspješno od- u toku tih velikih dana imale pune ruke . btjen, blagoda/eći hrabrom držanju naših posla, pomagale su engleske sanitetske miј tauaa i UčutH hrabrosti i požrtvovan,u oficira, [sijje tak0: Sa zavojit л desnog odsjeka ш I stranku, kao 1 svi drugi pozivi i ostadoše kao plakati na zidovima, da _ sjećaju na borbe za mandate za ustavoj skupštinu. Nije nikakva novost, da se kod izbornih agitacija koristeći se mentaln Izbornika upotrebljavaju prazne fraze, n obećanja 1 mnoga druga agftaciona sreds To se dogagja f u kulturnijim zemljan^' se možemo tješiti. Rezultat ogromnoga Izbornoga rada ј(Ј izbor poslanika za nstayotvprnn skuDg2j kojih je dužnost, da udare temelj i dadu f našoj mladoj državi. Ovi, voljom narod, J rani poslanici, moraju da shvate važnost J hove dužnosti moraju da pora;’;' j j da se ostrane sve zapreke, sve г- s -s J H Mi ovo bez ikakova komentara registri­ nas mučiše i razdvajaše za ove dvije b ramo. Komentar neka sami sebi čitaoci na­ dine. Svaki odani državljanin mora prave, kad resnmiraju sve do sad objelo­ raditi na tome, da se udare što bolji |J danjene »Pravdaške« nemoralne afere i one, temelji našoj državi, a svaki onaj, koji b! J kušao, da unaša nezrele i pogubne роЦцјсЈ koje ćemo postepeno još objelodaniti. vjerske ili plemenske borbe megju jednofoj nom braćom, taj mora da doživi i {uje J svih strana: stoj, sebi ruke! Treba, da n n j dovikne: ne diraj u naš život, ne diraj u Rastrovane državne, političke i gospo­ net začetnika ujedinjenja našeg:, narod^jj darske prilike bijahu uzrok propasti Grčke 1 diraj u djelo naših heroja, koji za ljubav sv«| domovine žrtvovaše sve svoje: svoj Rimske države. Nesregjene društvene, finanđjalne i po­ nemoćne roditelje 1 svoju nejaku djecu I ] Razmislite dobro, VI koji se za ove <]J litičke prilike, prouzrokovaše francusku reluclju, koja je progutala hiljade i hiljade ži­ godine razmećaste sa Vašim patriotizmu vota vrijednih 1 nevinih francuskih državljana. sa vašim neprestanim naglašivanjem 0 Jeda’ Nesregjene državne i društvene prilike kosti 1 bratstvu, razmislite 0 vašem štetu« srušiše veliko Rusko carstvo i raskomadaše djelovanju za naše ujedinjenje, za našu dri) nekadanju močnu Austro-Ugarsku Monarhiju. domovinu za našu mladu državu! Razmisli Ko je pratio razvitak naših dvogodišnjih 1 crvenite se pred ovim mnogobrojnim h društvenih, državnih 1 političkih prilika рго- tvarna, koje vam svojim život n omoguflj icrjkovanih plemenskom i vjerskom tjesno- da se širite i slobodno Ispovijedate Sta hi udioftSs stranačkom pristranošću i netole- ćete, te da’ šireći neslogu megju Jednokn nom braćom udovoljavate svojim ličnim Inu в, a .mao je na umu gore pomenutl sto. "kon za nesregjene države, morao reslma, svojim bolesnim ambicijama 1 svoft je doS ljučka, da su mirni dani za na­ ciničkim hlrlma! Ne okrečite glavu, nego jl; šu držan opasnosti. e dajte u žalosnu bllansu vašega dvogodlšnjg o odine protekoše iza oslobo- radal Jedna država sa naiboljlm prirodni rfmia 1 nic 'ш пја trovjerne i jednokrvne preduvjetima za svaki napredak, bori se ć raznim nepotrebnim nepogodama. N1 bfa a da se to cijelo vrijeme, ne može Hir prst . ’H u jedan momenat brat- kon dvogodišnjega srezjlvanja. (da. sa "'S© ■ za;j ni troga rada, onakovog, kakav kako je trebalo) naša bi domovina bila ih be a! otrebrm za stvaranje jake 1 ve­ uzor država. like državo Imamo previše primjera, da K' asa realnoga 1 po državu korisnog mo. Skrajnje je vrijeme, da prestanu pogubi] - nigdje ni od lijeka, a kvarenja mnogo I sitničarenja u politici, skrajnje je vrijeme, na sva strane. Bez ikakvih zapreka pokuša- prestanu megjusobna izigravanja, skrajnje vano je da se uzdrmaju temelji i ugled naše vrijeme da neiskrenost nadomjesti uzajati mlade države, a da se naši mnogi političari u bratska iskrenost. borbi za postignućem osobnoga i stranačkoga Svaki rad, koji bude prožet bratskoj prestiža, na to 1 neobazirahu. ljubavi 1 iskrenošću tmaće pozitivne rezi] Borba za ojačanje stranačke politike, za tate, koji će učvrstiti ujedinjenje našeg braH osiguranje mandata za ustavotvornu skup­ skog naroda i učvrstiti temelje naše državi štinu bila je osovina oko koje se kretao skoro Jedan dio odgovornosti za ovake nali cijeli rad naših mnogih zvaničnih 1 nezvanič- današnje političke prilike pada i na naš nih političara. štampu koja u kulturnom 1 političkom podla Izborna borba i izborne agitacije svrši- nju jednoga naroda treba da Igra jaku i zdm še se. Izborni manifesti, pozivi na odbrana vu ulogu. Za fb apelujemo na našu štampu, vjere i crkve, pozivi za borbu protiv rata, liječi rane našem narodu, koje su prouzra pozivi na rat protiv buržoazije, vapaji za u- kovane megjusobnlm trvenjem da srećenjem ugroženoga seljaka pozivi za gla­ na bratsku ljubav i zajednički ra^ sanje za jedlnospasavajuću komunističku bio nevjeran Islamn, biće nevjeran i nama Muslimanima. Takom katoliku, koji se na našu veliku žalost i sramotu raegju našim nesvjesnim Muslimanima btdaje za Musli­ mana, ne može biti mjesta megju poštenim ljudima i pravim ehli Islamima, prijateljima i pobornicima naše lijepe vjere. Stoga braćo Muslimani, glasujmo za prave Muslimane, prijatelje i pobornike na­ ge,-, uzvišenog Islama, a žigošimo^pokršteпјаке Ante, naše islamske nevjernike. Ku­ tija u koju ćemo sutra svijesno da ubac mo našu kuglicu, je kutija muslimanskog maloposjednika i težaka i posljedna je po redu. Moslar, 27. novembra 1920. Mehmed Ćlšić.* Stoj! Jurka Kulbeleri, teški ranjenici evakuisani su sanitetskim automobilima misije gospogje Harlej i gđe Dr. Brent, šoferke su bile iz bolnice škotskih žena. Gđa harlej — sestra engleskog maršala Frenča — i gđa Dr. Brent dolazile su same do divizijskog zavojišta, da lično rukovode radom na eva­ kuaciji. Njihov rad kao i rad svih članova njihovih sekcija zaslužuje svako priznanje i pohvalu. T r e ć i p e r io d obuhvata vrijeme od pada Kajmakčalana do proširenja tronta do obala Crne Reke i do zapadne padine So­ kola, čime su i operacije u 1916. godini završene. U vremenu od 4. avgusta do 21. no­ vembra 1916. god. naši rubitci iznose: a) Poginulih: oficira 55, vojnika svega 1143. 1088; b) Umrlih od rana: oficira 18, vojnika 66; svega 84. e) Ranjenih: oficira 202, vojnika 4426; svega 4628, Svega gubitaka: 3580; ukupno 5855. oficira 278, Ovi gubltd govore najjasnije o morah snazi, hrabrosti 1 disciplini naših trupa. Naročito pada u oči znatan broj gubital u oficirima. Od 5 komandanata pukova 3 poginula: komandant 4. pješ. puka, pukov« Voja Pavlović; komandant 5. pješ. piri pukovnik Vojlslav ColakoOlć 1 komandi dobrovoljačkog Odreda vojvoda Vofln-Vi Popović; a teško ranjen komandant 17. рИ puka: pukovnik Aleksa Stojišić. Od и komandanata pukova samo je jedan ostao I povregjen. Sem toga poginuli su pomoću kor ndanta 4. pješ. puka. potpukovn Vlajko Savlć i komandant bataljona potP kovnlk Mllorad Molerović, major Joca Vr žallć, kapetani: Ljuba Obradovlć, Neša A djelić, Toma Dabić i poručnik Stevan МП« ković, a masakrlran je od Bugara artflferljs iji'-f Vlado Jovanovlć, komandir rovovsl Je. Ovi gubitci u oficirima govore ш očitije 0 njihovom visokom poimanju dužnoi T njihovom požrtvovanju. Bugarski gubitci bili su još strašni vojnika Kada je 17. septembra zauzet KajmakčalM kad smo pošti po krvavom razbojlštu V- �'РгМ K itrwm i Domaće uijesfi. „Žlvlla Islamska svijest*. Ovakav isklik donosi posljednja .Pravda* na ivodnom mjestu krupnim slovima. Taj isti ■sklik -Zivila islamska svijest* donosimo evo i mi, jer je ta ista islamska svijest u ■edavnoj prošlosti žigosala i osudila Maglajlića, Korkuia broj 1 i Korkuta broj i, Dra Hrasnicu i Dra Spabtt radi njihovog lizmcčarskog služinšiva Švabi, a protiv P9 po sto Muslimana u Bosni i Hercego­ vini. Ta ista islamska svijest prezirala je Maglajlića, Korkute, Hrasnicu i Spaha tako jako, da im nije dala u svoju okolinu priitupiti, nego ih je gonila i piogonila od tebe kao zaraženu nemau. Ko se od čilalaca ne sjeća onog brutalnog prdekterikog doba, kad je švabska policija morala Ituvati Maglajlića, Korkute, Hrasnicu i Spahu, da im gnjev te iale islamske svijesti ne sudi. Mi još uvijek vjerujemo u zdravu Islamska svijest i to tako čvrsto vjerujemo, tla će ta ista islamska svijest morati kao i prije od sebe odbaciti ove švabsko-prdeklerske mračnjake, kad se u bliskoj buduć­ nosti uvjeri, da je njihov rad naopak za opstanak Muslimana — da nisu oni u •tanju izvesti politika muslimana iz ćorlokaka, u koji su je doveli Živi bili i dočekali! na nos predali i prodali neke svoje posjede, bojeći se zapljene. Za svoj posao u Bosni .Ugar* d. d. imao je — pišu te novine Кбгпег puno briga, da ga se riješi, no baš uslijed tog došao je u veze sa Jugoslavijom i učinio dobar posao: riješio se samog , Ugara” i postao monopolista drvarske in­ dustrije u Bosni. Financiranje ove stvari mislio je prvobitno provesti putem bečki', banaka, no sad je ove ostavio i tražio oslona u Njemačkom kapitalu. No jedru je glupost mudri KOmer ipak počinio — piše taj list — U svojoj hvalisavosti pohvalio se Кбшег u Jugoslaviji, da je neke jugoslavenske političare za svoje projekte dobio mitom. zi:a grad Sarajevo.* Od 1. decembra t. g. postaje ovdašnji .Bosanski Lloyd* orga­ nom Trgovačkog Udruženja za grad Sara­ j< jevo, te će se odsele svi pozivi i saopćenja Trgovačkog Udruženja slati članovima, pu­ tem Bosanskog Lloyda. Sve dopise i pri­ tužbe imaju članovi kao i do sada upući­ vati jedino sekretarijatu Trgovačkog Udru­ ženja. Uprava Trgovačkog Udruženje za grad Sarajeva ~Та?по па minutu — idu Suttnerovi satovi, svetski glasovita marka „1КО“. Settnerove ure u svim izradbama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebi ine po­ kazuje Vam prekrasni katalog, koji besplatno dobijete, ako za poštarinu šaljete 2 krune na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 993. Muči II Vas glavobolja? Zubobolja? Tr­ zanje u kostima? Malo Fellerovog »Elsafluida« — i nestane boli! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 K. Državna tro­ šarina posebno. Fellerov migreuovi klinčić ‘Elsac 1 komad 12 K. Želudac Vam ulje u rede? Nekoliko Fellerovih pravih »Elsa-pilula«! Te su pouz­ dane] 6 k. .ija 18 K. Švedska želndčana inktura 1 velika boca 20 K. Omot д poštarina posebno, ali što jefti­ nije. EUGEN V. FELLER, Stubica donja, Elsa trg br. 309. (Hrvatska). C. Trgovcima na znanje. Dobili smo veću količinu kafe i pirinča, koiu rasprodajemo v io jeftino, dobili smo veću količinu manu­ fakturne robe, engleskih štofova, porheta, Sifona, satena, šamija itđ. U interesu je svakog trgovca doći i vidjeti naše cijene prije nego robu kupi na drugom mjestu. Mešinovlć Bajraktarević, Sarajevo, Saračl. Pravdašlma n spomenar. — .Pravda* n predprošlom broju veli, da je Šerif svo­ jedobno prevario vakufski sabor, pa mu je lozvolio da sšm sebi podjeljuje kad i kako hoće dopuste. Mi smo se veoma in teresirali, kakovi su to ahmaci bili u va­ kufskom saboru, koji ви se na takav način dali prevariti. Doznali amo, da su u va­ kufskom saboru bili Efendija Maglajlić, muftija, tuzlanski, Mahmud ef. Bahiijarević tadašnji član ulema medžlisa, Ahmed Šerić tadašnji načelnik u Dubici, Osman Vtiović načelnik u Tuzli. Punktuml Nova Državna ergela. — Kako „SaBOnprava* javlja: gotov je ukaz kojim se Ba predlog Ministra Poljoprivrede i Voda g. Dr. Velizara Jankovića, otvara nova Drtavna ergela u Rogatici za oblast Bosne i Hercegovine. Kako su ove oblasti u toku rata jako osiromašile u pogledu konjarstva, to će ova ustanova biti od velikog značaja po obnovu i napredak zemaljskog ko­ njarstva. O aferi š ta jrb js. — Poznato je našoj javnosti korupcijska afera sa drvenom industrijom Stajnuajs. Sada donosi ugledni .Jugoslavenski Lloyd* u svom 230. broju ovo: Jedan bečki list, bavi se pod naslovom .Vi još ne znate tkc je Oskar Baron Korner* ta ličnošću tog Taaiona Kornera, koji je i kod nas postao poznatim po aferi ŠlajnDajsa Pred par godina bio je on još neznatnim ; itrgovcem drva u Bratislavi i tek u ratu po­ kazao je svoje .sposobnosti*. Danas treba on za sebe i za svoje urede 120 soba. Najveće i najbolje svoje poslove učinio je Jon u zajednici sa nadvojvotkinjom Marijom Vslerijom i nadvojvodom Salvatorom, radeći s njima u kompaniji. Ovi su mu na vrat Toliko donosi .Jugoslavenski Lloyd" odnosno bečki njemački list, a mi nadodajerno ovo: Mi smo dva puta javno u listu ustvrdili, da je Dr. Hrasnica svom enefgijora tražio od sarajevske policijske direkcije da se iznimno mimo postojeće propise doz­ voli dolazak u Sarajevo ovom istom Baronu KOrnern. Savjetnici sarajevske opštlne. — Kako je javnosti poznato, „sarajevsko ok­ troirano gradsko zastupstvo* rastureno je i zemaljska je vlada predala opštinu svome komesaru, vladinom savjetniku Dra Novatu. Uz njega je imenovala savjetnike: Simu Stanivukovića, Ivana Pavičića, Vitu Alkalaja i nekvalif kovanog advokata Akifa Biserovića, koga je za to mjesto nominirala .Pravdaška* organizacija, pa kakovo god nas sunce s’ općine obasja — zasluga je .Pravdaša*. Rekosmo .nekvalifikovanog' advokata, jer, шога se znati, da mi imamo čak i ono, što cijela Evropa nema, a to je, da imamo advokata, koji nema nikakovih kvaliftkacija, koji nikad u svom života nije pohagjao nikakav fakultet, pa prema ni pravni. Stjepan Radić na ilo t'u t. — Kako Po.. Grčkoj, kao što je poznato, zagrebačke i beograuske nov ne javljaju Nj. Iznenadit lu Evropu. Odlučnost dr­ Vis. Prijestolonasljednik Alt »andar potpisao žanja dans lenih upravnika, takogjer je Ukaz o amnestiji, ko}. a sc amnestiran? iznenagjuje. os negodovanja i raznih i mnogo političke krivice pojedina«. Ovom prljet ’a gol: ■. svili strana, koje su se amnestijom.obuhvaćena ј/л i р о Г L.kiiMii; javlja i '03! je javljaju, Grčka ostaje Stjepana Radića, koji ju bio i slobode, odlc: da sati bivšeg kralja na prije­ pa je Radić na osnovu toga L na dan stolje. Dan*: a već može reći da su se izbora pušten na slobodu. Za ebačke no­ Grci potpan riješili da to i u djelo pri­ vine javljaju, da je Radić, г id mu je pred-; vedu. У ii: se Konstanlin stalno i sva­ sjednik sudbenog stola Dr. Vaić «aopšiio ц kome . .atavija, da je bio i da će i u bu­ zatvoru, da je amnestiran, uskliku . 7 Regent Aleksandar! Odmah iza toga otišao dete ostati prijateljem Antante, pojedini je na svoje biralište i spuštajući kuglicu u ши njeni predstavnici neće to nikako da vjeruju i tako prevratom izazvano stanje kutiju uskliknuo je : Živila Republika! u Grčko: postepeno postaje evropskim pi­ Uapšenje Aknrtlja. — Poznati junak tanjem. Položaj njen na Istoku zahtijeva iz zagrabečkog veleizdajničkog procesa Dr. to interesovanje velikih sila, pa se u svrhu M. Akuiti- uapšen je zajedno sa svojom to~a ovih dana i sastaju u Londonu pre­ suprugom. Njegovo uapšenje uslijedilo je mijeri Engleske, Francuske i Italije. Mi­ nakon premetačine u njegovom stanu, kojom nistar predsjednik francuske već je u tu je prilikom nagjeno kod njega pisama, koja svrhu doputovao u Londonu a min. preds. su odala vezu njegovog, rada sa Hortijem Italije putuje iduće nedelje koga slijedi i i Habsburgovcima. Isti aga po ovoj stvari g. Sforza min. spoljnih poslova. Pitanje pokazaće, da Akurti nije jedini, koji se ba­ Grćke, o kome će se ovih dana tamo rje­ lim poslom. šavati, moglo bi za sobom povući i još Iz ..prave Trgovačkog Udruženja za mnoga pitanja koja su u vezi sa Grčkom grad Sarajevo. — Lijepo Vas molimo, da na ponovno pretresanje. U koliko se do blagohotno uvrstite u Vaš list slijedeću sada može nazrijeti, velike sile, odnosno vijest: .Članovima Trgovačkog udruženja predstavnici Antante nijesu ni kod ovoga nama se ukazala slika strahota i užasa. Či­ tavi rovovi pretrpani bugarskim leševima, čitavi redovi leševa rasutih po polju kao snoplje. Na svakom koraku tragovi i primjeri Očajne borbe prsa u prsa. Jedan engleski ge­ neral, koji Je obilazio razbojlšte, rekao je: »Gledam očima a ne vjerujem, ovo su mogli da Izvrše samo nadljudi«. Zauzeće Kajmakčalama bilo je sa voj­ ničkog gledišta od velikog utjecaja na dalji tak operacija. Početkom augusta 1916. god. naše trupe odolijevajući jakim bugarskim napadima, isplele su da neprijatelja potpuno zadrže 1 osujete njegov plan: da prodirom u pravcu jBitoUa ka Ftorlnl 1 dalje na jug ka Kosturu, Moglo ■ dodir sa starom Grčkom, čija je driavna politika u ono vrijeme bila jako na­ klonjena Interesima Njemačke. Namjerava­ jući da postigne taj politički uspjeh, Njemačka te htjela da pomoću Grčke, cjelokupnu vojsku ■ a Solunskom frontu stavi u jedan vrlo opa­ san i katastrofalan položaj, kako u vojnom tako 1 u političkom i ekonomskom smislu. Kontra ofanziva naše vojske 30. avgusta zadrži u svojim rukama, pošto poto, Jer je 1916. godine, kojoj se neprijatelj nije mnogo znao, da njenim padom dolazi u pitanje op­ nadao, slomila je sve nade neprijatelja i u stanak fronta kod Bftolja i onoga na Dobrom Isto vrijeme udarila čvrst temelj moralnoj Polju, Vctreniku i Kozjaku snazi srpske vojske, koja se tek bješe ob­ Pa ipak, i ako je Kajmakčalan pao, nje­ novila 1 organizovala. Tada je prvi put ne­ prijatelj zadrhtao na pomisao da srpska voj­ gov pad nije dao one krajnje rezultate a voj­ ska ioš živi t da kuca na vratima svoje ničkom smislu, koji su očekivani Razlog za Otadžbine. Uspjeh, zauzeće Kajmakčalana, ovo ima samo jedan: Nedovoljna snaga nije odjeknuo je cijelim svijetom. Za našu vojskn bila u stanju da poslije proboja jednog tako njegov pad imao je naročiti značaj, jer su važnog strategijskog objekta, iskoristi a pu­ preko njega, prvi znati ozarili naše nove noj mjeri gonjenje razbijenog i moralno po­ kolebanog neprijatelja. Silaskom na obalu nade 1 vjeru u konačnu pobjedu. Otuda i pad Kajmakčalana ima svoj pr­ Crne Reke, naš se front još više proširio, a voklasni i pretežnih značaj н moralnom smi­ nedovoljna snaga kao 1 zamor trupa učinila slu nego u vojničkom, koji je po svojoj vai- j je, da jc neprijatelj nspio da našim slabim 1 nosti imao i trebao da nam ga pruži. umornim kolonama oepori brzo nadiranje. Iako im-rgjen I hranjen ovaj planinski Nastalo je postepeno osvajanje stope po stopu masiv davao jc uvjerenja neprijatelju, da je| kamenitih čuka, dok na posljetku padom neosvojiv. Važnost njegovu neprijatelj je j kote 1212 i Bitolj ne pade u naše ruke. Po­ pravilno shvatio, što dokazuje njegovom! slije još nekih učinjenih pokušala odustalo se upornom odbranom 1 žrtvama, koje je n a1 od daljih operacija i koncem novembra stalo položaju ostavio. Kontra napadi za napadima se na liniju, sa koje sc pošlo u veliku ofen­ neprijatelj Je imao za сЦј, da ovu važnu tačku ] zivu septembra 1916. godine. •/ pregled. pitanja jednoglasni, pa će to vjerovatm i biti glavni oslonac držanju grčkih pob tičara. Francuska naime smatra dolazta Konstantina porazom Antanline politike na Istoku i ne može dopustiti da se prijatelj, njena neprijatelja vrati u Grčku, pomoću koga bi ae, po njenom mišljenja mogla obnoviti njemačka politika „nadiranja im Istok*. Engleska vidi u lome još jedna drugu opasnost. Njoj je potrebna Veni*, losova Grčka na Bijelom i Egejskom Mora, kao i to, da se ne poremeti fronta protiv turskih nacionalista, koju bi a tom slučaja, ona svojim silama morala popunjavah.' Italija, izgleda, da a ovome pitanju hna sasvim druge razore. Njoj ne konvenira velika Grčka. Ona ne voli da ima još jedna nova i jačn suparnicu a vodama Bijelog i Egejskog Mora, kao ni n raznim surovi-! nama bogate, Anatolije. Za/to ona „neće* da se miješa n nutarnje prilike Grčke, ali je za izmjeDu Severskog Mira tako da se turskom naroda dozvoli potpuno sloboda unutrašnjeg uređenja i da se Turska dovede a stanje kako bi mogla kao samostalna država živjeti. Ne može se za sada još reći kakvo će konačno današnji gospodari Istoka i Zapada zauzeti sta­ novište u ovome pitanja, ali je sva prilika da će osprskos svemu Konstanlin ponove doći na prijestolje n Atenu. U tn svhn raspisan je i plebiscit koji će se provali 6. o. mj., а jedan telegram javlja, da ja jedna misija već otputovala n L cera da saopšti Konstantinu želju grčkog naroda da se što prije na prijesto vrati. Kao što re­ kosmo, п Londona sn premijeri Engleske i Francuske. Kako su oni, s obzirom na ta­ lijansko gledište već počeli raspravljati o novostvorenoj situaciji a Grčkoj, to nam jedna vijest iz Pariza — za koju м tvrdi da je pouzdana — javlja, da su se gornji već sporazumjeli a osnovnim točkama, prema kojima bi se imalo riješiti ovo pi­ tanje : Te tačke jesu ove: Smirna sa oko­ linom ima se povratiti Turskoj pod talijan­ skom kontiolom, Dodekanez se vraća Ita­ liji, Trakiji se daje autonomija. Osim toga imala bi se provesti korektura graniea i to u korist Srbije i Bugarske i prijeti se da Grčka neće dobivati nikakve finansijske pomoći. U grčkim krugovima se nadaju, da će saveznici odustati c ovoga kad se uvjere da će Grčka da nastavi voditi Venizelisovu apoljašnju politiku. Kako svaki državni i politički prevrat djeluje i ina odjeka u svima državnim pravcima i ■ svima narodnim-državijanekim redovima, tako je i ovaj mio duboko svoje djestvo i a grčka vojsku, što za državu nije nimalo prijatno. Vrijenje u zemlji, snkobi izmegja Venizelisto i Konstantinovaca, koji ae još nikako ne stišavajn, imali sa odjeka i a redovima vojske. To se najbolje osjeća na frontn a Maloj Aziji; baš ondje, gdje i jest za sada najopasnije. Tam_. fi već došlo do otvorenog sukoba, pri čemn je i artilerija imala svoje dejstvo. Kako vojnid tako se i oficiri dijele a dva tabora i već se voj-, niti, prema vijestima iz Carigrada rami] demobiliša tako, da je za nekoliko dana preko 20.000 ljadi napustilo svoja mjesta. Naše se trupe ovde prvi pat pojavIMi poslije sloma i evakuacije zemlje. One oživ­ ljavaju i kao feniks iz pepela tiču, da pri­ nova svojom snagom i požrtvovanjem zadivi cio svijet, kop je dotle vjerujući tavještajtana neprijatelja, vjerovao da srpska vojska više ne posto?. Priznanja pohvale cijeloga svijeta nizala a se i stupcima svtju Bitova, pa I sam neprijatelj nije mogao to da prečtaL Moral naših vojnika stupajući na prva stopa slobodne zemlje dobio Je novu hranu <U ojača svoj dtii i da u čvrstoj vjeri dočeka pobjedti svršetak ove velike drame, a kojoj je on odigrao svoju uloga, odigrao sa puno časti i slave. Gubitak KapntodCatana tarao je kobnog utjecaja na moral iieprijataBukih trapa. Ргоtrpjevši poraz, morala je nastupiti klonulost duha i gubljenje vjere » pobjedu. Sto a m može reći, da je Kaimćflcčafem simbol po­ sljednje velike pobjede, Jer « pjema leži ta -' četak moralnog onda i stama neprijateU^d! vojske �to isk t ^ ПЈ ° '“’^00 м “ tetak I vilo kratkoga vijek«, jer su za kiatko vri“ nstaia KeoaJ ruje t suviše jeme nastale nove cijene, koje se znatno 1т.к M , ^ v k ,n ’ * «ko ue misii da nadmaš;I«Miajveće cijene za vrijeme rata. , , * j. ^ & к а *1 i; s t u i №;»a od sebe | O e visoke cijene nijesn samo kod nas, one ] Dolje sazrije. Najnovije vijesti govore, postoje i u drugim državama, koje su rato, da w п« strani Kemaiista već osjeća neka vale kao i kod oteli koje bijahu neutralne. I užurbanost. Grčka ima još mnoge visećih Mi ćemo pokušati u kratko navesti uzroke pitanja, koja bi morala sanirati, pa se je današnjih visokih cijena. Po pravila narodbojati, da je ova pojava n vojsci ne do­ nog gospodarstva, čim je veće potraživanje vede a vilo težak, a možda i koban t. j. čim ima više kupaca za jednu robo, a i oolažaj. manje prodavaoca, odnosno čim raspoloživa roba ne može zadovoljiti kupce, odmah vri­ Čitali smo vijest „Jetra* koju su đoni jednost te robe skače, ona je akapija. Jedne jjele sve novine, a prema kojoj je otkrivena robe iina dovoljno ako je se dosta produ­ iitava monarhistička zavjera, koja se imala cira, ih pak ako je priroda pruža n do­ {izvesti u srednjoj Evropi. Dvije su akcije voljnoj mjeri. Za produkcija robe kao i za Ble nporedoL Jedna je išla za tim, da se п njezina dobava iz prirode, potrebna je radna iNjemačkoj upostavi monarhija, a draga je snaga. Mi znamo, da je rat (vojna dužnost) radila da *e ponovo as postavi kabsburgo- oduzeo produkciji njezine stupove, nduzeo vačka monarhija sa svim zemljama, koje sn radnike, posljedice toga bilo je umanjenje je sačinjavale. rada, a dosljedno tomu manje proizvodnje, U ovome komplotu umiježao* je i se ljudske potrebe povećale. Mili­ Magjarska kao i Radosiavov ispred Bn- jom vojake trebate je hraniti i odijevati, garike. Njemačka je organizacija stajala a koja nije ništa doprinašala narodnoj privredi, vezi i sn Italijom sve do Rapalskog Ugo­ šta više oni su joj bili na teret. Milijone vora, pa se veli, da je poslije ovoga, po­ vojnika seljaka, koji au nosili primitivna stala bespredmetnom. Antanti je već poznat odijela, trebalo je obn6 u haljine skupog i nacrt, po kome sn trebali da postupe za­ štofa, trebalo je nahraniti skupljom branom vjerenici u prošlom mjesecu. Habsburšku (svaki dan meso Ud.), a da država mogne j akcija su podržavali hrišćausld sodjali, a sve namiriti morala je nabaviti novce, to je iz Švicarske preko Beča i Graca. činila upisivanjem ratnih zajmova, a da kai Osnovana je bila i jugoslavenska sekcija. mate na ove zajmove može pokriti, poveU Pragu je osnovana n vidu trgovačkog ćavam sn redoviti kao i izvanredni porezi, društva jedna sekcija, koja služi kao neka što je takogjer nepovoljno uticalo na cijene. druga centrala ovoga komplota. Na čelo Jedan od najglavnijih uzroka skupoće ove nalazi se jevrejin Lov. Glavni agent je za vrijeme rata jest dakle smanjenje rada knez Liechtenstein, a vogje društva su Ga- nsljed poziva velikog broja radnih sila u hjardi, Stipetić i Sušteršić. Ta organizacija vojsku. održava stalne veze aa Radićevcima i Fran­ Ssda dolazi svršetak rata, vojnici se kovcima i sa nekim krugovima u Slove- vraćaju kući, iščekc.e se blagostanje, išče­ mačko i, a cilj joj je da 9e Hrvatska otrgne kuje se povratak normalnih cijeaa, ali **■ od naše države. Naše sn vlasti, tvrdi ae, se dogagja? Mnogi vojnik, koji po«šle u trag ovoj velikoj zavjeri i pohvatale živa u vojska živio vci'tna r . -i'.nrno, koji veliki broj habsburških agenata. se do vojništva n i'; micao a svoga kotara, Habsburzi nikako ne miruju. Oni su proputovao jc više svijet uego mnogi bo­ pored gornje organizacije osnovali i dvije gataš, vidio je kako alturniji ljudi žive, novinske agencije i to .United Telegraph' kako se brane i odi,c-v; |U, |>а kada se vra­ sa početnim kapitalom od 500.000 franaka tio kući, više mn nije ladak c tj prvašnjl u Zarichn i .Agence Central* sa kapitalom život, hoće da ga ude* i pitћ б м živ­ ljenja onih gragjana oćnosn вка, koje od 240.000 franaka najprije sa sjedištem a Luzernu, koja se preselila n Ženevu. je on vidio. Kroz ovr . Jnjt povećavaju se Ova poduzeća financiraju pored Karla njegove do rau primitivn' puucbc. Mnogi mgjarski i austrijski veliki financijeri kao seljak neće više da stanuje -a selu, pa se Gntmann, Kommer, Weitschperger, grof doseljuje u grad. Radnici k. ?t>nizt»iu. uki­ Gćza Andrasy, bečki Rotschild, princ Win- traže smanjenje radnoga virmena, discbgratz i general Einem. Te agencije danje akordnog rada i traže znatno povi­ šenje svojih plaća i dobivaju sve. Kako šalju agente sa svojim legitimacijama vidimo, rad se umanjuje, plaća za rad se London i Pariz kao i svuda po većim mjestima aa Balkanu. Ove agencije imaju znatno povećaje, a posljedica toga jest, da svoja zastupstva u Parizu, Londonu, Beču, i ovaj produkt rada mora biti skuplji. Budimpešti i Bukureštu. Kako se vidi neprijatelji naše slobode ве miruju. Oni neprestano rade, koristeći ae našim unutrašnjim razmiricama i oslanja­ jući se na antidržavne elementi u zemlji koji ruju i potkopavaju ono, što su drugi mukom i krvlj* upostavilL Rat i skupoća. Cim je buknuo svjetski rat, počele su djene nekim artiklima skakati. Dok su još trajele zalihe robe, skakanje djena nije bilo znatno, ali kada je rat počeo zauzimati veće dimenzije, kada je pozivalo u vojsku veći veći broj radnih snaga, počela je skupoća, da zauzima veći mah, pa kako vidimo da sku­ poća niti dandanas, i ako je rat već davno prestao, nije jenjala. Mnogi je mislio, čim rat prestane odmah će nastupiti padanje djena. Istina je, da je svršetkom rata na stupilo padanje djena, ali je taj pad bio Balkanovl .Turci* Poznata je stvar da po izbornom zakonu nijesu imali ni aktivno ni pasivno pravo za ovu Konstituantu neslavenski elementi, naše Kraljevine, pa makar oai bili naši državljani. Megjntim čitamo danas u beogradskom .Balkanu* ■ rubrid Rezultat jučerašnjih izbora za Konstituantu i ovu vijest: .Skoplje (baroš). Demokrate 196, radikali 401, ko­ munisti 1409, o d v o je n i r a d i k a l i (Turci) 1382 (kurs. je naš). Iz a b r a n i 3 kom u­ n i s t a i 1 r a d i k a l (T u r č in ) — k u is naš). Prema ovoj vijesti, a na osnovu iz­ bornog zakona izbor ovog .Turčina* ne može biti pravovaljan, jer koliko je nama poznato .Turd* uijesu Slaveni, nadalje .Turci* ne mogu biti ni članovi radikalne stranke, jer po njenom programu može članom samo Srbin, Hrvat i Slovac; prema tome je nejasno, da h je iaabran .Turfiu* kao radikal ili radikal kao Turčin, ili neće biti ni jedno ni drugo, šego nešto treće. Trgovina kožorn i obućarskim pribo­ rom na veliko i na malo. g B D iB Q lB D O B I| | | | M t a io v ić i I lic a kroj I (ргвћв pita HoTil „Empi" Prava domaća kuhinja, ganuto vana prirodna pića. — Posluga brza, cijene umjerene. S poštovanjem A llie Kn rt. ививииасзавиввц i knća sa 2 sobe i bašta a Gor. Sokbunar ulica. Podesna za tlučan jer gore nema niti jednog dućana. Upitati Preradovića ut. br. 2 u gostioni, 29 Knjižara fиш ш д Л • Svali ko pozna Sztajcvo, na ovo će v»m piianje odgovoriti: U kavani i icstaoradjl II Z E L E N I D V O R || " fidic avlraju gg. Nikola Slcjković 1 N1bola L'Latol, naći četa we iin za od■Uf iza'utu zablcval* %m»i jm*ai od | -x*.arjuda. Vi ctia do6 i »rente* м j - i, 'OVGI! No zabfiraviTe posjeliti na prvom mjestu čim dogjcte u Sarajevo ^ manufakturna i kotonilalna radnia f Mešinović i Bajrelitapović ~ д Ш Ј в л и т в л н в у н о в а т и до вр о i ј в ф т ш ? I X. Сутрер у A>y6fcgm 6ј>. 979. R a v n a te lj banke (raži ae za Muslimansko kreditnu banku u Fo či. Nastup po m ogućnosti odmah. P laća prema sporazumu. Reflektanti neka pošalju svoje ponude sa priklopom svjedodžbi i naznakom ulaće na ravnateljstvo. П рн ви легован а А грарна и К ом ерцијалнаБ енка sa Босну у Херцеговм иу------- Цеитрала у СараЗеву---------- Филијал? у Брмкои — ПОТ11УНО УПЛАЋЕНА ДИОНИЧКД ГЛАВНИЦА 1 2 ,0 0 0 .0 0 0 КРУИА « Бави са саии банк. посвовима, иаиршуЈ« доаиаи* и уновчата у цржави СХС и у ииоавнству. - Урвповни i ' om м * � https://kolekcije.nub.ba/files/original/268ebbec2d29132f7a30a1d0fcacccd2.pdf a4eab4b1f52f50b76da8966b4971f0ce PDF Text Text oStarina plaćena '• n j i&dan broj Z kruna -огкот, četvrt* •butom. P tc d p .it- 60 dinara godlSI«. — Za inozem stvo 80 J n a r a . Trom jesečje I poflu g o d iS n je u srazm jeru a Oglasi se plaćaju: 1 cm’ po i K 5C h. l a s n i k : Š e r if A m a u to v ić v «w c NEZAVISAN rW5Lir\AN5KI LI5T Dr. A* I Sarajevo, subota 4. decembra 1920. Broj 15. Godina . N E R E D I U GACKU. Napadaji pravoslavnih težaka na Muslimane. — Pravdaši indirektni začetnici kobnih do^agjaja. — Pojačanje žandarmerije za uspostavljanje poremećene vlasti i održanje reda i i mira Jadno mjesto, ledini kotar a Bosni I acefovlnl. u kome au ne samo od osloa Trileme rata, nego 4 rftcpacMe pa do danas mnsflmnrl I pravoi (Ivjcll a IQcplm, bratskim I komšllsklm - bijaše G a c k o . Perfidna polla propale Austrije razdvajanje, lje razdor međa iCane bez razlike vjere. U najtežim danima ita — osim rlletklli Iznimnih slučajeva Hčne mržnja — ta se je sloea I to bratstvo sva­ kom prilikom manlfertrnlo. Sto a početku ostoboglenla poflnlše razni banditi, lo­ povi, razbojnici I pljačkaši n {Kavom Kra­ ljevstva. ра i u Gacka, to nlko ne može da mještane baci krivnjo za ranije događaje B Gacko. Zajednički bratski život je nastavm I tekao |e u najljepšoj harmoniji. Zalcdčkl .Soko«, čitaonica, zabava, sijela, §teije svakome su jasan I dovoljan doka postojale u tome kraju nikakve razmirice Uje Gačanlma. Pismeni predloži »ProsvjeJg« I »Gajretovog. pododbora u Gacku na rave ovih društava и Sarajevu, »da Ih ba u Interesu naroda fozlonlratl« su jasan dokaz narodne svijesti. Sve je to tako teklo, dok jednoga dana ne Izbi n ovdašnjoj »Pravdu vijest, .da sa 1 posljednju kulu osvojili«, jer sn našli pristaša I u Gacku za svoju Izdajničku politiku. sdje Ih do sada ne da elcda I da pregori tn slogu п Gacku; I *fck, koji se nagle ovaj pnt meci« Srbima ...-„-ni ga žalost I tuga za pobijeđenom 11 Pravoslavnim I povede masa Па svoju bradu, propalom majčicom mu Austrijom, pa on sada | Koliko sa nam do sada stigle vijesti — zapahoće osvajanja I pobjeda, da pokaže Srbima.1 Пепе su neke muslimanske zgrade (štale) I kako je silan I da Im se na taj način osveti rolltlčkl pristav Sablt C am p a r a kao radlAustriju, što je uništena. Dok n Isto vri­ kal napadnut je od strane težaka i Isprebijan. jeme naši ljudi u Metohiji (Gacku) sazivala Vlast i uredovanje je bilo na 29. I 30. рг. mj. delegate — muhtare I džematbaše — Iz svih poremećeno, ali je stiglo pojačanje žandar­ sela Gatačkog sreza na dogovor za Izbore 1 merije Iz Mostara, Neveslnja I Treblnja I Iz­ sastanku tih dclo-nta donosi jeđno- gleda, da je red u glavnom uspostavljen. Eto, to je uspjeh pravdaike osvalalačke i zakllučak. da so na dan Izbora gta«» f f to su eto oni priredili svojoj braći zajedno sa braćom Srbima, pa za koju bilo musIHarlma n Gacku | natjerali Ih. da se stranku (radikalnu, demokratsku III ir* krv : nož sa svojom braćom Srdotle odbor M. J. O. n Mc-farr čela ac Uma. „ -« njihov korak nije bio Izdaj7аг ovo ulje bila očita ne­ Komadinom šalje ponovno k a . jze n Gacko idčkl I zloc potrebna I u. ’na demonstracija protiv __________ . ________________ Srba- Keđ Je “ vlien I ml I nakon ovog se poradi па гж a, du mpriltrj** dotark rujemo u svijest naših Pristupe I glasaju za » F rr ln«. Sa4 * •**' ‘ ™‘Kutt đoHoom rtnn-mm Neretve Iz *........................Z. **' ^ « v o t a vama Kor.sjica sve . kniJ. KciTi: ?pal а I Tlrasnlce poručujemo, ljude n najveće mustln>anr ' jal Gacko da će te vi /* vaše djelo kad П _ tad II, — B o r a č —, da ih lažima, p.riljt iinma, de­ odgovarati Uf ... ima. magogijom I obećavanjima od Srba. Te Iste roruke šalje a skup то^-.пчпвШ C 'anie katollčko-frankovačko glasilo Г. Propolje, pozivajući Ih da se u. дв na obranu Islama, Jer se svi muslimani na- »Hrvatska Sluga« jedva je dočekala, da može 'aze na tome fronto; pošto ja Islam ugrožen. | Ј Ј Т * »Im slovima na uvodnom mjestu »Džamlla U tome smislu, a na dva dana pred Izbore ------------ i plamenu« 1 Iznosi kojekakve laži, koje mogu razvija Istu agitaciju I poznati Suckor Hamltl da objave samo ovakvi Individui, knji zbog K u r t o v lć , koji Je u vrijeme rata za svoj Wostl za svojom Austrijom ne trpe nRta, što ; le slavensko, srpsko, pa ni slogo revnosni šuckorskl rad | osveto protiv Srha i pravoslavnih. tražio, da mu se podllell sultanov orden i Dok ml ove retke pišemo, zvanlčnl Iz­ koji je za Isti rad, a po preporuci svoga ro- vještaj lavlja, da sa n svemn zapaljene 2—3 štale, da je Sablt Čampara п svagfl sa pargjaka Šukrile dobio I naš orden Sv. Save veće na 29. pr. vlđećl, da Gaćani muslimani neće glasati za hotelu Istučen I da Je već uspostavljen pot­ njegova rogjaka Aliju. U masi nastaje razum­ puni red I mir, a da nema nikakvih drugih ljivo kolebanje, jer se ljudi u čudu pltajn: »Šta nam ovo sada savjetuju ovako, kad sa pravde ne smiju se podvlačiti, kao da sn Srbi učinili to Muslimanima, kao da je' pravoslavlje činilo iz mržnje pakosti Islamu. Prikazivanje ovih pojava u svjetlosti vjerske netrpeljivosti može da ima i mora imati kobnih posljedica. Pravi patriota, kome leži na srcu ova država, ne bi 9mio podjarivati vatru, vjersku vatru, nego baš obratno i morao bi da politički život Muslimana usredsredi u kolosjeku drugih odnosa života, a ne u sredovječnoj vjerskoj netrpeljivosti. Politički život mora se emancipovati od vjere, koju danas niko ne ugrožava. Tražiti vjerske instinkte i izazivati ih n pravcu političko stranačkog kapitala, to je zločin. Lkorišćavati vjerske osjećaje i izazivati vjer­ sku melankoliju, znači "iz temelja podrivavati narodno jedinstvo i odvoditi Muslimane daleko od nacionalno svjesne braće Srba, Hrvata i Slovenaca, a time izvjesno oteščavati položaj onome dijelu našeg naroda, koji ispovijeda Islam. Ovakvi metodi Jugoslavenske Musli­ manske Organizacije, mogu biti sve drugo, samo ne mogu biti ni politički, ni nacio­ nalni, dakle ni jugoslavenski. Ovo je poanacionalnosti, koja usko graniči s pojavom Uerikalizma u politici. Ko ugrožava Islam? Samo oni koji s njime openšu u politici, ош koji od njega prave karijeru prema ostalom narodu naše kraljevine. Oni koji nemajući drugog uz­ roka za dijeljenje od ostale braće, viču da je ugrožen Islam i izazivaju mržnju na braću, koja ispovijedaju druge konfesije. Oni stavljaju и borbu Islam u Bosni i Her­ cegovini i čine od njega predmet navale od strane drugih. Ali se Jugoslavenska Muslimanska Oi ganizacija ljuto vara. Nikome u današnje vrijeme i ne pada na pamet da se okomIjava na Islam, da ga ugrožava. Borba se neće okrenuti protiv Muslimana, nego pro tiv ono nekoliko jadnika oko , Pravde* koji misle da su pobijedili, jer im je uspjelo da zavaraju i obmanu dobroćudni muslimanski eiemenat na način, koga bi se stidili ljudi iz 18. vijeka. Svaki prijatelj ovoga naroda, a koji je dotadanje prilike ■ Gacku — nije .mogao vjerovati, da će »Pravda« I njeno vodletvo zagaziti tako daleko, da sa uživanjem I j zločinačkom pohlepom Ide javno I otvoreno Ide razbija slogu muslimana I pravoslavnih Ine mogući je više podnosit! I gledati. Dono,eećl tu vijest □ svome organu, prelaze I dlelo. Saflu pisma na svoga ranijeg pozna­ d čitavo vriieme od toga odvraćali 111 nika Iz ivapsklb vremena Ćosu M u l j a ­ a dnnllell I zakllučak, da g n i m , daja mu uputstva, kako će da za njih radi, kako će I na koji način da unese razdor n Srbima. Baš u oči dana Izbora, dolaze Jugoslovenska Muslimanska Organiza­ i muslimane i pravoslavne I kako će čak I delegati iz Borča. Bahorl, Propolja Itd. Iz I organizaciju da provede. Po svome tr cija ili bolje rečeno nekoliko tipova oko Sarajeva, koje je M. J. 0 . odazvala, da Im Htetu, svojoj prošlosti I po svemu jedini čo- dade uputstva. a možda nekom siromahu šta ,Pravde* služili su se pri, agitaciji nedo­ puštenim sredstvima. Nedopuštenim u to­ vlek u Gacku »Pravdašlma« ravan, taj Isti I potpomogne, i oni počeše narodu (rubiti, liko, u koliko sn ta sredstva u svojoj su­ kako je sav Islamljet za »Pravdu«, kako je štini lažna i bez osnovice. nacija ne može л! na koji način provesti I da sav Islamljet skočio na noge da istjera »šalNašem dobroćudnom muslimanskom •Pravda« nema pristaša u Gacku, jer su rckaču« Iz ovih krajeva, kako će u tome I I pravoslavnih zbl’enl. U uspjeti, pa ako se I oni Gaćani tome ne pri­ miletu turano je 1 3 dana u dan, kako je takvim Izvještajem šalje Im druže, ostadoše mimo sav Ehll-lslam ■ u ovoj našoj državi ugrožen Islam; kako je vjera u opasnosti; kako Srbi hoće da t opširno pismo na odbor organizacije i vlaškim rukama pod Crnom Gorom, koja će iskorijene i potpuno zatiu Muslimane. Stari atar, savjetujući im. da odustanu od Gacka. Ih po svome »starom običaju« III sve iskrstltl metodi raspaljivanja vjerske mržnje potpuno Jer u njemu sloga I Jednodušnost vlada. Drugi Ш Istrijebiti«. To su savjeti, koje je Korkut I su iscrpljeni. Komšija je podbadan protiv Prfatel] I zagovaratelj ove bratske sloge šalje njegovo društvo dalo I poslalo narodu, a na­ komšije, din protiv krsta. hn neposredno Iza toga pismo na Ime Mujage rod kao narod polovicu je od toga vjerovao. Razumije se da je ovakva bezdušna K o m a d in e n Mostar, u kome Ih zaklinje Dan je Izbora I dobra polovina musllnnna Iz agitacija morala imati uspjeha. Za nas je I prekllnje. da ne diraju u Gacko, ako misle Gacka glasa kao u inad Srbima za »Prav­ dobro muslimanima, njihovoj sred, redu | na­ taj uspjeh gubiiak, ogroman gubitak za daše«. Srbi pravoslavni u Gacku ne navikli Muslimane. pretka I ako misle da ne dovedu muslimane nikada, da bi ih njihova braća musliman ’etan opasan položaj. Od oslobogjenja učinjeno je istina u čemu bilo Iznevjerili I okrenuli protiv njih Muslimanima mnogo nepravdi. To je uči­ KORKLT DELICTI. — ostaju razočarani I ogorčeni. Kao a svako' nio čovjek čovjeku isto onako, kako je I poslije ovih Izvještaja, savjeta I molbi, masi — dovoljno je bilo, da se n tim mo braći Srbima za vrijeme rata propištalo Korkutova pakleni duša ue miruje. Jer ne Uma ogorčenja nagle jedan nesvjestan čo- majčino mlijeko sto puta gore. Ove ne­ Ko ugrožava Islam? Pobijanje nepisme­ nosti. Na dan 28. pr. mj. narod je rekao svoju i dao povjerenje svojim izabranicima, da ga zastupaju, brane, podižu i ипгргеgjuju na svima poljima narodnog života. Sad će oni, koje je narod izabtao.i stvarati ustav, postavljati temelje za razvojj naše države. Mi ostali ne smijemo samo' čekati, što će nam oni dati, ili tek kiitiiirati njihov rad, nego se moramo i satni prihvatiti posla. 1 mi treba da potpomognemo rad tih naših predstavnika, kako bi udarili svi zajedničkim silama što čvršće temelje narodnoj budućnosti. Kod nas je običaj, da ljudi iza većega napora klonu, i da iza žestoke izborne borbe padnu u neko �т Strana 2. . .i, i„i,n, , i Hnk vladi protiv odredaba, koje sn, ;iaveertvito i apatiju. Ništa ne tri u to važno doba bilo pogibeljnije od toga. Potrebe narodne su velike, na atranama imade nedostataka, svuda bi tre­ balo nešto učiniti. No mi se moramo po­ miriti • tom činjenicom, da čovjek rte može dva posla istodobno obavljati dobio. |<ad bismo btjeii odmah učim u a, raspršali bismo svoje sile, pa ništa bismo učinili. Stoga obavimo jedan јром о za drugim. Počnimo s onim, što je (najnužnije: s pobijanjem »pismenosti, kjčimo naše ljude čitati, pisati i računati, jer bez pismenost i neće biti ni opstanka. U tu svrhu valja osnivati tečajeve za nepismene, ali i nagovarati, da pismeni poučavaju svoje nepismene. Naročito nastavnici i sveštenid treba da energično pučinu rad protiv nepismenosti. Taj bi ‘.zlatni i patriotski rad mirali podupirati svi krugovi i sve pobtičke stranke, kojima je baš izbor najbolje dokaz o, koliko je ne­ prilika nastalo radi ueobavešteuosti, ne­ znanja i nepismenosti birača. Nepismeni su svima na nepriliku, pismeni su za sve spo­ sobniji. O tom treba voditi računa speci­ jalno u nas, e ima — na žalost — preko 90 po sto nepismenih. dine, ali ne krivicom upravitelja g. Havelke već samog naroda, koji je prilikom pro­ mjena u zemlji zatrpao i uništio melioraci nc napra/e. Za popravak tih naprava izdana sn potrebna uputstva I naregjena i dozna­ čena je veća suma novaca Orngjevnoj upravi, tako da и najdalje do proleća omogući odvodnjavanje i navodnjavanje polja Generalna Inšpekcija Voda za 8. i H. budnim okom prati rad, vladanje i ропа šanje svakog svog potćinjenog činovnika, i u konkretnima slučajima postupiće prema svakom najstrožije po zakonu. Na kraju Generalna Inspekcija Voda za B. i X. stavlja da znanja, da je nare­ dila upraviti Iju g. Huvelki, da na sudu za­ traži potrebna zadovoljenja povodom oomenutog dopisa.* pored toga traži, da se ukinu jya ” Сспја protiv doseljavanja Japanaca i se prizna čak I naturalizacija. Kanstituante, 1 da neće biti agresivni u svo­ Kako jo najezda doseljenika jim republikanskim zahtjevima, ml smo u Kallforniju postala pravom opasnoj ? l svoje vrijeme iznijeli, da u to ne vjerujemo, Ameriku, tako Isto ova opasnost Pr|y I što će se evo, kako Izgleda, i dogoditi. biiijl, što pored Rusije, nc može „I politički konvenirati, jer i dosadašnji jrad u Sibirljl očito ide za tim, da (ц. prisvoji i kolonizira naglim тп 0£е„ Л svoga naroda. Amerika kao i Rujijj^j da bi Japanci bili u stanju za krati«, Ј ' Japan je prenapučena zemlja, koja nije u nc samo kolonizirali, nego i tamošnje jv stanju dati hljeba ! zarade cijelom svom pu­ Burate 1 druge srodne Im narodnosti čanstvu. Zato se iz Japana svake godine iseli asimilirati i pretopiti. Amerikanci i ц Ј silan broj ljudi. Kako Japan nema kolonija I jene vrlo dobro kolikom bi opasnog i kako siromašna Koreja ovome ne može go­ postala japanska imperija ne samo za Ј tovo ništa pomoći, to su ovi Iseljenici upućeni nego u prvom redu i za Američke S jeu Naš dopisnik ima riječ. bili samo u zapadne primorske krajeve Sje­ Države, za njihov kapitalizam^, industriji dinjenih Američkih Država, koje su Im I po i za same njene primorske bogate terltj klimi i po svemu drugom najbliži I najpodes- Da bi se ovome za vremena stalo т | nffl. Tako su ovi iseljenici još prije svjetskog Amerika je stupila u pregovore sa $ Ј rata prosto bili poplavili pojedine krajeve u skom Rusijom, koja će joj, izgleda, dopJ Američkih Državama, a naročito u Kalifor- da na Istočnim obalama Slbirije osnuje J Zagrebački listovi donose Intervju sa niji, pa je postala opasnost, da mjesno sta­ pomorsku bazu i dati joj n eksploataciji! Stjepanom R a d ić e m obzirom na njegovo, novništvo postane manjinom, a zemlja da sibirske rudokope. Amerika misli, da J odnosno njegove stranke držanje u Konsti- Jednog dana sama od sebe postane sastavnim ovaj način u zametku, utući jednu velik« J tuanti. Radić Je izjavio slijedeće: Obzirom dijelom Japanske države. Zato su Sjedinjene nost, koja joj u budućnosti prijeti i da čj našu stranku i njezino sudjelovanje u KonstiAmeričke Države bile primorane da istupe na taj način spriječiti koncentrisanja j j tuanti odlučiće glavni odbor, koji se sastaje protiv te opasne najezde 1 da zabrane daljnje skih iseljenika na jednoj teritoriji, koja b|f 7. decembra o. g. Kad smo pošli u izbore useljavanje Japanaca već 1 zbog toga, jer ie nog dana postala velikom opasnošću, J postavili smo se na legalan put, pa japanski ambasador bio počeo energično tra­ za Ameriku, tako i za Istočnu Evropu i žemo biti za nasilje. Jedino narodu priznaPovodom našeg oopisa: .ТекииЛо- temo pravo na revolucijo, kad ova] bude na žiti neke Iznimne povoljštlne, koje useljenici pak Japan bude prisiljen svoje suvlškel drugih narodnosti ne posjeduju. Zbog ovoga turati po svijetu, onda. će prestati i ta J kultrma uprava Gacko polje*, koji je | Kako _______ __ __________ mi prihvatili zakonita pubitkovan u dese. om našem broju, d o b i l i , ^ ćemo svo)e pristaJe odvraćaU bilo je došlo i do zaoštrenosti izmeeju obje nost po njegove susjede. Zato je vrlo vji zemlje, pa je jednog momenta Izgledalo, da vatno, da će boljševici u ovom pitanju J od revolucije. Mi ostajemo i nadalje republi­ doći i do prekida diplomatskih odnosa. Ve­ izaći u susret Americi, jer pored орааЈ gentraine inspekcije i Bosnu i Hercegokanci, jer mi ne ćemo drago, nego da liki svjetski rat, u koji su bile-umiješane obje koja i njima prijeti od japanske najczžin v>nu ovaj is ...vak; predratno volju naroda. Uz sam n ao rt' ■ ■vt, prekinuo je ovaj sukob, koji će sada, budućnosti, potrebno lm ie za sada, da « .Generalna inšpekcija Voda za B. i H., treba da ngju sve one ustanoizgleda, ponovo iskrsnutl. ko a ju osnovana juna гаезеса tek. god. guraiu svoje zalcgje prema Jaranu kat J čine seljačkom. On je в u '.injem razgovora mjesto bivšeg Ureda-za vodogradnje i me­ Wa1Hs, američki komesar za emigra­ kovu 1 kao savezniku Engleske protiv M izjavio, da je moguće, da će se u Konstilioracije, pristupila je odmah u početku 1o ie svoju vladu, da je saznao jest najviše upereno djelovanje baljšnl tuanti složiti -i oprečr struje. Hrvatskim za­ ciju, pregledu radova sviju postojećih kulturnodana Izvora, da će »neka parostupnicima trebatn . pri nustiti, da sami oni Iz vrlo tehničkih sekcija i gragjevnih uprava, koje Jštva u kratkom токи prebaciti izaberu bana da »ave hrvatske dnosnils* firoua-----U sjednici talijanskog parlamenti, je naslediki od poirenutog Ureda. Na organizuju čitavu upravu B tn g rad ^ Wl Ameriku c6 10 milijuna Iseljenika- ,Оц j je raspravljano o RapaUkom ugen osnovu uagjcnog Stanja, a s obzirom i laže se cvome stane na put, jer će govorio je i grof Sforza, tal janski mini morali potvrditi i. s zak . Oovoreći potrebe ove zemlje, inšpeigija je izradi akt D n :vrd| — u skoro nastati zastoj u strankama, izjavio :л -1a je e j svih po pro. spoljnih poslova. Hvalio je svoje uspji i i predložila novu organizaciju bidrotehmt.e gramu najbolja Demikrat . a i po ljudima, amerlftt udustiljl. Nije Isključena moguć­ kao i diplomatsku uvigjavnost naših I službe u Bosni i Hercegovini, koja je usvo­ nost. . je vjerovatno, da će poslije silnog nika p ilikom Rapal kih pregovora. Izmt: da je najbolja, jer je o ujcj nalaze odlični jena i Ukazom propisa a. Prema toj orgaza vrijeme rata, nastati zastoj, ali je »staioga gosp. Siorza naglašuje, da sa ževi. Ako u Demokraciji u istina budu Demo­ ч* oizaciji ukida se i Gragjevna uprava u :i spo­ •lerojatnije, da Je glavni razlog tome pred- janske manjine dobile takve priviled Gackom, a njen objekat prelazi u nadlež­ krati, onda ćemo se u 90$ p.i. kakvih do sada nije priznao ni jedan nost novozasnuvanog Hidrotehničkog odi. г razumni. Ujedno će zastupnici Seljačke Stran­ togu, bojazan od nove japanske poplave. Tako mnogobrojna najezda Iseljenika ropski ugovor ni za koju dru?u manji a Trebiuju, i pod njegovim se nadzorom ke saragjlvatl t sa Srpskim Zemljoradničkim zastupnicima, samo je kod njih ta pogrješka, može biti vjerojatna samo od strane Japa­ U istoj sjedn ci učinio je g. Sforza ima dovršiti. Sto se tiče dosadanjih tehničkih radova što su prerevni monarhiste. U pogledu naše naca, koji se nesrazmjerno drugim narodima j 0 zaštiti slovenskih manjina na koju se Gragjevne uprave u Gackom, nadležni viši budućnosti imadem najbolje nade, jer će se množe I koji u velikom svjetskom ratu nisu | |(0m ugovora bio obvezao. On veli, I činovnik ove Inšpekcije, koji je pre dva naći pametni ljudi, koji će znati 1 htjeti spo- u ljudstvu Imali nikakvih gubitaka. Da je ovo Italija svo.im Slovencima zajamčuje napi ше.еса bio izaslan na lice menta radi po­ ■raziimjen se, jer on je pripravan sporazumjeti mišljenie osnovano, svledočl nam donekle 11 jcz.čnu i kulturnu slobodu i da je to i trebnih uvigjaja, utvrdio j e : da je .vodena se, šta više je spreman i na kompromis, ako najnoviji korak japanskog ambasadora ‘ u | i,a|jjU časna obaveza, koju joj diktuje pa* Vašlngtonu. On je podnio protest američkoj | tička razborito-t. Govoreći o Rijeci, veli, | avet* u Klinjama zatvorena već dve go- se uvaže načela Seljačke Stranke. S T SSL Politički pregled. Razgovor sa Stjepa­ nom Radićem. Kulturna uprava CracHo polje. P<S>PI kl I §Ti &l ^ 0 HBseiiB-dBgu SnftB nif ■*) Piše dr. Aleksa I v lć . L *Е ' г. МАНМША П. I ODJEK NJIHOV UBOSNL (1826. i 1827. g.) Reformisanje turske carevine i naročito naredbe sultana Mahmuda II. o ukidanju janičarstva 1 o preustrojstvu vojske izazvaše u noći lzmegju 2. 1 3. juna 1826. janičarsku bu­ nu, koja je u roku od dva dana vanredno kr­ vavim merama skr’ana 1 ugušena. Na Hatmejdanu kod Carigrada pobijeno je oko 6000 janlčara, a do 20.000 ih Je prognato sa po­ dručja carigradskog. Dok je tako u kratkom roku skršen otpor Janlčarski u Carigradu, po provincijama tur*) Naš poznati povesnlčar dr. Aleksa Ivlć napisao je za »Srpsku Riječ« na temelju nove arhlvalne gragjc opširnu studiju o čuve­ nom junaku Srba-musliniana Husejinbegu Oradaščevlću, Zmaju od Bosne, te je radi njene aktuelnosti preštampavamo. Studija ova ■skoro će ući u štampu kao posebna knilga. Dobrotom piščevom donosimo u podilsku našem prve stranice te studije i obraćamo pažnju a u lac a na ovo najnovije delo dra. lvića. skim nisu duhovi dugo vremena mogli da se pomire sa sultanovim reformama nego je to pitanje godinama potresalo iz temelja držav­ ni organizam turski. Najjačeg odjeka nalazio je ovaj pokret u Albaniji i u Bosni, u pokraji­ nama, koje sn imale izniman, privllegtsan po­ ložaj u turskoj državi i čija su pokrajinska prava reformama sultanovim bila potpuno zbrisana. Odmah posle ugušenja JanlČarske bune Izda sultan 5. juna ferman, u kome je dokazi­ vao potreba reforama 1 pravdao stroge kazne nad buntovnicima. Ujedno je razaslao svima namesnlclma nalog, da se razreše vojne službe janlčarl 1 da se razrežu porezi za izdržavanje nove vojske. Bosanski vezir Hadžl-Mustala paša pošalje početkom juna Iz Travnika u Sarajevo svoga rogjaka kapldži-bašu Batalagu, da pročita Sarajlijama ferman ‘snltanov 0 razrešenju jantčara. Batal-aga pozove Sa­ rajlije da se iskupe, ali se ovi ne htedoše odazvati. U oči kurban-bajrama, 11. Jula, skupiše se pravovernl muslimani radi sutrašnleg praznika. Batal-aga upotrebi tu priliku I pro­ čita Im ferman, kojim sultan raspušta laničare. uvodi novu, unlformlsanu volsku, povlsuie glavarinu i carinu 1 uvodi zemllarinu 1 druge nove poreze. Cltanie lermana Izazva silno ogorčenje megiu sarajevskim janičarima 1 to se ogorčenje izvrže ubrzo u otvorenu bunu. Pod vodstvom svojih aga digoše se svi sarajevski Janlčari, njih oko 10.000 na broju, a njima se pridružiše 1 nekoliko hiljada gragjana sarajevskih te napadoše Batal-agu baš kada je dao skidati janlčarski znak sa kuće glavnog age janičarskog. Batal-aga s mukom iznese glavu 1 pobegne u Travnik, a pobunje­ nici posednu tvrgjavu I grad zatvore. Cim je Izbila buna, zatvorlše se brišćanl I Židovi u svojoj gradskoj četvrti, jer su oni imali posebne stasove, odeljene kapljama i zidovima od muslimanskih kuća. Vest o po­ buni raširila se odmah po svoj Bosni 1 našla je sličnog odjeka I po drugim mestima, kao u Visokom, Fojnici, Foči 1 u Travniku, svugde, gde je bilo janlčara. U Travniku Je tvr"Javni zapovednik, Dizđar-aga, bio protivnik vagjanju reforama, te ga vezir smcnl 1 ime­ nuje Dell-pašu za novog dizdara, ali to Još vcćma razjari janlčare te vezir pobegne Is­ pred gnjeva njihova u tvrgjavu I zatvori se u njoj. Njegove izaslanike, koje je poslao u Carigrad, uhvate Sarafllje i bace ih u tamnicu. Mcsto vezlrevlh Izaslanika pošalju Sarajlije izmegju sebe jednu deputaciju, da u Cari­ gradu podsete Portu na stara prava Bosne 1 ukažu na to, da reforme vregjaju njihove privilegije, darovane od preglašnjth sultana. Tih dana nalazilo se mnogo bosanskih muslimana, naročito Sarajlija, u Slavoniji na isečkotn »veto-tllnskom vašaru 1 kad u po­ vratku prlspeše u Brod.’doznaše za bunu, tc se ne htedoše vraćati u Botnu, nego se za­ ustave u Brodu, da tamo sačekaju razvit«1' daljih dogagjaja. Neki bosanski Turci pobuj u Užice, ali ih tamo nisu najbolje predtiiij te se po Bosni raširi uverenje, da je u siti nevolje bolje pobećl u Slavoniju, пец Srbiju. Janičart su imali u bosanskim kapetadj prirodne saveznike, jer su i oni bili pot°fl reformama kao i janlčarl. Kapetansko doti Janstvo bilo je tako red nasljedno u Boti a osim toga bilo Je 1 drugih prlvilcritil zvanja, kola su prelazila sa oca na shij svi nosioci takvih digniteta osctlše se M ženi u svom posedu. Kapetanata je u Bti bilo četrdeset 1 osam, a najmoćniji 1 po f* najstariji bio Je blhaćskl kapetan. Muha«ti beg, kapetan bihnćskl u ovo vreme, pof krajem jula u Sarajevo, te u Ime ostalih К. Icga svojih sačini sporazum sa janlčarW da se zajednički odupru reformama. U •• 'tlgla u Sarajevo vest iz Skadra, da ie 1,:* Izbila rcvolucfja protiv reforama I d* Sl^ Ше mogu računat; Arnauta.*) *) Izvcštaji direktora ' - * maca dra Plcjela od 25. jula I 3. 1826.. upućeni petrovaradlnskoj genef^ •raniji (Akta petrnvaradlnske generalko"1' " kr, zcm. arhivu u Zagrebu' (Nastavlće ie). �____ _______________ .* ^ ■f3*eki granani u svom vlastitom inicre3u a t smHu tnžiti -k„im Rijeke, koju u M labm Ilal'js • ■može ni primiti, ako hoće tla ostane vjerna svojim obvezama. Hvaleći BEpjvc u Rapalj veli, da se mislilo, da će te Italija morati zadovoljiti sa mnogo шаr>;.m uspjesima i naglašuje da je mnogo bolje, da je sklopljen mir sa mladim i krjep■ п narodom, koji ne bi nikada pristao na K iiian mir i nametnute granice. Srbi, čija jC Istorija ispunjena samo borbom protiv ipasnosti, veli, razumjeli su nai pobjednički, ■li ne i zavojevački položaj, kao i Hrvati koji iu Talijanima najbliži po kulturi. Veli dalje, da je sa Rapalskim ugovorom uniМепа i austrijska ideja, koja je prijetila da “ ližti tekovine talijanskih pobjeda. Italija kaže se, upozorila naše delegate na veopasnost, koja bi mogla — tiče se ije Habsburgovaca — poslati smrtonosna našu državu, kao i u manjoj mjeri Sedućnost Italije. U svom govoru najavljuje, Ja će uskoro započeti pregovori u Beogradu R.mu za razvijanje ekonomskih, trgovačkih kulturnih odnosa megju obim susjednim irodima čiji se produkti vilo dobro me»sobno upotpunjuju. Iz govora g. Sforze vidimo još jednu ijenicu, koju smo samo mogli naslućivati, dimo da g. Siorza hvali „toplu pomoć" Incuske i engleske vlade prilikom pregona u Rapalu, što znači, da je činjen piiik na naše delegate baš od onib, koji prema svom položaju i obećanjima trelli da zaštite pravo s.abijega — da budu k l strani onoga, čije je pravo tako očito i »liko ugroženo. I Kako govore najnovije vijesti, talijanska S vlada riješena da striktno ispuni sve ono, na što se obvezala Rapalskim ugovorom. Jalijanska vojska i mornarica blokirale su Bjcku. Talijanska vlada hoće da u prvom MCu okupi' .crilorij, koga imu predati ■■šoj Kraljtv.ni. — Daiiuncijo se nije htio Mokoriti pozivu generala Caviglia i prve su borDe već započele na svim linijama oko Rijeke. General Caviglio uputio je, prije ■»početka borbe, D’ Anuncijevim aiditima f e g la s , kojim ih poziva da odmab polože ■užje, u protivnom da će biti smatrani iezerterima i veleizdajnicima i da će kao takvi podnositi sve posljedice vojnog zakona. Kako se vid , talijanska je vlada u svojoj ■■kani da ispuni rapalski ugovor sasvim Odlučna. Ona će tu svoju nakanu, bez svake fim n je i provesti, pa će tako i Danuncijefiro avanturama biti kraj. Koliko je ova stvar uzeta ozbiljno od itrane talijanske vlade vidi se i po tome lio je talijanski ministar vojni Bononi odu(Uo od svoga puta u Ženevu, gdje je trebao prisustvovati kongresu saveza naroda. U jkvjcštaju veli se da je odustao od puta B o g kritičnog položaja n riječkom pitanju. ,,Pravdaši“ na vladi. Kako Je »Pravdaška« organizacija dobila sve muslimanske mandate u Bosni i Herce­ govini — to ona kao predstavnik musliman­ skog dijela naroda ima zauzeti i važna mjesta nu upravi zemlje. O tome je njihov centralni udbor donio zaključak, da njihovi zastupnici u svoju stranku traže: dva portfella u mini­ starstvu 1 tri povjerenlčka mjesta u bosanЕОЈ vladi, te su za ta mjesta već nominirali: I. Sejldallbega Fllipovlća ministrom za rarne reforme, Jer je kao dugogodišnji imparski slagar, slažući razne naredbe i »lige dobro »proštudirao« agrarno pitanje, п juregjivanjem »Bošnjaka« upućen je u ргоsocljalnlh potreba; Šerasudla ef. Saraillća, ministrom larlce, Jer Je kao dugogodišnji švapskt lllltiir-Imam za vrijeme rata osobno ргеJcđavao mornaricu 1 dobro |e upoznao, te čak napisao dvanaest članaka u »Pravdi« toi važnoj temi pod naslovom: »Dva Ja«. Ш. Miiltlin Maclaillća, predsjednikom vlade, jer Je služeći 15 godina auIrljskoj upravi dobio potrebnu diplomatsku prčiti.- za predstavnika vlade, kako smo to i a proMcm brcu 'ista konstatovall sa sud­ benom afi-om r - i l n l ć - f v * - u kojoj je D?:nlć javno ustvrdio, da l«gla)llć Ima na­ viku da laže. IV. Os-ian el. Valjevca, povjerenikom prosvjete pri bosanskoj vladi, Jer kao seoski mualim Ima po svom položaju I znanju stru­ kovnu spremu za povjerenika prosvjete. V. Muhamedagu H. Jusufagića, povjere­ nikom zaštite morala pri bosanskoj vladi, jer kao vrlo agilni član muslimanskog pdbora zaštitu morala ima temeljita iskustva za taj važan resor, u kome je požrtvovanju ne­ davno i ruku prelomio. Kako se vidi »Pravdaška* organizacija Izabrala je za pojedina mjesta ljude sa stru­ kovnom spremom, a ne kao što su ostale stranke do sada radile, namještajući popa mi­ nistrom prometa, a liječnika ministrom pošta. Ako 1 druge parlamentarne stranke budu sli­ jedile ovaj uzorni primjer naših »Pravdaša* onda će biti svak na svom mjestu po svojoj struci 1 zvanju — a to je spas naše države. Domaće D ijesfi. Odgovori uredništva. — H. H. u T. Mi uz najbolju vol,u ne možemo ono donijeti u listu, jer principijelno ne donositi dopise, koji tangiraju neku ličnost, ako pisac ne preuzme odgovornost pied sudom za sve činjenice, koje iu u dopisu iznešene. Ovo neka bude odgovor i svim ostalim prijateljima. Ako se u dopisu neko napada, treba da je taj napadaj apsolutna i čista istina, a za to treba preuzeti i odgovornoit, jer mi nećemo da ikog napadnemo, ako nijesmo potpuno sigurni, da je na*' istinit. D ltn glave. Rezr-tat izbora n Bosni i Hercegovini dao je izvjesnim ilpovima pod slrek da su počeli glasno ' zao glave. Već se dij'-le mjesta u Zemaiisloj Vladi. Neko će bhi predsjednik, neko п .čelnik r eltnja ild. Razumije se sve se to Sjeli «jjnčn dobivenih mandata. Jasno je dr. > i povi htjeli da na ovaj naći; . jčn .voditi u praksi pokrajinske avtonon <je ua osnovi ključa mandata. Mi ih uvjcrava.no da od loga svega nema ništa. Zs popunjen^ vesta Zemaljske VLde biće kao i do sada mje­ rodavan ključ većine, a ne mandata, dotle dok pokrajinske vlade ne likviduju. Izbori su mjerodavni za Konstiiuantu, a ne za pokrajinske vlade. Tamo u Konstiiuanti mogu izabrani glasah za plemenske autonomije, pa ako uspiju, onda neka dižu glave. Danas je to i suvtse rano. »Narodni Klub« izdaje »Pravdaše«. _ »Narodni Klub« poslije svog izbornog poraza, izjavljuje, preko svog organa, da ćc pomagati seljačku »Radlćevu stranku«. Ovakovn vijest čitamo u novinama, koje su danas prispjele lz Zagreba I iz Beograda. Kako je poznato, naši su »Pravdaši« bili bliskoj vezi sa »Narodnim Klubom«, šta više dosadašnji »Pravđaški« poslanici Dr. Hrasnica i Dr. Spaho bili su članovi toga Klnba 1 oni su u naše muslimanske agrarne mase trubili, da će pomoću »Narodnog Kluba spa­ siti agrar. A eto кџ)а ih I »Narodni Klub« iznevjeri i preselembeta u seljačke i Radlćeve vode, koje sn za agrarno pitanje mnogo gore — nego 1 jedna druga stranka. To sn prve posljedice lude I vratolomne »Pravdaške« politike, a takvih razočaranja biće još dosta. interesovanje Evrope o ishodu naših Izbora. — Na sami dan izbora, a i posije izbora traženi sa iz svih centara Evrope izvješta i o rezultatu izbora. U ovome su naročito interesovanje pokazali London, Pariz, Rim i Beč. Ne samo da su evropski centri tražili izvještaje o opštem ishodu iznego su stizale depeše s pitanjima o izboru pojedinih naših političkih ličnosti. Tako na pr. beogradski .Balkan* donoii ove retke: .Onoga trenutka kada je priregjena veličanstvena manifestacija g. Pašićn, stigla je depeša u Beograd iz Londona od strane redakcije „Tempsa* i iz Pariza od ■ daki.ije .Tana* tražeći izvještaj da li je gosp. : -• ić izabran u Beogradu. Odmah ie poslat od­ govor da je metropola izabrala g. Nikolu Paštca jakom većinom i.da mu je narod priredio veliku manifestaciju. Ovo interesovanje dva velika svjetska lista, čije depeše jednovremeno stižu, iza­ zvalo je komentarisanje u svima krugovima. Time se tumači da naši saveznici prate živo naš unutrašnji politički život i da posije dogagjaja s Venizelosom pridaju veliki značaj šta će prijestonica odlučiti, gdjt se kandidovao g. Pašić. Trijumf g. Pašića, kao što se vidi, to je šireg političkog značaja i Beograd se pokazao ovom prilikom razuman i rodoljubiv, što će nesumnjivo imah i drugih posljedica*. Rad Konstltuanto. — Vogje stranaka Ra­ dikalne, Demokratske, Komunista i Račićevaca pozvani su u Beograd, da se dogovore o radu Konstituante i o sastavu- novog mini­ starstva. A šta je sa »Pravdašima«? Zar su oni pastorčad, pa ih i ne zovu na dogovor?! Komuniste neće n Konstltnantu. — Čitamo u .Tribuni* ovu vijest: Iz kompe­ tentnih komunističkih krugova saznali smo, da oni, t. j. njihovi izabrani poslanici neće ulaziti u Konstituantu. — Nama je, — rekao je jedan njihov vogja, — bio cilj da pokažemo naša snagu. Mi smo je pokazali i zadovoljni smo rezul­ tatom. Ma da još nemamo zvanične potvrde o ovoj vijesti, ipak imamo dosta razloga, da vjerujemo u njenu tačnosb Iz agrarne reforme. — Sprovagjanje agrarue reforme koje je bilo prekinuto zbog izbora, ponovo je nastavljeno. Premjeravanje zemljišta je otpočelo. *ас’ г з Zagreba. Javljaju iz Zagreba — su »е: nepoznata lica raširila letake na kojima ft bio potpii: »Ustaški odbor u tugjini«. Letači ispunjeni žestokim napa­ dima na Srbe e se u njima veli, da će oni s tugjini dosko.p doći da oslobode Hrvatsku, ie ta d "oljetu vjt ojatao od Hoitijevib sgeeali Neizabrani га: litri. — Svi dosadanji ministri .zabrani su u Konstituantu, osim Dra. Ivice Kc tvića i Male Drinkovića pristaša »N' nog kluba;« od bivš h mi­ nistara izabran Dr. AJeksa _ aniiić iz Plevaljt. Koliko smo izgubili — Konačnim razgra­ ničenjem, odnosno definitivnim uregjenjem granica naše Kraljevine, ostalo je pod Austri­ jom, Italijom i Madžarskom 809.000 gragjana naše krvf. Raspast pokrajinskih skupština. — »Na­ rodne Novine« donijele su ovo saopštenje: Gospodin ministar Unutrašnjih Djela saopštlo je slijedeće: »Na predlog moj, a po saslu­ šanju ministarskog savjeta, ukazom od 28. novembra o, g., riješeno je: »da se raspuštaju, narodna skupština ranije kraljevine Srbije 1 sabor ranije kraljevine Hrvatske, Slavonije 1 Dalmacije u Zagrebu. Ovim ukazom se sma­ traju za raspuštene 1 svi ostali pokrajinski sabori«. 0 prednjem se izvještavate radi upravljanja. U. br. 24.383«. Talijanska uvjeravanja. — G. Galanti, otpravnik talijanskog poslanstva u Beogradu, podnio je svoja uvjeravanja našoj vladi, da je talijanska vlada riješena da striktno izvrši sve tačke rapalskog ugovora do najmanjih sitnica. Prema ovome talijanska će vlada sprije­ čiti daljnje avanture D’Anunclja. Izgon Iz Austrije. — čitamo u Beograd­ skoj »Pravdi« ovaj brzojav iz Beča: »Austrij­ ska vlada je riješila, da protjera sve strance, megju ovima se nalazi 60.000 poljskih poda­ nika, a od ovih su preko 90% Jevreja. Mali dio vraća se u Poljsku, a većina ide za Jugo­ slaviju«. Blažena naša zemljo! Ti si jedina, u ko­ joj nalaze sklonište i utočište sve propalice, prognanici, lopovi, prevaranti, špekulanti i kakvih individua sve nema u svijetu; pravi refugium pecatorum. Putnicima za Ameriku. — Ministarstvo Inostranih Djela izviješteno je od Kraljevskog Generalnog Konsulata u Solunu, 'da pojedini naši gragjnnl polaze na put za Ameriku be> prethodne vize američkih konzularnih vlast и našoj Kraljevini. Prema novim propisima vlade Američkih Saveznih Državi, putnici za Ameriku moraju se prethodno post -atf za vizu pasoša kod onih američku, konzularnih vlasti u Kraljevini, koje su najbliže rodnom mjestu putnika (Beograd ili Zagreb). Putnici, obraćajući se za američku vizu van Kralje­ vine. nailaze na velike teškoće, jei Im ame­ rički konzula« na strani ne '-.rgn ;i3« Vlzu, i uslijed toga za istu moraju vraćati ■ Kraljevinu. Navedeno se ovim stavlja svim* zainteresovanlm znanja i ravnanja radi. Muslimanska centralna banka za B. i Н. Sarajevo, ovlaštena je riješenjem Ministar­ stva Ffnanslja br. 6543 od 19. novembra 19920. na trgovanje d e v iz a m a , Izdavanje čekova inostranstvo i izdavanje »Uverenja za obezbedu valute« za carinarnice uvoznicima 1 izvoznicima. » No možete I! spavati? N1« raditi? Bole Vas živci? Krasno ugodno čuvstvo donUeće Vam Fellerov pravi »Elsafluld«! 6 dvostrukih ili 2 Specijalne velike boce 42 K. Državna trošarina poscl-no. Imate II pokvaren apetit? Cesto povraćanje? Tromost crijeva? Ovo zlo odstranjuje se Fellerovlm pravim »Elsa-pllulama«! 6 ku­ tija 18 K. Švedska želudčana flnktura I ve­ lika boca 20 K. Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ nije. EUGEN V. FELLER, Stubica donja. Elsa trg hr. 309. (Hrvatska). C. PravdašKi moral. U današnjem broju .Pravde« Dževadbeg Sulejmanpašlć izjavljuje, da nije istinita naša vijest, koju smo donijeli u pretprošlom broju »Domovine« pod naslovom »Pravđaški« mo­ ral, i u kojoj se tvrdilo, da je Mnhamedaga H. Jusufagić nudio njemu »jednu vrlo lljerm djevojku od 15—16 godina za uzdarje. da od­ ustane od rada za otkrivanje muslimanskog ženskinja«. Mi tvrdimo, da je ova Dževadova Izjava lažna, i da Dževad u ovoj Izjavi svljesne la ž e . Ovaj Izraz la ž upotrebljavamo sa naročitom tendencijom, da prisilimo Dževada ili da nas sudu tuži, pa da na sudu dokažemo našu tvrdnju Ш ako nas ne tuži, da ga kao akademičara za cijelog njegova života žigošemo InScem. A da naši čitaoci ne čekaja na proces, iz kojeg će vidje« našu istinu, i Dževadovu iaž -4 evo Iznosimo za sada ovaj fakat: Dževad Je tu stvr iz svojih vlas«fih usta od slova do slova onako, kako smo je mi u pretprošlom broju našeg lista iznijeli, pripovijedao dva-tri puta pred ovom gospo­ dom: šemsibegom Salihbegovlćem, Ešref ef. Mulabđićem, Đervlšbegom Čenglćem, Salih ef. Uzeirbegičem. Džemilbegom Kapcfanovfćem, Ali ef. Lutvom i Asim ef. Komadinom. Eto ove gospode, svjedoka, pa duša im i po­ štenja im, neka u Javnosti izjave, ako smo I slova više ili drugačije donijeli, nego Je Dževad iz svojih vlastitih usta pred njima kazivao. Mi iznosimo za sada samo ovu go­ spodu svjedoke,, a pred sudom biće ih Još; biće fc da je 1 Dževadov otac Sulejmanbeg ovu istu Dževadovu stvar pripovijedao onako, kako smo je ml iznljelL U ostalom o ovoj stvari progovorićemo opširnije u narednom broju. Različite oijesfi. Ubojica E u d p iit . - U ponedeljg je otpočela pred seinskim »udištem glavna razprava protiv Ruttiinu Avenio, koji je ubio generala Esad pašu. Preiluiano je više svjedoka, megju kojima i general Serail i Muhterbey. Nekom rat nekom brat. — Či­ tamo u .Balkanu* ovo: .Za vreme evrop­ skog rata Sjedinjene Američke Države do­ bile su 18.000 novih milionera. To znači da na svakog trećeg umrlog ili poginulog Amerikanca u гаш dolazi po jedan milionar. Amerika, znači n.je tako skupo ni pla­ tila rat, jer tri lešine niša lako .visoke, stepenice za jednu ovakvu poziciju.* �svoje kalkulacije uzimaju u obzir momentane Princ Wied opet na vidiku. — Iz- roba. kol a si kupio, ! a hita skup gleda da Albanija opei sprema Evropi Nije dakle trebalo imati trgovačke spreme mjesne visoke cijene. jedno iznenagjenje. Ovaj put se ne bi ra­ niti trgovačke sreće, posao je napredovao Zato treba naš manji trgovac da sada dilo o drugom, nego da albanska konstitu- sam od sebe, uspjeh je bio tu, a dobitak je bio pazi dok traju ovakve promjenjive prilike, anta glasuje, da se pozove na albansko siguran. da ne kupuje robu, za koju nema dobre progje prijestolje knez Wied, koji je već prije, ali Slučaj, da su cijene neprestano rasle, i da se ugleda u trgovce Jevrele. Treba uvijek za vrlo kratko vrijeme vladao Albanijom. ponuka većinu trgovaca, kao i producenata, paziti, koje se robe najviše troši. Ljudi, koji su za Wiedove vlade imali časti, da su počeli slagati robu u svoja skladišta I Ovo par redaka napisasmo s namjerom, a što je i bolje, dosta koristi, poveli sustezati se od prodaje, kod čega su ih pot- da naše trgovce muslimane uputimo, da dobro , inegju Arbanasima veliku agitaciju u prilog pomagale I razne okolnosti (valutne situadje), prate trgovačke prilike, da se svom svoiom ! uspostave na prijestolje kneza Wieda. Njih dakle nastupilo je špekuliranje. Ovo je Imalo Telefon: 268 i 62* pažnjom posvete svojoj trgovini, u kojoj ' zadnji rat nije naučio ništa, niti ih je sklo­ uspjeha, Jer su trgovci skoro svi zajednički nio, da išta zaborave od tolikih zala, koja radili, pa su cijene robi znatno poskočile, a mnogi, naročito nakon riješenia agrarnog pi­ su Albaniji prouzročili prijatelji njemačkog strah potrošača, da će roba još poskupiti, Ш tanja nalaze jedini posao i izdržavanje. Ovo Isto smo naveli, da se dogagja kod upliva. Ne ćemo se dakle čuditi, ako jed­ da će je nestati, Izazivao je veću potražnju, noga dana miljenik bivšega cara Wilhelma t tako se došlo do onoga, čim veća tražnia, nas, dogagja se 1 u drugim državama, kod manufakturne 1 (luksuzne) I princ Wied dogje u Albaniju i zasjedne na tim roba skupila, o čemu se svaki trgovac kojih je trgovina I Industrija mnogo razvije­ robe suake prsti nija, pa je kod njih svaki zastoj mnogo i njezino prijestolje, pozvan od samoga al- mogao u praksi uvjeriti. osjetljiviji. U Americi, Njemačkoj i Engleskoj 1 banskog naroda. Ne bi li se tko našao, Dok s jedne strane trgovci 1 fabrikanti, postoje šta više u najnovije doba čitave or­ koji bi uvjerio albansko gospodu, da i si­ računajuć sa sigurnom prodajom robe uz vi­ novi Wilhelmovi raspolažu sa dostatnim soke cijene i imajući u vidu ratom povećane ganizacije potrošača, megju kojima ima i bo­ , zemaljskim dobrima? Tada bi možda i kod potrebe stanovništva nagomilavahu robu u I gataša, koji su počeli nositi na pr. najjedno­ Albanaca nastala sumnja u pogledu izbora svojim magazama, dotle se dogagja nešta ne­ stavnija odijela i cipele, pa se ne smatra ni­ i] samo na peliko muslimanska osobe za svoje prijestolje. .Jadran “ očekivano kod njihovih potrošača. Kod po­ kakvom sramotom nositi I zakrpane haljine ■П Centralna Banka za Bosnu Venizelos u Nlzzl. — Zagrebački trošača nastupa naime sustezanje od kupnje, i cipele, samo da se nc mora kupovati novo. ■I I Hercegoplnu Sarajepo. ,JuL List* donosi ovu vijest: »Nakon jer ne­isti počinju smanjivati svoje potrebe, ogra­ Ovaj postupak izazvao je pad djena, ali po­ trošači dalje štrajkuju i neće da kupuju. očekivanog poiaza na izborima ostavioničuju je se na nabavu najpotrebnijih stvari, IVenizelos Grčku i otputovao u Nizzu. Iz- posljedica toga jest stagnacija u trgovini Mi smo država, koia Je upućena na Ivjestitelji francuskih listova potražili su za (kako je u najnovije doba nazvaše poslovnom fabrikata iz industrijalnih zemalja, prema , 3 ! = 3 L = J [ = i i l = ^ l = = J S [ ^ tome, naša trgovina nije više lokalne naravi, ! putovanja velikog grčkog državnika, kojemu gripom), dosljedno tome i u industriji. I se na licu crta bol s teškog razočaranja, Istina je, Ima bogataša, kod kojih visoka kako je to nekada bila, nego je dosta ovisna ' šio ga je u domovini doživio. Novinarima cijena ne igra nikakve uloge, ali se ne smije 0 svjetskom tržištu, pa bi naša trgovina bez je izjavio, da je odlučio, da ne će davati zaboraviti, da najveći dio potrošača, čiji se sumnje mnogi pad cijena u svjetskim trgov. političkih izjava, već da može u općenitosti prihod nije povećavao prema povećavanju 1 industr. državama osjetila, da naša valuta ieći samo toliko, da Grčku i grčki narod cijena, računaju sa najmanjom povišicom cj- prema valuti država, gdje cijene padaju, Ine valja prestrogo suditi. Ono, što se do­ jena, a baš ovi potrošači, 1ег je niihov hroj momentano slabo ne stoji. > '• godilo, nije baš neshvatljivo. Nema naroda kamo veći, nego onih bogataša, sači­ Kako smo napomenuli u početku, dok je na svijetu, koji bi bio nakon šes:godišnjeg njavaju većinu mušterija svakoga trgovca. nufisinja bila veća i trgovine su napredorata još dvije godine mobiliziran. Da je Posljedica ovoga jest, da će mnoge tvo: *-le, п Ш su bile manje, radnici su u tvorClemenceau htio držati tako dugo Fra .cuze niče morati (radi nemogućnosti ■ -,ii ir дВ dovoljno zaposlenje I primali su pod oružjem, bila bi ga svemoćna bujica adnika), otpuštati radnike —, -e . ■■like plaće. Sada je nastupila stagna­ naroi л još prije srušila. Grčka treba u pr- Engleskoj, Amer'ci i Jtalv dogagja), a to će cija pšnjl, a to djeluje I na produkciju, ■vom redu mira i ta je težnja obvladala na­ povećati brci uezaposl n h sila, koje će, da jer St. *om:tp i nema svoje odgovaraTelefon 274. rodom. O svojim putnim osnovama izjavio uzmognu uzdržava — tražiti zarade, za­ juće tu. а progju. je Venizeios, da najprije kani otpočinuti u poslenja i neće trazif vile velike piste; hiće Nizzi, a onda će dalje u Pariz, a moguće 'akle jeftinije radne »age, p' M to moglo i u London. V eniz'’ je u Nizzi dočekan :>tjecati povoljno I в ei|ue» -%4U. vilo srdačuo, te je dobio mnogo cvijeća i iz svega što i i t e n .дае, izsđeda ovadja. (ako se megjutim re )ge ■kvl evropsk, s. zapletaji) da prolrvndri i i ilen obrt uz*" maju tok normaliziranja i у kazuju znake, da više nije doba za špekulirao!' * i nije vri­ jeme od nagomilavanja оое, negv .... ;а н 1mora da traži svoj prosperitet u što većeir prometu i mora se zadovoljavati sa m a rj* liostotnim dobitkom. T Prometni kapital poput kakvoga živoga Telefon 769. — Interurban. Rat je učinio velike socijalne 1 privredne biča, ne može mirovati, on traži kretnju, a tu promjene. Te promjene nijesn ostale bez nalazi u prometu. Tako i ona roba u maga­ P reporučuje se za izrad u to aleta I 1 utjecaja na trgovina, kao posrednika izmcgi ’ zinima nestrpljivo čeka na kupce, a trgovac, kostim a za dam e. — Na sk lad ištu luta producenta (onoga, koji proizvngja) t konzu­ makar imao ne znam kako lake živce, pe staluo engleskih stolova i francuske menta (onoga koji troši). Producent, kako smo može mirne duše gledati onu svoju svile. — Narudžbo iz p ro v in cije izraprije rekli, nakon rata manje radi 1 manle Irako пгеко njegove volje leži i željno čeka gjnjem uz poslann m je ru tačno i , . prolzvagja, a većina potrošača naučiše za ra 'rupca. ■ м н в klllautuo. - » ■ ■ ■ ■ — vrijeme rata bolje živjeti, pa više troše. Dakle 1 Kako izgleda, naše mitamie drilike i potraživanje za robom bilo Je veće, nego 11 ion zasijedanja Konslttuante prelaze u njezina produkcija. Kada se ovo pojavi u tr­ dij sregjivanja, a to će bez sumnje utjecati govini, onda su cijene robi povoljnije i trgo­ vrlo povoljno na poboljšanje naše valute, vina je unosnija. Ova pojava traje već neko­ ц savezu s time nastupa i p-d cijena. Megju našim trgovačkim svijetom ћпа liko godina, pa slučajevi, da se mnogi trgovci zadnjih godina ohogatiše, izazvaše težnju kod danas dosta bogatih velikih trgovaca (veći­ (drugih uetrgovačkih staleža, da se late trgo- nom Jevreja). a najmanje muslimana, dočim ; vine, pa se počeše hrpimice posvećivati trgo­ su megju manjim trgovcima zastupani naj­ više muslimani. Jači trgovci, a naročito Jevačkom zvanju. f Dok se n normalno doba od svakoga vreji, koji neprestano putuju, dobro su upu­ CAPAJEВО, ЋУНОВИЋЛ РЛ. ТЕАЕФОН 27 itrgovca tražila neka trgovačka sprema, ako ćeni u trgovačke prilike vani, I prate trgo­ ništa, a ono bar trgovačka praksa, dotle Je vačke novine; oni Imaju veze sa strapim ПРЕПОРУЧУЈЕ СЕ ЗА ИЗРЛДУ trgovačkim tržištima, pa čim se pojave kakvi vrijeme rata sasvim otpalo, pa se, kako СВИХ ШТАМПАРСНИХ ПОСЛОВА rekoh, sada bave trgovinom liudl, koji tako znaci o padaniu cijena, odmah nastoje ras-j hamoAtpHum штампарша иа Сламноном Jfty ;ekuć nemalu ni najpotrebnijeg poima o trgo­ prodati robu, makar i uz gubitak manjim tr-j vini. Lahko je bilo trgovcu za vrijeme rata, govcima, koji ništa ne slute o razlozima ove ш ш гз?. kada su cijene neprestano skakale, kada je špckulatlvne »dobrodušnostl«, a pri tome kod I p r o d a je i ш Trgovina Kožom i obućarskim pribo-J rom na veliko i na J li malo. 0 Sarajevo, Sarači iil. SI. шаеш&тшаашп Prvorazredni ženski krojački salon Milana Verenčevića Trgovcima na mišljanje. Sarajevo, Kralja Petra 56, prizem. ШТАМПАРИЈА:: БОСЛНСНЕ ПОШТЕ : :;:;:;cccccccctc:s Босанска Банка. дион. друштво у Сарајеву Улааћена диоиинаа гаавиица * 0 ,0 0 0 .0 •СВВСВ9* аруиа Херцеговачка Баниа у Иостаоу и Воаорва ono 6 ,0 0 0 .0 0 0 К •• Афи 1 sa Трговииу и Обрт у Вањој Луци. бер-ааека траасакцајв мјкгладташе- — Куптј* ■ продаје страшв аалтт* Прама тлого ла отг*дп.у ■ ткамакујв н најпоаољиијв. - Обаала сие vi а »■■)< icaoM. — Фаиааслра тргоааа ■ тргомчк* подуаека.------- ------------ Иаронито обраћа лажњу иа caojo po но одоаоњо. О О О b o o pjgovuua urednik Ail eL RaUević, BS’SOT-A.BSS: Е � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4c4b1bec9e8f9fd2cb90d6557c051811.pdf 55c8c8b8c09b6db6d1691bc4cfb61693 PDF Text Text Poštarina platana leđanbFDi ZlininB T e d p la ta M d in a ra g o d ii|e . — Z a in o z e m a tv o M U n ara. T r o m je s e č je i p o ­ lu g o d iš n je u s r a z m je r u ■ Izlazi utorkom, četvrt­ kom i subutom. Uredništvo i administracija: Klemansovljev tro kod oficirskog doma. — Telefon broj 581. O glasi se plaćaju: 1 cm' po i K 50 h. U lavm u re d n ik : V la s n ik : Š e r if A rn a u to v ić i' Broj 16. 'Povreda našeg dr­ žavnog suverena. ' Sarajevo, utorak 7. decembra 1920. ‘V , но Haeanbegović odina 1. Upućeni su vala većinom i u po­ skog poglavice, koju dade francuskom novi­ naru, a koja nije za sobom povlačila nikakvi, dručja raznih praktičnih znanosti. Razumiju na рг. vrlo dobro u gibetu, laži, ra povredu naše države. Sjećamo se da je on­ da ta izjava tako odjeknula u našim beograd­ fikluku, muzevirluku, livataluku itd. Istina skim krugovima, da je tadanji ministar unu- bog imaju mnogi tu olakotnu okolnost, što trašiih djela najenergičnije tražio, da gosp. su dispenzovani od svih opštih moralnih i Cauševića treba za ovo strogo kazniti, a п etičkih načela i pravila, koja su inače ob­ prvom redu da ga treba odmah dignuti sa vezatna za cijelo ljudsko društvo. Ovaj onog položaja i otpustili ga iz službe. Da- ,dispenz* je nagrada za dobro čuvanje beš i, kad je ovim korakom naše saveznice uči­ vakat namaza. Vele hasuli kjela-n sastalo se društvo njen jedan atak na suverenstvo naše države i poredalo sve po redu. Najprije ti sjedi — taj isti ministar sjedi na vladi i on zajedno proslavljeni naš književnik i pedagog Ibrasa čitavom vladom prelazi preko ovoga; Jav­ him-Hakki ef., pisac znamenitog djela nosti bar nije ništa poznato, da je naša vla­ .Džihadi-mukaddes* iz 1914. godine. Za da preduzela ikakve korake, da bi barem zn njim dolazi kajmekam dr. Ahmedbej ef. državu dobila satisfakciju zbog ovog koraka, 0 . iterdar Zađe, koji kroz više od kad ga nije blagovremeno spriječila. Ako te deset godina za ivapske uprave uza sve lo naša vlada nije učinila, onda je ovim san« što je išao na ruku austrijskim gjeneralim sebe, a i državu kaznila, jer je dozvolila da i iznalazio him dobra strateška mjesta zi se naša država degradira na stepen vazalske smještenje topova protiv Srbije, koja je države. Mi znamo, da naši moćni saveznipošla de Bosnu oslobodi, ne može da bude ■boluiu« od toga, da se naturaju za tutore . , . , , . , . _ ,, „ iHurai-a na ш aa zasjedne na po .svojoj 1^ ‘ ^ treb: da, znadu' da Srpskl NanralKiOiti zasluženo* mjesto muterod nije ikada podnosio nad sobom malo uzvišenom mjestu sa ze ka, a najmanje će ga htjeti hpjr*; r<oa, kada I,enim ^ , akom sjedi biljan, je svojom dubokom k .ri » ic h dlu I ujedinio | ; mrve „ ien znameniu ja iz sve što je njegovo 1 kada Irr, potpuno r r - 11914 Kovačli-Zade Lukavac vo, da bude svoj u svome ‘unden, t , , f<linačaše svojim 1јц. majstorluk pobijediti, još veći je održati se. Vi znadete, da nama, koji srao izabrani, valja ići u Beosrad, a vjerujte malo smo se zamjerili nekojim državnicima i politi­ ' Poput svelaca-mučenika, koji patiše, čarima u ovoj našoj .borbi* za mandi pailaSe i nmiraše u borbi za svoje ideje i tima. pa bi nas mogli vrlo lahko i izigrati. (paStahu i nmirahu u borbi za svoje ideje i Znate mi .smo se plaho zamjerovali svojim iji baš zbog toga i postadoše u bibliji »svep o stu p am i p :sanjem našeg organa SrboДта» srpski je narod od kako se za nj zna , svagjali smo se s njima, nazivali hin barjak borbe i u tim borbama za .rišćanima i vlasima* i eto tako, pa nije voje ideje, svoje ideale: slobodu, samostaikabil da će nas moći gledati dobrim očima, nst ! neprikosnovenost svoje narodne držaa ima hin — pas im se mesa nabio — naj­ I svoga naroda junački umirao. Bitkom više u konstituanti. Imamo mi istina bog Kosovu ne malaksava srpski narod u bormegju braćom Hrvatima dobrih prijatelja, za svoja prava. Fizički n borbama izdržko što su Radićevd, komunisti, frankovci \ tijelom i dušom zdrav, srcem nepokoitd. ali jopet je malo i daj stisni petlju, pa :bljiv, a n težnji za svojim ideiailma nesapogji s nj'ma javno. Ja sam efenum plaho Jinljiv — bori se Srbin pet vijekova i ako zabrinut za oto. Neko vrijeme bili smo a je sudbina bila postavila na takav geoblizu radikalima, ali sada ne smiju ni oni ralski položaj, gdje su se borile i najrazno­ haman radi samih sebe s nama, nazvašc vrsnije sfle I gdje su se ukrštavale i kosile nas oni .ugursuzi i muteži* da smo protiv njraznovrsnije ideje. Niko nije pretrpio države, pa ne smiju ljudi. Demokrati nas ravib narodnih nesreća i niko nije proiio neće po gotovu, a i oni drugi allah biluj slabo mare za nas, pa će haman da bude za svoju slobodu, svoju nezavibatal cijeli posao. Ništa ti draže nećemo most I svoj narodni ponos od Srbina. moći da učinimo i vallahi će bili od nas Srbin po’v'san svojom slobodom, svojom cijeli rusvaj.* »zavisnošću, odbija g. 1»914. grubi i niski ,Neka smo mi pobjedili* upada n Ansirije, da se miješa u nji riječ Ahmed aga Kovačli-Zade, .pa elbeta Bve domaće — unutarnje stvari. I prima ■dima, 'чко p muslimani moraju da- mi ćemo njekako isplivati. Treba džanum svoja legja opet borba, samo da bi ^ bI* *ч žive' .prejasni dom Habs biti s a lo i peblivan, p* se pritakliditi, pa zadržao Ла visTni svoj narodni, svoj đrŽav3’irga* i j i i r i .patriotskom zanosu1 jeda se nagje kogod, kome ćemo i mi tre­ *, svoj historijski ponos. Ulazi n rat i iz­ prat jaše зје г * d j brčanske i pivarske bati. Da je nama samo doći dotle, da nam vrgava se — valjda posljednjoi — kušnji ij шаие. pa se t om vraćaše kući, da utješi srb ne komandira i da nam je dobiti auh>j lesreči, koja je strašniia od svih i svačijih. bijedu i ne1 . onih familija, čiji hranitelji nomiju, pa samo da se riješimo Beograda, *a ipak je ova tragedija, ova Ootgota, kroz odoše u .nadi-mukaddes*, prodajući im lahko bismo se mi razgovarali. Mi bi smo Tuzlanski Šenh k. u progje naš narod posljednjih pet godilaut kukuruz po deset i više kruna 1 Hrvaiima pripušćali neka rede državu kako U Tuzli se održao veliki šenluK, — učinila svakog Srbina ponosnim, gor.patriotski rad* nagragjuje mu sada god hoće, a oni bi nama platili agrar i eto beglari, hodže i hadžije 11 velikim u njegovoj nesreći. Nema valj- . nadži mufti ef. poslaničkim mandatom. On jalan imami, dekretsuz mujezini podiglo se selameta.* primjera n Ustoriji, da je jedan narod fenum i pile i mrav i odvrvi sve hadži ti je fenum malo potežak na kalemu i nije I ftko se neko vrijeme vodio razgovor, jjvakim borbama izašao svijetao, kao što je mufti efendiji na tebrikj i mubarekj. Nije kako školovan, ali je inače obdaren .sja­ dok se konačno umorili govornici i iscrpio trpski naTod. Ni jednoga gesta, ni jednoga jem razuma*. Najragje se bavi politikom. šale brate taman ravnih dvadeset i pet se dnevni red bez ikakva zaključka. U roraka nema, koji bi i za dlaku mogao шпаU donjem budžaku brle si moj sčučilo ostalom za ovu sortu ljudi nijesu potrebni mandata, to se nije glasilo u Bosni kako rjlti njegov ponos, njegovo »ja«. Ide u tu­ se nekako stvorenje — tevbe estagfirullah kakvi zaključci ili principi, princip ti je je feluh bila. đinu da oslobagja svoju otadžbinu i da joj Istina, hadžiefendija je nešto malo na- haman ko oni švapški kikiriki ili kako no kako koji vjetar puše, a glavna stvar ostati, »vrati sva njena prava, koju joj jvuba sila vele kod nas pelijaćo. Nešto maleno, penhoš i .trudan* od pošljednjih .političkih novršini, pa pc čijim bilo iegjima. oduže. Srpski se vojnik pobjedonosno vraakcija*, ali uza sve to izgleda svjež i svaka dekasto, pomršavo, rekao bi da nije u injča na svoje ognjište, pošto je ispunio svoju mu se dlaka smije na bradi. Nije to sankji, sanskom suretu, ali opet vele da je plaho jpavjetnn misao — pošto ie oslobodio i ujeda je on veseo radi toga, što mu je hak- ilumli i kalemli. Specijalista je u čišćenju ) vaskoliko Srpstvo. teala pod stare dane barem nasib učinio, zapletenih računa, dobar je .ekonom*, a u Tim svojim činom dokazao je naš navidi parlamenat, on baš nikada nije svom životu vrlo skroman. On ti kao muod, da on hoće, želi i može da bude svoj u letio za kakvim mandatima niti je tražio tevellija tuzlanskih vakufa, kojih prihod iz­ Sa .Hrvatskom Slogom* nije moguct ivome 1 da ne trpi '.ikoga, da mu po njego­ kakvih počasti, njemu je dosta što je muf­ nosi godišnje preko 60.000 K i kao vakuiski polemisati. Ona iznese jednu stvar i ja u voj kući rovari. I u današnjim momentima, tija, pa makar 'i ne vršio muftijskib poslova, ćatib živi vrlo dobro sa svojom familijom odgovoru pozitivnim datima dokažem, da tada mu je Kralj iParlamenat dao priliku da nego eto draga mu je ova pobjeda zato, K a uza sve to svi mu se mute- je slagala, a ona preko toga šutke pregje »rogovori i da se preko svojih predstavnika što je s njom .spašen ehl-islam*. vellijski računi dobro slažu. Agilan je vrlo, u« drugu stvar, koju opet dreko slaže. Kad rčltuje, kako će 1 na koji način da uredi svoju Sve je u redu, sve ide veličanstveno i jer uza sav svoj „ogromni* zvanični posao, u odgovoru i tu drugu njenu laž svjedo­ državu, u tim momentima dolaze predstav­ dostojanstvenom stilu, samo malo kvari dobije vremena, da sa malo pozabavi i cima dokažem, ona objesi uši i šutke pre­ nici jedne strane vlade u jedan kraj naše raspoloženje .jugovina* i loše vrijeme. gje na treću laž itd. itd. Sve do sada izgazetadžijskim poslovima. Kraljevine da kontrolišu pravilnost izbora za Beledija reis Osman ef. haman e ; nešene njene laži eklatantno sam pobio Helem sastala se kao na šerbetu sva Ustavotvornu Skupštinu. Kada bi izborni tevabija. Ima hin — što no rekla .Pravda* nešto nahoš ili ne voli ovake pompe, p takovim argumentima, da se poštena čita­ lačka publika zgražala, kako .Hrvatska takon bio ma neznam kako konstrutsan, kad ma halekallah svake sorte i svake tele. ga nema na mušaveri. bi Izbore provodila najreakcionarnija vlada, ima hin crno žutih, ima hin crveno-žutib, E vallahi kad bi o svakom progovo io Sloga* tako brutalno može lagati i kako se usugjuje iznositi nove laži, dok se od preмг bi ovu povredu našeg suvereniteta, po­ hin autonomaša, koji traže prisajedi- samo po dvije, bi izašla čitava gjerida. vredu našeg ponosa 1 časti smjela pregledati njenje Bosne Hrvatskoj, ima hin republiRazgovor se vodi o svemu i svačemu, gjašnjih ne opere. laša vlada?! Zar smije naša vlada dozvoliti kaca, koji se .izjavljuju* Sada opet .Hrvatska Sloga* iznosi a naročito o izborima. E vallahi ljudi moji, ’ake geste prema našoj državi, koje čine Karagjorgjevića, ima hin komunista, koji se ja sam se u zadnje doba bio pobojao, - da jednu laž i to ovu: išl prijatelji prema vazalnim državama. Zar bore za sredovječni feudalizam, ima hin de­ će prodrijeti oni .murtati* Šerif i Sevkija, .Doznali smo iz sasvim pouzdanog :bori u našoj Kraljevini nijesu naša Čisto mokrata sa decemralističkim programom itd. kad eto šućur Bogu ništa ne bi .reći će izvora, da je g. Šerif ef. Arnautović neko­ ■trašnja stvar, u koju ne smije niko da se liko desetaka dana prije izbora ponudio Po nacionalnom ubjegjenju najviše ih jedan od liješa?! Ako je Crna Oora sastavni dio na- spada u .Jugoslavene*, a nekojim napred­ sam ja da je naš millet vjerski dobro od­ jednom ovdašnjem listu sumu od 1,200.000 Kraljevine, onda nas veoma čudi da naša nijim i darovitijim* preširoka je ova ple- gojen i da će voliti s nama nego s onim kruna da mu se p r e d a d e z a iz b o r n u ida nije učinila sa svoje strane, da se ova menska oznaka, te vele da su bosanske, školovancima. Ti znaš, da je naš čovjek a g ita c iju . Vlasnik lista odbio je sa gnu­ reda suvereniteta naše države ne do­ turske, a bogme i muslimanske narod- sve pripravan, samo mu reci, da je din u šanjem tu ponudu. godi. U slučaju, da bi ko htio demantovati opasnosti, a vjeruj, da nije toga bilo, moglo nosti. Nas čudi manje više i pasivnost naše U njihovom društvu su zastupane sve bi i drukčije isprai* odgovara drugi ovu vijest, mi ćemo donijeti ime lista i impe povodom ovog slučaja. To nas tim naučne discipline. Nekoji su od njih plaho Ridža edetum, braćo, manite se toga odnosnog vlasnika«. rećma čudi. što nam je u uspomeni ona silna rimi fiklu i ilmi hukuku, nekoji lafa, mi smo šućur pobjedili*, viče badžIzjavljujem, da je i ova vijest .Hrvat­ rašlna naše štampe tz god. 1918., koju uz- plaho antajišu mantik, bendesu, gjingrafiju, elendija, .imamo mi mnogo šta važnije da ske Sloge* ovakova, kakovu je u gornjoj Iže povodom one nevine iziave našeg vjer- pedagogiju, ulologi,u itd. j govorimo. (Nastaje tišina.) Kohko je god notici donosi, laž- i potvora. Neka po obe- Pisipo iz u чг njosts s- ■ Ma*o odgovora. �-2 В Ц Splitu, narodni domovi sa salama za «lotbe tanja izncM ime liata i vlasnike; neka Je) i koncerte, . lijepo udeienim pozornicama, oni potvrde vijest — o n a k o , k a k o Je o n a I z n i j e l a — pa 4emo vigjeti. da i Ml smo već nekoliko puta konstatovall, i ostalim prostorijama za svečane pnltte predavanja u Bitolju, SUpu. Pnzrenu, Ska­ avgje .Hrvatska Sloea' drsko late. da su ovdašnji klerlkalno-frankovaCki listići dru, Cetlnju, Nišu, Kragujevcu, Varaždinu »Hrv. Sloga« i »Jugoslavija«, a uza njih I Ja sam u 1L broju .D o m o v in e * i Karlovcu. sestrica im »Pravda« clknult na naSu pojavu. Posije toga preduzeta bi bila konzernapisao tvrdnju, da je jedan tadanji Njihovo clktanje se zapazilo naroćito od ono­ vicija i restauracija svih monumentalnih ajlbov vogja, pokretač i osnivatelj ga dana, kada je vlasnik našeg lista pod svo­ starina u jugoslaviji i sagragjena crkva , Muslimanske Težačke Stranke* i nje­ jim potpisom počeo da Iznosi njihove prljave kosturnica, na mjestu koje vlada odredi, u nog organa »mene veoma poštovao, hvalio ! radove i uloge iz prošlosti, na koje ne mogoše u njihovo kolo, đa I nl Швт rijeei reiglrat|. Da n£ bi ipak kojoj bi bile sahranjene kosti svih pomrlih i poginulih junaka u borbi za osiobogjenje М Ademagnni Mešlćem zajedno c ta reptila ostala pod iznešcnom »mahanom« i ujedinjenje. ta btn »Muslimansku Težačku Stranku« I pred svojtm svijetom, počeSe da Izmišljaju Sve ove zgrade imala bi sama grupa ' leti »aias Težaka«, molio me, da zajedno j kojekakve laži i podvale o nekim primljenim da podigne u roku od sedam godina po radhno. da ujedinimo muslimanskog I h rv at-jj miliionima iz Beograda. Ml-im 1 na to od­ planovima koje mi budemo izradili, a čiju •ko* težaka protiv najezdi Srpstva«. govorismo. a i u današnjem broju iznosimo izradu grupa plaća. Sada me »Glas Težaka« pozivlje, da iz- | ! jednu njihovu laž, koju je mogla da izbad Zajam je od 600 miliona, ali ako se nesem ime toga njihova drugara. Ja bih drage j , samo jedna maniljaška duša, kao što su ona­ pokaie nedovoljan, može se i prekoračiti. volje to vrk> pripravno učinio, ali držim, j j mo oni. Nfa konca konca nas ne čudi nima­ ' jamo ga na 20 godina i to bez inte­ da je suvišno, jer ga oni vrio dobro znaju; lo ovaj i ovakav posao onih ljudi, koji nas res*. U naknadu za ovo, grupa ima da do­ šta više i sami u tom svom pozivu vele: ј iz dna svoje crne duše mrze, tim prije što bije, pored postojećih bioskops, monopol . Arnautović ima tako pismo u ru-1 . , su oni svjesil toga. da su nama poznate mno- za svoje filmove u Jugoslaviji. kema, m] nesumnjamo«. | ge njihove prljavštine i mnoga njihova izdaj­ Kao šio se iz izloženoga vidi, po­ Kad gospoda ne smnniaju, onda. znaju ko stva u političkom i nacionalnom pogledu. Nas nuda je vrlo lijepa, uslovi ne mogu biti Je, pa ie suvišno da im ga ja kazujem. U je prillčito začudio jedan beogradski list, koji povoljniji. ostalom nema ih mnogo. Lahko im je sazvat) je mogao onakim šrankovačkim lažima da Na ovaj način mam se pruža moguć svoju »Regenschirmpartaju« na sastanak, pa nasjedne 1 koji je dozvolio sam sebi da i za nosi da dobijemo sve što nemamo, a što neka se izmegju sebe sagledaht i pogodlće momenat pretrpi na svojoj visini i ozbiljno­ bi našim najvećim gradovima dalo izgled ko je taj junak. sti. Vjerujući, da je članak pod naslovom velikih evropskih gradova. »Lepo društvo« otštampan u 427. broju »DeNaročito bi naš Beograd, koji ničega Ja sam u broju 11. .Domovine* mokratije« ušao nekom pukom slučajnošću, nema, čak ni onog čega Zagreb ima, i ifmcgiii ostaloc napisao, da je novo­ a nipošto svjesnošću njena gl. urednika i šefa koji ni malo ne liči na jednu prestonicu, pečeni političar Ali ef. K u r t o v l ć (Onaj stranke, to se ovaj put suzdržavamo od sva­ mnogo dobio. Isrt Ali ei. Kurtović. koli |е od svih Musli­ ke polemike sa »Demokratijom«, jer držimo, Neosporno je da čast za dovršenje mana u Bosni i Hercegovini Jedan — Jedini da smo na one laži, koje izagjoše u pome- ovih četvoromjesečnih pregovora pripada nosio crni flor na fesu kao vidnu žalost za nutim sarajevskim listovima, a koje su evo g. Nušiću, načelniku umjetničkog odjeljenja, Pranjem Josipom I. Prim. Ured.) od ulaska našle utočište 1 u ' dsirom listu — do­ koji, ako se cjela ideja privede u djelo, srpske vojske do danas bio preko 20 puta voljno odgovorili. može reći da je ispunio jednu veliku kod mene u posjetima, da samnom razgo­ dužnost I zadatak načelnika jednog umjetvara I ^pregovara« o pojedinim narod, stva­ 4 i 'jdjeljenja. rima. Na to AH ef. u posljednjem broju •чг ве već nalazi pred Ministarskim »Glasa Težaka« vefi, da je samo dva puta Savj« mi se s pravom nadamo da se bio kod mene, 1 to oba upta u stvari »Oajoc i prijem ov« stvar neće dugo reta«. Ova tvrdnja g. Kurtovića nije istinita, .Epoha*. jer ml je de facto dolazio preko 2b puta u Veliki kulturni ф г о — {Zajam od čekati. vakufsko kancelariju 1 samnom vrlo i upadno 600 miliona franaka. Saznajemo d »u za­ vrlo umiljato govorio I razgovarao, ne samo vršeni pregovori iim igju рш г oćnika naše ešvejcankf o »Oajretu«, nego J o drugim mnogim stva­ vlade i predstavnika iedua nje vei*fe»g rima. Njegovi su dolasci bili tako učestali 1 finansijske grupe i.t iel tako upadni, da su ml tada u jednom društvu kulturnog zajma od L J a ona tvajc. ni franaka, iz kojega M v imale podići predbaciti da nešto pakujem sa demokraflnia. jer da je inače nerazumljivo, što se kulturne uitanove u naacj riiievini, . ?to nam je poznato, ubica Esad-paPrema izragjenom piojen' W upadno često vigja u mojoj kancelariji izrašin, riješen je od optužbe. Pošto je ovo je­ •a u Beogradu: Palite Ministarstva pro­ *tti demokrata Kurtovič. dan kuriozum, pružamo našim čitaocima, pre­ svjete, Univerzitet, Narodna Biblioteka, Na­ Isto je tako neistinita Kurtovićeva tVTdma pariškim listovima, neke crtice Iz raspra■ja, da sam u mojoj gore rečenoj notici pisao rodni Muzeji, Galerija Slika, Izložbena ve vogjene pred poratnim sudom u Parizu, a ■de zajednički radimo na političkom polju«. zgrada, Slikarska Akademija, Opera Pan­ u idućim brojevima postaraćemo se da done­ Ko pročita moju noticu, odmah će se osvje­ teon, Manje gradsko pozorište na Vračara, semo i obrazloženje presude, koje će morati dve zanallijike škole, Konzervatorijum, jedna dočiti, da ja to nijesam napisao, nego da Je Muzička škola, Koncertna sala, Sokolana, biti još interesantnije. to Allne podvala. A-ni Rustein — taj ubica je rodom iz JaStadijon, Zoološka bašta s akvari|umom i Seri! AmantoTlć. Studentski do m ; u Z agreba: Dramsko po­ njine, ima mu 25 godina, malog rasta, crnozorište, Muzej, Izložbena zgrada i Student­ manjast. Drži se, da je došao u Pariz naro­ čito za to, da izvrši ovo politčiko ubijstvo. ski dom; u Ljubljani: Dramsko pozorište Pucao ie na Esad-pašu i ubio ga pred hotel (olkup postojećeg nemačkog pozorišta, jina akcionarskog društva) Studentski dom, »Continentalom«, kad je ovaj sjedao u kola. Izložbena zgrada i Narodna Biblioteka, i n Avni odgovara na pitanja velikom blagošću Skopljn: Dramsko pozorište, Obnova Kur- i govori izvrsno francuski. Pašlnicu zastupaju tri najbolja pariška šumli-hana i prepravka istog u zgradu za advokata. Oni brane pašinu čast, koju hoće muzej i Obrtna škola. Zatim bi se podigla moderna pozo- ubičlne pristalice da okaljaju. Avnl tvrdi, da irlšta u Osijeku, Novom Sadu, Sarajevu i nije imao namjeru da pašu ubije, da se slu­ Suvišna polemika. Bilješke. Ubijčtvo E&ad-Paše ]?red sudom. ( Trošite P 0 Dk I§ T) jskoi buni preklnuše krajišnici t , pridružile se ustanicima.**) (i *m|M» Bradi5{B»i{uiJ"rU"«C Piše dr. Aleksa I v ić . JJEH'HME MAI1MUDA II. I OD IP )l!!OV U BOSNI. (1826. t 1827. g.t (Nastavak). Na vest, da je izbila buna protiv suitabor­ laovrti rufori ba krajiški zapovednld Hasan-aga Pećskl I MlPoiBćki kapetan Munat-beg Beširevlć. Oni ni duže vremena vojevali jedan protiv dru­ m a . Murat-ber1 k pomagao I bttućskl ka­ petan Muhamed-beg. Borbe su se vodile po­ glavito ofco grada Cazina, koji je prelazio u ruke sad Jednog sad drugog protivnika. Prvih dana marta 1826. dobio je Murat-beg pre­ vagu u borbi. On protera I. marta čete Hakanove iz Cazina i rani pri tome sina, zatim ШНт* Haaana u Peći Na vest 0 sarajev- u tvrgjavi travničkoj, te su i njemu kao rajevskom jaulčarskom mula-agi (vrhovnom sudili) 1 sarajevakom museiimu (zapovjedniku svih Neturaka), koji su simpatlsal! sa refor­ mama, odsekll svaku vezu sa Carigradom. Mjesto njih stojall su pobunjenici u kontakta sa Portom, ali se Porta nije mogla s nšma nikako nagodll Sredinom novembra prispjeo ie Iz Carigrada u Sarajevo jedan iza­ slanik Porte, sazvao J-- Sarajlije I opomenuo Ih po zadnji put, da se pokore novoj državnoj t vojnoj reformi. Jer će Inače navući gnjev padlšln. Sarajllle na komade tsekoše izasla­ nika Portlnog I pozva ■ sve muslimane bo­ sanske, da se (Sžu na limžle. **) Major Rodič« !ć petrovaradlnskol generalkomaadi. Nova Cl-adiška. 5. i 19. marta Od svih krajeva bosanskih isticao se na­ roćito gradački kapetanat kao odlučni protiv­ nik sultanovih reformi. Tamošnji kapetan Husejln-beg Gradaščevič, imućan kolenovlć bosanski, Još mlad (bilo mu je u to doba oko 30 godina), alt čovjek viteškog, otvorenog ka­ raktera, uz to Ispravan I energičan, Imao Je Jak uticaj u narodu, a bio je protivnik svib naredaba, koje bi vregjale IH sužavale starin­ ska prava bosanskih begova. Hadži Mustafapaša pošalje sredinom novembra Jednog ofi­ cira sa mundlrom od uniforme, koju je sultan propisao za novu vojsku, u Bjclogradlć, koji je potpadao pod Husejinbcgov kapetanat. Kad su tamošnji stanovnici shvatili, šta znači taj mundlr, zauzešc tako držanje prema oficiru, da Je jedva pobjegao u Travnik.*) Bilo je Jasno, da se sa Bosancima ne da tim načinom Izaći na kraj, te se Porta riješi, da okrutnim mjerama umiri Bosnu. U Beo­ gradu Je bio u to doba vezirom Abdnrahman*) Kapetan Kraguijac, petrovaradinskoj generalkomandL Županja, 2a novembra 1826. čajno s njime sreo I kad ga je vidio ^ ohola i drska - kao I vazda - navuit|0| se na oči, pa ie jedan metak Ispalio П1 dajnika domovine. P redsjednik porote upozorio je Avnlja, da je Esafl bio prijatelj Ргапспц, da Je učinio vrlo važnih usluga za vrfe p o v lačenja Srba kroz Albaniju, zašto F ran c u sk a nagradila velikim k rstom noč^ legije. Dok su svjedoci ubojice tvrdili <ja Esad bio nevjeran i nepouzdan čovjek, ^ su drugi svjedoci, naročito urednik »ТађЈ| general Sarraicl I drugi, isticali naročite sluge Esadove, kad je on srpsku vojske magao kroz albanske gore. Svjedoci tvrj da se pomoću Esadovom oporavila sr^ vojska, koja je kasnije igrala tako važne gj, gu i koja ie pred kraj rata skrhala tr sku frontu. General Sarraiel odaje U110C^ poštu sjeni EsadovoJ, koji je, osobito a 3, lunu od velike koristi bio, zašto mu je , svojom rukom prlpeo visoku dekore^ Svjedok M. Oauvain saopštava, da je Ец sa gnjušanjem odbio sjajne austrijske роццј| koja mu je nudila savezništvo. Protusi doci tvrde, da Esad nije bio ni francuski 1 austrijski, nl talijanski nl srpski, nego sam svoj; bez ikakva političkog ubljegjenja, (ft girajući svoju zastavu onako, kako koji vfc tar puše. Prisutni albanski svjedoci išla* su se svi složno protiv Esada,‘ pripisujući ^ veći dio zala, koja su se U zadnje doba Balkanu odigrala. Ubica je pri kraju izjavio, da je on samo ono, što bi svaki Albanez ura koji bi se lice u lice sa Esadotn susreo. Različite aiiesti. Posljednjih dana su u Londonu pale cijene, što je izazvalo mnoge stečajnu Osobito su pale cijene odjeće. Na atenskoj burzi zavladala. Je Tečajevi silno 1 neprestano padaju. Bank* ne dozvoljavaju više kredita. Svi su posta obustavljeni. Kako javljaju fz Njujorka, tamo je str« ren Jedan konzorđjum banaka, koji se sloft u tome, da pomogne Njemačku Jednim zaj mom od 5 milijardi dolara. Zajam bi se treblo na kupovinu životnih namirnica. Ni# mačka je primila zajam 1 Vilson ga odobrio. U cijeloj Italiji razvija se veliki potaB protiv poskupljivan ja životnih namirnica. TB Je pokret Izazvan naročito zbog poskupi vanja hljeba. U svrhu provedenja agrarne reforme l> vlašteno je u Češkoj 2,750.0(10 hektara ljišta. Prilikom sugjenja ubojici Esad-paše, 1 slušan ubojica pokušao je da dokaže, кз ubijstvo nije učinjeno predomišljanjem. I paša, za koga se govorilo I vjerovalo, da čovjek gvozdene ruke 1 energije. Porta odi lnčij da Abdurahmana postavi bosanskim v* lijom i da mu dade punomoć, da pod svab cijenu načini reda u toj buntovnoj zemlji. Da 18. decembra 1826. oko podne prispjeo K Beograd Portin izaslanik kumbaradžlbal Mešud-beg sa zadatkom, da pripremi Abdaa alimana za novo zvanje, koje mu Je sultan » mjenio. Abdurahman-paša i Mešud-beg poŠaB odmah u Satajevo jednog izaslanika i pozovi Sarajlije, da se pokore sultanovim naredbaff' opisujući im žalostan svršetak svih onih. k su se protivili sultanu .Sarajlije odgovore, nikako ne mogu pristati na reforme (gi*® luk), nego će zasuti kamenjem svakog, ko Jj bude nagovarao, da prime te novotariie." *) Miloš Obrenovlć, knjiga druga 1826.), napisao dr. Mlh. Oavrilovlć. ВеоГ» 1909. Str. 244. t 245. �iMj 16_____________________________ .РТОИОУШ. } je zatim Ispitivanje svjedoka, a nakon; Ispravka. — U pretprošlom broju ne­ dovršene rasprave ubojica je riješen od o šeg Usta, donijeti smo tekst letka, kojeg je Inžbe t odmah pušten na slobodu. u Mostaru štampao I objelodanio Mehmed * C iš ič , medicinar, u kojem letku tvrdi, da Ukrajinski general Petliura, kako se lavlja iz Bukurešta, obratio se zapovjedniku Četvrte rumunjske divizije molbom uto­ čište na rumunjskom teritoriju. • Po vijestima Iz Rima, ovih bi dana imao la stigne u Budimpeštu bivši talijanski mi­ nistar predsjednik Nlttl I zastupnik Dante Ferrari, da uspostave trgovačke odnošaje. ‘istodobno Idu i u političkoj misiji, da razi odvrate Madžare od dunavske kon­ federacije Ruska Sovjetska vlada Izdala je pro­ glas, kojim daje nagradu od milijun rubalja koji uhvati nekog nepoznatog čo­ vjeka, koji se u posljednje vrijeme poiavljlu raznim mjestima Rusije I izdavao za Mvšeg ruskog cara Nikolu II.. Bavarska štampa saznaje iz dobro obamštenih izvora, da je Francuska izdala za V rugelovo ratovanje protiv Sovjetske Ru­ sije 16 milijardi maraka u zlatu, da je Poljskoj izdala u ime predujma već 40 lijardi maraka i da Poljska traži ponovo 20 milijardi jer joj inače prijeti finansijslđ m. Sve inostrane zemaljske banke povisile « posljednje vrijeme svoje kamate. Banka u Španjolskoj digla je svoj ilnžbeni kamatnjak na & po sto, kao Banka n Bonbaju. Trgovački delegat aovjetske Rusije do­ nio je u Stokbolm zlata u vrijednosti od М milijona steriinga za kupovanje razne robe o Švedskoj. Domaće Dijesti. — Molimo sve istomišljeprijatelje našeg pokreta, da nas ‘radnjom pomognu; da nam šalju važne viiaett o prilikama svoje okoline i o općenitim aktuelnlm pitanjima. Naš list. — Kako radi sutrašnjeg katoličkog praznika ne radi štamparija naš list štampa, zato će slijedeći broj našeg lista izaći u subotu. Iz administracije. — MoBmo sve pretnlke. da nam dužnu pretplatu — koja do konca ove godine iznaša 10 Dinara i. j. 40 — odmah pošalju. ***■ Uma ča »Pravdaš!«. — U zagrebač»Novostima« čitamo: Jugoslavenska Muslimanska Organizacija stupila je u pre­ govore a vodstvom Hrvatske Težačke iStranke, odnosno sa Hrvatskom Zajednicom, se obje stranke već složile. Obje bve ie stoje na stanovištu pokrajinskih au- sjednici bilo je govora i o tome, da U bi 1 sto i 2 stolice za kuhinju ukupna vrije« trebali da postoje i pokrajinski odbori. Pošto nost 1200 K. Ministarstvo vojno iz sanitet­ je usvojena njihova potreba, rilešeno skom apotekarskog slagališta 2. Armijske pitan.e i njihovoj dužnosti i kompetenciji Oblasti: 2 decimalne vage za mjerenje djece, je »Pravdaški* kandidat Salko Baljić godine naime, oni bi bili u neku ruku pomoćnici 2 kutije sa tegovima, 2 tega od 500 gr. I 1913. prešao u katoličku vjeru. Sada čitamo — savjetujuće tijelu načelniku okruga u ćebeta. Dr. Jolkić t kasetu za sterlliziranje. u mostarskoj fratarskoj »Narodnoj Slobodi* samoj upravi okruga. Definitivno i detaljno Iso GJurgjević knjiga u vrijednosti 1000 К. izjavu gospodina Baljića, da ta tvrdnja Ci- riješenje o ovim pitanjima je đonetu na »Metalum« d. d. 2 posude za kuhinju u vrištća nije istinita, nego izborna podvala. Sta sjednici od 4. o. mj., koje će se objelodaniti. jednostl 320 K. Rudolf Suhi i krletku za dje­ Kvorum ustavotvorne skupštine. — cu i 2 klupice. više Baljić citira i odluku šerijatskog suda, gdje se kao Musliman po islamskom obredu »Službene Novine« će danas-sjutra objeloda­ Američka odlikovanja. — Američka je vjenčao. Nagovješćuje, da je stvar predao niti poslovnik ustavotvorne skupštine, kojim vlada saopštiia našoj, da je na predlog de-i sudu, na kojem će se ustanoviti prava istina. se odregjuje, da je kvorum ustavotvorne partementa za rat odlikovala 50 najzasluž-, Mi ćemo rezultat ovog interesantnog pro­ skupštine za stvaranje pravovaljanih zaklju­ nijih oficira, koji su se istakli u evropskom' cesa našim čitaocima javiti. čaka u svim pitanjima jedan više oa polo­ ratu, ratnom medaljom »Disttnguished Ser­ Moral klerikalaca. — Beogradska »De- vice. Pošto će biti 417 zastupnika, to će vice medaile«. kvorum biti 2 '10. Odbijena molba za pomilovanje. — Primokratija« u broju 422. donosi ovo: Hrvatska zajedničarska štampa povela je iestolonasljednik Regent Aleksandar odbio »Zagrebački »Hrvat* tvrdi da Koroščeva Klerikalna Stranka »poživinčuje« na­ po ovom pitanju Interesantnu diskusiju. Oni je da potpiše molbu za pomilovanje, koju je traže t. zv. kvallfikovanu većinu, * . j, */» za podnio Tihomir M a tić iz Lazarevca, koti. rod. U demagogiji i zalugjivanju naroda, za­ ista, niko nije toliko nesavestan kao ovi va­ zaključke o ustrojstvu države — o ustavu, je osugjen na smrt zbog jednog ubijstva li tikanski najamnici. U (om »Hrvat« ima pra­ pa čak vele, da takovo riješenje odgovara razbojnlštva. Prema tome Matić će sada bitki ’ '**■»>» / v vo.' Mi ili prilično poznajemo t zato nas nji­ krfskoj deklaraciji. Ovo tvrgjenje nije tač- strijeljan. Trpite li od reumatizma Hi od uloga?! hove bezočnosti nimalo ne uznemiruju. Ne по. Na Krfu se o tome nije govorilo, niti se iznenagjuje nas. dakle, ni njihova agitacija ma šta u tom pogledu u deklaraciji zabilje­ Mazanje Fellerovim pravim >Elsai!uidomcj sada pred izbore. Njihov jezuitski snorai do­ žilo. Pitanje, da li će odluke Konstltuante pravo je dobrcč’istvo! 6 dvostrukih ili 2 ve-i like specijalne boce 42 K. Državna trošarina^ pušta sve, pa nije ništa neobično, kad se biti punovažne sa prostom ilt naročito pred- posebno. njihov vogia u Hrvatskoj, pred svojim zalu- vigjenom većinom, mislimo: da je rgjavo po­ Trebate li blago, poazdano taraiaćo gjenim biračima, hvališe kako nije hteo ići stavljeno, Ono je po srpskom Ustavu bilo sredstvo? Fellerove prave »Elsa-pllule« vrše; »na ručak srpskom kralju«! Inače su kleri- postavljeno u jednom slučaju za zakonodav­ svoju dužnost! 6 kutija 18 K. — Zagorski sok prsa i kašalj 1 boca 9 K. Švedske želud-j kalci monarhisti. .. Ali to im ni malo ne nu skuštinu, a ne za ustavotvornu. Poznato čane kapljice 1 velika boca 20 K. smeta da kad ustreba, paradiraju sa svojim je, da je srpska skupština samo sa dvije tre­ Omot i poštarina posebne, ali što Jeftfantidinastičarstvom. U stanju su oni da se ćine poslanika mogla izazvati sastanak Usta­ пце. EUGEN V. PELLER, Stubica donja, C. i odreknu I pape, ako to papini Interesi zahti­ votvorne Skupštine. Konstituantl se za pu­ Elsatrg br. 309. (Hrvatska). novažna odlučivanja ne može uslovljavati jevaju! . Muslimanska centralna banka za B. 1 H, »Hrvat« veli da mu se gadi ova »kleri- neka naročita većina. Konstituanta je vrhov­ Sarajevo, ovlaštena je riješenjem Ministar­ no predstavničko tijelo i riješava prostom stva Finansija br. 6543 od 19. novembra 19920. kalna kaljuža«. — To ne vjerujemo. Jer na trgovanje d e v iz a m a , izdavanje čekova istoj kaljuži smo ga često gledah. Isto ovo i većinom, što rade kierikalci, rade i -Hrvatovi« »zajed- 1 Prosta većina Konstitnanti znači izraz: na inostranstvo i izdavanje »Uverenja za ničaTi«. Ista demagogija, ista laž, ista «■» * vo4e Ona je Jedna i kao takva se ! obezbedu valute« carinarnice uvoznicima skrupuioznost bazdl iz agitacije Na- K . '»kakve postepenostl u tome ne- j j izvoznicim. 'kaoa uslovljavana. agitacije klerlknlske. Б žitka je sa­ mo u tom, što su kierikalci v.sfljj, okretnijl j Utješna ■"■. — Dr. Korošec imao i prepredeniji, dok je »Hrvatu a« gomila istolje u dosadan) -odnom predstavništvu toliko .bez pameti koliko 1 t • z morala. _ Т ^ п dragova-po. i n ustavotvornoj zato kad se »Hrvat- igra ft 4a na »fc> rika' 'skupštini ima-. nu družbu«, čini to, očevidnu iz m .. »Hi »kaZuje V odnosno .Narodni NA ISTOKU. Dem onstracije Sel,-.! e ! te fklub* sa k a. л .P ra .d ala ' imao je u Antanta, postepeno, mijenja svoju poli­ Zagrebu. — Povodom nam ra/a mati-' doeađanjem nar c om predstavništvu 19 stracije Radićeve Seljačke stranke igrebn poslanika a u tsiavoF'ori.oj skupštini imače tiku na Istoku. Ona Ista Antanta, koja Je po­ slije jednog velikog rata uspostavila Jedno 7. o. mj. pobudjeni smo izjav : : Naviknuli ih 3. utješne - *va. nepovratna austrijska i magjars,.* ih v a-> Liniv , Peograd. - Ministarstvo je vrlo nesnosno stanje na Istoku, ona ga ista tanja izvjesni političari a nalo' ujed.uj. _ ,, obustavilo plaću ljubljanskom po- danas, pod pritiskom prirodnih 1 političkih Politički pregled. j j R °k0,T!0sHmora dam,ien,a' To 1s?ako đnw kraljevini operišu i d an « pojmovima o ne-1, jercniku —ta “v e n t o S 7 b l i ^ ! ..... - p rav fe kom vanzakonskom stanju, težeći da tim | da nlfe htio nkimlM neka protuzakonita ime‘ l,Kurisano роШ1гк(> stanJe na ,stokn' mi' putem protivno redu u svakoj saviemenoj | novanja klerikalnih svojih drugova. ' icniaće se do,,e' dok “ po,mino ne državi nametnu zajednici svoju posebnu , _ . , I . i laeodi prirodnom i političkom razvtđu tavolju. Svako megjutim u našoj zemlji ima - ,жсИ svikt nalaz,‘ nekakv-:’- ^ : ' mo5ni'h naroda 1 đuhu vremena’ u kome 5 nalazimo. biti na čisto s tim, da su izbori 28. prošlog Sa svih strana su počele glorifikacije Stje­ Da bi nam to stanje, kao l njegovi uz­ mjeseca vršeni u cijeloj državi kao u jednoj pana Radića, naročito iz Zagreba i u tome se ročnici bili jasniji, da bi smo uočili uzroke! nerazdvojenoj i da poslanici tako izabrani ide toliko daleko, da je on već u neku ruku novoj orijentaciji sila na Istoku, moramo se mogu vršiti svoje mandate samo u ustavo­ centar politike, da jc on ličnost, od koje sve povratiti malo i u nedavnu prošlost. Dvije tvornoj skupštini, koja će se po zakonu zavisi. Smatramo, da u tim stvarima treba kulture i dva industrijsko-trgovinska prosastati u Beogradu 12. o. mjeseca. Jedino tu biti veoma obazriv. Psihologija našeg poli­ blema, postavili su Evropu u dva tabora — donesene odluke, načinom koji je neosporni! tičkog stanja zahtjeva obustavu pretjeri­ u dvije grupe konkurenata. Nagli napredale i cijelom uljugjenom svijetu, imaće ustavnu vanja i u ozbiljnijim stvarima, a kamo 11 i razviće jednih, ugrožavao je interese lj :akonsku siiu. Prema tome je nemoguće kad je u pitanju neozbiljni Radić, koji je za­ opstanak drugih. To je dovelo i do jednofj vjerovati da ozbiljni politički ljudi megju uzdao još neozbiljulju masu. Radić nije ono, užasnog rata, koji ne bi mogao biti popu-, njima i Radić svojim prijateljima mogu kako ga zbunjeni tretiraju, nego je naprotiv laran, da je i jedna strana napisala na svojolj *Hrvat« n broju 236. 'donos! o ovoj stvari metati kakve druge manifestacije. Vlada je vijest: Kako iz pouzdanog vrela dozna- odgovorna za ted u cijeloj našoj zemlji, te čovjek bez ikakovih odregjtnih i stalnih prin­ zastavi pravu istinu. To, gro-masa nar.da, jemo, Muslimani će i nadalje ostati prema ra- neće dopustiti da se naruši ni u Zagrebu cipa, politički vjetrogonja, kakovih je malo ne bi razumjela, a ako se hoće da se vodlj dDcallma I demokratima u Istom onom od- prilikom zbora Seljačke Stranke. Ako bi se u našem političkom životu. Težište pitanja rat, koji će imati izgleda na uspjeh, on se aožahi, u kojem su oni bili kad su ih te dvije to ipak desilo, zato će biti odgovorni mje- države je na drugim grupama i odatle treba mora prije svega popularisati. Za to se ra­ stranke uporedo i složno gonile, robile i za­ vodavui činovnici, drugim riječima uz izgred­ stvari posmatrati, — jer ako bi težište dr­ tovalo pod vrlo popularnim firmama, pod žave bilo na Radćevoj ekstravagantnoj po­ firmama samoobrane 1 samoodrcgjenla na- ■ tvarale. Vodstvo Muslimanske Jugoslaven­ nike samo vodstvo stranke. litici, onda bi bilo kuku i nama i našoj dr­ roda. Pošto se nlie nikad ni mislilo na Ispu*1 ske Organizacije raspravljalo je o položaju, Ministarski savjet o samoupravama. žavi. |e zaključeno, da Izabrani zastupnici u njavanje toga primamljivog obećanja o samo»| U jednom od prošlih brojeva našeg lista bne organizacije Dr. Spaho 1 Dr. Hrasnlca donijeli smo vijest o podjeli naše Kralje­ odregjenju, to je poslije rata ovo obećanje otputuju n Zagreb, da se sa tamošnjim hr­ vine u okruge. Ministarski savjet na svojoj za zakup veleprodaje duhana u Bosni vršiće postalo samo jednom šupljom frazom. Zarob­ se dne 21. o. mj. u Sarajevu. Zanimljivo je, vatskim političarima dogovore o zajedničkoj sjednici od 3. o. m. pretresao je u glavnom ljeni su ostali zarobljeni, osobito oni ni •uridnji na KonstttnantL pitanje o mjesnim opravama u našoj državi. da ova licitacija nije još uvijek zvanično Istoku, iB su samo promijenili gospodara. Prigovori sa »Pravdašlma«. — Zagre- Ministri su se složili u tome, da naša Kra- proglašena u Sarajevu, pa se drži, da je Slobodu — i to ograničenu - stekli su samo to neko udesio radi svojih prijatelja, koji re­ oni. gdje je to bilo n Interesu pobjedtoca, H »Jutarnji List« donosi ovu vijest: Ra- j ljevina treba da budo i.izdijeljena i № ako to u najmanju ruku nije tangiralo In­ okraga sa 300—600.0UU stanovnika. Na flektiraju na taj zakup. Iz društva za prosvjećivanje žene i za­ terese njihove. Sta više, mnogi narod! na čelu svakoga od ovih okruga stajao bi na­ e vodi gosp. dr. tojklć. Jedna grupa mu- čelnik ili župan. Pored ovoga ‘postojeće štitu njenih prava. — Društvo za prosvjeći- istoku, u naknadu svojih usluga, Imali su do­ lanske organizacije je spremna da pregozv. oblasne skupštine, koja će imati I vanje žene i zaštitu njenih prava završivši biti slobodu i samoodregjenje, pa ne samo a. Druga grupa u muslimanskoj organi- mnogo veći djelokrug od srpskih okružnih skupljanje priloga za »Dječje Obdanište« naj­ što je nisu dobili, nego su još gore MH pod­ II le odviše pod uplivom Hrvata, pa će skupština po starom Ustavu iz god. 1903. toplije se zahvaljuje plemenitim prilagačima. jarmljeni. Imperijalistička i kapitalistička radije paktirati s hrvatskim strankama n Take pokrajinske-oblasne skupštine bile bi PrlložlŠe ovi: Božtdar Mllnarevlć 4000 K, nezajažljivost Išla le tako daleko, da nije Bornu, nego s radlkalima. Zato se i sumnja nadležne da rješavaju i uregjuju pojedine Marko Babunović 1000 K, Braća Miliaiić htjela voditi nikakova računa, ne samo « Btpjeb dra Jojkića, Ш u slučaju njegova grane pokrajinske uprave i saragjtvale bi na 1000 K, Rihter 500 K, lovo Šmitran 125 K, svojim obećanjima, nego ni o prirodnim Pfeha postoji mogućnost rascjepa u musil- uregjenju finansija, prosvjete, socijalne po­ Aleksander Besarović 100 K, A. i J. Andrlc evolucionim zakonima o razviču čovječan­ litike zdravstva, poljoprivrede itd. Na ovoj 20 X. Dalje gg. Orelf: 1 krletku za djecu, stva. Bez obzira na moralnu, te nacionalnu �1 brojnu snaeu pojedinih naroda htjeli su ih ćena. Kako se doznaje iz Londona, grof na glavi imali crvene kape sa malim rogo­ PotCiniti drugim slabijim 1 to baš one Sforza zastupa gledište, da se izvrše pro­ vima. Ti .crveni gjavoli' išli su u bitku rode, koji sc ragiaju i umiru u ratničkom mjene u sevreskom ugovoru, ц prvom redu sa uzvicima : .Paklena sila je protivu vasJ* Ova bitka Dila je toliko silna i k;vava, sedlu. Uzurpirali su slobodu i snagu njihovu teritorijalno poboljšanje u korist Turske. • crvena Je olovka bez ikakova obzira lije- Dok Italija ovako u Londonu zauzima protu- da je, na primjer, u kavkaskom konjičkom tala po karti njihovih plodnih zemalja. Za- grčko stanovište, dotle i Francuska poluzva- puku bijelih vojnika ostalo samo pei ' slijepljeni slinim dobitcima, predvidjeli su i nlčno izjavljuje, da Je ona bila od svoje strane ljudi... Boljševici su i ovdje, kao i pod ono, što je, kao posljedica gornjeg, moralo zanemarila tursko pitanje I povjerila ga brizi Pcrekopom, pretrpjeli vrlo teške gubitke. nastupiti. Engleske, pa da će ga sada sama uzeti u Svo polje bilo je prekriveno leševima. Ima se zahvaliti odlučnosti generala Eto te i takve bezobzirnosti potresle su svoje ruke. silnim masama prostranog Istoka. Ta nedjela Kako iz svega ovoga izlazi, velike su Vrangela i njegovih pomoćnika, da je u novih gospodara raspirila su kod njih tinja- sile na Istoku slabo moćne. One neće nikako lagje ukrcano do 70.000 vojnika i oficira. Juću čežnju za slobodom i mržnju protiv biti u stanju da provedu ono, što su bile za- Svakog dana pridrlaze u Carigrad nove novih ugnjetača. Pomlagjeni duh nacionalnih snovale. Ako se konačno potvrdi vijest, da partije vojnika i oficira sa stranim brodo­ »Turaka prvi je reagirao, u kome su inače je zaista Amerika postavila onakve zahtjeve, vima. ' fanatično nacionalni Arapi, kao i Perzijanci onda je za Antantu najbolji izlaz iz toga Amerikanski Crveni Krst telegrafski je manufakturne ! (luksuzne) I Još mnoge druge narodnosti našli oslonca svega, pustiti te narode, da se sami po sebi poslao jedan miiijon franaka kao prvu po­ robe svake prsti I pokretača. Islam kao takav, slio razvijaju, jer upustiti Ameriku u Mezopota­ moć vojsci i izbjeglicama sa Krima. Naj­ donalnost tolikih naroda, a nacionalnost miju i Palestinu, to bi za Englesku značilo veći je nedostatak u hljebu i vodi za piće. njihova u Islam, a svemu tome prilagodio konačni krah njene istočne politike. Stoga General Vrangel, s kojim su dopisnici se boljševizam, dokazujući, da su svi рго- je vrlo interesantno, čak i sumnjivo, zašto razgovarali, izjavio je da se on nada da TOd — poslanici u stvari bili komuniste i Amerikanci traže baš te zemlje pod njihov njegova vojska neće biti primorana da za pravi boljševici. Boljševici nagjoše u ovim mandat. To je prvi atak Amerike na engle­ dugo ostane u Turskoj, nego se nada da samo na peliko muslimanska Iskrene 1 vruće pobornike u ideji obrane slo­ ski imperijalizam, a taj atak, kako se vidi, će bit i upućen onamo, gdje će se ponovo Centralna Banka za Bosnu bode protiv najezdi tugjinaca, pa su i Hercegovinu Sarajevo. nije nimalo uvijen. Istočni narodi i ne slu­ zapodjeti borbe sa boljševicima za slobudu njima zasada ideje i programi manje važni teći, dobili su u Americi još jednog moralnog i kulturu Rusije. f ne uzimaju se u obzir. Poslije dugih I teških zaštitnika, a ako se gornja vijest potvrdi, Izjavio je pri završetku svoga razgo­ . napora ova oba saveznika sastala su se na njeno će razvijanje biti vrlo interesantno, vara, da su oficiri i vojnici kao i kozaci u ■Kavkazu. Vrangel je napustio Krim, Poljska jer iz takvog američkog koraka, koji ima tome polpuno s njime solidarni. • je zaključila primirje, a Orčka je otvoreno svoj odregjen cilj, moglo bi lahko doći do Izjavila, da ne može Izvršiti povjerenog joj diplomatskog sukoba, iz čega bi se mnogo ' mandata. brže mogla roditi sloboda istočnih naroda. Antanta se time našla pred dilemom: Ili zagaziti u jedan nepopularan, bezizgledan i 1 beskonačan — možda i gerilski rat, Ш traŽIti kakav drugi podesniji izlaz iz takve si­ 1 kuća sa 2 sobe i bašta n Ga, tuacije. Povesti rat, u prvom redu protiv Sokbunar ulica. Podesna za di­ I Turaka, koji su se već spojili sa boljševidma čan jer gore nema hiti jedno) 1 Arapima, značilo bi Još više raspiriti poDopisnici koji su uspjeli da u Cari­ dučana. Upitati Preracfbvića 4 I žut, za koji se ne zna, dokle bi se proširio. gradu razgovaraju sa oficirima i br. 2 u gostioni. 31 Drugo Je sasvim pitah je, da li bi se velike Vrangelove vojske, javljahu*«wsile mogle Ikako megjusobno sporazumjeti, ove strahote iz po .ijrdnjlh borbi oko в в в в в в в в в в в в в в Е а ko bi, kako 1 pod kakvim uslovima tamo га- Krima: jtovao, dok bi takav rat, danas gotovo bik) Boljševici su po* dno pijani nastupali nemoguće popularisati. Perekop u c ,io inim kolonamz 5 „оО fj| Te.efon 274. U takvu akciju ne možemo vjerovati još taki nijesu osjećali 11 malo sr iden od dva­ I ni stoga, jer je Amerika, štiteći svoje inte­ deset gradi. Naprij d je * divizija koja prtlr puta Hotel „Europu" ž w rese na Istoku, otvoreno istupila u zaštitu nosi Leninovo ime, za i Magjari, pi Prava domaća kuhinja, garantotamošnjih naroda. Jednom notom, Amerika onda jedna naročit.. Ton ička divizije, vana prirodna pića. — Posluga /traži od Antante, da od neprijatelja oduzeti i za1ovom Crvena voj.ka, roja je na suprot ■ brza, cijene umjerene. veliki prostori ne smiju postati monopolom Vrangelovoj, bila vrlo dobro obučena & ° * S poštovanjem A sim K u ri. I piljenom samo Francuske i Engleske. Traži tople kožuhe i tople fizr-?, Mnogi а а в в в Б в в в в в в в а в ! da se mandati Palestine i Mezopotamije imali Njemačke puške. Iprenesu na američku vladu i da sve zauzete Kako se borila Vrangelova vojska, teritorije moraju biti tako upravljane, da može se vidjeti po tome, što su svi ko­ nadje 1 svačija trgovina u njima budu slo­ mandanti pukova izginuli, dok je od ofibodne. šezdeset od sto poginulo i ranjeno. Poslije ovako stvorene situadje, sastaju Divizije su bile svedene na pukove, pukovi se n Londonu predstavnici Antantinih sila, na bataljone, i komandanti divizija vodili da se posavjetuju o grčkom pitanju, gdje će sami vojnike na juriš. Trgovina muzikalija 1 materi* Ise, u glavnom pretresati Tstočno pitanje. Posije bitke kod Perekopa vodila se jala za pisanje i risanje. iPrema činjenicama, koje su do sada izbile borba kod Džangoja, gdje su boljševici prodaje 35 Л Н ! Strahote o borbama pa Krirpu. I Trgovina Kožom i obućarskim pribo­ rom na veliko i na malo. J I . [ ш , Šarac1ul. SI. SBftanovića ulica broj 3 ( f Knjižara !*iiašiia Sarajevo. • a površinu, slom Clemansovljeve politike na Istoku je neizbježan. Politika Lloyda George-a će takogjer naići na osjetne Izmjene, ja politika Italije Izgleda, da će biti prihva- opet poslali ziju koja se diviziji svi bili obučeni u pijanom stanju jednu divi­ zove .Crveni gjavoli*. U toj su crveni komunistički vojnici u crvenu uniformu, čak su i lo sfovarište hrvatskih i srpskih knjiga. icccccceccccccc: Прквилегозана Аграрна и Комерцијална Баика sa Босну у Х е р ц е г о в и н у ------Цемтрала у С а р а је в у --------Филишла у Бршком ПО ТП УН О УПЛДЋ ЕНА Д И О Н И Ч К А ГЛ ДВН И Ц А 1 2 .0 0 0 .0 0 0 КРУН А i у и о а ч м м у д р ж м и СХС. u у и и о м и с т и у . — У р а д о ш и и — т с а м оц M l 0 <3> /^РПСКА ПРИВРЕДНА БАНКА д.д.уСарајеву <0> Д и о н п ч к « г ј и и п п и К 20,000.000-~ Резервии фондпви износе К 7,000000-— Прима улоге у крупама ■ динарима ув најповолгшју камлту. Бави се свим банковним a нарочито •v j рооним пооловтга. 5х?. Odgovorni urednik Ali eL Kaijević, Štamparija »Bosanske Pošte«. Sertjgj � https://kolekcije.nub.ba/files/original/77c06894321d812874a91743b88b19d3.pdf 57d67c9fe66e63188f6e7ca710572d3c PDF Text Text Шагша jiiaćena Izlazi- utorkom, čeivrbkom i subuiom. i id p la ta 60 d in a ra g o đ id e- — Z a in o z e m s tv o 80 tara. T roeu eccčje T p o lu g o d iš n je u s r a z m ie r u □ Oglasi se plaćaju: I cm1 po 1 K 50 h. l a s n ik : S e r i! A rn a u to v lC Broj 17. M O f l t . ' 'М oficirskog -oj 581. * NCMVI5/JN n U 5UrWN5KI LI5T Sarajevo, suhota 11. decembra 1920. - Ч Kakvim 1e plottom urodio tat rad » Sft J P I j f i Č l f C i r a M b o j f t f S t V a P O movilta. napisala, prava i potpuna Istina I !e đonio našem naroda, vidimo danas. Dozaako opora 1 gorka za njih. Ni jednu vijest,' * в а д к G o r i . : £ a‘je . ; i( mala sumnjiva lavora — nljcsmol Svi smo ml živi svjedoci naši;: opštih -Sjaji u Hrvatskoj i Rađćev -naj&Uosnljn: вПкп l f ИепЦЦЈа ako smo ih Iz prwinci]c đesetdta*) n nažoi Kraljevini od njena oslobonajcrnji rezultat plemenske mržnje prema S°aati našeg'ostobogjenja, krajevi, koji još primaš, nego smo donosili samo 1 jedino ona j pa do danas, kako sa se 1 а kome h i* a Srbima, SA® I svema, što je S rp sk a , uvflek i e p ^ u .za.ljška >,ri.e4jglaN ođ po-, što smo odmah L1 pozitivnim činjenicama !| ivca razvijale. Svi ml, koji potpunim pra­ kJCas io ao ii, an nas jnš voćna bodi, stanje u WQS svgtfe JS ^ o e s , krajevi broSilm svjedorima kao čistu i eklatantan1 la osnovo našeg dgva'fcr’eaMTda ten- t mgJj Herceg-Boenl; boti nas. što sa sa „ a « * * 0* £e «*0* » •**!**,. iarin*»ci i- ŽStbni’ dokazali. Ml smo-po svojoj dužnosti' Ino da volimo ova naša država — паBosni 1 н егс е-' P!iaCfcaSi sa ^ » a kojima ti raz- u odbrann morala donijeti prikaz škand^ no ie, da smo sa velikim, Interejavanjem govM* naturiti flatS, ВД м zadojari I o d - ^ ^ ^ O nagjože. -тдаш it ^рокцдо,. sLrovižfe lažne »FVa«laške. nemoralne afere n Go-; itiU ovo čitavo vrijeme 'rszvoj naše dr-, ■ritati mržnjam protiv Srba, protiv našeg f*®* žanđarsktai Srn- »aždšj- sdie.su па$ђкШа1ап način, htjeti obeš-] ivne politike; sljedstveno tome pratili-smo Oslobogjerda I lijeđlnjenja 1 koji sa čitavo t o ' dža5c * Crna Ć o ra Prema zračenom i ojačastiti malodobnu mustimanskn cnricn iz n političkih — partijskih stranaka, vrijeme raditi protiv naših opštlh narodnih ^ienom svijeta ovih krajeva nema u ovoj .fočanskog sirotica. »Pravdaši. su pokušali,' ■ensblli, konfesionalnih, pa ako hoćete L tate resa. Rte četu tnga> vodstva nalazili s* S8 * 4адгв*1и> ria nas ni'tom;i. rnšvitom pot'.mpe, da tn| nkrajtasko-lokalnlh ~ jpacfa, Јзг Ih je » danas se nalaze ljudi, koji sa do jaše btil! rojesalh n a p e to jM ■aicrtt ne tzrosimo ;na »lavnoet,* — pa kad im tost 1 takvih bilo. Otvoreno da kažemo, Prisni prijatelji Radlćevih tasplratora, k a k o , mnogobrojnih bandita i lopova— dolaze te nije uspjela onda sn digli dreku, da je, ma ni iednoz Iskreno? prijatelja ovog na­ to sami za sebe rekoše Zalednlčari, ■»da ,iv* » £as do “ bjegjeujš, н!а se o njima ne naša. vijest lažna. Mi smo ponovno po drugi i da 1 ove države, koji bi rnozno. nad, da je sa oni pripremati dvije godine dona i prii s i kao u dkžavtjaoBna. U .» do treći put katraotSSci.ustvrdili,. da. je naša roka od ove "dvije-godlne^dana b to .l za premlll teren za ovakav Rađlćev Istup«. Dr. ^ u -potpanoma.aabe& nh » .zaborav.: •vijest od slova do slova Istinita; preuzeti smo lan momenat zadovoljan sa onim, što se Hrasnlca 1 Dr. Spaho sa do jače biti članovi. ^еп’> Pa lako ne Milosfl ni * « в « _pusa __________ _ javnosti 1 odgovornost za nju .1 «pred Igravalo 0 našoi mladoj Kraljevini. Ko je Narodnog Kluba I. na taj način voditi Ssfo ^ ^ . . koja obasn s v t naše -državljane, pa. pređ. ^ udonj. ^ л W2va^ <jat nas tuže ... .... .... . . . . I |'в1г u .i 'um , krut triv tome? Teško i e li vrlo teško decidirano separatistička koji. ГU su od osJobogjenja« лпп pa Hn do -suđuepaeeka s a pred sudom ustanovi pravaj politika, pclđkn, koja je km -1 odsječeno baciti krivnja za sve ovo na jedim nišana današnjim Radlćevlm Istnpom •" ' o-v-јггио SapadaB protiv d rž a v e -f l Ssta istina. Oni su to akceptovall 1 obrekB jednu partiju, jedna konieslja Ш jedno konsekvencije svoje I svoto poli'.. *ti to strašnojpočiniše, onih sto- .tužba jDodniietL pa .i-ako. Je to ђјЈо dosta: mjo.* i pleme. Jedno .se m ože'reći, .» to je, da tojft-evo-već т ј е з е ^ ^ đ a daans još-Bciuaruo tužbe п' da re nagjoše a družvu 1 л i r asm svojih almnnje ovome svenm sin- skriviti oni, koji dojučerašnjih Istomišljenika - e r i efilaze n; « po- iamtacaiM ?! -Zašto >rak arae;rpB'smo-riob!x,nl da Ih 1 ovom pri-, ■ vOekovIma radili za ovo naše oslobođenje Beograd, hoteći na ta] naf :i pokazati našim već i r e sudi iH ih se ne ,ikom pods3etlm0i jer bl ^ гакопи mogla| njedlnjenje. Grijeh hl„l. Izdajstvo bilo.bacati državotvornim гГгзпкми-% da žele ' p r t r ]f usta kttćam; taHo strašno poćiiii sto - •nastiinifl zastara. Kik . c 'ii ш rivnja za ovo.stani* n»«»ca koji žrtvovaše riti front U tome ih oiU čim Ispra 'tapoljica, Pt^epoljaca ii odlični sn— ■ Mi smoćdoTiijdi tstltin, >da jo »PravSaškl«] ■vole, pa I svojo uska ■slobodica, koji pisac uvodnog članka p r ­ v S ! W ^ - t ' i; ч' p' o a ,e Kt>e,*w ,,p3trekfMuhamed f l T J u s u f a g ić nudio Dže. Jpravo Lista - zagarantovano,— javne irogjoše najstrašniju Golgota od svih l sva­ elje«, koji je Izašao a. № . ... , vadu -Sulejmaupašiću »djevojčicu od 15—1& koji odoše nitegjimi, £ i &о ksi> oslojs a . nak t - patriot- № a ? i K № '4 -smo rodiaa« >1сж» ngfsradu, da odustane od rađaj кхПос! vrate na svoja ognjšta » đa -p«Mđa» risoz fitaažaja. realnog ca othrhemie muslimanskog žcnsMnja.l огмнш5еоЈа o \ . iellčne lance sa naših pocrnjelih ra la 1 noga sitnadjl I jedini pravi 1 zdravi putekas svima P * ^ at^ h / f f 0'.. * * ® w anre ОТ1Је1:и -Pravda« i Dževad odgovoriti su, da je taj tne.oa'i -atafakcija za njegovu obesprav-, koje mrski dušmanin bijaše snima. Oni orimaHkoji su lutali Jt danas talaju t . naša -tvrdnja' laž, a mi smo sa o s a m s v je ­ ij^ se кцус, za evo *c uzmu ш tae takovi ne mogu snositi krivnja » ovo, роСШЗЧмп o*—crjn.' Kjut će zdraviji doka akn ustreba, biće ih još) dokazali,: ■r sa krvavim djelima dokazan, da vole ova razboritije mišljenje- o d onoga, što je pisac, j.'odgpvojisost. da »Pravda« 1 Dževatl lažu, a da je naša Ovom prillhom- imamo, da eafbilježimo. ovakva država, jer sa je oni ovakva htjeli pomenntog članka rekao n svome stavu: tvrdnja Istinita.; Pozvati smo ih, da nas tužej još jedna bijeda ' tasiošnjeg stanovništva,. stvorili, а time sn konsekventno dokazali, ■n» sndu-ustanovi prava istinal »Narod je Izabrao Konstltuauta, I oa koja je teža od svih i svačijih, a koje traje la vole 1 nas sve bez plemenske I vjerske — _ I šute. Ml smo ustvrdili, dal ахПке. Nema primjera'n historiji narodi, da prtanaje samo nju, r Beogradu. Odstupati od već godinu dana, -a da se nike м eagje,, je‘»Pravdaški« predsjednik Maglajlić izdavao/ Ie velika duša jednoga naroda odnijela po­ toga, znači stupati u revoluciju. A narod ne da joj" nagje lijeka. Pred meskom, i razboj­ lažne službene-svjedodžbe, da kutarisavai bjeda nad krutom sudbom, kao Slo je to po­ boji se ni nje, ali neće dopustiti nikada, da ničkom шкош zloglasnih harnih«, kojs zengjfilje sinove <od vojske, a da sirotinja vr3j kazao Srpski Narod.'Dok je.fcod dragih па- mn se cijep«-država Thi je vojska. Sružil Hagjošc utočišta po San(£toiMi i Crnoj O ne vojnu slažbn. f ’osvali smo- ih da nas tažet vjere I plemena dijelila pri­ smo dvije država da stvorimo našu. No izbjeglo je već odavna preko devedeset sude — pa da pred forumom pravdp dokaj ćema šale, dozvoliti nekolicini seljačkih tri­ porodica iz Ćekolinskog i Kolašinskog. staše jedne od dragih upravo kao odsječeno o Istimtpafr naSh aaypda. — a,oni šutaj buna 1 pučkih diktatoru, da je razrušo«. sreza u Plevfje i okolinu i ostavilo svoj dok Je netrpeljivost a tome pogleda bila riba. To sn trebale -današnje vogje Muslimane dom, svoju zemlju i sve svoje samo da dika, da pristaše raznih vjera ! plemena Ustvnffii šuta r h Ie Dr. Hrasnlca tražio Bosni 1 Hercegovini odavna da nvlde 1 da iznese žaru glavu. Ti nesretnici pokušavali, od sarajevske poticajne direkcija da se minu Desa mogle da zajednički žive, nego su se lečno krvile, dotle je naš Oslobodloc riješio Г u svojoj politici bodu svjesni toga. Trebali su nakon nekolika mjeseci da se povrate postojećih propisa baromt ’Oskara Kornera i pitanje na drugi, aR na takav način, kakva sn znati, da eno, što čine lcad e, da rad i sve na svoja ognjišta, ali mnogi njrborf doma-: (Оп valjda ne može ni jedna nacija noti kod sebe n Ime naroda 1 za narod. Mi smo se do sada ćini platiše glavom od razbojničke ruke i cljske afere Stajnbajs) brzojavno pošalje t — Istaknuvši rečenica: brat je mio, koje ovjerili, da oal nljesn bili svjesni te svoje ve­ oni opet pobjegoše, u. Plevije, da se spasa, :ff dozvola, za- dolazak u Sarajevo —, Г re bk>. Pored visokog moralnog 1 'etičkog like-dužnosti, jer nljesn vodili politiku, koju gdje -rdan danas -n -uajvećoj 3 najočajnijoj. »Pravda« ».firastrica mukom zamuknuše. ičenja, što ga je dao t pokazao naš Brat narod hoće 1 četi; to sa oni napokon I sami bijedi provode teške -dar.e. Tako eto naša, »Pravda* je- donijela- vijest, kako je Dr^ sirotinja gine i pored žandarmeiijskih ii ■ ovo] svojo] rečenici, ona Ima ] Imala je I dokazali, kad sn n posljednji momenat okre­ Hrasnica čak l na bajramske blagdane ostat Ип praktična svoja vrijednost U borbama, nuli front 1 zauzeli novi položaj. Kako će da upravnih vlasti Da ii je što činjeno sa svoj kućni rahatiuk i otputovao u BeoJ atrane-madležnih, i mjerodavnih, vlasti nama |e je imao naš narod da izdrži prema vani- se snađu na novome još uvijek neopredije­ gratt,' Љ ко 'narodnom utredstavništvu vrti nm neprijatelja — svjestan je bio naš Ve- ljenom položaju, to se još ne da reći, аП ml nije poznato, a afco jeste, to je vilo malojl, svoju poslaničku tešku -dužnost za narodi slabo i mlitavo*— kad ova таја ne može I Mučenik toga, da nikakve naše unutarnje hoćemo da upozorimo naš muslimanski svijet, Mi smo na to ustvrdili, da tada narodu^ da.se i- nakon godina dana povrati rad nljesu smjele njegovom. .Velikom Djelu da -sva što ga stigne, treba da zna, da je svoje ognjište. Cuj beogradska vir do vapaj predstavništvo ntie-ni' zasjedate, da Dr. Hras­ — .smetaju 1 da stoje na pata. Prema tome od njih i od nflhova rada. Svake dobra kade tike Išao- a Beograd za narod, nego i« ovoga svijeta, ..jer i oo je član ove države, Jle, pored njegove velike duše ( čista potreba se ukaže Muslimanima, itreba da znadu, da Ш u izvjesnu pljačku, a da je za taj pu| je od njih ! ml ćemo im sami to lojalno, pri­ i on ima pravo da ga država zaštiti! Po- naplatio od »Muslimanske centralne bankeJ Irik tlrala ova rečenicu. пш, jef в п je brza pomoć jedim m ati I ako već unaprijodsmnnjama da ne­ težak brc« Kljadarkl n ime putnog troška j .Dok je naš теШН stalni i nesolidni elementi — kakvi su oni — spas. ako je Imao besplatnu željezničku kartu I dušom X.čistim srcem primao 1 ako je imao- dnevno 400 K kao poslanik, maj primio na sebe veliku zadaću -oslo- mogu što dobra donijeti svome narodu 1 dr­ kar predstavništvo i ne radilo. T »Pravda« J Ibogjenja svib nas, dotle smo ml svi, koliko žavi. Isto tako muslimani treba da priznaju, da svako rio, koje sa « đ g n i ла njima, da ,Ds. Hrasnica. i na to.mukom znmnknnše. ; ima manja više zabadati jedan u dragoga I čitavog svog života prosto tražili, da za- je došlo radom I sevepom njegovih- vođa. Mi smo ustvrdili, da je Dr. S p a h o i Ml ovo Iznesosmo — znajući, da je m j. »trovano i vjerski 1 plemenski, a često sarajevska] gradskoj palači гоЛпе 1917. I tem Beograda 4 prijateRtma onog naroda i (, t pokrajinski Mšagonlzam. svečan«- Irrari »рЛгЛо) sfcdricl I u sr* ove naše Kraljevine vtlo dobro poznat rad »Pravda*.« posljednjem svom broju W»- čanom sv e a фпшмп govoru uzveličao ge> , "Radili ano,'-Mle>ev?r*ee, W nesvjesno na I*w|« opštu šteta 4 na štetu onoga, zašto se ovih vogja M. J. 0 „ pa Će prema njihovom zoraje svoje-čitatelja d a . ие nasjedaju vije­ nerala Pctiorska, što je onako junački satrta dosadsojom radu znatU сђепШдокоуц £ćnu Oslobodloc toliko borio i toBke muke stima »Domovino«, jer ona sve što piše — i m ffrie taprim vojska,! kako je tužno ža političku vrijednost— t ' . Ne mogaše se naš svllet toga 1 takvog laže. Ova je tvrdnja »Prr--.de« kulminacija №>, da grad Sarajevo nema višeg odllko« okaniti ri po oslobog; Dr. Avdo 1 I a s « n b e g e т1& pokvarenosti, jer »Pravda« kao i svi čitaoci vanja, nego samo počasno grasjanstvo z« Ustvrditi s a r i 1 tmteocu* v -ч? da je sve rc »Do- to hartoal^. ЦђЦот^охр Situacija. ZSSZZl * * * * * Iz našeg dnevnika. f/Loral vPmvdašaM . �STnrni i i slušali i čitali mnoge napadaje na ^ Marjanovlć, Trinaesflć 1 ostale poštenjačlne, direktora ovd. policije g. Ljeskovca. jv, ne mogu da do riječi dogju. Da se Je ova) smo ga uvijek čestitim čovjekom, Oacfco gori - UbUanJe Muslimana. demagog verao preko albanskih gudura Srbinom i ispravnim službenikom u sv8fe Pod gornjim naslovom ie ovdašnje kle­ pogledu, pa smo za to i smatrali 5 vo J Iskrvarenim ostatcima boraca 1 stvaraoca ove države, ne W se temeljima skupo plaćene rikalno glasilo »Hrvatska Sloga, n svome dužnošću, da nedavno u našem listu 1 ^ državne samostalnosti Igrao, 2S9 broju donijela Izvještaj o dogagjajlma п statujemo, kad je ono izašao na Пј j(j MI smo Iznijeli 1 onaj famozni bi Dr*. Spahe п Banja Lnkn, п kome po ulasku Ml nećemo da Ispitujemo uzroke, s ko­ Оаскп poslije Izbora. Donoseći n pretprošlom dušmanski napadaj u beogradskom srpske vojske u Bosnu, preporučuje Banja­ jih Je ovaj ziočlnac mogao okupiti oko sebe broju našega Usta tačan I vjeran prikaz ovih kanu*. Sto smo tom prilikom rekli za lučanina strogu opreznost 1 rezervlranost toliki broj seljačkog svijeta 1 zalmfltl ga, da se dogagjaja, odmah smo konstatovall. da su Iz­ Ljeskovca to 1 danas ponavljamo, je, prema stanju — pa ne smjtde ni »Pravda« sruše n ponor propasti Griješilo se п upravnoj vještaji manfljaške štampe skroz 1 skroz se čudeći, otkuda potječu onaki nebr,|J ni Dr. Spaho da to demantuju. državnoj djelatnosti, prevelika sloboda je do­ lažni, denuncijantski 1 alarmirajući. M! smo nesrpski i nelijepi napadaji i u toa, nekoliko puta ustvrdili, da nas ni najmanje čudu pitajući, kako je naša, a i beogr^ Držimo, da smo dosta stvari dtlraB, a zvoljena prilikom Izborne agltadje, koju tk o treba ml ćemo još nastaviti Iz ovih ci­ najodvratniji tipovi lzrablD harangnlranjem ne čudi, što su se crne manfljaške duše na vlada mogla više od dvije godine 4, ' tata najbolje će te naši a tao d osvjedočiti masa, bndea и njima one najgore negativ- nas osule 1 što smo im ml trn п oku. Ne držati na ovako važnom i odgovornom вје, I da Je naše pisanje Istinito, da sa najvećom nosti, nego ćemo iznijeti naše mišljenje o sta­ jndl nas ni to, što sn fl Isti tipovi jedva i položaju čovjeka, na koga se javno n8pi I ipažnjom čuvamo, da ne dogje u list ništa, što novištu seljačke stranke u Hrvatskoj. Stjepan dočekali da mogu da zabilježe ovaj Izborni za njegova »nedjelja i zlodjela* prije, ( lnije apsolutno prava Istina. To nam je bila Radić sa svojim pomagačima Zajedničarima Incident megjn stranačkim pristašama u za vrijeme rata i zbog kojih je Dspaći prva dužnost pri pokretanju Usta i to smo dogagjajlma, što se zbiše n mjesecu Оаскп. Nas čudi kulminacija bezobrazluka sam gosp. Ljeskovac zvanično molio, <j,( tako lijepo postigli, da danas možemo s oktobru 1918. — kad se ie i on htio sa mnogim ove cmo-žute štampe, koja smije da donosi protiv njega povede istraga po iznaS^ nosom ustvTdltl: sve što piše »Domovina«, drugim rehabilitirati kllkmrvšl masi: »Ludi ovakve uznemirujuće glasine. »Pravda«, koja .zlodjelima*. Nije nam poznato, da jj, prava Je — pravca ta istina. To neka upamti VlHm П. htio Je svijetom da zavlada, a sad je poturila »Hrvatskoj Slog!« onaj Izvještaj nadležni n tome pogledu išta preduzlm 0 dogagjajlma u Gacku, referira u svome Gosp. Ljeshovac je po podnetoj njego*, I I »Pravda«, pa neka poliže svoju tvrdnju, na koljenima on moli svijet za oprost« da su vijesti »Domovine« lažne. Ako ona to nekakvu krvave revoluciju, koja Je srušila listu — pišući o tim dogagjajlma 1 Iznosi, »da ostavci smijenjen sa dužnosti, a za njim. I neće učiniti učlnlče javnost, kad se u postojeću državu 1 suverenu vlast predala sa vijesti, pretjerane«; dalje »Pravda« veli, kako nam izgleda — odlaze i još neki lg I da je »vijest o zapaljenjn džamije 1 mekteba su sa najodanijom »avješću i pravednoj, ko laže. Narodnom Vijeću n Zagrebu. Ovi dani p o tp u n o I z m i š lje n a « . Eto vam H- vršili svoju tešku i odgovornu dužnost vajn se, kad sn pravi bord krvavo kol spješno dokoočaH. Da je ova krvava revolu- taod morala »Pravde« 1 bezobrazluka se­ policijskoj direkciji ove dvije godine. Od* Zagrebu bila, onda М se Mmno-spjevac strice Joj »Hrvatske Sloge«. U redakciji žavati ovakav uzoran red i poredak n svaku habsburške dinastije Stjepan Radić koprcao »Pravde« se Izmišljaju 1 kuju vijesti, koje ona pogledu u toku ove dvije godine dam, п krvi po pločnicima Mačićeva trga, 1 ne bi ne smije da objelodanjuje, te izmišljene vi­ naročito ovdje u Sarajevu — u centru ht Da Je Stjepan Radić Iznio pobjedu kod smo se sada morali crvenjeti za djela ovog jesti potura »Hrvatskoj Slogi«, znajući da rogenih elemenata po svome mentaliteti, kuvfh Izbora п Hrvatskoj, znak Je, da tamo bezglavca ртеб vanjskom Javnosti. Pret­ ova može svašta da Iznese, a naročito, ako znači biti u svakom pogledu i kao čovj<| [vladaju abnormalne prilike; njegova pobjeda radi o neslozi muslimana 1 pravoslavnih; i kao službenik na svome mjestu; ta zasluj postavimo ipak, da Je revolucijom suverena hznenadila Je valjda I najboljeg poznavaoca vlast prenešena na Narodno Vijeće, koje Je da bi »Pravda« sebe pokrila, oprovrgava te pripada jedino i isključivo gosp. Ljeskove iprilika п Hrvatskoj. Stjepan Radić nije kao takovo 1 ftmglralo n praksi Izdalo Je Iste vijesti 1 registrira ih kao izmišljene. i njegovom čestitom člnovništvu 1 mi I»homo novns« u našem Javnom životu, ozakon o nregjenjn mallčnlh sudova, opraštalo »Pravdi« smo rekli svoje u pretprošlom draga srca i konstatujemo I iznosimo, vje 3avna se on baca sa šakom svojih seljaka Je pravomoćno dosugjene kazne, a ovakvu broju našega Usta pišući o ovim dogagjajlma, rujući, da će se s nama u ovome slon Iz kola srpsko-hrvatske koalicije, pravašima, Je funkdju državne djelatnosti vršilo 1 naše 1 cno-žntlma poručujemo, neka puste u miru svo sarajevsko gragjanstvo bez vjerake frankovcima, a I sa kršćanskim sodjallma Je ( njihove džamije 1 mektebe, koje plemenske razlike. Mi konstatujemo one sarajevsko Narodno Vijeće. ZagrebiSn Jšao, ali se nije nikad moralo ovako ozbiljno Titi dira, niti ima namjeru da dira; pro- što je bilo i otvoreno Žalimo, da u naš Vijeće prenijelo Je svu sv-; »hvatiti njegovo djelovanje kao sad, jer nije ijedno sa majčicom vam Austrijom policiji nećemo više vidjeti gg. Ljei vlast na Kralja, odnosno r r.ašeg Regenta. ‘ pai. Wkad naš narod и ovolikom broju povjerio vaša rovska vremena, kada je crna k o v c a , K O lle ra , D a k i ć a , i t d pndblno svoju ovo] Intelektualno] budali, Priznalo Je ne samo Narodno Jedinstvo, nego internac rutala našu dječicu 1 kada ste jer ti su nam ljudi svojim dvogodišnju »mušenjakn, političkom prevrtljlvcu, koji eto I teritorijalnu državnn zajednicu. Konstltuanti ni po m o raln a J po pravnom skre­ — oslaniL .1 se na majčicu 1 Sv. Stolicu radom bili najjača garancija reda i poretka ,postaje 1 narodni izdajica i zločinac. Od Iz­ mr»B da te 1 zavagjate naš svijet po Ovim ue mislimo da kažemo, da naša vlid bora svTatio je ovaj obješenjak na se ne samo tanju ne može, niti ]u| te to zadnja, odluči­ ov seal*. , carska viro! država nema osim pomenute gospode i još dobd |pozomost uašn n državi nego je 1 vanjski vati o državno! zaie'nld. N' djetosfl svojoj đjefma л в t j htio član i ispravnih svojih policijskih činovnika, 1 svijet čekao njegov zbor zavedenih I naivnih megjnnarodnog savez■hža 'Jnša Je dr­ sumnjamo, da ih ima mnogo boljih. Di ^Zagoraca, kakvo če stajalište zauzeli prema Bog da im postavi ravne nasljednike, je unatamjem nregjenju naše države. Pomagan žava istupala doslen kao tedlnsfvena 1 nedje­ ljiva n megjunarodnom vrjhf*čalu I ona se bi bar na taj način mogla dati satisfakdj od dvoličnih Zajedničara, vodi on danas i pomenutoj gospodi, a i Sarajlijama. poslanika, koji će ga slijepo slijediti Nijedan kao takva 1 praktično 1 teoremi:! Ima titi. S toga Radićeva grupa dolaa e . Kpnstb drugi naš državnik nema na svoju i Zvanično ne pročitasmo još nigdje, ali ovolftog broja slijepo odanih poslanika, kao tnantn ne da odlučuje o državnom Jedinstvu, čujemo, da će biti znatnih promjena u čišto to ovaj pehHvan danas oko sebe kupi; o tom je već davno odlučeno, nego o s toga rad dosadašnjeg komedijaša može po- gjenju nutarnjem ovog nedjelivog teritorija. novništvu naše policije. Mi smatramo svojom rstatl tragičan ne samo za nj 1 njegovo lndo i Srbin, Hrvat 1 Slovenac su jedan narod, s dužnošću, da se ovom prilikom malo poza­ Zabave. — Mi smo u Jednom od п» Imaju sva pitanja zajednički da rješa­ bavimo ovim promjenama, jer smo svjesni [zavedeno stado, nego 1 za svu našu napaćenu vaju. Manjina mora, da se pokori većini, pa uloge, koju vrši i koju treba da vrši policija ših brojeva pisati 0 tome, kako se jNadJn. se ona nalazila slučajno na strani Srba Ili u našoj upravi, a naročito uloge, koju je »Gajretu* može s materijalne strane оај> I Ironija Je fitjels, da Stjepan Radfć, koji strani Slovenaca 1 Hrvata. Ml ćemo za­ ~ila u burnim i kritičnim danima od našeg bolje i najviše pomoći. Izmegju ostaloj ,'fe 1914. godine hinrn^ austrijskom cesaru pjevršiti; Interesi većine Istokrvnog našeg na­ oslobogjenja, pa do danas. Ne govorimo o istakli smo, da su „Gajretove* zabave o I svoje pristaše na izdaju Jugoslavenske roda I njegove nedjeljive državne zajednice onome, što je bilo prije i za vrijeme ra‘a to najbolje sredstvo i tom prilikom mi sB navraćao, goneći ih pod zastavu venedanašnjim granicama moraju biti jači od — 1 ako se za rad u lo vrijeme mnogim čito registrirali materijalni i moralni uspj Jrlčno-degenerlsane dinastije, danas vodi .Gajretove* zabave u našem malom, iB bolesnih ambicija snlndog demagoga Stjepana današnjim činovnicima naše policijske [glavnu riječ п državi protiv koje se je bo­ Radića rekcije koji ostaju i koji napuštaju svoju svjesnom 1 svake pohvale jilo, a veliki radnici baš od Istog plemena službu ne bi ni u čemu moglo ništa prigo­ boju. Uprava našeg ja Ime čije Radić hoće da govori, kao što je voriti. Mi smo i prije pokretanja naše lista [kada do sada u svoji d i Je taj isti D:. Spalio 1 u (oj Isto! gradsko) palači onomadne kukao i proteStvovao, što *e zloglasnim Potlorekovim paragrafima jsBmanskl narod progonL Na to i »Pravda« 1 |D r. Spaho šute kao ribe. Džamije u plamenu. . Narodni zločinac. Рготпјере u direkciji qaše policije. 6 aJrefoDe uijesfi t P 0 D I i I S ТГ i mnogi prtljag u Jedrene, a šest dana kasnije nalazio. Preko pola godine proveo Je u trav­ nlk na upravi bosanskoj, krenuo se i on prema Drini, ispraćen do gra­ ničkoj tvrgjavi, blokiran od onih ljudi nad tanat gradački 1 tuzlanski pa pregje sredlnou nice bosanske VO nalogu Miloša Obrenovlća kojima je on trebao da upravlja. Ali akt 0 januara Drinu kod Zvornika 1 odsjedne I premještenju njegovu još nije značio kraj nje­ Zvornlku kod Ali-paše Vldajlća, pouzdano* Vijesti, koje sn pred dolazak vezi rov sti­ govoj patnji, jer Je trebalo najprije Izaći Iz pristalice sultanovog. Iz Zvornika zapoft ► k Piše dr. Aleksa I v ić . zale lz Bosne, nljesu bile prijatne. 5. januara pobunjene zemlje 1 dokopati se Save, kojom pregovore sa Sarajlijama I za vrijeme ргер> prlspjeo Je Iz Zvornika u Beograd All-paša če na lagji dalje do Nikopolja. Iz Travnika vora privlačio je Čete lz obližnjih pašalola 'kĆFORME MAHMUDA П. I ODJEK NJIHOV Vldajlć, da se, kao sultanov čovjek, posavje­ kud god bi pošao, na sve strane će naići Tokom pregovora Je nastojao, da Izazovi U BOSNL tuje sa Abdurahmarom. On donese vijest, anarhične, buntovne elemente. U nevolji svo­ razdor megju Sarajlijama. U prvi mah SariH (1826. i 1827. 2.) da Bosand ne će da puste novog vezira preko joj učini vezir jedan odvažan korak,obrati se lije su bile složne 1 odgovorile Abdurahman* (Nastavak). Drine, ako povede sobom više od 60 ljudi Jednog od najvećih protivnika, na Husefln- da ga ne mogu primiti u svoju sredinu I S večera 30. decembra došao je Jedan Dva dana kasnije dobjegao Je u Beograd ka­ bega Gradaščevića. Znao je doduše, da je ne mogu pristati na ukidanje Janlčara. Kasniji (Tatarin tz Carigrada u Beograd sa depešom lija Iz Tešnja, koji Je potvrdio tu vijest. O Husejln neprijatelj sultanovih reformi, ali Je su Intrige vezirove donosile plod, pojavila Porllnom, da će za koji dan prispjeti drugi bezvlašću u Bosni stizali su sve crnji 1 gori znao 1 to, da je Husejln vitez, u koga se sultanova stranka, koja je postajala sve veći [Tatarin sa fermanom o Imenovanja Abdur- glasovi Drinu fc mogao Abdurahman preći može pouzdati svako, ko ga za pomoć za­ 1 smjelija, što Je Abdurahmanu više Četa pri­ ■hmanovn za bosanskog vezira, te neka se ledino kod Zvornika, Jer Je Oradaščević sve ppreml, da u društvu Mešud-bega krene od­ skele na gornjoj Drini bio zatvorio. Nekoliko moli. U očekivanju svome nije se prevario. dolazilo, te se oko sredine februara dokopa mah ■ Bosnu. Beogradskim vezirom Imenovan mula platilo ie glavom, što su narod savjeto­ Husejln-bcg IzagJe sa jednom četom pred tvrgjave sarajevske. Sada popnstlše nlcl, Izmire se sa sultanovom strankom, b«d Je, prema toj depeši, nlkopoljskl paša Oava- vali da prihvate carske fermane. Iz Istog raz­ pašu, dovede ga 1 gostio ga Je tri dana gaz-aga Husejln-paša, a u Nikopol] Je dolazio loga su б. januara Saraflile kamenjem ubili svom gradu Oračanld, pa ga onda doprati _ u okove Janlčarskog agu I pošaljn ga sa mnoBrčko, gdje se oslobogjcn! paša ukrca u lagju (tim drugim kolovogjama 1 sa emblemlma ► iotadanil bosanski vezir Hadžl Muslafa-paša. svog kadiju Serlf-efendlju.*) 1 otplovi put Nikopolja.*) nlčarskim u Zvomlk 1 poruče, da kad car d iCetvrti dan poslije ovoga, u večer 2. ianuara Imenovanje Hadžl Mustafa-paše nlkopoljAbdurahman se ne htjede oslanjati na treba janlčare, ne trebaju ft ni oni at! Il827, prispjela su dva Tatara lz Carigrada skim guvernerom značite Je oslobogjenje nje- viteštvo Oradaščcvlćev.o kao njegov prethodва carskim fermanom ,đ je Abdurahmau podrugi zahtjev sultanov, da talume (muštrai“)> 'ovo Iz nemilog položaja, u kome se dotle ivljen za guvernera bosanskog na to ne mogu nikako pristati.*) . t■voj e ’polazak u Bosna odmah nastupiti. 4. Ja-1 Џ) Dr# ') Pokret u Bosni I Albantll protiv rea Jtr 246< . forama Mahmuda II. Esej Drag. M. Pavlovlća, *) Dr. ’Mih. Oavrilovlć. 0. . s tr ..J * v a r a otposlao je Abdurahmau svrn ha,em \ \ z o . n “""'ad 19ia .str, 97.-98. iNaslnvlće iej. G Husejin-heiti BrodaJčegiču od nekoliko knezova srpskih. �Brol 17. . (ila od naših manjih mjesta onako lijep materijalni prinos, kao što ga donese ,Gajretova* zabava u Priboju. Držeći da lema ni jednog mjesta u našim krajevima, gdje se nebi našlo požrtvovnih ljudi, koji bi bili u stanju ućiniti sa svoje strane to­ liko, da se u svakom našem ovećem mjestu održi u ovo najpodesnije zimsko loba .Gajretova* zabava, to mi ovim pu:em apdiramo na naše rodoljube i prija­ telje našeg napretka, da ovo vrijeme ne propuste, nego da ga iskoriste u tu svrhu. Uprava našeg „Gajreta* je već zaključila, otpočne sa pripremama ,Gajretover zabave u Sarajevu. Isto tako joj stižu iz­ vještaji i iz drugih mjesta Bosne i Hercerine, da se već u velike čine pripreme »držanje „Gajretovih* zabava. Naši svijesni omladinci i prijatelji našeg naroda uvigjaju, da će „Gajret* moći udovoljiti svoim teškim dužnostima jedino na taj način, iko ga svi potpomognemo. Konvikti. — Do sada se ni jednom u šašem listu ne osvrnusmo na naše .Gajretove* konvikte. To propuštasmo do sada za to, što to konvikti nezaslužuju, što ;mo ih zaboravili ili što stanje u njima ne joznajerno, nego s toga, što je o njima, a ipecijalno o sarajevskom konviktu pisao ist, koji je pune dvije godine dana vodio »čajničku natražnjačku kampanju protiv .Gajreta*, njegove uprave i svega, što je jod „Gajretovom* upravom. Taj musli­ manski list, koji izlazi u Sarajevn, nakon pomenute dvogodišnje borbe protiv .G aj­ reta* donio je posije ovogod. .Gajretove' skupštine jedan članak o .Gajretovom* konviktu, onakav, kako to zaslužuje uprava .Gajreta* i konvikt i njegov vrijedni pre­ fekt g. J. Vrabac. Mi na ovome mjestu hoćemo nešto drugo da konstatiramo. Ho­ ćemo da istaknemo i podvučemo neumorni rad g. Vrebca, koji je utrošio, dok je na Dnako primjeran i uzoran red u svakom pogledu podigao naš konvikt u Sarajevu. Požitvovnost g. Vrebca se nije samo u Sarajevu ograničila, nego je on ovih teških timskih dana — uza svu nježnost svoga tdravlja — obišao i ostale .Gajretove' konvikte po Bosni, kako bi iz svoga vlasti­ tog iskustva mogao da pregleda rad drugih da svojim kolegama-prefektima dade nnogim stvarima uputstva i savjete. Tako e g. Vrebac posjetio konvikte u Tuzli, Bi­ haću i B. Luci i u svakom se mjestu za­ držao po nekolika dana — informišući se n svakom mjestu o svima prilikama u kon­ viktima. Milo nam je. što možemo zabilje­ žiti, da je izvještaj g. Vrebca, koji je pod­ nio upravi .Gajreta* o tome svome puto­ vanju i pregledavanju veoma povoljan i rado volja vaj ući i što je u svojim vrijednim kolegama-prefektima pomenutih konvikata gg. Bećiru Balagiću, Salihu Kapiću i Aliji Hroraiću našao ljude, kojima je mnogo stalo do našeg opšteg napretka, do naše budućnosti, do naše omladine, a to su do­ kazali svojim neumornim radom, koji se odrazuje n primjernom redu povjerenih im konvikata. Rad ovih naših svjesnih i požrtvovn.h omladinaca, a specijalno rad g. Vrebca, rad bez vike i galame, rad u tišini je jedini stvaran i pozitivan rezultat i ga­ rancija za našu budućnost; ovaj i ovakav će nas rad najprije i najbrže uvesti u kul­ turno kolo naših sugragjana. Но su saveznici Dru. Spaiie i Dra. Krasnice i cijelog vodstvu ћ . 1 Organizacije? »Jugoslavenski List« od 10. o. mj. donosi vijest iz Beograda: »U političkim krugovima očekuje se sutra ostavka ministara Drlnkovića i Kova­ čevlća, za koje se drži, da su u Beogradu igrali ulogu špijuna i Radića savjetovali na njegov korak. Kako izgleda, vlada će se u oči te opasnosti naći složna, što će dokazati sutrašnja ministarska sjednica. U samoj vladi neugodno se doimlje prisustvo Kovačevića, koji nije ni Izabran, a nije još dao ni ostavke. Njegovi organi u Zagrebu otvoreno pišu, da su pripravu teren Radiću«,' , I ovo je jedan dokaz za Muslimane, da vide 1 da se uvjere, kakvu je politiku vodilo njihovo vodstvo, a na čelu mu Dr. Spaho 1 Dr. Hrasnlca, koji još nijesu istupili lz Na­ rodnog Kluba 1 koji su na nedavni poziv sa­ zivača za protestni zbor radi »SteinbeisКбгпег-Kovačevlć« afere odgovorili, »da oni neće doći na taj zbor, jer neće da ruše Ivicu Kovačevlća«. Različite Difesfi. U Bavarskoj postoji Jak rojalističkl po kret, koji hoće da povrati na prijestolje staru bavarsku dinastiju, na čiji se povratak uskoro računa. Pad Vilsonov na prošlim Izborima u Americi 1 dolazak Hardinga za predsjednika, bila je indirektna manifestacija američkog naroda, da se ne slaže sa dotadanjom Wilsooovom politikom. Sada več to Američani i Izričito iznose. Cikaška »Tribuna« javlja naime, da amerikanski republikanci — protivnici WI1sonove politike i njegovog mira — zahtjevaju od Hardinga, da se Versaljski mir revidira i izmjeni. Oni traže, da se sa Njemačkom 1 Austrijom utvrdi definitivan mir. ’ ,, • Iz Budimpešte dolaze vijesti o osnivanju Jedne tursko-madžarsko-bugarske trgovačke komore. Centrala te komore biće u Pešti, Sofiji i Carigradu. Za predsjednika designi je sa madžarske strane prijašnji domo­ branski ministar Samuel Hazai. Nova komora organizovati trgovinu i poljoprivredu ovih triju zemalja. Njemačka se pomalo vraća д svim li­ nijama na ona t r ž l š t što Ih je imala prije rata. Kod toga joj $ilno рог aze njena slaba valuta, uslijed čega može ia prodaje svoju robu jeftinije, nego što izik si proizvodni tro­ šak tvorničara u drugim »emljama Prva je a udaru Engleska, a z?iiTi Be' ‘ortugal južna Amerika. Engleska Te već poplavljena raznovrsnim njemačkim artiklima. Molim stvar uredite, Jer željno čekam »Domovinu« da čitam, te nemojte da Vam ponovno pišem. Svima Vam selom Bečir Krvavac«. Jahjabeg Dorić pisao nam je kartu da mu počmemo slati list na njegovo ime Mloče-Usora«. Mi mu list redovno šaljemo, ali nam ga redovno pošta vraća sa odgovo­ rom, da je »naslovnik nepoznat«. Pitamo poštu treba li i u Mioče odnosno u Usoru na adresu metati koji je gradski »Bezlrk«, ulicu 1 kućni broj. Tražimo, da pošta povede izvide, stvar raščisti i da krivca osjetljivo kazni, da već jednom prestanu frankovačke šikane »Domovine«. fz našeg Usta. — »Samouprava«, glavni organ radikalne stranke donela je u cijelosti naš članak, u kom smo oštroj, ali objek­ tivnoj kritici podvrgli destruktivni rad 1 de­ magogiju izvjestnih političkih spekulanata, koji su interese naročito muslimanskog dijela našeg naroda doveli u jedno očajno i upravo bezizlazno stanje, otugjlvajući ga od ostale njegove braće. Donoseći taj članak »Samouprava« svom 229. broju propraća ga ovako: »■Pod ovim naslovom donosi sarajevska muslimanska »Domovina« jedan članak, koji Je po svojoj trezvenosti i razboritosti jedan redak primer. U zaglušnoj vrevi nekih preko­ savskih listova, koji politiku shvataju kao deca igračku i koji o odgovornosti ni pojma nemaju, ovakav glas raziožnosti vredi da zabeleži. Mi ga zato u celini donosimo., do­ dajući, da će očekivanja izražena u п naići na najuzvišeniji odziv kod onih, koji к zemlju po ceni svoje dragocene krvi 11 ! braća ujedinili«, me ’n sa Dr. Spahom. — Zagrebački organizacije Dr. lehmedom S p a h o m , u kome Dr. Spaho o državno-pravnom uregjenjo naše Krali« -Ine veli: »Naša stranka stćjl - stoaotfi*' : decentralizacije sa pokra­ jinskim predstavi,.štvom i pokrajinskim vla- novine komentarišu taj raz­ govor, pe »Epoha« u broju 564. veli: svega {a vidi se, da će Jugoslavenska Muslimanska stranka preči na ljevicu u Usta­ votvornoj Skupštini i da će biti najbliža grupi katoličkih klerikalaca i Hrvatskoj Zajednici, sa kojom je i prije sačinjavala Narodni Klub. Jugoslavenska Muslimanska Organizacija je odlučno ftparatistlčka stranka I svi glasovi o nekom sporazumu sa radikalima moraju Kako se javlja, sovjetska Je vlada odre­ biti posve neosnovani. dila prisilnu mobilizaciju žena za šivanje Megjutim u danas prispjeloj beogradsko) odijela 1 rublja za vojsku. »Pravdi« čitamo razgovor sa drugim »Prav»Ewenlng Wortd« piše, da 6e novi ame­ dašktrn« vogjom, Sakibom K o rk u to m , veli, da će njihova organizacija »biti jedna rički predsjednik Harding zatražiti od kon­ gresa, da se ustanovi posebno ministarstvo od najdržavotvornijih stranaka u Konstiza odgoj neopskrbljene djece, koje bi mini­ tuanti«. »НајЛке Mnffi von Travnik«. — Prije starstvo bilo povjereno jednoj ženL 28 dana umro je u Travniku Hadži Hazim ef. K o r k u t, bivši travnički muftija, stric »Pravdaškog« paliaće Sakiba Korkuta. To Je onaj čuveni travnički muftija, koji Je za vrijeme naše narodne borbe bio inkarnirana Iz administracije. — Molimo gospodu švapska duša, koji je megju muslimanima pretplatnike, da nam dužna pretplatu od 40 K bio najomraženija ličnost I koga Je zloglasni odmah pošalju 1 da time podmire svoj dug ministar Kallay u austrijskim delegacijama do konca ove godine. Ko nam sada povrati nazvao »Hajlige Mufti von Travnik«, pod ko­ list, mora nam poslati 1 pretplatu га do sada jim je imenom sve do svoje smrti bio u jav­ nosti poznat Mi bi o ovom radimetliji Imali primljene brojeve. Nered na pošti. — Mi redovno kao i mnogo 1 mnogo napisati, jer su njegova zlo­ svim našim pretplatnicima šaljemo list na djela Još u živoj uspomeni pojedinaca, ali dr­ adresu »Bečir ef. Krvavac, željez. činovnik žimo se one: De mortuls nlhii nisi bene. U ostalom čujemo, da je u redakciji s. Brod«. Ponovno smo pregledali knji­ gu pretplatnika, adresnu knjigu i napisane .Pravde« radi ove smrti bio silan lom i umalo adrese — I uvjerili se, da mu list iz naše ad­ da nije došlo do preloma. Sakib je na svaki ministracije redovno Ие. A danas dobismo način htio da u listu donese opsežan nekro­ od Bečira korespondenc-kartu sa ovom sa- log o svome stricu Kallayevu »Hajligeru«, a držinom: »Uredništvu Domovine! Ja sam po­ drugi su bili protiv toga, jer su se bojali, da slao 40 K u ime pretplate na list do konca go­ će to »Pravdi« naškoditi. Radi toga prošlo dine 1920. 1 dobivao sam sprva list, a od 28. je 28 dana od »Hajligerove« smrti, dok se taj XI. nisam niti Jedan broj dobio. Kod ovdašnje spor riješio i »Pravda« je u prošlom broju prodavačice novina vidim, vaš list izlazi i ku­ donijela jedan kraći nekrolog. Koliko ]e Izabrano radlkalsklh, a koliko pujem ga. Ne znam ili ste vi na mene zabo­ ravili ili Je na pošti krivica demokratskih poslanika? — 1 pored partij­ Vrfiovno ravnateljstvo сагтвга ч Fran­ cuskoj izdalo je okružnicu, kojom poz' • sve svoje organe, da prigodom pretraživanja put­ ničke prtljage nastoje, da budu što diskretniji I da paze, da ne zaprljaju, unerede ili čak oštete rublje i odjeću putnika, što je pretra­ žuju. U tu se svrhu preporučuje organima carina da upotrebljavaju rukavice. Domaće Dijesfi. skih novinarskih Izvještaja 1 pored »zvaničnog« izvještaja Ministarstva Unutrašnjih' Djela, još je uvijek nemoguće tačno ustano­ viti, koliki Je broj demokratskih, a koliki radikalsklh poslanika izabran i koji su izabrani Tačan broj i jednih i drugih, kao 1 to, koji će od obiju partija doći u Konstituantu, moći će se ustanoviti tek po konačnoj verifikaciji svih poslaničkih mandata, jer i u jednoj i u drugoj! stranci Ima ih po nekoliko, koji su izabrani1 u dva Ш tri izborna okruga. Zagrebačka »Riječ« od 7. o. mj. donosi »Spisak« izabranih' poslanika Demokratske Stranke I prema tome »Spisku« bi Demokrate imaH 96 posla­ nika u Konstituanti; mi smo megjutim u tome »Sipsku« naišli na ljude, za koje pozitivno znamo, da nijesu Izabrani. Isto tako beogradska »Tribuna« od 7. o. mj. donosi »Spisak« izabranih radikalskih po­ slanika, na osnove koga bi Radikalna Stran­ ka bila zastupam u Konstituanti sa 101 po­ slanikom. № označeni broj, kao ni iznet^ imena u tome »Spisku« nijesu tačna, jer su i u taj »Spisak« unešeni i oni, za koje se znade, da nijesu izabrani, niti će i po ko­ načnoj verifikaciji uopšte doći u Konsti­ tuantu. Za sada se zasigurno može reći — na osnovu pomenutih izvještaja i »Spis­ kova« — toliko, da će Radikalna Stranka imati u Konstituanti više svojih poslanika, nego H Demokratska. Zakletva za poslanike. — U poslovnik za konstituantu je unešena odredba, da svi iza­ brani narodni poslanici hnadu da polože za­ kletvu, u kojoj obećam vjernost kralju, dr-, žavi 1 narodnom jedinstva. Svaki onaj posla­ nik, koji ne bi položio ffi koS bi pravio kakve »grade, gubi sa tim svoj mandal Novi šel »Pravde«, (lam o uredništvo »Pravde« preuzeo je Dževad Sulejmanpašlć, ‘ onaj isti koga su svojedobno »Pravdaš!« Ianetleisali radi njegove brošnre »Otkrivanju muslimanskog ženskinja« i onaj isti, za koga pretprošlom broju Usta sa brojnim svjedocima uglavili da je lažac. Sretno kn bilo, a biće jer je slika našla priHku. Politički pregled. Kasna pomoć. Vran gel je ratovao za sloboda svoga na- 1 roda i interes cijelog zapada. Ratovao je I borio se pod vrlo nepovoljnim uslovima, vjerujući u obećanja Antante. osobito, kad ga je službeno priznala francuska vtada. Bita je i politički, a i u interesn same Antante, a u prvom redu Francuske, da što bolje j obilnije pomogne onoga, ko se bori za njene milione uložene в Rosia 1 za postojeće stanje u Evropi, kome iz dana ■ dan sve više pri­ jeti boljševička opasnost. Vrange! je pre­ varen kao i avi njegovi prethodnici I sad se ostatci njegove vojske nalaze gladni gol 1 bosi u carigradskoj lud po usidrenim bro­ dovima Niko da im priteče n pomoć, bilo stanom, hranom Ш odjećom I ti bijednid moraju sa sebe da prodaju o*e posljednje odrthie i krpe, da Н došli do parčeta hljeba. Antantine čete nijesu nigdje do sada, kroz . vrijeme rata doSe u sličan položal Za njih je bilo svega i svačega 1 nigdje ni­ jesu zbog oskudice u ma čemu morale trpjeti Za Vrangeb 1 pored obećanja nije bilo ni­ čega. Tek posHje sloma našao se g. Herve, francuskoj štampi podgne svoj »moćni« glas i da zavapi za pomoć еиЈша, koji sa već potpuno uništeni. Pozivlje se gospodin Негтв dobročinstva, koja » Rnsl učinili kros dugi niz godina francuskom narodu 1 pozivlje Francuze, tek sada, da se »požare« dobro­ voljnim prilozima za postradale ruske Iz­ bjeglice, čemu se kod nas k a ž e .......do nove i«. Oosp. Herve opominje francuski na­ rod, da zaduži Ruse, jer veli da će Rusi opet kroz deset gorfina biti jedne od najsilniji država na svijeta, ра nadodaje: ko zna, da naša djeca tada neće potražiti utočišta uj Rusiji. To što budemo ačhiill raširim izbjefНсаша, završuje on, Rusija će stostruki vratiti našoj djed i našim šinovime. To рк* ricanje zaista nije bee osnova I teefca da гв Francuzi zapamte. J �i 4. I * Londonu, tanju je očita, a sustezanje VentzeBsta od nekoliko dana u Atinl. On misB, da će time | — ■ fcih ministara bilo je govora o Vrangeln. glasanja znači, da oni iz dana u dan sve više pridobili Antantu za sebe, što bi možda bilo, kad ne bi bilo drugih 1 jačih razloga s Engleska, koja stalno ašikoje s boljševicima, gube teren. Dosadanjim glasanjima pol zauzeće se kod naše vlade, da ml primimo su G rd tradicionalnu ratobornost I Junaštvo proenienu Politike na Istoku. i Иучи ли вас гл1 во- Huje лн te upropaštene ljude, 1 pobrinuće se toga naroda, koje pripada samo tradidjama лудац у рвду^* Boljševici i Kemallstl. 6о*>а? - Tpraisa у branu te vojske, valjda onda, kad lb mi pri- stare Grčke, dok današnji Grci nijesu ništa Prema njemačkim novinama postignut Je ! носги.ла? Бвли од Tprmre ли од с л л 'm im o i zaposlimo. Francuska će maroderski više, do Ijifdi od rada 1 trgovine, ljudi, koji п;обаве? Од поцГ sporazum izmegju Kemal-paše I boljševika i >.;*•», од рвумзт:!рвна апетита? primiti ostatke reske flote na »čuvanje« згд.1? Басаница? hoće mira i života i koji smatraju Venizclopod ovakvim uslovima: Јгств ли кервозии? z : : : a \т0 Tuloira, a Talijani traže da se te čete. sove uspjehe avanturama, i nečim, što Orčku 1. Sve teritorije, koje su nastanjene dolasku n našu zemljn, razoružaju, a njihove baca u nedogledne trzavice. Istina, položaj, u Turcima, imaju ponovo doći pod tursku vlast. ratne i transportne lagje da se razoružaju в.росц i) к. i :^l> koji je Antanta bila stavila Grčku, bio je za­ 2. Ima se osigurati kontrola Turske nad желудмава tuhJtvS!^ 1oklope lz Jadranskog mora. К иииоЈЈЈЈ Ј ista mučan i kraj mu se nije mogao sagledati, Eto, tako izgleda »prijateljska* pomoć aii ni onaj, koji će nastupiti dolaskom Kon- svim novim državama u Siriji, Palestini i Arabiji. saveznika ruskome narodu, koji je sve što stantinovim, nije ni mak) ružičast За пробаву! " 3. Ima se olakšati rad komunističkim , Je imao žrtvovao za obranu interesa, mnogo U Londonu, na konferenrijl premijera, delegatima na razvijanju mokunizma u više savez ičklh, nego B svojih ličnih. Sva Ви кашлетв? raspravljalo se, kako o grčkom, tako i o Turskoj. Igra, koja se odigrava i koja se odigrala istočnom pitan}«. U koliko se do sada znade, 4. Turska i Rusija sjedhilće svoje napore iove dvije godine u Rusiji, očito govori u i francuska će politička teza u tim pitanjima oslobogjenje muslimanskih zemalja: Indije, log mišljenja, da Zapad hoće a prvom rt )ći putem pregovora sa carigradskom vlada satare i uništi što više Slavenstva, koje jm i Mustafa Kematem. Ovu tezu pomažu Alžira, Egipta, Tunisa, Tripolitanije i Maroka I garautovaće im nezavisnost. se bijaše silno namnožilo 1 koje ima TaRjani, dok Englezi misle, da bi takovi 5. Rusija priznaje nezavisnost svih mu- ј ....... mnogo više nego iko drugi moralne i mate­ pregovori, otpočeti pod nepovoljnim usloСлабонрвност? rijalne energije da zaprijeti prestižu i da vima povlačenja grčkih četa iz Male Azije, >ј Главобо*>а7 riji bivše Rusije i garantuje im integritet. iuništi diktatorstvo Zapada nad Istokom 1 ci­ prisutnosti dovoljne snage megfusavez6. Rusija se obveeuje, da će flnansijski i jelim svijetom, iz svakog 1 najmanjeg čina ničke oružane sile, kompromitovali prestiž trgovački pomagati Tursku. zapadne Evrope oGto prodire njihova velikih sila na Istoku. Francuska bi htjela 7. Rusija se obvezuje, da odmah pošalje V !? doga, njihovo megjusobno rivalstvo u sve­ pod svaku cijenu, da se riješi Cillcije, gdje bi dva korpusa vojske u Malu Aziju, pa ako se mu, samo se upadno odrazuje kod svih, kako I Зубобоља? skoroj budućnosti njene čete mogle biti za­ rasna mržnja prema Slavenstvu, tako isto 1 pletene u borbe sa Kemahstima, a možda 1 akaže potreba i više. 8. Neprijateljstva protiv Antante moraju Протип глиста! ipostojani strah, da se ooo ne konsoliduje i boljševicima. Engleska, kako se vidi prema *’"*n" . •1""г "•т»» jne krene putem napretka i prirodnog raz- gornjem, nije protivna sporazumu, samo traži se nastaviti odmah, ne čekajući na odobrenja Сврбљењв, свраб. jvića, te ne dogje do onog stepena prestiža, načina, da očuva svoj i onako uzdrmani p re-, narodnih skupština. Drugi članci bave se o tome, kako će коЗ ga ide na svim političkim, kulturnim i dok je svima očigledno najviše stalo dojI se nastaviti snabdijevanje oružjem i drugim Прољев. д члбјш? gospodarskim poljima u čitavom svijetu. Mi toga, da se što prije saniraju prilike potrebnim materijalom. vjerujemo, da će Zapad — čim prestane Istoku. gućnost daljeg eksploatisanja i ovakvog mePrema svenrn dalo bi se zaključiti, da iej V|(] gjusobnog zatiranja i uništavanja slavenske rrat u Orčkoj dobro došao bar nekim čla-1 ibj snage — bez imalo sustezanja, stupiti xSSSSe!S“ ^? .'"Ј2 novima Antante, da bi mogli imati povoda ~ plomatske odnose i sa boljševicima, koje je Даброао Katni fDa6f#svoje politike na Istoku. Zav’— do sada kao razorne elemente obilježio. Kemala sa boljševicima, koja je nSad, kad je propala djela stvar, kad su dv Antante, osobito ргоutr F r e s k e , tnisH se I [|j toliki ljudi stradali i stradaju, tek sad, u Parizu, da bi s^o rai» s(m sa Turctma, r staje se evropska diplomacija velikih sila i mogla bW odstranjena. Тг kao i nepovjerenje [ hoće da »pruži* svoju gotovo nepotrebnu prema Konstantinu, pa . i posljetku i ueirv>- . pomoć, da bi mogla nekad u budućnosti reći, divost eugleske roJSHLc га Istoku. osoMfo a | da je Ipak nešto učinila. To je kasna 1 pre­ v e lik o i na onom cfijelu, b oi je bio nevjere- rčfcaj, rnc-j j! kasna pomoć, koju bi pravi prijatelji svakako rače dovesti do oejeh.. »гои : tamošnjoj] II m a lo . ranije bili pružili, a ne onda, kad je ljudima politici Kako se iz P? Iza j saveznici' —j vo izlišna, jer je prekasna. riješili, da se ne M ešr unutrašnje , | ?Г И §*Ц1г!П П fT II. Наруџбе адресн рати Saveznld nijesu bolji ni prema nama, a poslove Grčke, afl je л 1 t r e n d a u Lon-I I li " 1 ffl to smo više puta i Iskusili, osobito u jadran­ Еуген Б. Фелер, љекарнј donu riješeno 1 to, da će se liVtnati sve fl- [j] Telefon 274. skom pitanju. nansijske i političke potpore Grč.-^_ l'j fe] Стубицадоња, Елзатрг бр. 309. Хрвати Stanje u Grčko* vede Konstantina na prijestolje. Ima vijesti. - I I — U « ^ l l— li— » tr— Usprkos svima prijetnjama saveznika, koje javljaju, da je grčka vlada uputila molbu I " — —— — — — —— — — G rd su plebiscitom odredili, da se ima Kon- kralju Konstantinu, u kojoj ga moli, da u ln- j stantin vratiti na grčko prijestolje. Sta više, teresu grčkog naroda abdicira u korist prijeG rd su ovaj put dali za njega 300.000 gla­ sova više, nego Ii prilikom izbora za narodnu skupštinu. Jednodušnost Grka u ovome pi­ Poznata рггшса i restauracija I I TiVjc »ina fcožorn i ob rsHirp pribo­ rom a r I ^ • ^ Г мГ аГ ^ ^ ! ! У Р ..? koja чини трајно Еесељв? Сгмо Суткерсва ура! од иикла, опјелв, сребра, влата, т сгакој qiem — ■ В» ћете бвтж вадовољни. Такођер ланцв, прстеде, парукввие ■ свакакове потребштвне као шкаре, вожевв, Срвтве. кугаје ва плгарете, иажвгаче, вовчарке н т. д. Све добро ■ јефтвно! Тражитв днјеимк ед твртве: o t d ^ o ^ 15 © ^ 3 © r s u d ^ ]-© . ' Avakuma Perišfea, fcfMja ni. 3D daje na znanje svojim poštovanim mušterijama i gragjan. Ivu, da nakon daljeg renoviranja radnje i zgrade otvorio svoju piviticu i resfauracijti n iiEdjElju 5. t a m & a a o. g. , kao i dobrim sarajevskim X . Сутнер у Љубљани бр. 973. Српека Централна Банка за Б, и X. д. ДРУјДОШ Диоиичка глввммца К 20.000.000--. Ргзервнм ф о н д оио Kf5,DOOTOOO--. <ге. Цгнтвалл v Casalnv. •нлнјлпе: Вањл П .г г . - i ; . Ввол. в«-шеград.Плоо.,>:к«*-Мо:тг;>, «*> 1> ш ул.ге n тложв. впдивцв ■ vu jk u р и у » в n a j n lr f . п »ји о м м д Јв . — В?х> ем ајМмм mrevda fajato a ■поетрашевпв) П ■дЈговољадјв j c j o h . - Есжопт/ј« ■ рввевоптујв жјгнгц*. — ИавршЈЈв nazore м дуповам i продаЈу н в п р а М врвја* босм ivu m au a шаалра, акдвј. лтд.) 7* паЈкЈдавгијв Да Ј« — «-7 k m i рачгп (»onr« ворекдј М a ■ t u u p u n ВМД0ВЈШ даЈа m вах^јав jaaaa ■ јјЈ З а И З f7^t€ČČČČGČč^ČčCCCCCGttC£ĆĆ0GCČČČČGGČČ0ČČ8E£8GČČČČČČGČČćŠ^ Привилггована Аграрна и Комерцијална Банка з а Б о с и у у Х е р ц е г о в и и у ------- Ц е н т р а л а у С а р а Ј с в у --------- Ф и л и Ј а а а , ц - ; , 1Г — v Брчкои П О ТП УН О У»ЈЛАТ»ЕИД ДИОНИЧКА ГЛАВНИЦД 12,0 0 0 . 0 0 0 КРУИА Бави cm саии баик. по м ови и а , АМ aL feU av it, апршуЈ« лозмак« и уновчања у држааи СХС. и у ииоаамстау. - ..........ј— ------------------------------------------------------- Уаадоама • о* M l � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b23dc3141ca28d19a5dcee6909602e89.pdf 47fcf25c4ee524c9f5bfc10ae5a136a1 PDF Text Text [ojtarina plaćena lEđanbpaj Zhrana hredplata 60 dinara godlš|e- — Za Inozemstvo 80 Inara. Tromjesečje i pot lugodiinje u .razmjeru ° Izlazi utorkom, četvrt* kom i subutom. Oglasi se plaćaju: 1 cm' po 1 K 50 h. V la s n ik : S e r ll A m a u to v lć Broj 18. Urednlktvo I administracija; Klemaniovljev trg kod oflcirakoi doma — Tilefon broj 581. NEMVI5/IN nU5LirW N5Kl LIS T Sarajevo, utorak 14. decembra 1920. Komunizaip u JVlafcedoniji. Dr. Avdo Haaanbegovi& Godina I. poleti da dostigne sijeno i koliko god je pravdi, kao štb’T&oksrao, ’blvale su vještačkj konj jurio, sijeno |e uvijek jednako daleko udešavane 1 Izazivane od strane bugarskoJoš stari Rimljani izrekli su jednu na bilo od njegovih usta, ali Miuhauiea je makedonskog komiteta, jer on i njegove priilnstvu utemeljenu mudru rečenicu, da postigao što je htio i konj ga je gladau i staše jedini mogu smatrati svojim uspjehom Ко poznaje Makedoniju, ko poznaje njen svako tamošnje antldržavno raspoloženje. i, što škodi, podučaje, iii šio bi Nije- izmoren donio na odregjeno mjesto. Narod je gladan poretka, pravde, »I- elemenat, teško će vjerovati da tamo, u Ma­ On se time danas 1 koristio, jer »komunizam« nac rekao: .Durcb Schaden wird gurnosti, bezpristranosti, jednakosti; narod kedoniji može biti komunista. Taj narod, koji tamošnjih musliman^ nije ništa drugo, nego Da li su naši politički protivnici, J. M. je ušijed strašnih cijena tekstilnoj robi i je do juče bio razdijeljen u uitra nacionalne reakcija protiv današnjeg nesnosnog stanja, obući na pola gd. Ta iva, za iada nedo­ tabore i kao takav zavagien do krvi i noža, koja je logična posljedica svega spomenutoga; |). ikad o tom razmišljali, da kvantiteti d ne odlučuju o narodnoj politici, eko- kučiva dobra skupila je J. M. 0 . u ruko­ na jednom se slijeva u komunistički tabor. i koja ne može ni najmanje koristiti muslima­ imiji, napretku, u opće o narodnoj sud- vet sijena, koga izgladnjeli i izmoreni ue Srbi, Turci, Amauti, bugarašl, grkomani na nima. Ni hiljaditi od onih, koji su u Makedo­ lini, već kvaliteti, t. j. najdarovitiji, naj može dohvatiti, ali će vodstvo organizacije Jednom postaju komuniste i sebi biraju ko­ niji — a dijelom i Staroj Srbiji — dali svoj mniji, najbgledniji itd. t j. njegovi sigurno doći i pomoću ovog izmorenog munističke poslanike, što je u svemu tome glas za komuniste, nema pojma o tome, šta ivi, kojih su atributi sve superlativi ili svijeta do odregjene mete kud kog srce najzačudnije, komunizam prihvaćaju i ta­ ie to komunizam. Oni bi tako isto glasali |i koji nekoliko superlativa mogu mirne vuče. mošnji muslimani, pa se za nflh pokreće i za svakog* drugoga, kogod bi se onako iz­ Narod će sam pretrpjeti veliku šteta, ročiti komunistički Bit na turskom jeziku, a razito uspio ispolflti kao protivnik tamošnjeg; iuše kao svojinu smatrati. Izgleda nam, da su oni htjeli svojim ali se nadamo, da će ga ona za uvijek pod Imenom »Sosijal Fegjri«. Taj list nijesu po muslimane nesnosnog stanja. i ne će više nikad avoje pokrenuli muslimani. Njega sn pokrenuli »ko­ brojem da imponiraju, a da na kvalitetu opametiti Štab upravni aparat, koji nije u samom, Bijesu polagali nikakve važnosti. Name se sudbine povjeravati nesposobnim ljudima. munisti« za svoju propagandu. Jar sa osjetili, početku našeg oslobogjenja umio da stegne l! čini ovaj račun skroz pogrešan. Nikakve da Je pripravljeno povoljno tlo megjn musli­ pritegne razorne elemente i na Jednoj I na aloge ne igra i neće igrati 10 do 30 ljudi, manima, pa drugoj strani, I nenmijeće da se krivd — po­ Narodnom Predstavništvu ali samo tri pišu 1 pjevaju — svakako ne |z uvjerenja — jedinci za zlodjela uzimaju na odgovornost Čovjeka, koja bi bila na svom mjestu, dokrzaria laico, da se svi proroci (pejgam- — nego generallsanje čitavog elementa, koji Sarajevo, 14. mogla bi više koristi donijeti musliman­ ■fctU bili najbolji komunisti. Ova) Je I ako u svojoj duS neraspoiožen prema Bez naroate pompe, bez vef' skom dijelu našeg naroda, nego 30 ili još lenflii. **4 propagande, pritagogflvanjem »ćaflru«, ipak n konkretnim slučajevima bio, nosti 1 formalnosti izvršeno u u nedelju psftologji naša; očito je ovdje, makar 1 više prosječnih ljudi. nevin — sve Je to urodilo jednim opštim U društvu naših političkih prijatelja »Otvorenje Konstituante«. Pjđuše vremeno, _ Mstufio je od svog skroz neraspoloženjem prema današnjem stanja !• smo često puta čuli, da onako pisanje, kao gradu se vidjelo u nedjel' u hitro, da Je materijalne^ n^znabožkog programa I kruna svega toga je Ishod Izbora u tim kra­ to to čini .Pravda* sarajevska, pali kod osvanuo dan neke svezan sfi, er se vtfabu t’cemjenld se , k’ .to pred onim, što Je mu- jevima, jer na osnovu svega toga komunisti; latag neukog svijao. Neka prijaielpi zdjdd narodne zastave tu i taim , v uBw J* vrt­ sftriai * aa. v Tamotal La<dbia*ri pograblše mandate, koji su i z« nrnsBmane »proste, mi instinktima neuke mase nećemo jet već rano n Jutro aek m i’ V uU » prizna i d a l1 .a neko vrijeme i svetost Izgubljeni. la ugagjamo, mi se ne bavimo, demago­ se, da je Beograd ovaj mit f to vUe vjere nh razlti№ predstavnika, što Vrijeme je već da se jednom 1 ovome gijom I pomoću nje ne trčimo za popu­ stranaca, nego obično. Oko 10 ;all je u najveća) opreci sa njihovim osnovnim učini kraj 1 da se u tim krajevima naiozbllj-, larnošću, nego smatramo svoj poziv da­ svijet bio, sakupio pred zgrouo— Koeatf- principima,.samo da bi svoje, po Islam po­ nije istupi pametnim i promišljenim radom, leko uzviše.njem, pa makar ne bio niko tuante. gubno »em. mogli posijati po — za sada ■ jer se još i sada u tim krajevima razna zla ia, osim par vjernih prijatelja, pogodnom Uh. Onome, ko poznaje Islam U samoj zgradi Konstttuan! ponavljaju. Tako nam je priopšteno, da se ćemo ustrajati na započetom djeln. njegovoj sutoni, mora začudno Izgledati, kako jedan Skandal odigrao i sad baš pred sama prije 10 sati vrlo živahno. Oaiertja je Naše djelovanje ima u prvom redu puna općinstva. Diplomatske i muslimani dali u to kok> upregnuti. Ali Izbore u okolini Vučitrna. Ovaj Skandal imao odgojnu zadaću megju širokim masama. lože bile su takogjer popunjene. U Beogradu — kad se malo bolje zaviri u njihove prilike je za posljedicu Izmegju ostaloga 1 to, da Iz Mi hoćemo da podučimo široke mase u nije nikad bilo toliko diplomata t novinar* 1 neprilike, u sadašnju psihologiju, koja je tih krajeva nije niko izborima pristupio, pa ustrajnom radu u izgragjivanjn naše dr- kao ovaj dan. Nekoliko minuta iza 10 aatt kod njih silom stvorena, onda će nam postati se misli, da je za to i udešen. Saopštavajn .iave na solidnim temeljima; mi hoćemo počeli su ulaziti u dvoranu poslanici. Prvi je jasno ovo njihovo abnormalno raspoloženje nam o tome — u kratko — slijedeće: Četiri da ga priučimo na poštovanje kako svih ušao radikatski poslanik Mika Marjanovlč, i djelovanje. zlikovca upljačkaia su u jednom tamošnjem na naše države, tako i svih religioz­ a zatim radikalski i demokratski poslanici teOni su. kao do juče privtlegtsanl eie- muslimanskom selu četiri vola i potjerali ih. nih skupina. mlješanl. Oni su zauzeli centar I to rađtkafl menat, iz koga su pojedinci u svoje vrijeme Za njima Je pošla žandarska potjera pomog­ Bude li od potrebe, mi ćemo najod­ desno, demokrati lijevo. koliko su mogli žarili i palili, najednom po­ nuta masom seljaka, koja je opljačkala I lučnije ustati na obranu muslim. interesa i Komunisti okičeni crvenim karanfilima stali izvrgnuti u neku ruku osveti svih uništila sva sela, kroz koja je naišla, lnsce-, prava, ali ćemo se razlikovati u formi i onih elemenata, kojima su oni bivali pretpo­ niran je čak, veli se i mitraljeski napad na načinu pisanja od naših političkih protiv­ ulaze u salu i zauzimaju krajnje lijevo krilo, njima ulaze članovi Muslimanske Jugo­ stavljani. Poznato je pri tom, da je kod ovih željeznicu. Tom prilikom ie navodno poubU nika. jano I nekoliko muslimana — čiji se broj uli slavenske OrgaHzaclje i Pučke Stranke I za­ posljednjih vijekovima, razlogom ili bez Mi smo odlučni protivnici demagogije loga, podržavana i umjetnički razvijana mrž­ težemo navesti, dok se stvar ne utvrdi i osugjujemo je najenergičnije takogjer i uzimaju skrajnje desno krilo. nja u cilju raznih propaganda protiv tamoš­ Vrijeme je — kako rekosmo —, da sg Sjedišta Radićeve stranke su prazna. kod augragjana naših bili oni muslimani, Kada su tako svi poslanici zauzeli svoja njih bivših vlasti, čiji su predstavnici bili jednom stane na put ovakvim Skandalima, pa pravoslavni ili katolici. Mi smo proti sva­ najvećim dijelom muslimani. Prilikom velikih očekujemo, da će naša beogradska vlada a kom podpirivauju strasti kod neukog svi­ mjesta, prvi se diže Dr. Milan R o je , te pred­ naglih promjena na Balkanu sasvim je pri­ interesu države i njene konsolidacije zbog jeta, ali smo žali bože vidjeli, da se zlo­ laže za d o b n o g predsjednika gosp. Niko« rodno bilo, da ovako mržnjom opojene strasti ovoga preduzed potrebne mjere 1 sa svoja česti instinkti neukih masa podjaruju sa P a š i ć a . što je s b u r n im o d o b r e ­ strane produzetl sve, da se ove i ovakve prti n je m i p r i h v a ć e n o . Pašič zauzimajući nagju oduška, kao što su na žalost, pri •vita strana u političko korteske svrhe. Ilkoj nesposobnosti tamošnjih vlasti, našle, a like saniraju. To treba učiniti još i s toga, Ove poliiičko-korteške mahinadje naših predsjedničku stoticu, te na svačaeu tišinu Još I dan danas nalaze. Ovome je došao jer ie mentalitet tamošnjih muslimana takav, uuplcraenika drugih religija, te nekoliko kuće pozdravlja sakupljene poslanike. Poslije pomoć i po koji bezdušni trik po koga z da će pod pametnom i pravednom upravotg ,scumjesnih oblasnih mjera, pogodovalo je govora — izvršene su Još neke formalno!.1 slijepljenoga partizana, koji je sebi mogao do­ u najkraćem roku biti za državu najodani^ demagogiji Pravdaša i otjeralo je dosta i sjednica je uz burno klicanje Pašićn, Jugo­ zvolili da se koristi tim momentalnim neras­ t najpouzdaniji elemenat. To ie državi u osta» slaviji, sovjetskoj republici itd. završena, našeg neukog svijeta u J. M. O. položenjem prostog naroda, na štetu konsoll- lom danas najpotrebnije i mi apelujemo nq Kad ne bi bio rad J. M. O. po druga zakazana za ponedjeljak. dovanja naših unutrašnlih prilika. Tome sve- sve prave patriote u p.'r" ~ da s ov,m n\ nadim ane tragičan, bio bi vrlo koraičanmnogo je pomagao i slabiji tamošnji či­ časa ne čekaju. tmiješan. Drugi dan za siječanja Konstituante po novnički kader, jer se znatan broj sposobni­ Minhauzen pripovijeda, kako mu je tekao je takogjer mimo. Izabran je vertflfc jeg i kulturnijeg činovnlštva i pored naročitih nekom prilikom konj ogladnio i naravno clonl odbor. Pri postavljanju Bste za ovaj doplati , nije htio odvojiti od svoje kuće 1 tao. On nije imao dovoljno sijena da odbor iznijeli sn radikali, demokrate I ko.n i.iim iiiiiii ш ш п ш и ц poći u te zabačene i kulturno zaostale kra­ nahrani, ali ipak nagje negdje jednu munisti posebne liste. Po izboru toga odbora, * jeve. U«i šte slab i nepovjerljiv materijal žan­ rukovet Kad bi dao ovu mkovet sijena vogia komunista Dr. M a r k o v i ć govorio ^ darmerije' kofl Je djelomično regrutovan iionju, on bi je odmah pojeo, ali se na­ je protiv poslovnika. U Istom smislu govorio megju mjvštana, takogjer je u ovom pogledu ravno uc bi najeo. je i Dr. M a n d ić , Dr. P a v i č i ć i dr. * * mnogo šk( lio našoj stvari. Sve ovo 1 još Sad ae domišljati Minhauzen dosjeti i Situacija je u Beogradu još uvijek ne­ mnoge druge anjenlce, koje nećemo ovdje prtveza ono malo sijena na vrh podugačka jasna, naročito obzirom na grupaciju stra- t inijele su tamošnjem elementu. štapa. S ap pričvrsti o konjski vrat tako, da naka, jer se uvijek vjeruje, da će doći do t naroato д islimaniraa sileslju nepravdi. ja lijeno, kad bi konj ispružio glavu, ipak sporazuma izmegju radikala i demokrata. koje — kao svuda tako i ovdje nijesu mogle и д г . д в д а в д д с д с з £ > а bNo od njegovih usta za koji četvrt metra uroditi dobrim plodom. Mnoga od tih ne­ ттт ттттуу«« " *” ггу т п " И М ГУ 1 [udaljeno. Minhauzen uzjaie na konja, коЦ Quid nocet, docet. �Šerif Mahić, gimnazijalac sakupi, I dima veoma ilabtt uslugu učinili, Jer ool, na zboru J. M. 0 u Ljubuškom 3g] vole ovu državu, koji su Je stvarali i stvorili Onštinsko vijeće u Duvnu darovalo г 1 koji danas na okupu sjede u Beogradu, Imaju Pododbori. — U Visokom je osnovan 200 K; Pododbor Gajreta u Livnu Jasno I tačno mišljenje o vašim najnovijim 15. pr. mj. „Gajretov" pododbor, koji se jc Gajrelu sakupljenih dobrovoljnih 01Роц Ne samo mi, nejto ne bi — držimo — prijateljima, jer im Je vrlo dobro poznat konstituisao na slijedeći način: predsjednik: 1800 K; Go>p. Osman Daidžić, jt,. ■tftoga bilo u našem današnjem širem dru- njihov dvogodišnji nebratski rad. Jusuf Mublć, učitelj; tajnik: Abid Frrula; upravitelj u Foči, sakupio je prilog,” Jstvu, Iro bi imao ma šta protiv toga, da Jed­ blagajnik: Izet Hamidović; L revizor: Hilmi- jednu dionicu „Radionice rublja" 441 ro m i u »Pravdlnim« redovima pročita koju begZeCević; II. revizor: Hasanaga Saračević. Mjesni odbor J. M. O. u Čapljini otpow pametni!, Iskrenu 1 ozbiljnu stvar. Za to smo Pododbor u Tuzli. - Na redovitoj je Gajretu priloga u svoti od 2240 к. f — primivši 127. broj »Pravde« i ugledavši Gajretovoj skupštini održanoj 6. XI. 1920. Svima darovateljima neka bude j,Dr(i (uvodni danak potpisan od strane g. Krste u Tuzli, izabran Je slijedeći pododbor „Gaj- nekoliko stotina naše siromašne djece I M a r ić a , pomislili. reta“ : predsjednik: Dr. Ahmetbeg Rizvan- srdačnija hvala. (Članku bude što pametnog, ozbiljnog, trezve­ begović; tajnik: Hafiz Salih Gjezić; blagaj­ nog Itd., kad se već odlučio, da u »Pravdi« Francuska štampa bavi se stalno bolj­ nik: Diemaludin Žunić: I- revizor: Kadraga Inaplše i uspio da postane njihov prijatelj i ševizmom. Ona ističe veliku opasnost, koja Kunosić; U. revizor: Muhamed Zahirovit. (dobar znanac. Već sama tendencija, da gosp. prijeti od togs djeloj Evropi, a u prvom „Liga Oajreta". — Članovi pododbora (Marlć ovih dana pusti ovaj Članak u »Pravdi« francuskoj. Štampa najozbiljnije prekorava Oajreta u Tuzli osnovali su prilikom održa­ Govoreći u prošlom broju našegg |prozirna je; u tome Je njegov uspjeh, ali Je francusku vladu i osugjuje njenu poIIHkn, na­ vanja svoje skupštine „Ligu Gajrela", kojoj 0 .seljačkoj" budali Stjepanu Radiću i Ina svoju veliku žalost ispao smiješan sadržizivajući Je sHjepom, koja nikako ne može da je svrha da sakuplja dobrovoljne priloge, govom sudbonosnom istupu, kao i 0 (јЈП inom Svoga danka, da ne reknemo naivan. nvidl, da triumfirajućt boljševizam, znaći n tako, da se svaki član obveže, da će sakupiti ličnom radu hrvatskih Zajedničara, nijesij {Sve ima svoje Izvjesne granice, pa tako i najmanju ruku, nelzbježivu reviziju Versallle- izvjesnu svotu novaca kroz izvjesno vrijeme. mogli ipak očekivati onaku pojavu kakvo# (političke misije. Ml se ne bismo miješali u skog ugovora, kao prirodnu posljedicu ger- U tu ligu upisala su se slijedeća gospoda, se zagrebački „Obzor" u svome broju 0J •t i misiju g. Marića, neka Je on provodi mansko-ruskog saveza, za koji se smatra, da koja su se odmah obvezala, da će do konca 8. o. m. bavi. Nema* ga u ovoj KraljevjJ kako zna ] hoće, ali moramo da se ogradimo će se u skoroi budućnosti ostvariti. ove godine sakupiti najmanje 100 K ko ne pozna obzorašku politiku od njenj protiv moralnib — političkih lekcija, koje Gajret: Abdulah e Džumbur, trgovac, iskona, pa do danas i ko ne poznaje bare# Dva izvanredno sposobna pustolova, pisac u pomenutom danku dijeli jjevo, tim prije, što — u koliko se to vidi iz se zovu Lenfln i Trocki smatraju sebe po­ Lutiibeg Sijerčić, trgovac, Dr. Ahmed Riz- u glavnome sve faze, kroz koje su „ О Ц ovoga Članka — veoma slabo anlalše poli- zvanim, da revolucionlraju cijeli svijet, kao vanbegović, liječnik, Kadraga Kunosić, trgo­ raši" prolazili — služeći svemu i svako##! što Je nekada Vllhelm II. držao, da Ima bo­ vac, Mujaga M. Efendić, trg., Hosejin ef. na štetu opštih nam nacionalnih interes#, Tvrdeći, da Je narod dokazao ne samo, žansku misiju. Ali kolikogod su oni jaki, isto Selešković, dnevnićar šer. suda, Haki ef. Svojim takim radom su dotle dotjen|| toliko nesposobni u vogjenju državnih po­ Smajlović, bank. čin., Abdulah ef. Kunosić, da je u našem svijetu — kad se nekoj, itb se razumije n politici, nego da zna za­ u zeti odluCan stav u svima važnijim pita­ slova, pa će svojim neznanjem sve dezorga­ dnevriičar i Hasan Mujezinović, trgovac htjelo s pravom napasti radi antinacionalnoj D obrotvori Oajreta u Tuzli. — U ovoj služničkog i izđajničzog rada — bilo do njima« g. Marlć Je dokazao, da se on ama nizirati i porušiti, što postoji. Kao propaga­ baš hlC ne razumije u politiku, kolu bi tre- tori oni su vješti i imaju dobru strategiju, godini upisani su u tuzli slijedeći dobro­ vol.no reći za toga, „da se služi obzoroi'fcao baš u ovim danima naš cjelokupni tro- pa Je malo trebalo, da u početku nljesu ге- tvori: Muratbeg Zaimović, Hakibeg Džinić, štinom". ' vjerni narod da vodL Nas veoma СиД ova- voludonirall cijelu NlemaCku, da lm se nji­ Seadbeg Kulović, Hasanbeg H. Alibegović. I pored svega toga — nijesmo Utemeljačl Gajreta u Tuzli: — Gazim- očekivati, da će „Obzor" čineći usluge Zs jkovo mišljenje g. pisca, da može tvrditi, odo­ hovi pokušah nijesu razbili o prusku dlscibravati i hvaliti ovu dvogodišnju politiku 1 plinu. Kad su oni vidjeli, da ne mogu osvo- beg H. Alibegović, Sahzije-hanuma Gra- jedničarima, zato, što je njihov rad upere# Zapada, obraćaju se na Istok, pa poslije daščević, Mehmedbeg H. Alibegović, Mustaj- protiv naše države, naše kraljevine — on#]# rad vodstva Jugoslavenske Muslimanske ОгIganlzadje, a zaprepašćuje nas njegova obra­ pobjede nad Denjikinom i Vrangelom priblt- beg Salihbegović, Abdaga H. Rašić, Osman glupost izbaciti, govoreći 0 tome, „da s> | žuju se Turcima; laskaju lm I zadobivaju ih Tza e t Penjavić, Salih ef. Konjhodžić, >d nas dvije godine vladalo protiv narodi, L t a 1 njegovo angažovanje za Radića. svoju stvar, obećavajući Im vratiti i ui dbeg H. Prcić, Mahmutaga Kunošić, U najmanju Je ruku пеШеро od pisca, što pomoću sile" i da za to neke beogradski i teritorije, koje je nekadašn'rska iiibeg Šahimpašić, Osman ef. Selesko novine krive demokrate, a neke radikalt f&slnuira svima intelektualcima 1 dtavom liga Mehmedagić, Pašaga H. Prcić, Tendencija ove gluposti, kojom je v državnom aparatu, da se bio stavio u po­ Rusija otela od osmar'JJske -.-evine. Ooi se ц nadaju, da će na iaj načlr. stvoriti jedan ve­ ibđui -.»ga H. Prcić, Sefki ef. Gluhić, k re t da kompromltuje ove dvije stranke slaba usluga učinjena Zajedničarima — liki muslimanski savez iz Iurske, Perzije, Af­ '(misli Radića 1 Pravdaše). Zar g. Marlć I pored toga, šio su ti isti njegovi Zia Vilović, Faik Kadić, Mu- jedničari, koje pokušava na ovaj način dt [ invigja pored ostalog, da je ovim i svojo] ganistana, pa čak i In je, sve ovo u prvom begmrić, . «risl£ veoma slabu uslugu ućinlo. Kulmina­ redu protiv gosuods'v engleskog u AriJL n td e i Mo- rak , um er Glubić, Zinent-ba- spasi od odgovornosti za „bezakonja" bffi s Otairić, Ali ef. Drijević, Aiijaga Salčić, cija mladenačke drskosti ove najnovije »dioa vladi evo već godinu dana, kako u Beo Prema prilikama, koje v" Jn. izgleda, hanrii 1 Rizvanbogović. ilomatsko-politiCke zvijezde« je izvaljena u da se Lenjln 1 Trocki i.emaji gradu, tako i u Hrvatskoj, i pored toga, šti ga više bo­ posljednjim redovima pomenutog Članka, gdje jati od strane zapad- ’ sili !ег se niko i D o b ro ro .n l prilo zi: — Pododbor je zajedničar ministar Ivica Kovačević 1 kaže: »Novinari — političari treba da Imaju ne miCe protiv njih. Naročte upada ii oči, da Oajrelf T jz II sakupio je uz bajram 10 poznatoj špekulantsko-prljavoj „Steinbelt Л vidu rezultat Izbora za Konstltuantu, pa Engleska pokazuje Јеиго ; jtafob neshvaćanje bravijib govegje kože, koje su prodane K0mer“ -ovoj aferi počinio najstrašniji atentt Лко hoće da budu prijatelji naroda i vjerni I nerazumijevanje ove velike '-ossnosd, kola za 1903 K zatim sakupio je 250 kg. mesa od svih i svačijih na narodno i državno 'tumači njegove volje, valjalo bi, da Izvrše ..jcdnoati od 5000 K za konvikt u Tuzli. dobro, to stari i dobro poznati lisac „Obzor* prvom redu njoj prijeti. Kobne , reviziju svojih mišljenja (kurs. naš) 1 udeša- boljševizma, prema tome, mogle bi osujetiti Odoor Jug. musi. čitaonice u Gradačcu u svojoj svesnoj mržnji protiv Srba i sveg#, ■.valu svoje pisanje u budućnosti prema Iska- Jedino unutrašnje bune naroda ruskog, аН sad sakupio je megju članovima čitaonice za što je Srpsko — ne može ni' ovu prilike prili ' | crnom raspoloženja naroda«, Gajret ivotu od 1790 K. propustiti, a da tu svoju mržnju i na ovij za sada ruska nadja mrtvim snom spava. j Teško Je vjerovati 1 Jednom Srbinu, G. Saračević, Domanovlć, priposlao je način ne manifestira, bez obzira na to, što To Je dakle resume pisanja francuske ||ednom prijatelju ove države 1 ovog naroda, Gajretu svotu od 540 K, prikupljenih u u toj svojoj zaslijepljenosti baca indirektni štampe, iz čega se vidi, da zapadne sile za 'da Je pisac išta mislio, kad je ove riječi naPreoju kotar Stolac prigodom svatova Mu- krivnju za „bezakonja" na svoje klijenti sada ne misle ništa poduzimati protiv bolj­ i pisao. Zar g. Marlć traži od Srpskog Naroda, stafa Alibodžića. Dobrovoljne priloge daro­ Zajedničare. U velikoj agoniji i žalosti nid ['đ* revidira svoje mišljenje u pogledima pre­ ševičke opasnosti, koja zaista Iz dana u dan vale slijedeća gg.: po 40 K: Musiafa Šarac propašću Zajedničara, zlurado ističe pobjede ma državi i njenom dobru I da zauzme front sve više 1 više hvata korjena na Istoku, da p. b. asistent, Salko Alihodžić, Žujo Ibro komunista i seljačkih republikanaca u Hr­ bi Jednog dana oJaCana 1 pomognuta probup o p ut Maglajllća, Hrasnlce, Spahe, Radića i Abmetov, Petar Perić, Halid Hadžiomerović, vatskoj, Crnoj Gori i Makedoniji kakovth a sve nema u onamo — njihovom gjenim Istočnim narodima, najozblljnlle mogla Ivan Jerinić, Ibro Zujo Salkin, Alija Aliho­ Šajkača mu bode oči, pa da bi to 1 1 Zapadu zaprijetiti. tabora. džić, Omer Alihodžić, Mustafa Alibodž:ć; rekao, baca krivnju na žandarsku politiku - 1 Opet vam porućnjemo g. plšCe, da ste po 20 K: Mustafa Dogladović, učitelj, Spa- ne smetajući mu ništa činjenica, da je bie soje Aurić, učitelj, Mihajlo Andrić. . avojoj misiji ovim Člankom I ovakvim IzvoHrvatske Laginja, vogja njegovih klijenata »Stari znanac daški" i politika. St Gajrefooe oljestt Francuzi o boljše­ vizmu. „Obzorovština!1 p ©D i I i T ! D HosEjln-begu GradašCnvićv Piše dr. Aleksa I v id . MAHMUDA П. I ODJEK NJIHOV U BOSNI. (1826. 1 1827. g.) (Nastavak). <«c odmah odsjeći glavu janlčar*kor agi i svima poslatlm kolovogjama sa­ rajevskih buntovnika, a Sarajlijama odgovori, da ne mora talumltl ko neće; talumlće (muitraće) samo oni, koji dobrovoljno na to p ri­ stanu. Kad |e tako poravnao zemljište, ugje vezir u Sarajevo i sa odobrenjem sultanovim proglasi Sarajevo mjesto Travulka za stolicu šreztrsku. Sada započe krvava Igra. Za kratko vrijeme palo Je oko tri stotine bog« 'A mu­ slimana od dželatove ruke.*) •) Drag. M. Pavlovlć, 0. s. str. 7. korili došli Jedan po Jedan strašnom veziru na po­ moguće |e nagnati u borbu za omraženog im većma je delovao na gradačkog kapetan sultana. Stoga vezir odluči, da pruži bosan­ Husejln-bega. Od prirode sklon fanatizmu №• skoj gospodi ruku na pomirenje. sejln postade sada najodaniji pristalica AbdtPočetkom decembra 1827. uputio Je vezir rahmanov. U njegovom kapetanatu su utvr* proglas svima bos. kapetanima. Saopštava im de gradske bile lzgragjene, gradovi sa hrs, u tom proglasu, da je osmansko carstvo sa nom snabdevenl, stanovništvo naoružano, > svih strana opkoljeno neprijateljima, koji 11- red megju stanovništvom mogao Je za uzor grožavaju svetu vjeru prorokovu, te lm stoga da služi. Proglas vezlrov prlspeo Je u Orsmeće na srce opasnost, n kojoj se Turci na- dačac noću lzmegju 10. 1 11. decembra I H*i predlaže lm, da Iščezne nepovjerenje, sejin-beg se već 11. decembra krenuo “ Sikoje Je do sada vladalo lzmegju njega 1 njih. rajevo na divan veziru. Vezir oprašta svima, svakom pojedince 1 Sredinom decembra hitali su sa svih svima zajedno, a njih moli, da I oni njemu strana kapetani I ajani bosanski u Saraleva oproste I da mu od ovog momenta budu u svima tvrgjavama bosanskim popravljani" braća, kao što će 1 on njima biti. Poziva lb, zidovi, kopani su šančevl, dovažana Je hrana, u dogju što prije u Sarajevo, da se po- unošena su drva za loženje a u sarajevsko* aavjetuju 0 mjerama 1 0 načinu budućeg rada, vezlrovom dvoru držana su većnnja sve dn već sada lm aavjetuje, da naoružaju sve početka Januara 1828. Bosna Je zaboravila do­ muslimane od 16 do 70 godina I da sva utvr- tadanje opreke sa vezirom 1 svom zbiljom •* gjena mjesta snabdu sa provijantom najmanje spremala za krupne dogagjaje, koll će za dvije godine.*) proleće da nastupe*). Iskren ton ovog vezlrovog proglasa u*) Plhler, petrov. gener. komandi, čluio Je oa sve kapetane silan utisak, a naj- i kova, 28. decembra 1827. klonjenje, a в junu mjesecu muštralo Je (talumilo) cijelo Sarajevo. Niko se više nije bunio (Nastaviće se). *) Obrštar Plhler petrovaradlnskoj geneprotiv novog reda. 'ralkomandl, Vinkovci, 15. decembra 1827. Krajem ove godine vidjelo se Jasno, da će nacljonallstička politika Turske Izazvati ratne zapletaje. Ovo je naročito postalo oči­ gledno poslije navarlnske bitke 8. oktobra 1827., u kojoj su evropske velesile bez objave rata п roku od nekoliko sati uništile celokupnu pomorsku flotu tursku. Sa Rusijom se s dana u dan pogoršavali odnšoaji, te je početkom decembra Porta javila svima područnim oblastima, da Je rat s Rusijom nelzbježiv. Po nalogu ruske vlade napustio je 4. decembra 1827. ruski poslanik Rlbopjer CarigTad 1 se samo čekalo proljeće pa da otpočnu ne­ prijateljstva. Vijest, da će Turska uskoro zaplivati rat, izazvala je okret u držanju bosanskog ve­ zira Abdurahmana spram bosanskih kapetana. Vezir Je osjećao, da se ne smije dogekatl rat si onakvim jazom lzmegju sultanove vlasti i bosanskih muslimana. U borbi, koja je bila na pragu, bosanskoj vojsci je pripadala važna uloga, a nezadovoljne bosanske kapetane ne- �^ •Zajedničara bio glava uprave u Hrvatskoj,' koje je on pohodio. Naši odnosi sa susjednim! n _____ Strana 3. _____ _ Ml evo do sada iznesosrao desetak slu­ . . . . ~ * ----* " ,ia ом,и sirani иипп po-1 čajeva poštanskog n e r e d a , zamolili smo, da ministarskog savjeta. Pogut, stali su srdačniji. Korisnost trajne saradnje. dvoličara Zajedničara ovaj stari i poznali 'zmegju nas i njih je postala očiglednija. .lzvijestija*, zvaničan organ Sovjetske se naše tužbe ispitaju I krivci kazne, a na pošti ni prstom niko ne mrdnu. Sada pi­ Mutež već sada najavljuje potporu zi.grePrvi put u našoj istoriji, mi smo vas- vlade u Rusiji, objavio je ovu statistiku o tamo zemaljsku vladu, hoće li ona poduzeti I .bačkoj skrajnjoj ljevici — seljačnim ге .ubli- »ostavili diplomatske odnose sa Svetom izvršenju smrtnih kazni za vrijeme od 23 jula do 24 augusta o. g. a koje su smrtne kakove korake, da se ovom n e r e d u na kancima i s njima prijeti i državi i gragjan- i Stollcom- 0 n i pomoči zaključenju копkazne izvršene po presudama revolucionarnog pošti već iednom stane na put. Sva se jav­ { sk.m suankama. Ko zna„da nije opet uhvatio ■kordata коЈ' zahtijeva novi rumunjski ustav suda u Moskvi: 10 za špijunažu, 100 za nost tuži na poštanski n e r e d, a mjerodavni kakvu vezu, preko raznih Franko-Sachso- | U ко™е “ se sloboda sv*ke vjeroispovijesti izdaju, 24 za neposlušnost, 74 za sudjelo­ šute I ne vode računa. Žalosna slika reda I Akurti-Gaglijardija sa starim svojim znan- mora*' ^oves*' u sk*ac* 58 jedinstvom države. vanje u pobuni, 65 za rad protiv revolucije, rada! dma — svojim jaslama. Prijestolna besjeda objavljuje zatim Iz našeg lista. — Mltrovačka »Srbija«, 450 za bjegstvo, 237 za razbojništvo, 130 riju vrlo važnih reforama, kao na primjer za druge proste zločine, 3 za pijanstvo, 12 organ Radikalne Stranke donijela je u cije­ zakone za podjelu zemlje seljacima i pove­ za utaju oružja, 77 za zloupotrebe činovnika. losti naš članak »Jedina zdrava politika«. Do­ ćanje poljoprivredne proizvodnje, ustanov­ noseći taj članak, Srbija u svome 138. broju Svega je osugjeno i pobijeno 1 ljenje jednog izbornog režima za cijelu veli: »U »Domovini« nezavisnom musliman­ osugjenika u jednom mjesecu. zemlju, ustanova poreze sa demokratskim skom listu u Sarajevu, koji Izdale Šerif ArP retres pred pariškim sudom. karakterom, naročito progresivna poreza na Cijela će Amerika moći slušati nastupni nautovlč, Izašao je vrlo lep članak: »Jedna M. d Vila generalni sekretar ministar­ prihode. govor novog predsjednika Hardinga u mo­ zdrava politika«. Da bi videll naši čitaoci, stva inostranih djela u Tirani, potvrgjuje Prijestolna besjeda zatim objavliuje pot­ mentu, kad će ga izreći u Bijeloj Kući. kako piše čovek, na koga su »demokrate« kao svjedok, da je smrt Esadova izazvala punu reorganizaciju željeznica, izjednačenje Aparat za primanje glasova biće postav­ bacali drvlje i kamenje, prenosimo taj članak u cijeloj Albaniji osjećaj oslobogjenja. administrativno i zakonodavno novih po­ ljen na tribini i spojen s telefonom u mno­ u celini«. Komandant Mortier veli, da je alban­ krajina i ustanovljenje jednog statuta za gim dvoranama cijele Amerike gdje će narod Novosadska »Zastava« je n svome 278. ski tabor bio vjerniji Esadu, nego li Ancrkve i škole koji će imati za zadatak da moći doći slušati prvu riječ novog predsjed­ broju takogjer prenijela u cijelosti naš članak nika. U zemlji velikih novotarija ovako se »Jedina zdrava politika«. zaštiti prava manjine. Poslije toga čitaju se članci novina Administrativna podjela države. — Či­ Francuski komesar u Carigradu. U aplicira formula: govoriti narodu. nepovoljni po Esada. Uzima riječ Me Lyon tamo u zagrebačkim »Novostima« ovu vijest: sjednici turskog ministarskog savjeta od 10. Саеп, advokat pašinice i ističe, da udovica U vezi s glasinama o^promjenaraa u »Beogradskom odboru ministarstva za KonEsadova intervenira danas, jer ne može o. mj. izjavio je g. Leygues, da namjerava sevreskom ugovoru, javljaju se ovi zahtjevi stituantu, u kojem se nalaze profesor Lukas, imenovati generala Pallea francuskim vrhov­ dozvoliti, da se ubojica proglašuje sudiotomanske vlade: 1. Jamstvo za pravu slo­ g. Toša Radivojević, dr. Milovan Orba I dr. nim komesarom u Carigradu. Ijom, a žrtva njegova izdajnikom. Advokat bodu djelovanja turske vlade; 2. Evropska Štrajk u Vatikanu. — I službenici Sv. granica svedena na liniju Enos-Midija; 3. Jože Rude naloženo ie. da izvrši administra­ u svom govoru slavi Esada i spominje da tivnu podjelu zemlje. Beograd će sačinjavati potiče od čuvenog Skender bega. Ističe oca Pape stupili su u štrajk, jer su Autonomija Trakije pod vrhovnim suvere­ jedan okrug sa Zemunom i Pančevom. PoEsadovu lojalnost spram Francuske, nje- vodno — piemalo plaćeni. — Pokušali nitetom Turske; 4. Revizija osobitog pravnog sve moguće načine, da svoju stanja Smirne sa što opširnijom oznakom žarevac sa Pomoravljem, Bijelom Crkvom I jgove intervencije kod uzmaka Srba i nje­ stvar srede bez štrajka, aii im nije uspjelo. turskog suvereniteta nad gradom i vilajetom. Vršcem takogjer jedan okrug. Moravski, govo nekoristolj ubije. kragujevački, rudnički, jasentčkl i kruševačk! Državni odvjetnik Bloch Laroque na- Na sve njihove molbe i prijetnje, odgovo­ Uz ove zahtjeve Turska naglasuje sa svoje okrug činiče sa Kragutevcem jednu oblast a jpominje porotnicima, da nije ovdje njihova reno im je iz Vatikana da je isključena strane obvezu, da će poštovati nezavisnost grad Niš sa topllčkfm, pirotsklm i caribrodsvaka diskusija i da Sv. otac ne popušta. Jemenske. sadaća izreći sud o albanskoj politici, nego skim okrugom drugu. Timočska oblast obuo ubijslvu jednoga čovjeka, pa traži da se Radi toga su vatikanski muzeji i sve druge znamenitosti — koje stranci posjećuju Preokret, koji je nastao u Grčkoj po- hvataće Zaječar, Negotin i Knjaževac. Du­ JAvni Rustem osudi. brovnik če biti u jednoj oblasti sa Crnom zatvorene. ч Rimu nade, da se nanovo po­ Branitelj Avni Rustemov, Me de Monitalijanske pozicije u Maloj Gorom, Hercegovinom 1 južnom Dalmacijom. Boljševički ultimatum leualiatlm a. kuša v. zie, napada politiku Francuske na Istoku, Skoplje će biti u Istoj oblasti sa Vranjom, koja se — protivna priznatom principu Pariška .Liberte* ima iz Carigrada ovaj Aziji. ItalijanL mpl već je dat mig, da Kumanovom 1 Tetovom. Hrvatsko Zagorje, samoodregjenja naroda — nije ni maio izvještaj: Prema saopštep'. iz pouzdanog zauzme drži*. Itanju Smirne. I već se Zagreb, zagrebačka i bjelovarska županija zvora, boljševičke čete -..išle su sjevero­ sustezala da Arnautima na silu naturi j r ljeju sa tr гаг., glasovi, da bi najsreć- sačinjavaće Jednu oblast, a Novi Sad sa mrsku vladu. Ovdje se radi, ističe advokat, istočnu granicu Jermens1 г i progl' sile su nije ii ’enje -lio a o bi se ponudilo Italiji Banatom 1 Suboticom takogjer Jedan. Komi0 jednom strastvenom zločinu počinjenom Sovjetsku Vladavinu u De džinu. ' m tog doblla je od vlade nalog, da administra­ sd red iDlasti Smirne. uputili Kemalistimu ,-dan oatu od jednog egzaltiranog patriote. Vi će te tivnu podjelu zemlje, po novom nacrtu ustava koj m zahtijevaju evaku' Ч Jermeuske tje šiti ovog čovjeka i vi će te time učiniti D s* at oonekle razumjela var- izvrši što prije«. jednu uslugu Francuskoj, jer će Avni varoši Karsa. varstva % % 'puri počinili u Srbiji, nije Pučka stranka I Muslimani. — U zagre­ Antlboljševički pokret. Konitituii Rustem ići u Albaniju da popravi pogreške ' J koliko su oni krvoločni .Q uai d’0.?(ty*-a. Ulica u kojoj se nalazi je u Parizu komitet zvani »Komitet z" Otpori svojo! • SJ.noj zemlji. Jedna naredba plov- bačkoj klerikalnoj »PolIHki« od 12. o. mj. broj 242. čitamo ovo: Danas na večer u 8 sad palača ministarstva spoljašnjih poslova u Socijalista* pod upravom dvadeset и с ш , divsua policije baca nešto malo svjetlosti sastali su se na poziv predsjednika kluba Pariza); on će svojim Arnautima reći, — najuglednijih socijalističkih šefova. Komitet ovo pitanje. Pučke Stranke predstavnici kluba Pučke ako je Francuska umjela pobijediti, — da ima za cilj da održava socijalizam u nje­ Ta naredba (br. 143 od 20. novembra sa predstavnicima Jugosla­ ona znade oprostiti i izvjesne čine, kad ih govim tradicionalnim crtama i da se bori 1920.) odnosi se na održavanje reda, mira Stranke protivu pokušaja boljševičkih da se uvuče i morala u Piovdivu, drugoj bugarskoj pri­ venske Muslimanske Organizacije lz Bosne i diktiraju otmjene i plemenite pobude. Hercegovine, da rasprave o političkoj situa­ Pod utiskom ovih patetičnih razloga, u socijalizam. Stvaranje toga komiteta pred- jestolnici. ciji. Sjednica je vrlo važna za razvoj daljnjih bclobodila je Francuska porota ubojicu od značiva skori rascjeg u socijalističkoj partiji. Naregjuje se noćnim stražarima i patro­ političkih dogagjaja. Na sjednici Je prisustvo­ svake tjelesne kazne i osudila ga n a Bugarske nade n a Traklju. Promjeni lama, da pucaju na svakoga koga posije vao i ban Dr. Laginja u ime Hrvatske Zajed­ j e d a n f r a n a k olštete i na nošenje раг- režima u Grčkoj zagrijala je bugarske nade ponoći nagju na ulici, a koji na njihov nice, te je zajednički istup ovih stranaka go­ uičkib troškova. u pogledu Trakije. Makedonski revolucio- poziv ne stane da se legitimira, i onda tova činjenica. 1 Ovako sude pravedni i velikodušni ii komitet izgleda da je stupio u spo­ u naredbi dalje, od riječi do riječi kaže: Papirnati jedno I dvokrunaši. — Ustjed .Razbojnik, apaš, kockar, koji zatečen Francuzi, naši dragi saveznici, kad se radi razum sa turskim komitetom u Jedreni za na djelu, posije poziva da se preda, pokuša glasova da £e se naš sitni metalni novac u o ubijstvu jednog Esad paše, zaslužnog i slanje četa u Trakiju. Odličnog prijatelja naše nacije, a kad se Prema tome, u skorom vremenu se ipak da bježi neka bude na mjestu ubijen skorom vremenu pustiti u saobraćaj čitamo naročito u posljednje vrijeme — vijesti, da radilo samo o pokušanom atentatu na Me očekuje akcija bugarskih komita, koji bi a glava odmah da mu se otsječe i donese je naš svijet počeo da se susteže od primanja u policijsku upravu. Clemenceau-a, onda su francuski suci osu­ dejstvovali u zapadnoj Trakiji. papirnatih jedno i dvokrunaSa; u tome se dili na smrt čovjeka za sam pokušaj. Čudna Očajanje bugarskih revolucionara. ide čak tako daleko, da su se i mnogi ureffl logika i pravda, koja ima jednu mjeru za Riješenje jadranskog pitanja je napravilo počeli sustezati od primanja ovog novca, pa Francuza, a drugu za olmenog stranca. iznenagjavajući i nemio utisak na bugarske tako prilikom isplaćivanja dolazi često do Vjerovatne, ' je, da se neugodno dojmilo i revolucionarne krugove. prepirke i osoba, koja plaća ima obično velike ■amoga Avnije, kad je francuski sud pro Saopšienje sa italijanske strane da u U današnjem broju listu prilažemo po­ Cijenio jednog Albaueza, pa makar on i buduće mogu pomagati makedonsku stvar ložili list poštanske štedionice svima pret- kubure i neprilike. Papirne novčanice su, megjutim zakon­ paša bio, da ne vrijedi više od jednog samo legalnim sredstvima proizvelo je buru koji nam ]oš nijesu podmirili Iranka, dok njegove usluge samoj Fran­ negodovanja u revolucionarnom komitetu. pretplatu do konca ove codlne. Ko god u sko sredstvo plaćanja sve dotle dok ih držapovuče. Prema tome, neprimanje nov­ cuskoj vrijede miljona. Zbog ovoga je Makedonski komitet broiu nagie prlklopljen poštanski popoveo akciju da teren svoje borbe prenese ložnl list, dužan nam je 40 K u ime pretplate čanica je bezrazložno 1 šta više, kažnjivo. Isto tako treba imati na umu da se kao raz­ ■u Crnu Goru i Albaniju. do konca ove godine, pa ga molimo, da nam log neprimanju novčanica ne može navesti U Francuskoj taf dug sa pomenutom poštanskom položnlI Francuski г fakt da su novčanice suviše trošne. Dobro je zaključen upis šestog nacionalnog zajma, com ODMAH pošalle. održanih jedno i dvokrunaša danas skoro' Ovo se odnosi na predbrojnike u Bosni i prema zvaničnim saopšlenjima upisano je više i nema. svaka Je ta novčanica, manje 33 milijarde franaka. Do sad je bilo u i Hercegovini, gdje su u prometu položnice O tvaranje Rumunjskog Parlam ent više u hrgjavom stanju. Ako su inače samo Redovna skupštinska sesija bila je otvore, Francuskoj upisano šest zajmova i t o : naše bosanske štedionice, a predbrojnike izva'n Bosne i Hercegov ine raolimoTdanami ^ dijelovi na njima, one su. dok se sasvimprijestolnoiii besjedom čija važnost premai;, prvi 1915 sa 13 milijardi; drugi 1916 sa dužnu pretplatu poštanskom doznačnicom ,,e povuku zakonsko sredstvo p a a a. uobičajeni značaj dokumenata ove vrste 10 milijardi; treći od 1917 sa 10 milijardi Sitni novac. — Prispjela Je veća količina Prijestolna besjeda počinje obznanom i 170 miliona; četvrti 1918 sa 22 milijarde; odmah pošalju.' pošti. — Gosp. Atanaslje Ko- j novokovanog sitnog metalnog novca od 5, dvostrukevjeridbe: prijestolonasljednika sa peti 1920 sa 15 milijarde i najzad ovaj sa grčkom princezom Jelenom i rumunjske prin-133 rail-jai . Za šest godina francuski na­ sortć lz Rogatice piše nam dopisnicu, da bro- 10 i 25 para. pa da bi se ublažila oskudica čele Elizabete sa grčkim princom Gjorgjem. 'od pozajimo je svojoj državi 100 milijardi jeva 11., 12., l i 1 14. našeg lista nije nikako | u sitnom novcu, koja se podjednako u svimt Po pitanju spoljne politike kralj je rekao: iranaka. Ovo }e nesuraljivi dokaz ne samo primio i ako nam je pretplatu već davno po- i pokrajinama naše države osjeća, ministar fl.Veze Runiuinje sa našim moćnim i velike vjeie u svoju dižavu, no i velike slao. Ml smo ponovno sada pregledali naše I nansija naredio je, da se ovaj novac pusti u knjige 1 napisane adrese 1 ustanovili smo, d a! opticaj, kojom je prilikom naregjeno svima ■livnim saveznicima postale su tješnje. Tome ljubavi prema državi. je gospodinu Kosorlću svaki broj redovno na | državnim blagajnicama, da ga primaju u neje novi dokaz u prijemu, koji je učinjen: ---------ograničenoj količini za punovažno zakonom našem ministru spoljnih poslova u zemljama I . . . . ™sjednici *rs i™"*™лч? ~ ~ >»-' »tazucife uijesti. Ubijstvo Esad paše. Domaće oijesfi. Bilješke. �™ P |1I priznano platežno sredstvo. Privatna lica ob-l pola dinara. No na zauzimanje nekih narod' vezana su primati ovaj novac kao Jržavni u aih poslanika, ministar financija riješio je, da slobodnom prometu komade od 5 para d o , se prvih pet hiljada perpera zamjene za dl-' 15 dinara; komade od 10 para do 10 dinara' nar, a ostatak pola dinara za svaki perper. već Imenovala komisiju, koja će s našom e * ono visine, koju je publika na reklamei koje su ! I komade od 25 para do 20 dinara. 1Tako je uspjelo, da se naročito zaštite po- državom zaključiti trgovački »govor,.kako P и{|пјеп“ *** sjednici i manjih količina perpera, u koju ka­ pl se normalni odnosi Između obiju država Falsiilkovanje novca. — Zagrebačkoj ! ЧсШ je pošlo za rukom, da ugje u trag družbi, tegoriju spadaju skoro svi seljaci i siromašni j t0 bolje konsolidovah. ""'"e.osp. Uithla :ao violinista nije nuj|. ‘ koja je falsifikovala ogromnu svotu novaca varošani. , L11 ve. - jg stil«, pa ni uspješan takmac : U Cehoslovačao, ^ ^ r ja ju s u k o b l U„„ vio|jni ka0 it0 je tQ Glede privatnopravnih obveza postoji od pola dinara. Ovaj je falsifikat — kako jav­ sm0 da je ^ ljaju Iz Zagreba — veoma loše izragjen, pa predlog, da se obveze do 1916. plaćaju u di­ megju redarstva t komunista. Uzrok je tome ^ ^ zato je taj krivi novac veoma lahko prepo­ narima, znači, da se uzme za to perper ravan raskol, koji je nastao prije tri mjeseca u soznati. p: r’ln'o cijalno-demokratskoj stranci Iz koje su se iiejkrorano uporegjenje u reklami ne „osi? Za jjlehla može se reći, da je veonT Okružna Državna Zaštita Djece i Mla­ Pitanje perpera trebalo je riješiti odmah ljevičari — komunisti — Izdvojili kao manji '' deži. — Ova je zaštita za okrug sarajevski !>■'■ • >''-''ogienju, kako je predlagano, a to je, dio stranke. Oni sn bili prisvojili redakciju i | savje5,an j marljiv violinista. _____xL-i -----‘ r*__ и и . ne .лаплиј stranački organ »Pravo T Lidu« Iran kao Ii Shm. štam­ počela ponovno da radi. Kancelarija se na­ da se zamjeni perper sa dinarom, a Gosp.п Ulehla raspolaže olaže u dovolj dovoljno, lazi u opštlnskoj zgradi (soba broj 71. I 72.), ivi porez na ratnu dobit na one, koji su pariju, u kojoj se list štampao kao jačoj grupi mjeri svima onim sposobnostima, lostima, koje »јД :om. pa se skreće pažnja stanovništvu, da sva jeftino došli do tih perpera. Koliko je štete 1 na 9. o. mj. provedena Je deložacija. Ko­ linislu čine pravim vještakom. On ne vlada u dovoljnoj ioj imjeri gudiloo! traženja, molbe 1 obavještenja tamo predaje. učinjeno seljacima i trgovcima u Crnoj Oori, munisti su se pri tom pokušali oduprijeti re­ ačen. O n j e „ fc(; Privremeno će se stranke primati ponedelj- što je toliki kapital ležao mrtav za dvije go­ darstvu, ali su bili savladani, pri čemu Je i ton mu je stoga neujednačen. obje strane bilo ranjenih.j Na 10. o. mj. mjestimično uspijevao, da se uzdigne д Bikom, srijedom i subotom od 10—12 sati dine. lahko je coijenlti. Iprije podne. Dobar dan! i dobro' zdravlje donijeće, došlo je u Pragu na dva mjesta do sukoba pravog tonskog izražaja, ali nesignm0(( Beogradski nnlversltet. Na beogradskom boli Vam odstraniti FELLEROV ELSAFLUID izmegju redarstva 1 komunista, pri čemu su njegove desne ruke nije rau dozvol]*V||, obje strane upotrebljenl revolveri. Policija da ga do kraja održi i muzička dikcija juniversitetu Ima danas 7000 studenata. Pre­ i ELSA-PILULE! 6 dvostrukih ili 2 specijalne ma tome Beograd Ima više studenata nego boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Eisa-pilula 18 K. Je odbila napad na glavnu poštu upotrebom je bila nejasna. Ideal svih sredstava za njegu ljepote Tumačenje mu je bez jasnog ц Чг11 oružja. Više je komunista ranjeno, pa je zbog gto Ih ima unlversltet u Londonu, jesu Fellerova ELSA-POMADA za lice, naj­ ovako produži može ih Imati i dva red više jača vrsta 15 J(, Fellerov pravi medlcinalnl toga u mnogim radionicama i rudnicima ot-1 naročito u odjelcima u kojima je tehnik imala pretežnu riječ, osjećalo se jasno nego što ih ima u Berlinu. LJILJANOV MLIJEČNI SAPUN sa markom počeo štrajk. se g. Ulebla sa nedovoljno uspjeha s nji Jedna povorka od prilike 2500 Nov ugljeni majdan. U selu Bukinju kod >Elsa« 19 K, Fellerova T ANNOCHINATuzle pronagjen Je majdan uglja, čiji su slo­ POMADA za porast kose .veliki lončić 15 K. je pošla sa crvenim zastavama pred paria- bavi. To se osjetilo odmah u kadencami t ostali Elsa-preparati tvrtke EUGEN V. jevi duboki a kvalltet vrlo dobar. Sada već FELLER, Stubica donja, Elsa trg, br. 309 menat Policija je tome htjela stati na pnt, početku a-moll koncerta od Dvoržaki nejasno odregjenim tonovima pri preli Iskopavaju 30 vagona uglja dnevno. (Hrvatska), veoma su pouzdani i svake pre­ ali je napadnuta noževima, pri čemu je pucano u masu, koja se razbjegla. Bilo je s na D i A žici. Ubijeni žandari. Prema službenoj stati­ poruke vrijedni! Raspored je trebao da bude raznovrsni^ Jeste II prekomjerno osjetljivi protiv obje strane 14 ljudi teško ranjenih. stici ministarstva unutrašnjih djela, od osloOd tolikih slavenskih kompozitora bili t hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah bogjenja pa do danas uhlieno je 120 žandard češki zastupljeni. ličite boli? Oj, kako tu ublažuju boli, čine U Grčkoj Konstantinijada traje i dalje. ma u potjerama za razbojnicima. otpornim masaže s Fellerovim pravim »ElsaŠto se tiče čisto tehnike sviranja, violi Ustanove oslobogjene od poreza. — Mi­ fluldom«! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne Vlada traži načina, da se kako izmiri sa ve­ ništa bio trebao da dogje u tješnji dodir i likim silama i da ih umiri, uvjeravajući ih u nistar financija le na osnovu čl. 127. promije­ boce 42 K. Državna trošarina posebno. Ševčikom. Trebali biste terajuće sredstvo, koje uta- najdublju lojalnost i privrženost. Ali nakon njenog financijskog zakona tačke 20. oslo­ Publike je bilo kao i uvijek malo, bodio od plaćanja poreza na poslovni obrt žuje grčeve, jača želudac? Držite se samo iehisdta, kojim je grčki narod otkrio svoj,da 5Ц svi lokali sa noćnim kapd|n slijedeće ustanove: Savez zemljoradničkih Fellerovih pravih »Elsa-piluia«! 6 kutija 18 K. pr \1 mentalitet kao 1 političko raspoloženje, I sumnjjve vrijednosti sinoć bili puni. Zeludčani balzam 12 malih boe* K.l zadruga u Beogradu i sve zadruge, koje spa­ itgLda da će u tome 1 najmanje uspjeti, Impresarijima bi preporučili da u bt Omot i poštarina poseb* . , ј. daju pod ovaj savez; središnji savez zadruga nije. EUGEN V. PELLr R. Stubica donja, kad se sve Jače I jače potvrgjuje duće uzimaju pravi muzički metar ko F. Iz Hrvatske 1 Slavonije i sve druge zadruge, Elsatrg br. 309. (Hrvaisk i). mlSlii d? je ovaj grčki ispad dobro došao i uporegjaja umjetnika. Neopravdana hvat članov, tanie, da uzmogne lakše pro­ u svakom slučaju ragja negativnim rezull* koje su članovi ovog saveza; savez srpskih mijenit. : Istočnu politiku, koja se u tom, bilo na štetu vaspitanja muzičko) zemljoradničkih zadruga u Sarajevu 1 sve! zadruge, koje su u ovome savezu; savez hr- ■ Bflitsi Ичizala podesnom. Parola lz- shvaćanja kod publike, bilo na štetu iVatskili seljačkih zadruga za Bosnu 1 Herl ' kao ictta bio je povratak Konstan- koncertiste. G Ulehla je nesumnjivo izgubi jcegovlnu 1 Hrvatsko-Slavonsko gospodarsko i pa ‘ j«, bez velikog I opasnog po­ usljed tog«, što je uporegjen sa Kocianoa Komedija sa D' 'urct i se nastavlja tresa gol o i nemoguće odustati od toga. pošto to uporegjenje ide direktno п ( društvo. lanuncija. da jOčekuJe Obilježavanje trošarinskih predmeta. — Italija blokira Rijeku, c ' pr ao Izvjesno, da će saveznici iz- g, Ulehie. i s’ prijetnje. Da se mnogi ovozemni prodavaoci trošarin­ se pokori zaključcima . pdskog ugovora, a skih predmeta sačuvaju od neugodnih poslje­ vojnici se triju torplljarkl tavanske morna­ ’ -aonski revolucionarni komitet u sa -' dica, upozoruje se. da su po članu 41. Тго- rice bune, vežu oficire I predaji sa turskim 1 iedrensklm revolucionar- 1 m anufakturne I (luksuzne) šarinskog Pravilnika dužni uvijek, kad žele ciju. Iskreni prijatelji talijanskog mm komitetom, osokoljeni stanjem u Grčkoj robe svake vrsti otvoriti obllježne sudove Ili druge veće za­ zivaju Danuncija, da se okani pogubnog dje­ kao 1 neraspoloženjem saveznika prema njoj, j — - - - - - — “ ‘" 6,mniM• Politički pr gied. voje sa trošarinskim predmetima, prijaviti to nadležnoj postaji finansijske straže, sa mol­ bom, da na nove sudove ili zavoje, u koje ti predmeti Iz većih zavoja razdijeljeni, stavi propisana trošarinska obilježja, jer će se inače po članu 78. tog Pravilnika smatrati kriumčarima. Bosansko Dioničko Društvo za elektrlnu, Jalce — održalo je 7. o. mj. svoju glavnu skupštinu za godinu 1918./I9. u prostorijama ovdašnje Industrijalne 1 Trgovačke banke. Megju ostalima Izabrani su u upravni odbor društva gg. Miloš Ljeskovac, direktor Indu­ strijalne i trgovačke banke; Vjekoslav Jela•vić, tajnik Trgov. 1 Obrt. Komore za B. 1 H.; IHenrik Rosenbaum, komercijalni savjetnik 1 (generalni direktor od više svjetskih fabrika karbita; Erwin Phlllpp, generalni direktor poznatog poduzeća Dynamit Nobel I dr. U nadzorni odbor društva su Izabrani gg. Dr. Ojorgjo Vasiljevlć, potpredsjednik Industr. 1 Trgov. banke; Dr. MiUvoje Simić, načelnik odjeljenja za pravosugje kod zem. vlade za B. 1 H. I dr. Nadonallzovanje ovoga društva le u toku, te se pouzdano može očekivati, da će Iza provedenja toga posla naš privredni život Icrpiti velike 1 trajne koristi OpštlnsM Izhorl a Beogradu. — Naknadni : Izbori opšlinskih časnika u Beogradu biće !Izvršeni 9. januara 1921. godine. Pruga Beograd—Kotor. — Komisija, koja je odregjena da pregleda teren radi trasiranja pruge Beograd—Kotor podijeljena je na 5 sekcija. Komisija je otputovala na teren. Pitanje perpera. — »Jugosl. Lloyd« do­ nosi slijedeću bilješku; Kao Što je poznato, učinjen je popis perpera. Nije se našlo ni deset milijuna. U krugovima ministarstva finanefia mislilo se zamieniti svaki perper sa Odgovorni urednik Ali el. Raljevlć! lovanja na mornaricu, i pitaju se: »Sto će izgleda da će u skoro "Stupit! u akcliu. Vije­ Italiji vojska, ako se u nju uvuče duh pre­ ćanja o daljnjem držanju u pitanju Grčke iz­ vrata i neposlušnosti!? Talijanska parlamen­ gleda, da će se nastaviti u Nizzi početkom tarna delegacija naročito dolazi na Rijeku, januara iduće godine. Očekuje se, da £e En­ sastaje se sa Danuncijem, nastoji da ga pri­ gleska prva odmah otkazati odobreni zajam samo na veliko m uslim anska voli na popuštanje; on je dočekuje lijepim Grčkoj, a ima vijest iz Londona, da je dr­ Centralna Banka za Bosnu frazama, ali joj ne obećaje ništa. Delegacija žavni podsekretar za spoljašnje poslove iz­ I Hercegovinu Sarajevo. izdaje komunikej, u kome se »nada«, da fe javio, da je vlada obustavila sve kredite se konflikt izmegju Rijeke 1 Italije riješiti na Grčkoj. miran način, priznajući time, da nije postigla željenog cilja. Danucio drži govor svojim legionašlma, u kome proklinje admirala Milla, I naziva ga Izdajnikom domovine, jer se bio zakleo, da neće nikada Dalmaciju ostaviti. U nedjelju 12. o. raj, u sali ovdašnjeg [Г Drži se vrlo sumnjivo i neodregjeno, predlaže društv. doma prikazali su se prvi put sara- JJ uslove, koji ne mogu odgovarati uslovima ra- jevskoj publid, učitelji ovd. obi. muz. škole, [Ц palskog ugovora, pa čak i to, da se Rijeka gdja Ulehla virtuoskinja na klaviru i gosp. l|l anektira Italiji. Ulebla violinista Iz Rima se lavlja, da je situacija Raspored ovog muzičkog večera sasto- l|| madji sve teža. Talijanaši se u Zadru »bune« jao se iz 5 tačaka, od kojih au bile tri ia Ih ko pobunjuje, što nije cijela Dalmacija violinske i 2 na glasoviru. Klavirski dio rasporeda izvedan je Lj prisajedlnjena Italiji. Zbog toga su iz Ankone ponovo otplovila dva broda vojnika u Dal­ uspješno. Gdja Ulehla raspolaže sa izvrsnom maciju. Gosp. Giollttl odgovarajući poslani­ tehnikom i opsežnim muzičkim shvaćanjem E-U Njeno proizvogjenje prožeto sa mnogo fll cima, koji su se vratili s Rijeke, Izjavljuje, da Telefon 274. ne može ni o čemu pregovarati sa Danun­ topline i duše, bilo je nagragjeno napregnu- I*J cijem prije, nego U talijanski parlamenat ko­ načno ne potvrdi rapalski ugovor 1 da ne može primiti riječko regentstvo pod protek­ 0 " b : » . O T 7 ,1 5 © : n . j © r a - č L z ^ ; torat Italije, Jer bi se to protivilo rapalskom Poznata pivnica i restauracija ugovoru. Prema ovome I prema Izjavi gosp. Storze, talijanskog ministra inostranih djela izgleda, da talijanska vlada ni za dlaku ne daje na znanje svojim poštovanim mušterijama i gragjanstvu, da nakon odstupa od svojih obaveza i da će Ih potpuno duljeg renoviranja radnje i zgrade otvorio svoju provesti, a to nam potvrgluie i naknadna Iz- j f java gosp. Glollttlja, koji Izjavi, da će vlada j j naći načina, kako ćc provesti rapalski ugovor | sa poznatom dobrom kuhinjom, izvrsnim vinom, kao i dobrim sarajevskim 1 da se Jugoslaviji moraju predati otoci, koje pivom. — Nadamo se, da će poštovane mušterije svojom posjetom i poznatoj dugogodišnjoj radnji i nadalje povjerenje pokloniti. je Italija bila okupirala u ime Saveza Naroda. Ujedno ie iziavin. da nn ne misli tjera« Da- I prodaje Kopcerat $. Uleijle. Trgovina Kožom i obućarskim pribo­ rom na veliko i na malo. јјј ш ј Е в о , harači ul. SI. Avakum a PeriSIća, Ferltadi|» ul. 3D Dimicu I restauraciju u nedjelju S. uecembua o. g. Štamparija »Bosanske Pošle«. S � https://kolekcije.nub.ba/files/original/cff12f580e8b1c7d0efb53e8c4cd0007.pdf 84fe7974a28dc506d16164b3f746f10b PDF Text Text oStarina plafona ]eil3nbrojZine ed plnta 60 dinara g o d lčв- — Za in o zem stv o 80 Inara. T r o m je s e č je i p o ­ lu g o d iš n je u srazm jeru -a Izlazi utorkom, četvrt* kom i subutom. <r Oglasi se plaćaju: 1 cm5 po 1 K 50 h. lasnik: Š e r if A m autovlč ; Broj 19. B e o g r a d , dne 12. decembra 1920. Gospodine uredničel Vaš zahtjev — l Vam pišem o ovamošnjim prilikama — »vodi me u veliku nepriliku, jer ne znam, i ću Vam pisati. Mi smo svi zabavljeni to zasijedanja Konstituante i gledamo, i se sve dogagja. Moram priznali, da to e gledamo hladna srca i sa velikom do>n ogorčenosti, jer je rijetko naći našeg imadinca, koji sa bolom u duši neće po­ sto uskliknuti: ta zar se za ovo 8 godina nismo, zar za ovo dadosmo preko milijun iših najboljih gragjana i sinova, zar za 'O podnesosmo albansku Golgotu I Ovamo vari idu naopako. Vaši ljudi, prečani iz vše austro-ugarske, koji su došli ovamo . zasijedanje Konstituante, nisu ovim injem zadovoljni; hoće nešto drugo, adi, koji su se do juče svim srcem, dum i životom borili protiv Srbije i protiv og našeg ujedinjenja za tugjine, za Švabu Magjara, danas došli u Beograd, da nama imadincima kažu, da ovo što smo mi s romnom krvlju stekli, nevalja, pa hoće ii da uregjuju državu po svom kalufu. udi, koji su osijedili radeći hizmećarski Švaba i Magjara, ljudi a 1a R a d i ć i o r k u t, koji su pjevali slavopjeve švaima, kad su rušili i harali Srbiju, ljudi M n g l a j l i ć i S a r a j l i ć , koji su s tiranom ц ruci nagonili muslimane da sa Švabu protiv Srbije i dokazivali ćukom konzervativnom svijetu, do su onoko kilometara bliže dženetu, koliko dušnskih srpskih glava posijeku; ljudi ala s s n i c a , koji su kao švabski oficiri igjivaii i vješali sibijance u Srbiji za striotska djela, ljudi ala S p a h o i M anić , koji su obožavali generala Potioreka njegova zlodjela u Srbiji, ljudi ala Š e g i £ i P a v i č i ć, koji su’ u opće negirali ipstvo — ti i takovi ljudi hoće da nam ida u Beogradu kroje sudbinu i da oni llučuju, kakova treba da nam bude driva. Da su ovi ljudi uvidjeli, da su bili i krivom putu, i da su — opojeni zaiudom — radili nesvijesno za tugjina — i se danas pokajali i svijesno došli da ratski s nama govore i zajednički snama ide na stvaranju jake države — m no drage volje zaboravili sva njihova dodjela, bacili bismo koprenu zaborava na ljibovu žalosnu prošlost, objeručke prihva­ ti pruženu nam ruku pomirnicu. Ali oni ijesu takovi; oni i danas mrze nas, mrze Srbiju, mrze sve što je srpsko. Boli ih da su došli u .nekulturni* Beograd — ah taj prokleti i omraženi Beograd — toli ih, što moraju u prijestonici i iontu Srpstva, ravnopravno razgovarati sa mraženim Srbinom, koji se proslavio u ijeloj kulturnoj Evropi; boli ih što s oni u Evropi proslavili kao odušerijeni branioci germansko-raongolske rase, pa da njima dogje pogažen i ponižen Srin u njihov .kulturni* Zagreb ne na bratski razgovor, nego da čuje, šta će mu Dtčitati i narediti kulturni prečani kulturrigeri švabsko-magjarske........ Pa kad su takovi ti vajni predstavnici uroda, i kad sa takovim elementima m loramo stvarati državu, onda možete pojliti, kakvo je naše bolno raspoloženje : »ko će jadno izgledati ta naša država id Je takovi heterogeni i extravagantni lementi stvaraju i izgragjuju. Mi advojni. Naše široke mase hoće da dadu •duška svom ogorčenju, hoće u gnjevu, da potavne Radićev cirkus u Zagrebu NEZAVISAN nU5LirWN5Kl . Sarajevo, četvrtak 16. decembra 1920. X Uredništvo \ administracija: Klemansovljev trg kod oficirskog Telefon broj 581. ' •avnt urednik: HasanbegovIC. Godina I. Maglajlića komedijadu u Bosni, ali ih suz­ svemu prije vodile, nego li onom uzvišenom Rezultat je toga, da se je narodna duša, ras­ državaju pametni političari, koji još uvijek cilju — narodnom ujedinjenju. Savjeti, molbe položenje 1 mišljenje okretalo prema intenvjeruju, da se iz ovog galimatijasa može i upozoravanja naših trezvenih političara i cijama 1 naputcima njegovog sveštenstva. nešto istesati. Ja »eznam hoće li naši po­ oprobanih dižavnika padoše u naše rastroOni su mogli, da prave najjača raspoloženja, litičari moći još koje vrijeme uzdržati našu vano društvo, kao kaplja vode u more. u narodu, a naročito megju nama muslimani­ ogorčenu mašu na uzdi, ali znam pozi­ Dvije godine dana cvjeta kod nas de­ ma, za kakvu god hoćete stvar, bila dobra I tivno ovo: Ako se ovi Radić-Maglajlićevi magogija u najvećoj mjeri, širi se razdor korisna, bila štetna ili naopaka. Zadnji su na­ cloVni ubrzo ne opamete i ne pogju pra­ megju jednokrvnom braćom, a to se sudeći ši izbori pokazali, da je stranka, kojoj je vogja vim putem — putem, koji sve nas vodi po radu nekih političara i po pisanju našega jedan muslimanski muftija i uz kog su aktivno sreći — nego nastave jezuitsko orientalnu novinstva još i danas nesmetano nastavlja. pristupili mnogi ostali muslimanski sveštenltaktiku, doživiće čudesa. Opetujem doNarod, koji se nalazi na prosječno sla­ ci izvukla 1 odnijela megju muslimanima pot­ živiće čudesa i oni sa svojim društvom bom stepenu kulture, a koji se iskorišćuje punu pobjedu. Istina bilo je j drugih momena­ i naši političari, k o j i su s e p o č e l i u stranačko političke svrhe, nije u stanju ta, koji su bili uzrok ovoj pobjedi, ali ovo je d r u ž i v a t i i s a tim h a r l a k i n i - da prati i da shvaća razvoj i tendencije jedan od najglavnijih. Ova je njihova pobjeda a, i k o j i b i s e — k a n d a — u d tu - raznih političkih dogagjaja, pa je prema čisto političke naravi, istuplće sad kao politi, i 1i i s a c r n im g j a v 1 o m, d'a s e tome slijepo prepušten političkim nazorima čari pa — bezbeli — prema rezultatima koje će o d r ž e n a v l a s t i i da i radu svojih vogja. U zemljama, gdje je oni kao političari donijeti našem musliman­ p o l i t i č k o - p a r t i j s k i m p r o t i v n i ­ broj nepismenih ljudi vrlo velik, kao što je skom svijetu, svijet će ih I ocjenjivati Ml c im a . Svi skupa — velim — doživiće u Herceg-Bosni, nije nikakvo čudo, da ovu bt mogli sad o tim »rezultatima« sa potpunom čuda i pokore, jer kolikogod Srbin zna da nepismenost i neupućenost iskorišćuju u sigurnošću, da govorimo, ali ćemo stvar osta­ ćuti i trpi kao niko na svijetu, toliko on, svoje ciljeve razni političari, ne osvrćući se, viti za bolja vremena, kad se s Um rezultati­ kad mu dojadi zna i da podvikne. U da njihov rad ne odgovara interesima države ma kao s kamenom lupi po glavi našem svtširim srbijanskim krugovima je gotovo i dosljedno tome interesu naroda. jetu. Napokon, nek se vidi curino poštenje, jednodušno mišljenje, da — primit* Prisf-,že jedne stranke, koji ne raspolažu kad izagje dijete na krštenje. stituanta ustav ili neprimiia, — neće mije' ' = ss dovoljnom bilo to prirogjenom ili Nama je danas jedna druga stvar ргеЗ njati našu stvar, za koju smo Žrtvovali sve. školom s. nom spremom, nijesu u stanju, Nećemo dati ovim dripcima da se razmeću, da kontro. n i svojih vogja, a još su očima, koja nas silno boli, a ta je: Kako god niti ćemo ovake kakvi su da pitamo: koImanje u sia_. kritikuju njihov rad ili je tuzlanski muftija sa svojim pomoćnicima, sa svojim hodžama, megju nama muslimani. ih je poslao i u čije iure govore. Granica Ida im daju kakove di.ektive. Uzmu li se svemu, a oni su vrlo blizu gr riče. 'obzir naši gornji vodi, onda glavna odgo- ma, mogao da ovo političko raspoloženje Srbiit. d te' аа-Љејтогпс: naše sreg:ene političke-prilike ■stvori, on je isto tako bio u stanju, da taj cirkuski, nego junački i culučn je ova pada na neka vodstva naših političkih stra­ svoj svijet, te svoje — u istinu — mnogobroj­ zemlja sazidana na ko’ u na c jedan i naka, a nipošto ua njihove neupućene pri­ ne pristaše zagrije 1 za ostale stvari, j>ogo­ po milijon jnnaka, što dadoše svoj mla- staše. Velika j. pogreška nekih listova, koji tovu, ako su dobre, pametne, potrebne i sagjahni život za ovu zemlju za ovaku kod pros: tanja naših prilika, — radi vremene. U to smo potpuno uvjereni. On je državu, koji je zališe najčistijom i пај- pogrešaka Koji se do sada počiniše, — kiive, podigao »stare, kljaste t bogalje«, kako to plemenilijom krvlju. 'M i sin o j e p ue vodstvo, nego sve pristaše dotične stranke, ■Pravda« veli, da glasaju. Glasali su, za što god je on htio pa makar im se to t osvetilo. i l i k a o S v e t i A m a n e t od n a š i h i a io je jedan absurdum. n ik o m e je naše političke i društvene prilike Glasali su seljaci, da se bezima vrati zemlja, d a m o , nedamo da je harlekini ruše i rastrovane, najbolji je dokaz veliki broj bezi, da se u ovu državu unese još više nere­ obaraju. Ako ustreba da se opet bijemo komunističkih poslanika, koji su pomoću da, a prema tome da se približimo još više, protiv novih dušmana, klačemo se zubima svojih obećanja, da će sregjivati društvene boljševizmu, gdje bi izgubili 1 ono restova, kao šio smo se klali, sa desetcima mili- nejednakosti i boriti se protiv korupcije, što im je ostalo. Glasali su, sve što je on htio. jona auslro - ugarsko - njemačko •bugaisko- uspjeli zadobiti dosta velik broj mandata. Pa dobro pa lijepo! Možda je t on imao svog turskih vojnika. Ako je taj novi dušmanin Opšte je poznata stvar bar kod nas da 70 rezonovanja, a j glasači hteli su, da pokažu Gospod i njemu ćemo da objavimo od sto njihovih glasača nema pojma opra- nekim našim zadrtim srpskim elementima, da rat. Eto tako misli i posljeduji Srbijanac. komunizmu, a o poznavanju principa baš nije sve onako, kako bi oni htjeli. Nas to. boli toliko, koliko nas boli jedna druga Nadam se, da ću Vam u narednom broju komunizma ne treba ni govoriti. nešto konkretnije moći pisati, a dotle, da ina pogreška u koju naš narod stvar. U gradu Tuzli Imade 6000 muslimana; u ste mi zdravo**i zapade, to je : uzajamno nepovjerenje, koje je proizašlo otale, što su neki političari tuzlanskom seoskom kotaru imade 39.959 mu­ temeljili svoj rad na neiskrenosti, a sva težina slimana; tuzlanska im je gimnazija pred norada za posiignuti uspjeh bijaše im koncentri- som, na kućnom pragu, a da I ne govorimo o sanaokomegjusobnoga izigravanja. Skrajnje osnovnim školama. I znate li, koliko musli­ je vrijeme, da se uvidi: da bez iskrenog i manske djece Imade u tuzlanskoj gimnaziji u Ugagjanje narodnim masama, strah da bratskog zajedničkog rada našeg naroda, I. razred? Svega troje. Dvoje su sinovi naših se ne izgubi koji pristaša,izbjegavanje svega nema solidne države, nema sregjene drušive- pristaša: Cazimbega H. Alibcgovlć# f Sele-' što bi diralo u interes ili osjećaj pa makar nosti, nema narodnoga napretka i pravog škovića, a treće je doveo iz Krajine gimnazij­ i pojedinca jedne poL stranke, bijaše misao ski direktor g. Glušac pa ga kao siroče duševnog narodnog ujedinjenja. vodilica većine vogja naših političkih stra­ izdržava. naka. Mnoge idealne tačke stranačkih pro­ Zar ovo nije strašno? A još Je strašnljc, grama ostadoše na papiru, jer se njihove što je baš grad Tuzla i tuzlanski seoski kovogje u strahu za svojim mandatima latiše kula, tvrgjava muftije Maglajlića 1 što ta­ druge taktike, samo da se odiže na površini. mo tmade gotovo sve muslimane za sobom. Kako se primicao dan izbora, tako je i stra­ I kad je gosp. muftija Maglajlić mogao, аг načka borba bila sve jača i jača. Kod agi­ Stara je i vrlo dobro poznata stvar, da pridobije sve muslimane, da pogiu s njim u tacija su se upotrebljavate sve dozvoljene i antisrpsku 1 antidržavnu vratolomiju, zar nedozvoljene metode, a u tome je bila pri i u mnogo kulturnijih i pismenijih naroda, ruci i štampa. Nastalo je upravo jedno na­ nego što smo mi bosansko-hercegovačkl mu­ ih nije mogao nagovoriti, raspoložiU, natjotjecanje, ko će uspješnije razdražiti vjerske, slimani, svcštcnici igraju vrlo vidnu ulogu u rad tim »svojim velikim ugledom« da dadnu narodnom životu, u njegovom razvijanju, bar desetero djece u gimnaziju, koja im je plemenske i klasne osjećaje stranačkih pri­ staša. Uzajamno nepovjerenje, dvoličnost i što je najglavnije u narodnom shvaćanju svih pred nosom. Da u gospodina muftije Maglajmegjusobno izigravanje postiglo je svoju većih zajedničkih pitanja. Ako igdje u tome llća imade t malo razumijevanja, šta znači na-| kulminaciju. Niko nije htio voditi računa o pravilu imade iznimaka, to sigurno te iz­ predak njegove najbliže muslimanske okoline,' tome, kakvim zlim posljedicama vodi ova­ nimke nema kod nas muslimana u Bosni i on bt sigurno bacio malo truda t na ovo po­ kav način polit, uzgoja širih narodnih masa. Hercegovini. To je sigurno: U svijetu, gdje lje, koje je sigurno mnogo korisnije I blago, Mjesto realnoga rada oko državnoga i nema više, nego &—7 £ analfabeta, gdjq tvomiie, nego mnogi koraci, što ih je do sae duševnoga ujedinjenja našega troimenoga i štampa, gdje škola ne vrši nikakve uloge, tu poduzela Musi. Jug. Organizacija pod vod­ trovjernoga naroda, uskrsnuše stranačke zadnja i Jedina riječ, koja pali i koja Ima stvom tuzlanskog muftije. borbe i poprimiše takav karakter, da su upliva, ostaje svešteniku. Vaspitanje naroda. Tuslansfci muftija i škole. �»DO M ovm * P l e v ljo , decembra 1920. Pisanje vašega lista o našim prilikama jl trezveno zauzimanje za amnestiju ljudi, Uposljednja tri broja sarajevske .Pravde« koji već mjesecima truhnu po zatvorima izašla su uzastopce tri članka i to prvi od zbog pomanjkanja sudaca u ovamošnjim Krste Marića, drugi od Fra Cherubina Segsudovima, vrlo je simpatično kako nama vića i treći od Sakiba Korkuta. Zar ne, vrlo Ovamošnjim muslimanima, tako isto i na­ lijepo društvo, ugodan triiolium! Tri vjere šim sugragjanima pravoslavne vjere. Simpa­ i tri nacije: Srbin, Hrvat Ј Jugotatar! O tično je nama, jer vjerujemo, da će onako Krsti Mariću rekli smo svoju u prošlom pisanje kod mjerodavnih mnogo bolje dje­ broju, a o Sakibu Koikutu ne trebamo ništa lovati i utrti suze tolikim porodicama, koje ni govoriti, jer je taj politički palijaćo jav­ već mjesecima pate i gladuju, a simpatično je nosti i suviše poznat — pa dodamo li još, i kod naših pravoslavnih Srba, jer nije provo­ da je i u moralnom pogledu isti takav pa­ katorski i izazivački. Ovamošnji muslimani lijaćo, jer su ga akademski obrazovani ljudi, su Vam blagodarni, što ste odmah u prvim pasjim korbačem na Kralja Petra ulici javno brojevima pametno i trezveno zauzeli stano­ šibali, da obrane čast svojih srodnica — vište u ovoj, po nas tako važnoj stvari i onda je njegova ilustracija potpuna. Sada već ste uspjeli da, u dobar kraj popravite hoćemo da koju rečemo o fra Cherubinu ono krivo shvaćanje o nama, kakvo je bilo Segviću. To je onaj isti Cherubin, koji je u izazvalo pravdaško pisanje. Poslije nekoliko bosanskoj javnosti poznat pod imenom fra brojeva .Domovine* ovamošnja naša braća Buldog. N.ko ga — osim njegove bliže pravoslavne vjere, bolje su i intimnije ras­ okolice — i ne zna pod pravim rogjenim položeni prema nama, jer uvigjaju, da sri njegovim imenom i prezimenom, nego ga muslimani ne misle pravdaški i nijesu опа° •vak zna: fra Buldog kako ga je okrstio ko nepomirljivi i bez razboritosti, kakve ih pokojni Zembilj efendija. On je dugo vri­ je uspjela .Pravda* predstavili, jer zaista, jeme uregjivao Stadlerov .Hrvatski Dnev­ izmegju redaka njenog pisanja proviruje nik*, u kome je negirao Srbe i srpsivo u mržnja na Srbe što ih je moralo revoltirati. |Bosni, u kome je godine 1U0S. na takav Vaš način pisanja po ovoj za nas vrlo brutalan i ogavan način vrijzgjao .vlahe* i važnoj i potrebnoj stvari, izazvao je uvje- .rišćane", da su Srbi morali javno reagirati ircnje nas svih, da je takav utisak učinilo i na sarajevskim Ulicama, u kome slučaju jna pravdaške vodje Spahu i Hrasnicu, pa malo da nijesu sarajevske ulice bile poI čitamo, da su se tek sad sjetili i interveni­ škropljene krvlju. Fra Buldog je najžešćom rali kod g. ministra za našu amnestiju. U energijom branio Stadlerovu politiku pokr­ čudu se pitamo, gdje su oni bili dvije go­ štavanja muslimapske malodobne djece; dine dana i nijesu se sjetili da se u narod­ svom je žestinom u zajednici sa Sakibovim nom prestavništvu ili kod g. ministra za­ ocem branio Kalajevu austrijsko zulumčaruzmu za nas, ma da su to mogli i imali sku upravu, a sa najvećom bezobraznošću prilike hiljadu puta učiniti. Kod nas vlada napadao Džabić-Firousov narodni pokret. mišljenje, da ovaj njihov zakašnjeni korak Taj isti fra Buldog je jednom u .Hrvatskom nije ništa drugo, nego to, što su osjetili, Dnevniku* napadajući i grdeći a u г da je vaše pisanje imalo uspjeha, pa da se mane, napisao poslovicu .No'' - projjcere nebi ovamo reklo, da je to uspjeh Serifov, genuna ante porkos*. Ste u prevodu glasi pobitili su da to na ovaj način sebi pri­ .Nemojte bacati biser jre«i krmke* nazi­ svoje. Dvije godine dana oni su znali za vajući time nas muslim ne krmeima. naš teški položaj. Kroz to cijelo vrijeme Time u kratko ori' izasuio i trećeg člana ne nadjoše se pobudjenim, da se zauzmu ovog najnovijeg trle iuma, ili bi fa n»jsa nas, nego baš sada kad i sami znaju — poiesnije prikazali njegovim ■ štitim član-, ■ i mi to znamo — da će ovaj sadašnji kom u .Pravdi*, da ga i ist državni ministar, kao i cijeli kabinet, još samo odvjetnik nije zaplijei io i ime nam one4—5 dana ministrovati. Mnogo je lakše sa­ gućio prikaz, jer o z. plijenjenom članku da, kada ste vi vašim trezvenim pisanjem nemožemo pisati. Taj njegov članak je pun stvorili teren i u dobar kraj uspjeli popra­ gadosti i podlosti i a i mjs zaplijenjen, viti ono, što su oni bili pokvarili, mnogo nama ne bi trebalo ništa dru„ nego da je lakše sada raditi i šepuriti se, nego li ga kritički prikažemo, pa bi iz toga naš sam teren praviti, još kad se u tome ne zna svijet potpuno vidio podlu dušu i razboj­ naći podesna puta. ničku figuru odvratnog fra Buldoga. U ime ovamošnjib muslimana, u ime doge i bratstva izmedju nas i naše braće pra­ voslavnih Srba, molimo vas da i dalje nasta­ vite raditi i pisati onako, kako ste započeli, I kako vas vaše iskustvo i vaša pamet uči, pa ćemo vam mi svi bez razlike vjere biti Iz redova škol. siromašne omladine dobili blagodarni Tako samo dalje i nemojte šuštati, za sreću i spas nas ovamošnjih smo slj'edeću molbu —upravljenu na nadležne muslimana, a nadamo se da će i tamošnja faktore, koji su kompetentni da lm izagju u susret I da ih puste na duže ferlje svojim ku­ naša braća znati ocijeniti vaše spasonosno ćama, kako bi se bar koliko-toliko oporavili ! »tanovište. M. Lijepo društvo. Jedan vapaj šHolsHe omladine. p > © lG ilk llT flllt 9 Husejin-bEgu B rad aM ću Piše dr. Aleksa I v lć . II. KATASTROFA VEZIRA ABDURAHMANA. (20. Juna 1828.) (Nastavak). Nedeliama su se savetovall kapetani bo­ sanski sa Abdurahmanom o načina, kako da se najzgodnije sprovede mobilizacija vojske bosanske. Trebalo Je krenuti 1 regularne I ne­ regularne čete I održati strog zapt nad voj­ nicima, koji su bili čuveni sa svoje razuzdanostl. Od svih kapetana najduže se zadržao kod vezira u Sarajevu Huseiin-beg Oradaščevlć, koji Je sada postao poverljlva osoba vedrova 1 kome Je vezir namenlo važnu ulogu u zapovednlštvu nad mobillzovanom voj­ skom. Puna dva meseca dogovarao se Husefln-beg sa vezirom I u Oradačac se vratio tek u februaru 1828. I odmah Je počeo da okuplja čete 1 da rekvirira konje, koji će vući topove. U b’lzlnl Oradačca formirao ie dva logora; Jedan se sastojao iž spahlja 1 njihovih kmetova 1 imao je zadatak, da pod vodstvom _ . - п roditeljskom gnijezdu posije gladovanja I drugih patnja. Taj njlltov vopttj ml donosimo onako, kako nam ga dostaviše 1 glasi: »Ako uzdlšeš ne razumiju te, ako plačcš žalo tc, a ako Živiš u bijedi smiju ti se«. Ovo troje sn oseblne sirotinje, u Holu spada I veoma veliki broj sarajevske gjačke omladine. Ona 1 uzdiše I Plače I živi u bijedi; za to moli I traži od onoga, ko joj može pomoći, da jo] Izagje u susret. Smllujte nam se. gospodo. Jer ne tražimo od Vas mnogo. Naše su želje čedne, icr nas Je siromaštvo naučilo da bu­ demo I odviše čedni I moralni. Smllujte nam se, pa nas pustite, da se ogrljcmo na roditeljskom ognjištu, da utažimo glad, da bar za čas osjetimo, da smo ljudi, I da zabora­ vimo na sve tegobo I patnje tromjesečnih nevolja I gladovanja. Ne tražimo od Vas mnogo: nekoliko dana. da nas oslobodite I Imaćemo pristojne 'erlte, da možemo otići našim kućama. Prvi naši dani, dani su stra­ danja 1 patnja. 1 već u tim prvim danima, tje­ šili smo sc božičnim praznicima, što nas Je podržavalo, da ne klonemo pod teretom pat­ nja 1 stradanja. Požudna smo oka gledali naše drugove Iz onih viših krugova, kako se pri odmorima hrane 1 dvore, a ml nemamo ni suha kruha. Ml se nadamo, naša gospodo, da će ћ> nas razumjeti, da će te moći sebi u viziji za­ misliti čovjeka, koji stradava. Ako se to obratno dogodi, onda će te gospodo počiniti jedan moralan grijeh. Ml vjerujemo 1 osta­ jemo u to) vjeri. Siromašni gjacl. Frankovačka urota u Zagrebu. i niža širih dimenzija. Hapšenja Akurtljevih ortaka. Qv „Narodno jedinslvo* u svome ItjO. br. donos, slijedeće: .Iz Zagreba stižu potankosti kako je došlo do poznatoga i. -uja b,vs. ■i d'žavnoga odvjetnika Akurtija jegrve žene: Prije kratkog vremena uapšen je o prelaze preko Drave Ceh iz Hivatske H elka pod sumnjom špijunaže, ie dopi' ,.n u Zagreb. Kod njega je pronagie o pismo za baruna Lepala u Samoboi u i za jednu osobu tvornice cementa u Podsusedu. On je priznao da dolazi iz Magjarske po pisma gospogje Akurti za Bu­ dimpeštu, da se bavi špijunaškim poslovima i da ga u Hrvatsku šalju magjarski kape­ tani Dekleve i Horvat. Kako je Havelka došao u Zagreb po pismo gospogje Akurti, pratili su ga redarstveni organi, no tog dana nije bilo pismo gotovo, jer je njezin muž poručio iz Beograda da pričekaju pošto ima važnih obav jesti za preko Drave. Drugi dan je Havelki kod gospogje Akurti univeizitetski profesor Suflaj diktirao pismo poli­ tičkog sadržaja, dok mu je Meniga dao drugo na oko trgovačkog sadržaja ali infor- Alajbega pogjo na Suvu Megju, da se sa ta­ mošnjim četama spoji i da zajednički udare na Hasan-bega Pećskog, drugi logor se sa­ stojao iz muslimanskih plemića 1 njihove raje i Imao je nalog, da se u Sarajevu sjedini sa ostalom vojskom 1 pod vodstvom vczirovlm da se krene protiv Rusa.*) Hasan-aga Pećski ne hteđe ni posle pro­ glasa vezlrova I ni na ponovljene pozive doći u Sarajevo, nego Je 1 dalje prkosio nalozima sultanovog namesnlka, tc sc vezir ozbiljno spremao da oružanom rukom ukroti ovog od­ metnika. Zapovedlo je kapetanima, da pogju s četama na Peć protiv Hasan-age, a ovaj se sa svoje strane pripremio na otpor.*) Pri­ stalice vezlrove skupile vojsku u blizini Peći, ali do borbe пЦе došlo, nego Je spor Izravnat mirnim putem. Preko zime spremala »e Porta živo za rat sa Rusijom, koji će, kako se za lzvesno računalo, s proleća otpočeti. Zu Turke Je bilo važno pitanje, hoće 11 Srbija ostati na miru ili će i ona u društvu sa pravoslavnom Ru­ sijom, pokrovlteljkom svojom, podići oružje protiv Porte. Računajući sa svim eventual­ nostima, naloži Porta bosanskom veziru, da pošalje Jedan kontlngenat Bosanaca u gra­ dove srbijanske. Pojačana posada tih gra­ dova Imala Je zadatak, da drži u šahu Srbe. U Beograd Je trebalo u prvi mah da dogje 750, u Užlce 500 1 u Sabac 500 Bosanaca, a osim toga Imao je Jedan kor na Drini dužnost, da motri na držanje Srbije 1 njenog kneza Miloša. Abdurahman Je odmah Ispunio Portln nalog. Već ИЗ. marta oko 8 sati u veče prlspelo Je na 1000 bosanskih vojnika u Brčko. Oni se Iduće Jutro u 4 sata ukrcaše na 26 lagja I otplovile Savom prema Sapcu I Beo­ gradu. 14. marta Izmegju tri 1 četiri sata po­ sle podne prlspeše u Brčko novih 4—E0d Bo­ sanaca 1 odmah se ukrcaše u 13 lagja te pogjoše Istim pravcem kao 1 prvi. U Sapcu se Iskrcalo njih 500 Turaka pod komandom Dervlš-bcga. To su bili mahom Turd iz gra*) Obrštar Plhler, petrovaradlnskoj gedačkog kapetanata. U Beograd se 16. marta neralkorn ndl, Vinkovci, 2. marta 1828 *) Colić Slgcntalu, Nova Oradlška, 7. Iskrcalo 1145 ljudi, a očekivalo se Još 355 februara 1828.; major Radlčevtć Sigentalu, Bosanaca, dakle više, nego što Je glasio prvo­ Nova Oradiska, 25. februara 1825. bitni nalog. Vogja ovih Bosanaca Allpaša VI. ----------- - ......— . . . : ____ l _ mativnoe: značenja. Pismo je pisano u, skom tintom, te se poslije kemičke ispostavilo da je njemački pisani o našem političkom, ekonomskom i V/J kom stanju. U vezi s tim pismom je profespr Suflaj i još 12 osoba, ( “ njima š.udent Milan Oalović i brijl{ l mer, koji je pri preslušavanju rekao po narudžbi vodio dobrovolice u Magj*, Dvojica sukrivaca neki Hdbazin | Biankini pobjegli su, a s njima i м ец ov kurir Horvatek. Ustanovljeno je Д glavna linija za prelaz magjarskih lgJ bila Zagieb—Beč—Budimpešta, a ц Л gjarske se je dolaz io preko Медјитц dalje prema Osijeku preko Drave.* * J Domaće Dijesti, Iz administracije. — U prošlom broju, šeg lista bila Je priklopljena položnlca, štanske štedionice svima dužnicima ц 1 Hercegovini, pa lh molimo, da nam pretplatu sa tom položnicom odmah poij Svečano primanje. — Prilikom гоц dana Njegovog Kraljevskog Visočanstvi | mjesnika Prijestolonasljednika AleksiM biće 17. o. mj. svečano primanje u ZcmalH Vladi od 11—12 sati prije podne. Nered na pošti. — E. Edbem ef. Srts Iz Rogatice tuži nam se, da list dobiva» neredovito, pa nas Je molio, da mu sve ir Jeve lista ponovno pošaljemo. Ml smo i sve brojeve u Jednom paketu poslali, pt taj mu paket pošta nije uručila. Hoće 11 ikad na našoj pošti biti reda? | Ugodna vijest. — Brzojavljaju nam Beograda, da Je Njegovo Kraljevsko Vlsočai stvo Regent A le k s a n d a r danas 14. o,i j potpisao ukaz o Previšnjoj Amnestiji za Sij džačke krajeve. Grupacl’e u Konstltuantl. — Iz Beopiij smo danas dobili ovaj brzojav: »Izmegju Jj dikala I demokrata došlo Je do sporazam| zajedničkog rada. Oni su stvorili radna t i činu od 256 poslanika, п koju većinu pori radikalnog 1 demokratskog kluba ulaze I seljaka, 10 nacionalnih socijalista, 3 neoprj djeljena 1 7 muslimana lz Južnih krajevi 5 bije. Muslimansku Jugoslavensku OrganJz clju ostavili su na raspolaganje Radiću I li Cherubinu Segviću. Ovaj radni blok stvoit| će sutra ministarstvo. Kako se npropašćuje država. — МаШ Laglnja bio Je 8—9 mjeseci ban Hrvat«! Pošto Je pokazao potpunu nesposobnost, p? zvan Je od ministarskog savjeta, da podne ostavku. Starac Laglnja — ima mu nekih 1 godina — vidio Je, da Me vrlo udobno sjedi na banskoj stolici, vozati se u državna automobilu, putovati besplatno u salonski kolima, pa neće da podnese ostavku. Tal Je prisilio ministarski savjet, da ga rije! dužnosti bana I da bansku službu povje drugoj doraslijoj I sposobnijoj osobi. Time I j dajlć došao Je suvlm putem lz Zvornlki Beograd I doveo Je 45 konjanika sa soboe U Užice Je došlo 500, a u Soko 100 Boa nača.*) N1 ovim pojačanjem turske posade V srbijanskim gradovima nije se Porta osećal dovoljno osiguranom od kneza Miloša, nM ie Abdurahman po nalogu njenom pojača kordon duž Drine 1 naročito uvećao № vojnika u BlJcIJlnl J u Zvorniku, gde Je k» mandovao mladi Mahmud-paša Vldajlć, te I njemu naložio, da pazi na kretanje Srt* Troškovi oko mobilizacije vojske bivali * sve veći I usled ovih troškova povišen II znatno porez, koji Je raja bosanska plaćah glavarina Je podignuta od 9 na 12 groša, k*1 ćarina od 20 na 40 groša, a osim toga n» rala Je raja davati svu hranu za aprovlt* dju tvrgiava.*) *) Fojt Sigentalu, Zemun 10. 1 17. mar# 1828.; obrštar Ovozdanovlć Sigentalu, Novi Oradlška, 13. marta; Plhler Sigentalu, Via-, kovci, 16. marta. *) Obrštar Colić Sigentalu, Mltrovk* 20. marta; kapetan Colić, Nova OradlU* 17. marta. (Nastavlće ie). \ �Brol 19,_________________________________ чл komedija bila dovršena, ali ona Ima 1 vo| neprijatan epilog. Ministarski savjet nijcnjujućl Laglnju sa banske časti, odlučio г, da ga stavi na raspoloženje sa rangom 1 iravlma ministra. To znači, da se Laginjl, islm njegovih poslaničkih prihoda 480 K dnemo — dade potpuna penzija, kola Iznaša oko 00.000 K godišnje lz državne blagajne za to, (o Je 7—8 mjeseci bio ban 1 što su ga radi Ijegove nesposobnosti morali sa banske sto­ lce potjerati. U drugim državama najmarljlrili 1 najsposobniji činovnik počlma dobivati tenziju tek, kad navrši deset godina služboanja, a nesposobni se tjeraju 1 pod sud stavjii. Eto, narode, zašto naši porezi Iz dana dan skaču, Jer se od poreza sakupljene lovce na ovakav batakčljsk! način protiv zalona i protiv zdrava razuma razaslplje. Štajnbajsova alera. — Brzojav od Jučer fz Beograda javlja ovo: »Danas na zadnjoj Jednld ministarskog savjeta ministar šuma [ovačevlć ponovno Je pokušao da sklone mlIstarskl savjet na odobrenje prodaje Stajntajsova poduzeča, kako Je prije Iznešeno bilo dokazivao, kako Je to koristan posao. MiIstarskl savjet Je to odbio 1 odlučio, da se ovede revizija glede postupka o ovoj proIzabran je 1 odbor od eksperta mjnltarstva šuma, trgovine, Industrije 1 finanslia, ojemu če predsjedati jedan ministar, da lsdta čitavu aferu, Jer je bilo nekorektnosti, ošto se ntjesu uvažile 1 druge ponudo, več protežiralo jednog kupca, Hrashičlna Jskara barona Кбгпега. Konstatuje se, da »rlblćevlč nije potpisao akt, kojim bi se odoiravala prodaja«. Kad Je nedavno u Sarajevu o'držana proestna skupština, »Pravdašl« nijesu na skup­ ština došli, nego su odgovorili: »nećemo da ušimo ministra Kovačevlća«. Pa ne samo to, iego »Pravda« o ovoj Skandaloznoj korupliskoj aferi nije ništa pisala, nije šta više ni toj protestnoj skupštini ništa donosila. »Oktrolsan« poslovnik. — Zagrebačke leparatistlčke novine ovu zadnju heftu dana iprestano trube, da je poslovni red za Jstavotvomu Skupštinu nezakonit 1 da Je iktrojisan. Za njima klipšu 1 naši »Pravdaš!«, pa je u drugoj sjednici Konstituante Dr. Spaho iromucao u ime svojih poslaničkih drugova lekoliko riječi o tom poslovnom redu 1 njetovom oktroju. Megjutim ta tvrdnja nije Istillta; poslovnik nije ni nezakonit, ni oktrosan, nego potpuno zakonit I redovan. U Banku 121. Izbornog zakona, kojeg je uzatonllo privremeno narodno predstavništvo 1 tojeg su potpisali 1 svi ministri, pa f sepaatlstl Drinković, Kovačević 1 Korošec, stoji loslovno ovo: »Privremeno Narodno Predtavnlštvo kao zakonodavna vlast ovlašćuje Alnlstarskl Savjet, da u sporazumu sa od­ orom za Izborni zakon propiše putem Kra|eve Uredbe privremeni poslovnik za Ustavovornu Skupštinu, koji će važiti dok ga sama Jstavotvorna Skupština ne Izmijeni ili drugi ie donese«. Odlikovanje Beograda. _ Francuska dada riješila Je, da se slavni mučenički Beotrad, kao prijestolnica Jednog najvjernijeg »veznika, odlikuje ordenom Legije Časti u tnak priznanja Francuskog naroda Srpskom lerojskom narodu. Ovo odlikovanje biće predano Beogradu najsvečaniji način u znak prijateljstva francuske prema našoj zemlji. Novi mitropolita. — Kako saznajemo, za liltropolita u Sarajevu, na mjesto umlrovlenog Lctice, Imenovan je g. Petar Zhnonjić, nltropollta hcrcegovačko-zahumski. Dobar dani 1 dobro zdravlje donlleće, >11 Vam odstraniti FELLEROV ELSAFLUID ELSA-PILULE! 6 dvostrukih Ili 2 specijalne •oce Elsafluida 42 K. б kutija Elsa-pllula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu ljepote fsu Fellerova ELSA-POMADA za lice, пајača vrsta 15 K, Fellerov pravi medlclnalnl JILJANOV MLIJEČNI SAPUN sa markom Elsa« 19 K. Fellerova TANNOCHINA*OMADA za porast kose .veliki lončić 15 K. ostali Elsa-preparati tvrtke EUOEN V. ’ELLER, Stubica donja, Elsa trg. br. 309 Hrvatska), veoma su pouzdani 1 svake pre»ruke vrllednil Imadete II boli? U licu? U cijelome ttMu? Popuštaju 11 Vam mišice I živci? — »okušajte Fellerov pravi »Elsasluid.l Dlviće S trn a & te sol б dvostrukih Ш2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trpite II od sporo probave? Od slaba apetita? Začepljenostl? Protiv toga pomažu Fellerove prave »Elsa-pilulc«! 6 kutija 18 KPrava švedska tinktura 1 boca 20 K. Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ nije. EUOEN V. FELLER, Stubica donja, Eisatrg br. 309. (Hrvatska). A. Raši dopisi- Hcle kako bilo na koji način bilo mržnja je megju ovd. stanovništvom u dosta jakoj mjeri, te bi ju trebalo ublaživati i odgoniti, i s naše strane, a i sa strane naše braće Srba pravoslavnih. Mi sandžaklije Bogu smo za legjima, te do sada ne dogje ni jedan od mjero­ davnih i nadležnih (a o kakvoj amnestiji ni da govorim) da ovo stanje izvidi i ( jednom stane na put ovome zlu, jer smo gragjani ove države i to dobri, odani i lojalni gragjani, a to smo i dokazali, bra­ neći kao srpski vojnici Beograd g, 1915. od Švaba, a to i danas dokazujemo. Zbog gore navedenog a za hatar pravde 1 ljubav našeg bratstva trebalo je, da se je Najviša Milost davno i davno pružila ove krajeve, čime bi se dokazalo ovom nevaspitanom narodu, da svoga komšiju, jednokrvnog brata ne samo da ne treba da denuncira, nego čak da se bratski slože i pomogne jedan drugoga, koja je pomoć posije prošlih ratova potrebna cijelome svi­ jetu, a naročito nama u ovim krajevima, koji od 1912. godine provedosmo čitavo vrijeme u jadima i patnjama. Premda su Muslimani iz Sandžaka vje­ čito zaduženi za bralska osjećanja .Domo­ vine" i ostalih listova u Bosni i Hercegovini, to ipak ovim epetuju na svu svoju braću Muslimane i pravoslavne,Srbe kaoinašu vladu u Beogradu, da ih nezaborave i da ii svakom pogledu što prije i što bratskije pomognu. A- Novi Pazar, 9. decembra 1920. Čim dobih Vaš cijenjeni list »Domovinu« od 24. XI. t. g. br. 11. na prvi mi pogled pade u oči naslov uvodnog članka: »Amne­ stija-Abolicija!« Srce mi jače zakuca i kao da mi neko Božanstvo šapnu na uho, da se ovo tiče i nas Sandžaklija — naroda Bogom i ljudima zapostavljenog i zaborav­ ljenog. Čitajući ovaj članak prosto sam nje­ gove riječi gutao, jer mi se činilo da to moja duša u meni govori i nekome se spasitelju žali. Kao što rekoh ovaj članak prosto kao da mi je iz duše, ali ipak u njemu ima jedna velika praznina, na ime: u članku nigdje ne spomenuste nas iz Novog Pazara i okoline, što je trebalo na prvom mestu da dogje, jer Novi Pazar i dan danas nosi rekord u patnjama i mukama. U ovdašnjim hapsanama leži i danas preko 300 pntvoreniKa, od kojih poneki truhnu ima več 2 godine, a mnogi od ovih samo su ispitani od isljedne vlasti. Svi ovi nesretnici leže na pravdi Boga i truhnu po hapsanama zato, što ovdašnji Po lođtorirca I povjerenicima »Gajretodomorodci, kao ogrezli osvetnici, da b' se hmv ! vlm*! Radi zaključka društvenih knjiga za svoje patnje osvetili Švabama, pozivaju sc svi pododbori I po­ da se osvete .Turcima", Koji su bili SvaDi ' godim. '■'šalju upravi »Gajreta« tačne saveznici, pa čineći io, oni hoće da identi­ vjerenici, obračune n Че do konca decembra o. g. ficiraju nas Muslimane sa "urama s jednu siranu i insinuiraju nam, Ja smo mi krivi Uz obračune ireba postati I novac, u koliko njihovim interniranj mai prjgonimaod strane do danas nije dostavljeno upravi »Oajrcla«. Švaba, ne uzimajući u obzir tu colndst, Uprava »Gajrctn«. da je imaš masa Musti,u<.na 1>i o porilfter»GatrCnjfa bava u Sarajevu. — Kako niranju ; s takvim nebratsk m ra pc loženjem lanjske tako ! c .e godine namjerava »Gajbacaju nas u hapsane, u kojima trunu po­ retov« glavni odbor, da priredi veliku »Gajjedinci mjesecima, dok sud ne uvidi njihovu retovu« zcbavi: u Sarajevu dana 5. februara nevinost. Zar ovo nije žalosno t Zar ovo 1921. godine. Radt dogovora oko priprema nije jadno ?lI za tu zabavu pozvao Je п prošli ponedjeljak Za ove činjenice ne bacam svu krivicu j Gajretcv« odbor izaslanike svih sarajevskih na vlasti, jer vlast mora .po zakonu1 društava, te mnoge uplivnije 1 vigjenije lič­ radi i što kaže ona narodna poslovica: nosti ti Saraevu. Predsjednik »Gajreta« gosp. .dva bez duše treći bez glave" i po običnoj stvari donosi riješenje. . . ima osnov podo- Alija K u r to v ić pozdravio Je prisutne sa zrenja i dokaz svjedoka (kakovih ?) te čovjek slijedečim govorom: »Oospogje 1 gospodo! Čast ml je, da Vam se najljepše zahvalim u pritvor, pa bogme kad se pusti. Ispred našeg društva »Gajret« na odzivu ! da Vlast je isljedna toliko kriva, što ovaj Vas najsrdačnije pozdravim. Velild zadatak, fakat nije davno uvidjela i prestala sa do­ kojega je naše društvo uzelo na svoja legja, nošenjem riješenja po ovakovim osnovima, a naročito gdje se kao svjedoci pojavljuju neke samo Je jedan mali dio onoga zadatka, ko­ ličnosti, koje svakodnevno svjedoče i vesele jega nastojimo svi da postignemo. To Je kul­ Muslimanei njihove porodice bacaju upropast, turno podizanje našega naroda i cementiranje — kao što je slučaj sa nekim Lukom Crno­ naše zajedničke nacionalne zgrade, koju ie gorcem iz Čfthanova, koga prvostepeni krv stvorila 1 politika ujedinila. Naš narod sud poznaje kao .dobričinu" i njegova nije svuda jednako prosvijetljen i to ie jedna svjedočanstva na koncu konaca odbacuje, — od najjačih zaprijeka zajedničkoj akciji u ргоali sve to onda, kada je dotični optuženi vogjenju narodnog Jedinstva. Muslimanski dio odležao mjesecima u zatvoru, — a on — našega naroda stoji u tom najgore od svih, Luko i dan danas svjedoči kod isled. vlasti jer je kulturno najzaostaliji. Velikog rada i nikada ga za njegova .svjedočanstva" ne treba, dok se on Izjednači sa ostalim, a kamo da pogje potpuno savremenim putem. Naše zabolje ni prst, a kamo li glava. Na ovaj način svakodnevno se povećaje društvo »Oajret« uzelo Je na se tešku zadaću, mržnja megju Muslimanima i pravoslavnima, te mu Je nužna pomoć sviju, da taj zadatak jer zbilja upada u oči a i neprijatno je, Ispnnl. S toga se ne čudite, što »Oajret« sa­ kada se čuje, da je neko nekoga ubio, ziva ovaj sastanak, da traži Vašu suradnju opljačkao i drugo zlo učinio i počinioca t pnmoč; on ne smatra ovu stvar samo svo­ svatko zamrzi, pa i cijelu njegovu familiju. jom, nego opštom, zajedničkom, dakle i To lako redom hoda, dok se tako rckuć Vašom, ali isto tako I Vaš rad I Vaše na­ stanovništvo nije podijelilo u dva labora i stojanje na kulturnom polju smatra svojim jedan drugog ne može da vidi ni da čuje, I uvijek če ga rado pomagati. Dobro bi kud ovo ne b! bio posliednfl sastanak kultur­ kao da nijesmo brača. Uzrok ovome je pored rečenog još i u nih društava, nego da naša veza — kad već (ome, što je mnogi Musliman odbjegao u moramo da odijeljeno radimo — bude Jača. šumu .u kačake" i prema tome se misli Danas specijalno smo Vas zamolili, da da su svi Muslimani neprijatelji ove države, dogjcrc, da Vas zamoDmo za saradnju u ovo­ a naročito naše braće Srba pravoslavnih. godišnjoj »Oajrctovoj« zabavi ! za Vaše Naravna stvar ni jedr>n čovjek na svijetu učešće, te da se zđogovorimo o programu I neće odobriti ovaj postupak. o načinu, na koji će se ta zabava da Izvede, Povod ovomu kačaluku je često puta -'a nemam specijalnih predloga, ali se nadam, i po neki ispad prema Muslimanima koga da ćemo fz razgovaranja Izabrati najbolji Doicdiuca. način«. Sajrefoue Dijesfi. Iza govora predsjednikova nastala je <9skuslja o načinu rada, te o programu zabave.1 Konačno Je izabran jedan uži odbor, u kn# došli svi izaslanici sarajevskih korpora­ cija, te mnogi drugi graglanl, koji će se za­ uzimati, da se zabava žto ljepše izvede, a Cdhcm cf. M u 1а b d i ć predlagao Je, da se Izvode koji komad, ali je ovome stavio protu-' predlog profesor g. Makija H adžić, koji је^ mišljenja, da će bili zgodnije, ako bi sc prik redilo konccrtno zabavno vcčc. Većina pri-' sutnili bila je uz predlog g. Ilaldje Madžića, te Je tako zaključeno, da sc priredi zabava sa koncertom. Iza tega Je zaključeno, da se Izabere Jedan ženski odbor, megju sarajevskim hanumama, koji bi imao ovu zabavu što više popuhrisati megju našim ženskim svijotom n Sarajevu I koji bi imao da sc brine oko bmfet-a za gospogjc. Slijedeći sastanak zakazan je u četvrtak, 16. decembra o. g. u C sati poslije podne u klubu »Budućnosti«. Uprava »Gaireta« umoljava svu gospodu I gospogjc, koji su Izabrani u oval prlregnvačkl odbor, da toga dana izvole ovome sa­ stanku prisustvovati. Bilješke. Uzoran primjer. — Prema vijestima Iz New-Yorka predsjednik Sjedinjenih Američ­ kih Država objavio je proglas američkom narodu, u kojem predlaže, da se u svakol obitelji na Božić dade jedan objed nevidlji­ vom gostu u obliku svote novca, kola će so poslati bijednoj djeci Srednje Evrope. 300-godišnilca novinstva. — Dne 2. de­ cembra slavila ie Engleska veliku kulturna slavu: 300-godišniicu svog novinstva. Ova Je slava tim važnija, što sc može reći, da je u isto vrijeme t proslava novinstva čitave kul­ turne Evrope. To Jc naprosto za to, što Je Engleska domovina najboljeg novinstva na svijetu, a mogla je to postati samo zato, što se ie politički najograničnije J najsamostalnije/ razvijala. Dne 2. decembra 1620. godine Izašla] je prva novina u Engleskoj i to u Oksfordni pod imenom »London Gazettc«, koje su već naredne godine prenešene u London, Razračunavanje s bombama. — U ru­ munjskom senatu izvršen jc atentat sa bom-, bom, koja Je bila podmetnuta pod predsjcd-{ ničku stolicu. Ubijen je katolički biskup Radu,' dok su ranjeni ministar pravde Grazianu, bi­ skup Nifou, general Kvando I dvojfca sena­ tora. Drži se, da su ovaj atentat poduzeO ekstremisti, koji Imaju u senatu Jako vellH upliv. Amerika — gospodar mora. — Harding, novi predsjednik Sjedinjenih Država, izjavio je u svojem nedavno održanom go­ voru slijedeće: Nadam se da će u brzo doći vrijeme, kada će Amerika biti jedini gospodar mora. Brodovlje Sjedinjenih Dr­ žava gospodariće na vodama cijeloga svi­ jeta. Sebi želim samo to da još sam doživim taj trenutak. Žrtvo ruskog boljševizma. — U Carigrad je, poslije dugog lutanja, stigao čamac na jedriiima sa radnicima sa Krima. TI radnld su pod svojim potpisima, naročitoj komlsU, izjavili, te sa i antantine vlasti protokolarno potvrdile slijedeće: Za prva tri dana, osim tako zvane b'uržoazijc, u Sevastopolju je bilo streljano 1700 radnika I 700 žena I djece. Strijeljane su bile j čitave porodice. Te radnike sovjetska vlast, okrivila je, da su oni pomagali evakuaciji Vrangela 1 da su Vrangelu podnUelt adresu sa svojim simpatijama. Za ove tri godine crvene tiranije u Ru­ siji, Evropa je več navikla na svakojake strahote, ali ovo što Suopštavaju ovi radnici, prevazilazl sva dosadašnja zvljerstva. Radnld, što su se spasi) Iskazuju nađn, ra će im se dati mogućnost, da odu do ev­ ropskih prijestolnica, pa da sami, pred radnicima svih zemalja, iskažu i zasvjedoče: šta je sovjetska vlast i kako se ona ponaša pre­ ma radnldma. �Različite Dijesti. Iz Beča javljaju, da u političkim krugoj.vima vlada uvjerenje, da je izmegju Italije 11 Njemačke došlo do tajnog sporazuma u pi­ tanju Gornje Slezije. Taj ugovor pušta Tali­ janima slobodne ruke u Tirolu, što je izazvalo ogorčenje u austrijskim političkim krugovima. Sve intervencije kod njemačke vlade ostale su bez uspjeha. , Ovih dana je u Irskoj izvršeno više I atentata u onim oblastima, u kojima je proiklamovan prijeki sud. Ima žrtava, mrtvih I I ranjenih. Policija je otkrila jednu fabriku gra! nata 1 bombi. Američki državni tajnik za financije Za to je vrlo vjerovafno, da na osnovu nekih izjavio je, da je zadnji rat stajao Sjedinjene manjih popusta u Maloj Aziji 1 М*2.о| kijl neće moći doći do sporazuma Iz-nesM Države 24 milijarde i 10 milijona dolara. Engleza 1 Turaka, pa je tako isto vjorovfttro, Iz Carigrada javljaju, da su u zadnje da će boljševici radije upuUU koji korpus u vrijeme počinjena u Crnom Moru razna Malu Aziju, nego 11 ga pcdi« na potisku, gusarska razbojstva. Dvije jedrenjače sa čime bi u sadašnjem položaju mogli u dobar ruskom zastavom, koje su ostavile Cari­ kraj pomoći Turcima, pa M to bio 1 jedan grad i koje su nosile robu, napadnute su ,-rlo umjestnn politički korak, koji bi na sve po gusarima. istočne narode vrlo dobro djelovao, a shtJo bi 1 samim boljševicima kao garantn'nće Po vijestima Iz Haaga, engleski ministar sredstvo, da Turci ne bi bili prlsljcnl na poishrane izjavio je, da je počela da pada puštmija prema Ikome od saveznika. _ ^ svjetska cijena žitu, 1 da će se to padanje nastaviti, naročito na proljeće. U Indiji je nastupio, Izgleda, Jak' pokret, od kako boljševici svoju vojsku prikupljaju na granici Afganistana. O tome pokretu manj­ kam vijesti, ali je dovoljno to, da je u cijeloj proglašen prijeki snd, pa da se zna, da ne vlada redovno stanje. Indija se buni, nujAit Grčke zato, — veli se — što njeni si­ novi loš i danas moraju ratovati po Perziji 1 Mezopotamiji. Ima činjenica koje govore, da to nije jedini uzrok pokretu u Indiji, nego da ova] pokret ima svoj korjen u Moskvi 1 Angori, gdje se s pravom vjeruje, da se en­ gleska opasnost da najlakše dotući u udalje­ Madžarska županija nogradska pozvala nim i neprolaznim sjevernim krajevima Indije je ostale županije da poklone Makcnzenu Afganistana. mač, da bi dolbio time zadovoljštinu za ličnu uvredu prilikom prolaza kroz Madžarsku. U Grčko) se spremaju za doček Konstan­ U Sjedinjenim Američkim Državama biće tina. Jedan brod u pratnji jednog krstaša ot­ osnovano najveće udruženje za pomoć rat­ plovio je za Veneciju, da ga otuda preveze nih žrtava. Društvo raspolaže fondom, koji _ Atenu. Konstantin opetovano Izjavljuje, da iznosi 33 milijona dolara. Ono će se postarati će poslije najkraćeg boravka u prijestolnici za 35 hiljada djece iz centralne 1 istočne otići na front, da služi onako, kako bi za­ dobio povjerenje Antante. On se u jednom Evrope. razgovoru sa nekim dopisnikom tako izra­ U Americi se podvrgava kritici golema žavao, kno da on ima već oslonca i u Antanmnožina ratnog materijala, koji |W fo i. ibn i ’ ugovima 1 da je jedina grčka vojska •т%dovesti u red stvari u Aziji. Govorio ručen 1 zgotovljen s obzirom ra koja je faktično u ratu г . trošena. Po ovim’ je » arigradn kao velikom snu svih Grka. se sakupljenim brojkanr vidi, kako bi jalov Dok leska ne upušta u vojnu u tatrud Nijemaca bio, da л se još dalje nasto­ mošnili 'evhna, grčki kralj u svojoj jali opirati Antantl A ierika je zgotovila 30 grčkn-nj .u oj megalomaniji obećava sve, milijuna granat-, a is: ucala ih ’ i samo 7500. ' - je njemu Javno doći u Atenu 1 dograbiti Mjesečno producirah je / Ikn koucem Ateni se sprema veliki doček rata okruglo 4600 ic.a ali plinova 1 5 oga dm megalomanima omiljelog milijona komada grar za 'me plinove. sa. se u Isti mah tvTdl, da će po­ Osim ovog materijala b:1o Je još sila drugoga slanici čj u>ske, Francuske i Italiic napustiti materijala, koji pokazuje, da se Amerika tek na svršetku rata počela ozbb oo spremati za ~ ^ а | д и а в ј= јц i£I U Sovjetskoj Rusiji zabilježeno je tri mi­ lijona šest stotina hiljada slučajeva obolije­ Dolazak kralja Konstantina u Atenu utvr- vanja od tifusa. gjen je za nedjelju. Pripremaju se velike sveZinovjev je Izjavio na jednom političkom : čanosti. mitingu, da Sovjetska Rusija neće nikada Pariške novine javljaju da se u nekim strancima platiti dug carske vlade. ' * kvalroviraa Pariza, koji su gusto naseljeni istočnim jevrejima, konstantovani slučajevi Po mišljenju VVilsona, Batum treba da kuge. Vlada je picduzela energične mjere pripadne Jcrmcnskoj. radi suzbijanja epidemije^ Ministar Policije u Indiji objavio je statistiku ljudi, koje se požderale divlje životinje u toku poslednje godine. Broj dostiže oko 3000 žrtava. Tigrovi su pojeli oko 106d čovjeka, leopardi 46?, vukovi 294, krokodili 185, medvjedi 118. Osim toga 20.273 ličnosti umrlo je od zmijskoga ujeda. Atenski list .Embros* saznaja iz arbanaškog vrela, da je bivši regent Grčke, admiral Kunduriotis, najozbiljniji kandidat za albansko prijestolje. Njegovu kandida­ turu da su postavili sami Arnauti. S obzirom na molbu Albanije, za pri­ jem u savez naroda, zaključila je peta ko­ misija staviti prijedlog, da se prijem Alba­ nije u savez naroda odgodi, dok se ne izradi megjunarodni statut za Albaniju. N o v i B a l k a n s k i V oz . Na novoj evropskoj željezničkoj konferenciji u Bernu odregjen je novi balkanski voz Berlin— Carigrad, koji će idućeg ljeta ići preko Drezdena, Bodenbacha, Praga, Brna, Brati­ slave, Budimpešte, Beograda, Niša i Skoplja. Voz će imati vezu sa prugom Solun— Atina. U noći izmegju 2. i 3. decembra pot­ pisan je u Aleksandropolisu ugovor o miru izmegju Kemal-paše i Armenije. Prema ovom ugovoru ostaje Armeniji samo zemlja uz Erivan i okrug Jegčarskog jezera bez Aleksandropolisa. Armenija mora izručiti Turskoj čitavo svoje oružje osim malog broja strojnih pušaka i topova. Iz Kopenhagena javljaju da je u So­ vjetskoj Rusiji provedena opča mobilizacija sviju muškaraca do 36 godine. U indu­ striji zamjeniće muškarce ženske sile. Prema vijestima iz New-Yo'ka objavio ije Hoover proglas na američki narod u kojem predlaže, da se u svakoj obitelji na Božić dade jedan ručak nevidljivom gostu u obliku izvjesne svote novaca, koji će poslati siromašnoj djeci srednje Evrope. Nakon izmjene misli sa talijanskom vladom, zaključila je ruska sovjetska vlada da u Italiji imenuje sovjetskog zakupnika i to inžinjera Mibaila Vodovosova, koje mu će biti pridjeljena i ruska trgovačka dele­ gacija. ^ U Omsku se održao kongres koieantkih revolucionarnih organizacija, koje dje­ luju na teritoriji sovjetske Rusije. Sovjetski listovi donašaju, da je u Koreji buknuo nstanak, te da je proglašena koreanska re­ publika. 1 -Iz Carigrada javljaju da je armenski eimistar rata proglasio diktaturu i olposlao frojsku prema Erivanu. - Odgovorni urednik Ali eL Raljevlć. Grčku, ako sc zaista KoiretanUn роу prijestolje. Sto je po Grčku još gore, ^ se vijes«, da jc u MaJoJ Aziji, ц т Га)(јј Kroti već otpočeo pokret protiv K( novaca I da su se ns Ćelo toga pokr^ vili 1 nekoji oficiri, ла Grčku je ovo od svega ostaloga, :Jrc> se samo obfetj^ U riječku luku pribjegao Je 1 četvn janški torpiljcr. Zbog neriješene si‘ua^ mesiu riječke regcncc 1 talijanske lijanskl senat je odgodio raspravu skom pitanju. Ovo sve počima sumnju u dobru volju, ma da se Qj( Sforza neprestano izjavljuju, da će po<j cijenu provesti rapallskl ugovor. те£ vjerovati, da tolike dczcrtacije mogu nuti u mornarici i vojsci jedne velike ako se zaista tolika ncdlsđplinovanost žila u toj vojsci, onda će ugled te sile mnogo opasti kod stranog svijeta. Нешто и Рационална »era лепоте. Идвад С5их сапуна за Bat Изарсма Nspiii лега koci •° м п^ Г *"Т Л ' Иајјача «p««^ ракија Л.ЈЧРШк* РоЈЧодц, кЂ Пудер гослођв.која са у то разумије Курј. очи Против Tjetstu, внојења Што je £лза-фЈу| то се anal Sa уста u зубе| Фини парземи r p«r"iSrV шТ« £ * £ £ \«»МПротив гамад! Што со (kame дан ipcSa 7 Politički pregled. U Rusiji poslije pobjede na Krimu boljše­ vici miruju. Čuje se o novoj mobilizaciji, go­ vori se o prikupljanju njihove vojske na gra­ nici Poljske, o namjeri da upute svoje kor­ puse u Malu Aziju itd. Zaista je nemoguće pogoditi, šta će oni sada poduzeti, kad su ih bar za ovo kratko vrijeme spoijnjl i nutarnji neprijatelji pustili na miru. Ima vijesti, koje govore, da Engleska namjerrava stupiti u pregovore sa Kemal-pašom, jer bi u slučaju uspješnih pregovora s njime — najlakše ot­ klonila veliku opasnost od Indije, Perzije, Mezopotamije 1 Egipta, koja joj prijeti sada više, nego ikada prije. Ona bi imala računa učiniti velike ustupke Turskoj, samo ako bi to pristao Kemai-paša 1 odvojio se od boljševika, koji bi u (om slučaju, polovinu od svoje snage 1 političko-vojničkog položaja morali izgubiti. U slučaju takvog sporazuma potpuno bi stradao prestiž boljševika kod muslimanskih narodnosti cijele Azije. Oni bi mogli Imati oslonca ni sigurna zalegja prema Evropi, pa М čak to do sada sigurno zalegje, kroz kratko vrijeme moglo postati desnom vilicom evropskih kliješta, u kojima bi boljševički orah morao prsnu«. To Turci I boljševici dobro znadu, alt znadu I to, da bi lMslije slomljenih boljševika došli i Turci odmah prvi na red. Osim loga stradao bi po­ kret azjlskih naroda, koji je stao toliko truda I vremena I koga bi, poslije ovakvog jednog preloma Ш djelomičnog uspjeha teško bilo više ikad izazvati. Turci, boljševici, kao I svi azijski narodi svjesni su svoga položaja, u 1 kome se nalaze prema Engleskoj sve do«e, dok ona drži toKke ogromne posjede u Azi' Trgovina Kožom i obtćarsKim pribo­ rom na vsliKo i na malo. М •* n w 2 i « i li Мишеви и штамр Omot n поштцт Код упкта I. Наруубе адресирати иа: .Еуген В. Фелер, љеиа|№ Стубица доња, Елзатрг &р. 309, ХрШ' P ’b z r a . o v l j e z c v i © x a . d 3a .5 e . Poznata pivnica i restauracija Avakum a PeriSića, F ep M ja ni. 3D daje na znanje svojim poštovanim mušterijama i gragjanetuu, da nakon duljeg renoviranja radnje i zgrade otvorio svoju pivnicu i restauracija u nedjelju 5. C raliu a a 9. sa poznatom dobrom kuhinjom, izvrsnim vinom, kao i dobrim sarajevskim'' pivom. — Nadamo se, da će poštovane mušterije svojom posjetom c poznatoj dugogodišnjoj radnji i nadalje povjerenje pokloniti. K лите лн нулонати дојра н јеф тда' опјел«. cpiiCpa mm BJiaiv, свака he * 1! TaHofcep ланцв, npereme, uoTpaCnivM^ м " '.иаииити аа реп*>м> стакл«, r . диОро ■ ■•k« ktTVjT пмјеиаау, одта« X. Сутевр у Л>уб*» Џ . £>ипррјцјјд .Botanika. РоЈјпч i 9Ж � https://kolekcije.nub.ba/files/original/339654d9559d02ce159c3e0ee522ccd8.pdf 31eb59edc5182a03e57fb4af9fcfc6f3 PDF Text Text ištarina n H p Izlazi utorkom, četvrt­ kom i subutom. ittđplata bO dinar«, i. — Z* inozem su »агл. Tromjesečje i p htgodiinj u srazmjeru ° Uredništvo i administracija: "^nsovljev trg kod oficirskog Telefon broj 58L Oglasi se plaćaju: I cm1 po 1 K 50 h. BMlik: Seri! Amautovlć Broj 21. U zadnjem času. Sarajevo, utorak 21. decembra 1920. čovjek neuračunljiv, i nikakvoj se ludosti sa dali otadžbinu, imetak, sreču i blagostanje, te strane ne treba čuditi. Čovjek koji je a u ovom svjetskom krvoločnom ratu dali za vrijeme rata pisao onu himnu Franji Jo­ oko jedan i po milijun najboljih svojih sipu, danas je »republikanac« i neprijatelj gragjana. Kad bi od takovih heroja došao ove države. On koji bi sutra, da po nesreći gornji protest i zahtjev — mi bismo ga ra­ ponovo dogju u Hrvatsku Habsburgovci, bio zumjeli, ali ne razumijemo kad to stavljaju najveći njihov pristaša i monarhista od glave dojučerašnji robovi, koji nisu znali ni šta do pete, ponaša se danas kao da je on pobije­ je demokratija ni šta je sloboda, koji za dio a ne Srbija. Nećemo mnogo riječi da tro­ ta dva ideala ne samo što ne dadoše nikad šimo ni o komunistama. Svako ih poznale i ništa, nego naprotiv, koji, su cjelog svog vijeka živtli i uživali u birokratizmu i robzna šta oni vele. Ali, čovjek skoro da dogje do očajanja, stvu, koji su dobrovoljno i sa veseljem kad vidi, da se megju demokratama i radika- izvršivali sve zapovjedi Beča i Pešte. Koliko lima ponavlja ona čista igra, koja se odigra­ su puta Biankini i Koro’ec u bečkom par­ vala i u prošlom parlamentu. Ш, zar se ipak lamentu, a Dr. Mandić i Dr. Hrasnica u varamo, pa nije tako? Zar će ipak nadvladati bosanskom saboru položili zakletvu .na mudrost i krajnja državna nužda, pa ćemo iz podajničku vjernost i nepokolebivu odanost Beograda čuti naskoro bolje i utješljivije vi­ Njjgovu Veličanstvu, svom Uzvišenom Caru i Kralju Franji Josipu I.* Jesuli ikad i po­ jesti? Mi znamo da ima megju radikalima i de­ mislili, da se odupru ili da protuslove po­ mokratama dosta opreka, ali možda više lič­ laganju te i takove zakletve, jesuli ikad i nih nego li načelnih. Ipak nema tih opreka 'čira pokazali ma kakova bilo i najmanjeg ^ "т о ш с . neugodnosti pri polaganju te za­ koje bi smjele biti tako velike, da se ove dvF" kletve? ii Nisu nikad ni u svojoj unu­ stranke, danas kad nam gori nad gln Ч«;trašnjoj« '»lili, da u tom svom radu bi morale 1 mogle sporazumjeti i »tužiti se na srnu bi irebalo prigovoriti. spas države. U najg'avnijcrr ј najhitnijem imade neš. A danas? Da isti elementi traže, da danas pitanju, u pitanju nstavu nema megju se dokine najj« 'avnija prisega kralju i njima skoro nikakve razlike. A danas je to pi­ drčcvl — pa da ее pi.sege mogu bonati tanje nad pitanjima. Sva su 'tuga pitanja sit ilalte fe< «o^ Ш remeljc cimasiije i na i sporedna. Žato nula i гnos?> išfrp-, ;države. ljenjem očekuje od njih da so, slo: ; spora­ ' p ni red Konstiluante ne dopada zumiju. Sav svijet gleda d: s u ■'če­ kuje od njiii velika djela. A za ovaj čas naj­ : з se, i. donarau im je i ako je on samo veće i najvažnije je, da ae »porazumiju i privremen, te gn Konstituanta može u svako stvore jaku vladu. Ostale manje grune, koje doba iznr' » li kako i koliko hoće. I ovgje ■ izvire na kulminaciju, jer su ti isti iskreno žele dobro ovoj državi priči с«. tada rado i dobre volje. I mi ćemo imati vladu, elementi u saborima bivše Austro-Ugarske jaku u zemlji i jaku u parlamentu. Ludovanje ropski služ'li stotinu puta reakcionarnijem poslovnom redu. Zsr nisu Dr. Mandić i Radićevo 1 njegovih prijatelja, zlurado smi­ janje i podrugivanje komunista zalediće se Dr. Htasnica saboiisalt u bivšem bosanskom tada na njihovim usnama, a sva će naša po­ saboru pod poslovnkn tedom, kakova na­ zadna i kukavna nije bilo u c,elom svijetu štena javnost odahnuti dušom. Nema se kuda na drugu stranu. Spas dr­ i koji je radi reakcionarnosti bio objekt žave to kategorično traži i zahtjeva od ra- tsmjeiiavanja sve javnosti i cjelokupne štampe dikala i demokrata. Ostavite na stranu sve Pa ne samo to, nego šta više bosanski sabor nije bio zakonski ovlašten ni jedno­ sitne zadjevice, manite se ličnih i manje važ­ glasnim zaključkom menjati ni jedne — je­ nih stranačkih interesa, ako se ove dvije dine ustanove svog nazadnog poslovnog stranke već ne mogu da stope i ujedine, mo­ reda. Isto tako stotinu puta gorem i reak­ raju se bar privremeno udružiti, da dadu ovoj cionarnijem poslovnom redu robovali su državi ustav, kakav je jedino moguć 1 hrvatski poslanici u peštanskom saboru i spasonosan, ustav u kome će do krajnjih dalmatinski poslanici u bečkom rajhsratu — granica biti sprovedene narodno i državno pa se ni jedan tada ne diže, da digne glas jedinstvo. protiv tom reakcionarstvu, nego mirno, sag­ nute šije, vršiše svoju ropsku i podajničku dužnost. A danas? Danas ti isti elementi u Svojoj slobodnoj državi sa Kraljem svoje krvi i svog plemena, u najodlučnijim dani­ Izvjesna gospoda narodni poslanici — ma stvaranja temelja države izbacuju kojei to apadno samo iz dijelova bivše Austro­ kakove burgije, koje ne samo. što smetaju ugarske države — sustežu se da u Narod­ unutrašnjoj konsolidaciji države, nego koje nom Predstavništvu polože zakletva na vjer­ u izvanjskom svijetu veoma škude našoj nost kralju i državi, te traže, da se prije narodnoj državi i njenom prestižu. Mjesto početka svakog meritornog rada ukine duž­ da budu sretni, što su dočekali svoju na­ nost polaganja zakletve. Isto tako digli su rodnu slobodnu državu, da budu blagodarzaglužnu dreku i protiv privremenom po­ ni onim milionima srbijanskih kostiju u slovnom redu, jer im je reakcionaran. Ova crnoj zemlji raštrkanim po cijelom svijetu, dva momenta i demokratska i slobodumna koji su ib oslobodili tugjinske tiranije i mogla bi biti ne samo opravdana, nego čak zloglasnih Habsburgovaca — pa da svojski i simpatična, kad bi bili iskreni i kad bi i bratski prihvate za najvažnije radove, koji dolazili od koga drugoga, a ne od bivših stvaraju državu — oni iznose takove ne­ državljana propale Austro-Ugarske monar­ znatne stvari, koje raspiruju i onako razhije. Kad bi ovi protesti i zahtjevi dolazili buktalu mržnju, koja može dovesti do ne­ od Šumadieaca, mi bi ib sa dužnom paž­ sreće sviju nas. Mi taj postupak najodrenjom proučili, jer su Šumadinci stoljećima šitije osugjujemo, i gledamo u njemu jednu kazali i eklatantno dokazali, da im je zbilj­ izdajničku avanturu, koju će — kadli — ski do demokratije i do narodne slobode, tadli — trebati utući kao zmiju otrovnicu. ia koju su u nekolika navrata dali sve, dali što ni jedan narod u historiji nije dao,, Zokletva u Ronstituanti Epidemija nezado­ voljstva. Poznato je, da skoro iza svakoga rata i t. j. iza borbe sa topom, puškom i nožem, slijedi drugi rat, a to je socijalni rat, koji može učiniti više štete narodu i državi, nego onaj; prvi pušćani rat. Nijedan od dosada poznatih ratova, nije prouzrokovao takove socijalne potrebe, kao što je to učinio ovaj svjetski rat. Sa svih strana svijeta: iz država, koje aktivno sudjelovaše u svjetskom ratu, kao I i iz onih,' koje bijahu neutralne, stižu dnevno vijesti o velikim socijalnim pokretima. Pošte je ovakim pokretima uzrok — nezadovoljstvo onda možemo zaključiti, da sve države п kojima se ovi pokreti dogagjaju, boluju na istoj bolesti, a ta se mirne duše može nazvati: epidemijom nezadovoljstva. Dakle i u državama, gdje su dobre vlade, gdje su privredne i političke prilike sregjene, postoji nezadovoljstvo isto, kao i u onima državama, sa nesregjenim prilikama i gdje postoji opravdani razlog za nezadovoljstvo. Nezadovoljan kapitalista, nezadovoljan manueini, kao i onaj duševni radnik, jednom riječi, nezadovoljan svak. . J Iz država, gdje su odnošajl radnika pre­ ma kapitalisti. prilično sregjeni (Engleska,' Njemačka) stižu glasovi »п nesnosnom« stanju radnika, koji »izdišu« pod rnaijem »nemilo­ srdnog« kapitalizma, a iz komunističke Rusije gdje su napokom ostvareni ideali komunizma, gdie je socijalizacija svih dobara prevedena, gdje je kapitalizam već srušen, stižu vapaji trpećega radništva. 1 iz domovine Lenjina i Trockija dolaze glasovi, o nezadovoljstvu samih radnika, radi prisilnoga rada i velikoga broja radnih sati. Dok se radnici u zemljama, gdje boljše­ vizam ne vlada, bore svim sredstvima protiv kapitalm dotle njihov ideal — Rusija, šalje svoje izaslanike da sa kapitalističkom En­ gleskom pregovaraju o uspostavi prijatelj­ skih odnošaja i trgovačkih veza. Vidimo dakle, da i oni čiji se dieali ispunjuju nijesu zadovoljni. Pustit će mo na stranu strane države pa ćemo se pitati: kako je u našoj državi? Odgovor je slijedeći: Nezadovoljan kapita­ lista, jer mu ne nosi kapital visoka ukamaćenja, na koje je naučen za vrijeme rata, nezadovoljan je radnik i ako smije radit! samo osam sati uz visoku nadnicu, nezado­ voljan jer mu je sugerirano,da stenje u oko­ vima nezasitnoga kapitalizma, nezadovoljan1 je zemljoradnik i ako je badava dobio zemlju, i riješen kmetovskih dužnosti postao je svoj! gospodar, nezadovoljan je čak i »obezbije-gjeni« čninovnik, samo se to ne smije na glaaj reći, jer on mora sve tegote mirno snositi,, pošto to iziskuju državni interesi, a o činov-j ničkom piačidrugu — zemljoposjedniku ne ćemo ni govoriti. Svaka vlada dužna je da vodi brigu o zadovoljstvu i nezadovoljstvu svojih poda­ nika, a naročito je obvezana, da ispituje, — da' li je razlog nezadovoljstva opravdan, te akoj jest, dužna Je nastojati da to nezadovoljstvoj ukloni ili u najgorem slučaju ublaži. To Joj| nalaže princip državne politike isto tako, %ao, što joj nalaže državna potreba, da bezraz­ ložno, simulantno ili na umjetni način tendee-, ciozno probugjeno nezadovoljstvo, liječi ra ­ dikalnim mjerama. �Strana 2.' ЛЈВМОУГОЖ« g. Čondrlća, sudUe sa gdjicom. Je W Ni to nije našu čaršiju opametilo. Ona čaršija ko čaršija; ostala ista aa skokom od bellć iz Bihaća 250 K, a darovaše ^ je otišla još dalje. Nastala je faza o svoje­ jednog ekstrema na drugi, od jedne ludosti gospoda; po 60 K: Husejin Kabilj^* Naša čaršija ima interesanlne fare dobno novootvorenim mektebi-ibtidaijama, na Još lugju. Sad je ponovila fazu o Kei.—.. ' svom filozofiranju. Nećemo daleko unatrag jer se po patriotskim sijelima na mjesece i malpaši i od njega očekuje havadiae, koji 50 K: Dane;CubeHć, posjednik i JusuC im srce razgaljuju i dušu im novom sna­ šallć, posjednik; po 40 K; Jovan ( ц nego samo od austro-ugarske okupacije. mjesece tretiralo pitanje : hoćemo li te iNajprije je bila faza, koliko će austro-ugar- tebi-ibtidaije, tu švabsku novotariju, ili ćemo gom nahranjuju. I ta tema zaposlila je našu adm. poruč.; po 20 K: Filip Condrlć; iska ostati u Bosni i Hercegovini i kada će ostati pri našim starim dobrim mektebima. Čaršiju; *va su aijela puna dubokoumnog Ivan Knežević, pristav 1 Nezlr ef. е Ј ' iseliti onamo odklen je i došla. Mjesece i Naša čaršija nije nikako trpila te nove mek- lafa — pa prij* nego je ta spaionosna 5 K: Ahmedbeg Krupić i MiralembeT? igodine naša je čaršija provela noći po. sije* tebe, jer se u njima ne uči onako, kako su tema i dokončana — sad se pojavila nova rević. Predsjednik »Gajretova. podoju 'lima raspravljajući to pitanje i ljutila se čak naši stari od nazad 100 godina učili. U zvijezda, nova nada, nova spasonosna atrak­ Konjicu Alija S. Kadić sakupio Je na S^ J ii na Tursku, što tog poganina ne ljeta iz njima se čak nešto uči i na .našem* je­ cija : Radić. I ovo je kanda najblagodarnija čitaonice »Mirze« 645 K; darovatelji sj J svoje zemlje. Oni tako rezonuju zanemaruju ziku, pa čak i nekakova matufovača, a naša tema. Lud Radić - luda naša čaršija, pa deći: Mehmed Ali ef. Hadžić 200 K, ‘Ч rad i nauku a vrijeme brli svojom brzinom je čaršija odlučno protiv toga; ona hoće; mašta do najskrajnijih absurdideta. Radić Kadić 100 K, Salih C. Prohić 50 K,’g J i ne obazire se na prazne blezgarije. Vrijeme pleti kotac ko i otac. Ali vrijeme ne miruje. nije sam, uzanj su ne samo tri mil јопа Boktašević i Hilmi ef. Sunagić Po 4o Л je našu čaršiju pregazilo, da je ni opazilo Ono huji svojom brzinom i prezrivo obara jugoslavenskih Hrvata, Magjara i Švaba stajbeg H. Husejtnović 30 K, Teofik nije; austro-ugarska okupacija ostala je u sve što mu zapne. To vrijeme pregazilo je nego čak stotine i stotine milijona katolič­ Avdibeg Bektašević, Hasan ef. Softj^, stare mektebe i nove mektebi-ibtidaije, pa kog življa iz cijelog bijelog i crnog svijeta. ef. Cakić, Murat ef. Cirić, Smailbeg L jJ Bosni 45 godina; drugi su sugragjani radili učili, školali se, i danas gledaju smjelo u okrenulo pravac modernoj naobrazbi; školi. On će spasiti situaciju, u njega je ogromna Avdulah Mulić, Jusuf ef. Hadžić Po j' budućnost, a naša čaršija monoiona i umorna Dok je naša čaršija hiljadu posijela prob- nada naše čaršije. Ništa ih ne smeta, što Omerbeg Agić, Šerif ef. Mušamčić; prešla na drugu fazu. Počela je veoma živo dila u raspravi: stare ili nove mektebe, naši je Radić republikanac seljačkog sovjeta, i lbrahitn ef. Džumhur 5 K. raspravljati, smijuli se cipele nositi ili treba sugragjani prionuli objeručke za školu ništa ih ne smeta, što je on notorna bu­ ostati pri firalama kao i to, jeli gjaiz na danas imadu trista puta više naobražene dala i šeprtlja i što će sutra pjevati pjesme omladine, nego mi sa starim i novim mek­ Kralju Petru kao što je pred četiri godine glavi kosu nositi ili se treba brijati, franga haljinama bila bi i pomisao zločin. tebima. Ni na tom nije zastalo. Naša čar­ pjevao kralju Franji Josipu, ništa ib ne 0 tome je po sijelima hiljade noći prove­ šija počela se ljutiti i na hodže, jer su i smeta što bi u njima zapištalo majčino deno; debate su bile žučne i energične, a oni počeli odstupati od svoje prave dinske mlijeko, kad bi Radićev seljački sovjet uzeo mladići su tek postrašivo zamjenjivali firale elbise, pojavljujući se u učkur ahmediji i u upravu u ruke — ništa to njih ne smeta — •$ V ' 4 cipelama i ostavljali avropu na glav lati. I o tom se žučno raspravljalo; mjesece Radić je spasitelj situacije, od Radićeve Na krajnjem Istoku. ala franga .hiljine nisu smili glasno ni za i mjesece bila su posijela angažovana tom svanuće sunce spasa. Naši sugragjani želiti. Vrijeme je i tu učinilo svoje. Drugi temom; čak je vrhovni šeriatski sudija Ali rade, uče, škole pune njihove dječice, — a Radio iz Moskve javlja da su' m naši sugragjani nisu na takove blezgarije ni Riza ef. Proho u ime dinskog autoriteta sta­ naša čaršija diskutuje i očekuje spas od patici iskrcali i zaposjeli obalu na k pomišljali, nego su učili i radili, pa danas vio vladi pismen ultimatum, da vlada zako­ Kemalpaše i od Radićevaca. Ali će vrijeme Istoku. Mi smo pisali nedavno o namjeJ potkovani smjelo gledaju u budućnost nom propiše vrstu odijela hodžama, a na­ svojom brzinom nemilosrdno pregaziti i tu Sjedinjenih Američkih Država, da c vrijeme je pregazilo i firale i brijanu glavu i ročito šeriatskim sudcima, koji su zanema­ fazu čaršije; pregaziće i Kemalpašu i Ra­ ednu pomorsku bazu na krajnjem i<J čakšire — pa * danas na svakom koraku rili svoja stara i slavna predpotopska odi­ dića, ali neće pregaziti uspjehe naših sugra- na obali Sibirije i da uzmu u zakup susrećeš ala franga odijela, čak i onih bje- jela. Naravno vlada se na ovakove gluposti gjana, koje steku radom, naukom i školom. rudnike u cijeloj Sibiriji. Tim korakom b‘ lokosih, koji su najviše rogoborili tome, nije ni osvrnula, ali se osvrnulo vrijeme. Na sve te faze mi pitamo našu čaršiju: se osujetiti i stati na put eventualnom p koji nisu dali ni progovoriti o kufurskom Vrijeme je pregazilo i gjube i brke i žute Pa doklen će ići to tako? Hoćete li baš do širenju Japana kroz Sibiriju koji bi tame adetu i egjnebijskom odijelu, koji mestve i turban, pa danas vidiš jučerašnjeg konca svijeta voditi borbu protiv vremenu, njemu srodne narodnosti asimilirao, fi vazovima u gjamijama trubili; Ko obuče ahmedijaša u fesu ili u šubari, jučerašnjeg bi Japan postao za kratko vrijeme, fi pantale nije turčin. Ni taj memento vremena bradonju lijepo obrijana i parfun-' апз, I narodi, kao i naši sugragjani poći za- stvom možda još jednom toliko jak a |g nije našu čaršiju opametio, nego je ona diš kadiju bez ahmedije u 1*. .ar.snom odi­ jvć’" 5 vremenom u borbu protiv glupo­ torijalno bi se uvećao toliko da bi ne јц naslavila Don Kihotsku borbu protiv vre­ jelu, vidiš mud^risa u fesu bez gjube. Pa sti i postao 2—3 put veći, nego bi onda m _ dalaština. mena. Novi šlager bio je : hoćemoli otvarati ne samo to, nego čak ojo g istog dinskog korisno upotrijebiti sav onaj svoj svakidd banke ili nećemo; jeli gjaiz kamata ili nije. pobornika Ali Riza et. Prohu gledamo sa suvišak u ljudstvu koji s< stalno pove6( Ogromna većina čaršije bila je protiv otva­ nekakovom čuruk ahmedijioom i u п< a koji se sada po cijelom svijetu, bestjL ranju banaka, je'r da kamata nije gjaiz. — vom gumijskom rev m a n u " pa ni risno za japansku državu i narod rata Interesantno je, da su najviše'galamili protiv žemo nikako, da se orijenF a kakova je Izgleda prema svemu, da je Japan pi stvaranja banaka, baš oni, koji su radili sa to odjeća i koju vrstu insai i u toj uniformi Dare. . (josp. Ademaga Mešić, veletržac hitrio Ameriku, znajući da je sada Sovjeblj bankama i sa kamatama, čak sa kamatama reprezentuje. Dok je aša .aršija ovakove ješnjs. darovao je »Gajrehu za ženski Rusija i suviše na drugim stranama z; hamijetlukom sa braćom Muslimanima samo gluposti tretirala i trošila vrijeme, dotle su konvikt ' reću brašna 85 kg, 1 vreću graha slena i da neće moći i tamo reagirati. &! sa 50—60%- I o toj fazi bila je diskusija naši sugragjani učili i radili, pa nas svojom 80 kg, 1 vreću suhih šljiva od 100 kg, 2 vreće kad bi Rusija i bila nezaposlenu j duga, oštra i žučna, a irajala je desetak spremom i svojom naobrazbi :r, hoće da siiliik krušaka od 200 kg. Neka je g. Ademagi stvarima, c.eneći i svu važnost istočnih ob godina. I po džamijama se važilo i po skup­ pregaze, kao što nas i vrijeme nemilosrdno ispred pitomlca »Gajretovog« ženskog kon­ Sibirije, ipak bi joj teško bilo povesti ^ štinama se lavurdalo: nećemo banaka, nisu gazi. Da ovgje za sada preskočimo izvjcsuo vikta na njegovom plemenitom daru najsr­ tako udaljenoj teritorija borbu pored onaki gjaiz, ali ih je i tu vrijeme pregazilo. Danas doba, pa da se osvrnemo na posljednje naj­ dačnija hvala. slabih saobraćajnih sredstava a protiv Јарм je rjetko naći kojeg dindara, da nema sa novije faze naše čaršije. Spas Bosni očeki­ koji imaju u tom pogledu \ Gosp. Dr. H. Mahić iz Ljubuškog sakupio bankama posla, da nema akcija, koje muvala je naša čaršija od Italije vrlo kratko je 1106 K 60 h; Salih Arpadžić iz Mostara ■tlimanske banke, da nije u kojoj banki član vrijeme. Ni puna tri mjeseca nijesu čaršij- 703 K; Pododbor »Gajreta« iz Bos. Samca Interesantno je sada, kako će z ili censor, a ako je koji ačikte, tuži se na ska sijela bila angažovana selametom iz 662 K; Odbor J. M. O. iz Čapljine 2240 K; držanje Američke Države u ovome pitanj nepravdu. Niko sada i ne pomišlja nećemo Italije. Istina nada je bila velika i sigurna, Omer Nurl Smajilagić 100 K; Pododbor »Gaj- Značenje ovog iskrcavanja i cilj njego| banku; kamata nije gjaiz. Dok su naši dinali debata nije bila žučljiva kao o drugim reta«, Višegrad 600 K; Salihaga Gasal iz Gla­ istina još nije sa svim poznat, ali svakib dari tako resonovali, doilen naši sugragjani stvarima, ali vrijeme je nagnalo Italiju da moča 64 K; Faik Sadiković iz Ljubuškog 291 je ovo jedan korak koji će zainteresoviiii ;otvarali su svoje banke i danas oni imadu 30 puta više banaka, nego mi i ako je sada i se sporazumi sa našom državom, da čak i K; Osman Ćepalo, Prusac 100 K; Arif Nuhić, zabrinuti koliko sve istočne narode toliki naše čaršije patriotska dužnost, da musli­ prijateljstvo i uzajamni savez sklopi — pa imam, Glamoč 310 K; Povjerenik »Gajreta« i Ameriku, jer podjednako tangira njf tala i nada naše čaišije ode u vjetar, a Husejin Kabiljaglć sakupio je prilikom zaruka hove interese. mani što više banaka otvaraju. CaršijsHe faze. Politički pregled ©ajrefoue oijesfi. I ta ustjin-iep iM ašm ićn Piše dr. Aleksa I v ić . vodstvom silihtara Džafet-bega Rustanbegovića, iz Krupe 100 ljudi pod vodstvom Husejin-bega Arnautovlća, Iz Novog 80, tz Kozarca 100, Prijedora 120, Dubine 40, 1 Luke 5500, Iz Berbira 50 ljudi.**) Gradački kapetan imao je da podigne na oružje 1000 ljudi,derventski kapetan 400, a maglajski 300 ljudi. Gradaščevlć je sredinom juna na poziv vezirov otišao u Sarajevo, da primi dalje naloge za kretanje četa.***) (Nastavak). Sve je već bilo spremljeno, samo Orlovu Polju bio je logor najveći. Poćetkom juna nalazilo se tamo na 8000 ljudi 1 očekivao nalog, pa da se bosanska vojska 8 topova I oko 80 šatora kapetanskih 1 be­ krene na bojno polje, kad аГ iznenada izbi govskih. Komandu je vodio ćehaja Abdur- pobuna, koja pomuti sve osnove Abdurahmanov, a pokraj njega su kao zapovjednici ahman^c. Pobuna je izbila 20. juna u sa­ bili Oradaščević, no oni su se u to doba još rajevskom logoru, a o uzrocima 1 o toku nalazili kod svole kuće, prvi u Zvomiku, a njenom sačuvano je nekoliko verzija, drugi u Gradačcu.*) U travnički logor sn jednom Izvještaju naložio Je vezir sporazumno stizale ćete Iz zapadne Bosne. Izmegju 2. 1 8. sa kapindži-bašom, da regularne I neregu­ juna prispelo je pod brdo Vttaslin. na kome larne čete izmarširaju na jednu livadu kod Je razvijena bila tuga, krvavi barjak pro**) Ovozdanović Sigentalu, Nova Gra­ rokov. Iz Bihaćskog kapetanata 200 ljudi pod I diška, 12. juna. ***) Pihler Sigentalu, Vinkovci, 25. juna. *) Colić Sigentalu, Mitrovica, 10. juna. Sarajeva i da pod komandom Husejin-bega Oradaščevića 1 još nekih kapetana održe vežbu vojničku. Prilikom ove vežbe razdeli kapidži-baša neregularnim četama novu .uni­ formu, koju je vezir dao praviti za njih. Mnogobrojne Sarajlije iskuplše se u blizini te livade, da posmatraju vojničku vežbu. Kad je uniforma razdeljena četama, prvi je na­ vuče na sebe šeher-ćehaja (gradski sudac sa­ rajevski) Salija-aga Zildžić sa još tri age, da time dadu primer drugima. Tek što su ove age obukle mundire, zapita Sali-agu neko Iz gomile, zašto je obukao taj mundlr i hoče 11 ga zbilja nositi na sebi? Salija odgovori, da hoće, našto zapucaše puške Iz gomile sakup­ ljenih Sarajlija i sve četiri unlformlsane age biše postreljane. Sad se rasplamti borba iz­ megju regularnih i neregularnih četa. Regu­ larne čete budu bačene u grad. Vezir posla Jednog bimbašu da se dočepa tvrgjave, ali ga pobunjenici preduhltrlše 1 posedoše pre njega tvrgjavu. Vezir na to dade postaviti topove na carevu ćupriju t pucati na Sarajlije, od kojih pade oko 1000 ljudi, ali Sarajlije kraj svih gubitaka ne malaksaše duhom, svladaše regularne čete, poubijaše tc i osvojiše topove.*) Po drugom izveštaju izdao je Abdurrt man proglas pri novačenju vojnika, da W god musliman neće da služi u vojsci, Ima * plati 250 pllastera pa će se drugi najmltl * njegovo mesto. Više Bošnjaka položiše Ii svotu, a ipak dobiše nalog, da moraju pod1 vojskom. Svi rte htedoše to učiniti te ved naloži gjul-agi, da ih veže i dovede pred nifr ga. Gjul-aga sveže 20. jula petoricu BoSrjak* koji su se iskupili te ne htedoše da sluft1! povede ih kroz logor sarajevski. Kad goru razumeše o čemu se radi, digoše se v* nlci u prilog renitentnlh Bošnjaka, ubiše & agu i oslobodiše svu petoricu vezanih llu* *) Obrštar Ovozdanović Sigentalu, Nd'* Gradiška, 30. juna. (Nastavlće se). З а Славе и Божићне празнике п р и с п е л• �O rika. — Kralj Konatantin sa svojom vlačenja i dobivanja vremena iščekujući na Aponijev honorar. — Grof Albert Aponijc porodicom i pratnjom a na krstarici Averofa nekakve promjene kod nas kao i na mogući sklopio je ugovor sa jednim madžarskim li­ Otputovao je iz Mletaka u Atinu. Tim je presedan koga bi imala stvoriti Antanta stom u Americi, da mu u toku 1921. godine (■vršena jedna faza grčkoga problema koji revizijom Versailleskog i Sevreskog ugovora. napiše 24 politička članka, za koje će mu je onako bio iznenada izbio na političku U Irskoj — u varoši Когкц — kao što ie isplatiti 350 hiljada kruna, oko 3700 dinara, površinu. I u ovom pitanju čini se da ne poznato - zapalili su Engleski vojnnici sre­ odnosno 14.800 K od svakog članka. vlada saglasnost i potpuno povjerenja izdinu varoši da bi se time osvetili irskim pa­ Pripreme u Češkoj. — Cehoslovačka negju Antantinih sila, jer kad bi toga bilo triotima za svoje poubijane drugove. Taj po­ vlada podnela je parlamentu predlog za na­ Bisti se da ni Konstantin ni svi Grci ne žar nanio Je Korku 450 milijuna franaka štete knadni kredit od 1 milijarde 130 milijona kru­ bi smjeli stvoriti ovaj opasni presedan koji Osim toga Izazvao je pravi gragjanski rat, na, koji je potreban ministarstvu narodne od­ bi se mogao opetovati i na drugim stranama. koji sad jaš većom žestinom plamti na sve brane. Nebi mogli dopustiti da dogje jedan njen Vllzonova plemenitost. — Kako »Maten< jjiraziti protivnik na čelo Grčke koja je ta strane. Irci napadaju na kasarne, a Englezi pale kuće sin-fajnera. iz Londona saznaje, Vilzon se obratio ame­ lita Antanta nesrazmjerno njenim zaslugama Engleska I Grčka — Engleska vlada nalo­ ričkom narodu s pozivom, da prikupi pola I žrtvam proširila izručivši joj tolike obale žila je svom poslaniku u Ateni da sa kraljem milijona dolara za evropsku djecu, koja gla­ ligejskoga i sredozemnoga Mora. I U Atini već ne vjeruju da će Antanta Konstantinom ne stupa u nikakav odnošaj. duju. Britanska flota. — Engleska vlada je tra­ Jrfti stroga protiv grčkoga naroda a ima Engleska pomorska misija ostaje u Londonu. Iz Varšave brzojavljaju: Nakon poraza žila od parlamenta još jedan naknadni kredit Vijest »Chicago Tribune* koja nam javlja Да je Italija već priznala Konstantina za generala Vrangela Sovjetska vlada u Rusiji od 6,500.000 funti šterltnga za britansku mor­ grčkoga kralja. Ova vijest, i ako još ne se ponovno bavi mišlju da se obori na Polj­ naricu. Ženske na univerziteta. — Na univerzi­ potvrgjena, nije nevjerovatna, pa daje još sku, jer se sovjeti ne mogu sprijateljiti s tim, tnšeg osnova sumnji, da Grci nijesu ništa da Igraju sporednu ulogu u političkom životu tetima u Njemačkoj upisano je ove ■godine Bi počinjali dok nijesu prethodno za svoj Evrope, uvlgjajuć 1 sami, da je bez njihove 3000 ženskih studenata, Njihovi glavni stručni direktne vojničke pomoći evropski proletari­ predmeti su nacionalna ekonomija, farmacija pothvat i teren osigurali. Џ. I Carigradski patrijarh nalazi se megju jat nesposoban da promjeni aktuelnu konste­ 1 pravne nauke. Ponuda iz Moskve. — Ruska sovjetska Venizelist.ma. Nije hotio imenovati novog laciju Evrope. Frnacuska za Vrangela. — Njemački vlada pozvala je jugoslavensku, bugarsku i mitropolita u Atini koga je Bhallisova vlada predložila pa mu je zato grčka vlada otka- listovi tvrde po sigurnim informacijama, da grčku vladu, da što prije stupe u diplomatske veze sa njom. je irancuska za vojsku generala Vrangela gala subvenciju koju mu je do sada davala. Arnautska nota. — Nova albanska vlada Svakako će popustiti onaj kome je potreban potrošila 16 milijardi franaka u zlatu. Iz Pariza brzojavljaju: Osobe koje stižu u Tirani, čiji Je predsjednik Eiez-beg Vrijoni, aovac. I Italija. — Službena talijanska agen­ u zadnje vrijeme sa Krima pripovjedaJu o saopštlla je našoj Kraljevskoj vladi, da želi cija .Volta* javlja, da talijanski diplomatski veliham teroru kojeg su tamo razvili boljševici biti s njom u prijateljstvo I čuvati dobre su­ rugovi najodlučnije demantuje vijesti da Trocki je izdao naredbu, da se uvede crveni sjedne odnose, izjavljujući u isto vrijeme, da iegju nas i Italije postoji defenzivni sa- teror za vrijeme od 2 djedno. Odmah nakon žali nemile dogagjaje, koji su se desili ljetos na granici. Ti krugovi tvrde da izmegju nas i ulaza boljševika u Sevastopolj naredili Češki budžet. — Prema budžetskim pred­ ilije nije ništa više utvrgjeno osim Ra- prisilnu prijavu svih oficira i vojnika generala illskog Ugovora kojim je riješeno samo Vrangelja. Onima koji se ne odazovu zaprije- računima ukupan prihod za ovo godinu Čehcdoračkoj republici predvigia se Idransko pitanje, a trgovački i ekonomski tilisu smrću. Daljnji korak njihave akcije 79.550 K, a rashodi na 14.104,373.650 K. govori koji su predvigjeni gornjim ugo­ je da provegu premetačine pri čem- su ! Budžet kaveza Naroda. — Troškovi za rom — veli se dalje — neće se pro- mnogo krali. Svi oni koji зи tmr.ii 6По ka­ iuti ni na kakav drugi politički ili voj- kvog kontakta sa armijom generala Vran­ kancelarije ireda Saveza Naroda za poslovnu ički ugovor što se prethodno neće obavi- gela odmah su streljani. Svi -lanovi 1 trgo­ godinu predviffjajn se na 21 milijun zlatnih ititi parlamenat. U koliko se sjećamo vine u prvim ulicama posv na su orobtjene. franaka. Ta s> >t odijeliće se na pojedine je govora o sporazumu i zajedničkom U mjestu djeluje osim re> »lucionarnih trt« države prema ključu svjetskog poštanskog Bmluč' i зп se male države tu­ obipr- vlada protiv rovartnjaT eve'n* bniralar 1 -3- CerezniCajki.'0 samnm" vašio- nrftužei žile na pre\ elilr . doprinosa, što ga mo­ idi. jalnog dovogjenja Habsburgovaca u Ma­ polju postreljano je već višu- hilja Liga Naroda. — SJeanic i llg t Naroda — raju plaćati, to ćc p osebna komisija drugačije ursku ili Austriju, pa smo radoznali, da kao što je to poznato zasjeaa u . carskoj. razdijeliti pojedini- doprinose. će Talijani još i to demantovati. Česi doBro rade. — Češka je naumila I U talijanskom senatu počela je rasprava Ma da ovo nije n pravom smislu nikakva b Rapallskom Ugovoru. Glasalo je deset Liga Naroda, jer ona nije ni sastavljena iz I urediti u Trstu svoja vlastita skladišta i ma. .m ine Ti magazini i skladišta u Trstu sluIsslanika protiv ugovora a osamdeset i šest prestavnika svih naroda i jer se bav. uvoz I izvoz, Češkoj potrebitih suroв ugovor. Oni koji su glasovali protiv tlme, koga će primiti a koga neće u svoje лх" |govora tvrde, da ovim ugovorom gubi krugove. Tako Je I ovih dana. ova takozvana vlna i gotovih tvorina, za luke u Sredozem­ k lija mnogo, da nije njime osigurala sebe Skupština Naroda odbila da primi u svoj nom moru i daleki Istok. Poskupljenje željeznica u Njemačkoj. — kako na Jadranskom Moru tako isto ni na krug Aserbejagjan I Ukrajinu pošto nemaju ■uboj granici. Traže da se odloži i sama priznatu vladu 1 jasno odregjenu teritoriju. Stručno vijeće njemačkog ministarstva sa­ ■■sprava sve dotle dok naša konstituanta Delegati Engleske, Južne Afrike I Kanade obraćala zaključilo je predložiti povišenje ta­ rifa, kako osobnog tako i tovarnog prometa. ipj ugovor ne odobri. Oni očito goje ilu- u tom Savezu tražili su primanje Albanije sa rije i nadaju se nečemu iz Rađlćeva is­ granicama priznatim 1У13. godine. Delegat Ovo će povišenje imati više da tereti osobni Indije govorio je takogjer u prilog Albanije. nego li teretni promet. Kod ovog potonjeg pada. Onih osamdeset i šest senatora koji su Viviani i rumunjski delegat podržavaju tali­ ne će se uvesti jedno općenito procentualno lasali za primanje ugovora, učinili su ta- jansko gledište. I prema tome Albanija Je Je­ povišenje, već će se izraditi posebna tabela jednu zajedničku izjavu u kojoj dnodušno primJjena. Lihtenštajn odbijen je za razne vrste robe, jer sva roba ne podnosi Eituju da oni glasaju za ugovor jedino za jer ima premalenu teritoriju 1 za to valjda ne jednako povišenje. Tako rade п Njemačkoj — da održe narodnu disciplinu jer da je može bit) primljen megju narode — megju a kod nas se svaki čas lupi samo onako od jovorom ostala ne riješena narodna obrana ljude, jer je slabić 1 delegat Švajcarske pred­ oka, 100 i 20 po sto povišenja. Prodaja njemačkih brodova. — Lord InJadranu. Neki od tih vladinih senatora ložio Je da ga Švajcarska zastupa. Austrija i Bugarska primljena je sa 35, Kostarika sa 1cbape u Londonu oglašuje dražbu za 103 njelatraju ugovor nepravednim pa čak 35, a Finska i Lukseenburg sa 39 glasova, mačka parobroda trgovačke mornarice. Ovi inim ali ipak za njega glasaju. Dobile su sve strategijske tačke koje Armenija je odbijena. U srijedu će Viviani brodovi imaju ukupno brodskog prostora tražili. Imaju Triest, Pulj i tolike druge održati govor o nemogućnosti primanja Nje­ 489.052 brutto tona. 53 od njih stari su deset :e sa sjevernom Dalmacijom i Istrom- mačke. Na 20. 0. mj. stvoren je protokol me- godina, 15 nije staro još ni 15 godina, 73 iju napokon jaku mornaricu i opet se gjunarodnog suda. Prvi potpisi dati su sa stra­ broda su sagragjena 1914. Od ovih je 14 do­ osjećaju sigurnim i nije im još uvijek ne Portugaiije, Orčke, Paragvaja, Urugvaja, gotovljeno za vrijeme rata. rodna obrana riješena. Osjećaju to oni Japana, Šijama, Novog Zelanda. Norvežke j dobro, jer znaju da granice koje su Švedske. Portugaiija je takogjer potpisala im ugovorom uspostavljene, nijesu etno- fakultativnu dispoziciju 0 obaveznoj jurisdik­ aiske granice koje bi jedine mogle biti ciji toga suda. ;umc. Naše, na sve strane otvorene obale, Poslovnik Konstituante. — Laginjin, Ko;ledaju im tvrgje nego li njihove koje su rošecov i Hrasničin klub nadigli su dreku mički i mornaricom zaštićene. protiv poslovnom redu Konstituante ne beMoglo bi se iščekivati da će talijanska Razoružani« Njemačke. — Iz Pariza se genišu ga, Jer je — kako oni vele — nezakoa poslije ratifikacije ovog ugovora moći ■piti protiv Danuncija oštrije, nego li do javlja: Njemačka je do sada izručila Antanti nit — 0 k t r 0 1s a n. Megjutim i ovi sami drekoličine oružja: 31.000 topova, 63.000 kači znaju, da ta njihova tvrdnja nije istinita, da, koji u ostalom ugrožava i disciplinu Italijanskoj vojsci, pa će se tako stati na dobrih mitraljeza, 2 1 po milijona pušaka, od jer poslovni red nije oktroisan, nego ie pot­ ■j onoj sumnji koja se širi da Italija zaista kojih je većina pokvarena, 405 milijona dobrih puno zakonitim putem donesen. Privremeno ■očito zavlači s Danuncijem i da ga čak patrona, i 170 milijona pokvarenih patrona, Narodno Predstavništvo, u kojem su sjedili nd ruke pomaže, vodeći politiku odugo­ 32 milijona granata i šrapnela. i radili i Laginja, i Korošec i Hraanica uzafco- Domaće oijesti. Bilješke. nili su ustav za Ustavotvornu Skupštinu, n austavu stoji: Minitsarski je Savjet ovla.| Šten da u zajednici sa Ustavotvornim Odborom donese poslovni red za Ustavotvornu Skupštinu, koji će u Konstituantl vrediU sve đotlen, dok ga Ona sama sebi zamijeni Dakle iz ovog jasno proizlazi da poslovni red Konstituante nije oktrolsan, nije nezakonit, nego su ga donijeli i uzakonili baš oid isti ljudi, koji danas dreče: poslovnik je oktroisan! Iz ovoga se očito vidi, da tim ljudima nije do stvari, nego da žele samo sabotiranja rada Konstituante; da žele haranguiranje masa protiv današnjem stanju države. Pomoć »Gajretu«. - Ministarstvo Prosvjete odlučilo je, da se »Oajretu«, društvo za potpomaganje muslimanskih gjaka u Sara­ jevu, izda pomoć od 10.000 dinara (40.000 K). Odgovor uredništva. — H. M. — Bihać. Jest prijatelju, uredništvo »Pravde« preuzeo je baš upravo Dževad Sulejmanjrašlč , onaj isti. koji Je preklani objelodanio brošuru 0 ot­ krivanju muslimanskog ženskinja, onaj IsH, kojeg su »Pravdašl« radi toga pred Begovom džamijom prokleli, brošuru mu spalili I n »Pravdi« ga nekoliko puta kočijaški napali;onaj isti, kojeg smo mi onomadne sa vjero­ dostojnim brojnim svjedocima uglavili kao lašca. On je preuzeo uredništvo »Pravde«, pa sada sudite: ko su i kakovi su »PravSve zagrebačke novine pune su brzojava 1 raznih vijesti o »Pravdaš-1 kim« poslanicima 1 njihovu djelovanju u Beo­ gradu, dok a isto doba beogradska štampa šutke prelazi preko njih. Ne daje lm nlkakove važnosti, nego ib prepuštali, da sami sebi kroje kapu. Pojedini političari progovore nnzgred po koju riječ s njima, ali Ih svak gleda s Izvjesnim nepovjerenjem. •‘•-rMogućnost raspusta Konsfltnantei — Za­ grebačka »Riječ« donosi brzojav Iz Beograda; Interesantno je, da se н parlamentarnim kru­ govima govori 0 mogućnosti, da Konstituanta bude raspuštena i da se ustav od 1903. pro­ širi ukazom na sve krajeve, ako se pokaže, da Konstituanta ne može raditi, t J. da ne može doći do sporazuma izmegju stranaka. *'■ Laginiina penzlla. — Sve beogradske no­ vine ustale sn energično protiv toga. što je vlada smjenjujući bana Laginju, dala mu rang ministra i k tome odgovarajuću penziju. Beo­ gradsko novinstvo ispravno veli, da bi bana Laginju trebalo staviti na optuženičku klnpu. ne dati mu nezasluženu ogromnu penziju, na koju nebi imao pravo, ni da je nafodličnlie vtšIo službu, jer je bio državni činovnik samo 7—8 mjeseci. Jedan siromašni činovnik slu­ žeći korektno I Ispravno državnoj službi 8—9 godina umre i ostavi iza sebe ženu sa 4—5 djece. Takav siromašni činovnik po zakonu ne može dobiti penzije, i njegova su djeca prosjaci — a ban Laginja, koji služi državu samo 7—8 mjeseci i to hrgjavo I ne savjesno dobiva stotinu hiljada kruna godišnje pen­ zije i ako nije nuždan, jer je Izabran narodposlanikom 1 kao takav — osim gornie penzije — Ima 43.200 K godišnje od dnevnica. Taj nezakoniti i batakčijski akt vlade Izazvao je veliko nezadovoljstvo, pa će po svol pri­ lici imati i interesantan epilog u Narodnom Predstavništvu. Naš Hsl — Molimo sve one, koji primaju naš list, da nam odmah dužnu pretplato po­ šalju. Predbrojnid u Bosni i Hercegovini dobili su u pretprošlom broju Usta položnl list poštanske štedionice, sa kojim neka nam pret­ platu odmah pošalju, a predbrojnici izvan Bo­ sne i Hercegovine neka nam odmah pret­ platu pošalju poštanskom uputnicom. Da ne zakasne. — Obećanu tužbu direk­ tora Omanovlća o Goraždanskoj nemoralnol »Pravdaškoj« aferi sa malodobnom musliman­ kom djevojčicom iz fočanskog slrotišta — nismo još uvijek primili, pa ih blagovremeno upozorujemo, da ne zakasne. Isto tako nismo još do danas primili tužbu Džcvada Sulejmanpašića, što ga uglavismo lašcom, a bilo bi nam vrlo ugodno, da nas Зрава ужичка шљивовица, кЛековача, пршута и кајмака, као и пајбоље мостарско и iho и продаје се на велико и мало само у Бифеу Ужичких Ироизвода Ђуковић ул. 1Q. �S trn i! 4. f------- — 1 —' ~ *— — « '■>" __________ - ____ fboi ž, tomu,' Isplatila je Engleska u godini dana \ ftuži, jer smo dosta interesantna i pikantna i eto vidiš ti, nije to b'o baš kakav veliki fendiji, a bogme ni osilim , jer kad sr. :d: milijuna dolara duga. materijala o njemu prikupili, kolci; smo' na­ bn<iiluk, te dva tri dana Što п^аш izlazio na džihadi mttkades, treba biti »čista« srca u Oaršiju, ali vjeruj se bilo me platio use- i »čiste« duše. umili pred sudom iznijeti. U peštanskim školama nema PredavaA I što ti je pri svemu nazačudmje, svi­ l.lferacija. — Udruženju obućr.ra iz Sr­ knilo. Ono nije baš na odmet malo se do 15. januara 1921. zbog oskudice u drvi^ bije, Crne Qore, Bosne i Hercegovine ustup­ ispsriti i odraoriti, to пг bi čovjeka osani- jetu njeko ubacio u glavu, da to hadžei ugjju. ljeno je liferovanje od 100 hiljada pari ba- saio kad bi imao kod kuće potpuni mir. fendija otišao sa svojim jaranima, Ja učim fetuli Biograd kao za sultan “Su lejtnaiiova kandža za vojsku. Ministarstvo ishrane po­ Dolaze ti brle svaki čis žene, pa ti je U Engleskoj su počele padati сџспе, vakta. Ono — istina bog — Ahmedaga je moglo je ovo poduzeće sa 450 hiljada dinara s njima deverati i konuštisati, a po gjikad Kovačević nigdje podavno skrojio i sašio nlm artiklima. Ovo je dovelo do stečaja n položivši za nj propisanu kauciju u gornjem se baš i najediti. U njih ti ima vazdan novih havadisa, pa još kad ti počnu pra­ zeleni bajrak i organizovao u .Hinterlandu* gc trgovine, naročito trgovine odijela Iznosu. viti od muhe megjeda, a od dlake uže, baš jake pješačke i suvarijske rezerve, koje su njima skopčane industrije. Jedna od najv, krznarskih kuća, koja je utemeljena рГјје Ministarstvo gragjevlna objavilo je, da usekiii i hoće čojk da iskoči iz kože. Kad uvježbane u najmodernijem talumu, a tahse u buduće nijedna ponuda podnešena po već ii bude kakav šerbet ih sunet, onda ti je mina su i Jugoslavenske ratne gjemije obo­ godina, Nesbith Limited, najavila Je ružane najmodernijim Škodinim topovima stečaj. svršenom zaključku nadmetanja pri licitaci- dva tri dana iza loga čitava, kako no * pripravne, da tezaplove savskim vodama put ; Jama ne prima j ne uzima u obzir, već stavi | velite, dibata. Te u ove vakove haljine, Jedan češki vojnik godišnje stoji is.^ *ad akta. u ove vakov njekakav „kostir*, te u one Biograda. Na mjestu, gdje se salijeva Sava u čeških kruna Ш 48 kruna dnevno. U blv^ * visoke cipile, te u ona jedna ili dvije Ministar vojni objavljuje, da se poduzimač ■struke dukata kao nož zbijene, te u one Dunavu sastaće se sve gjemije sa ratnim je Austriji stajao vojnik u ratnoj spremi a Magjarske i „Republike kruna. 'Aleksa Blažlć iz Valjeva isključuje iz javnih j elmasli grana, te otvorenoflotama prstenjeAustrije, i sto­ ticitađja, pošto se prilikom pogodbe za lilnl drugih kerefeka. Znaš jednoga dana Hrvatske* Generalnu komandu preuzeće opravku kasarne u Beloj Crkvi, pokazao kao 1°li« a o me je iz moje sobe ispred peći tahmiua Stipica Radić, a njegov pobočni! biće po svoj prilici mali Spahica, pošto je nesolidan. ! laf. manufakturne I (luksuzne) Pravdašl i Radlćevcl___Zagrebački »Ju1 pogledaj ti što je žensko! Ja nije- on nekako kao stvoren za mornara. Hadžrobe spake prsti tarnji List« u broju 3194 donosi Izmegju osta-1 sam čini mi se rahat ni izašo iž sobe i efendija će preuzeti dušobrižuišivo. Gene­ ralni štab biće smješten na velikom krstašu log: U 3 sata poslije podne Radićevi delegati'šćućurio se u drugu sobu, kad se od su vogjeni od Dra. Surmina, posjetili klub Ju- jednom zametnu čitava prpa. Bi rekao .D ’Anunzio*. Ma ču;eš druže, ovaj naš muftija nije goslavenske Muslimanske Organizacije, gdje ! us de se čitava kuća. Mišljah vallahi ono su se . pozabavili oko dva sata. U klubu su kako su žene malo tašie, da su. počele, valahi ništa pokorio onog muftiju taslidžaka, bili gotovo svi poslanici zajedno sa prvacima kako sam ja otišao, izmegju sebe govoriti što je živio bir vaktile u Bosni. samo na pefiko muslimanska U Biogradu vlada — kako smo anlash-anke: Drom. Spahom, Hrasnicom 1 Kor-i malo otvorenije o onom što su započele, Centralna Banka za Bosnu kutom. Delegati Hrvatske republikanske se- Poištabim brte da čujem, šta li je to, te ti jisali — velika panika i strah. Kažu da ljudi I Hercegooinu Sarajepo, lete jatomice u nekakvu šumu kraj Biograda, ljačke stranke, pošto su se upoznali sa čla- 1obučem hrku i zamotam se u deku, pa hop novima kluba, tražili su dodirne tačke. 1 ako cup pred vraia od sobe, gdje su žene bile. koja se zove Avala, hoće belćim da se na­ sj[g H g g B E B B B B ! g E j B @ delegati Radićeve stranke kao 1 članovi Jugo-i I imaš li šta čuti. Žene bogme napustile oružaju kolcima i toljagama, pa će da se slavenske Muslimanske Organizacije odbijaju.! prijašnji laf, pa sad govore o nječćrn ušanče na Terazijama i Kalemegdanu, a po da ma što kažu o ovom posjetu, izuzev, dr višem. Govore ti, brte si moj, tamam o svoj prilici i na štaciji, gdje se očekuje prvi je to bio posjet radi upoznavanja, Ipak se do- 1 politici. I vjeru ti zadajem, dibata baš ko juriš. Полицијска дирекција у Сарајвц Eto vidiš, dragi Abdulah ef., kako se i znaje, da su Radićevi delegati naišli na su- u parlamentu, samo eto žene ne razumiju sretijivost kod mnogih pitanja. onog reda, pa jedna drugoj upadaju u ri- Led nas svašta čuje i sva je prilika da je тражи лиферапта за прехраиу ve isiinito. Jedno mi je fenum malo лицијских хапшеника. U nas I u Beču. _ Jedan gospodin. koji|ječ. ,e hin nije kabii dobro razumjeti и Број хапшеника износи дпivo, a to je, da se Ingletara i Fran­ se prije nekoliko dana vratio iz Beča, priča la sara d elebt ufatio dvije tri - 1 0 0 , а морају добити у подо з brinu za ovu stvar, pa da sa da mu je čuveni bečki Ijekar specijalista i 1'2 tog lafa, pa sam se ak' c;š malo baš i ci^ etošću očekuju havadise o prvim густу чорбу или вариво и 0 ‘40 sr profesor univerziteta Dr. Ortner uzeo 180 au- nasmijao. Jedna ti izm uju njih viče: Uh veliko E'O čuje se čak, da će poslati круха доставно полиц. затвор. *, striiskih kruna (12 dinara) za Ijekarski pre- draSa> kak° je naš tr Jiija skočio na ve- sukobili. etiku nekaku misiju. Интересанти, који желе преуаек gled i savjet. U nas, megjutim, .jedan sasvim.:liku Pabu> kažu ‘е. aa će °n biti n u Biograi Nego olira k ako šta doznaš, gledaj горњу лиферацију нека пошаље својг običan Ijekarski pregled košta i 25 dinara! j nas u Bosni ono, š.r je bija O&aj пјгЈи-. понудв економату полицијске дарес Rudarski štrajk. — Iz Ljubljane javljaju Sarlsotić kako li. Напсл to biti oui u i 'i dol. ције 20. децембра 1920. da je nastupio štrajk rudara u Trboviju, Za- najveći u vladi, pa te nam ida sudili.* prodaje Н а т је ч & ј. gorju, Hrasniku. Rajhenbergu 1 KočevJju ц;»Аја bogme draga, to nije . gji će se ф Подацијски дервмо) kome učestvuje 10.000 radnnika. Megju sta-j шиШЈа toIiko P°Pef‘ i ’ang *, ogovara у. 3. rim radnicima pojavio se otpor prob'v komu- dru2a> a lreća će: .Ео^ mu platio moj Гј ЈТ)0Ц11 nistima. Aprovizacije su ukinute i rada je da Dakar, Ра ja nemam tengjere- da djeci sva-1 i-anca se javlja, da je bivši fra n c u sk i___________ će uskoro primiriti. Dnevna šteta je 1,750.000 пш каЈ8апц, ako bude pm1de, ministar predsjednik i ministar financija ls»llд i; и ;iи l‘a :;>■цвi;дјјиДиИвјц kruna, Danas je i u nas u Bosni 1 Hercego- ncde skočiti na onoliku pahu. Ih baš ti je Caillaux upravo dovršio knjigu svojih uspo. vini nastupio rudarski štrajk. . . . . on 28,0 ■“ 1 *ак° brate jedna žena za muf- mena pod naslovom „Moje tamnice". En­ Imadete II boli? U licu? U cijelome ti- i;iu- dru8a Proti пЈе8а> jedna viče, da znade gleski i amerikanski nakladnici ponudiše mu jelu? Popuštaju li Vam mišice i živci? — dobro učiti hatmu i mevlud i da dobro već 300.000 franaka honorara za te uspo­ Pokušane Fellerov pravi »Elsaslujd«! Diviće kazuje ders, druga opet veli, ko je valjao te se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce: Karlu i Franji, da taj ne valja Petru, treća mene pa je to jedan od najvećih književnih honorara, postignut u posljednjem vijeku. sve vrste, Maslinova zejtina, sapuna za vcš, apetita? Začepljenosti? Protiv toga pomažu i SV08 č°jka, što ga je muftija naveo da ih Pokojni supruzi Cognaq odredili su u krema za cipele, sa ­ Fellerove prave »Elsa-pilule«! 6 kutija 18 K- uP‘še, četvrta opet jeca i tare suze s očiju, oporuci, da se od njihove ostavštine i puna za lice, čaja, Prava švedska tinktura 1 boca 20 K. hsman se huda sjetila svoga rahmetli sina, godišnje razdijeliti 25.000 franaka megju pirinča, svijeća i t. d. Omot poštarina posehno, ali što jefti-. ito joj pogibe u džihadi mukaddesu i vel p rodaju na v e l i k o V FELLFR, CP! I РП C«».l»iM * Г ° roditelje, koji u Francuskoj imaju najveći nije. EUGENЛ V. Stubica đoni i . uli kjelam, ogradila se prava prpa. Kad broj djece. Elsatrg br. 309. (Hrvatska). vidjeh da bi moglo doći bas do gusta, Prehlagjenl li ste? Bole Vas prsa? Grlo? Engleski je ministar financija ChamberImate li kašalj? Hunjavicu? Dobar prijatelji uletih onako umotan u sobu i zavikah Vam je za ovakovih " zlih" časova Fellerov j .Savula, ako Boga znadete, okanite se toga lain izjavio, da engleski ratni dug u Americi ui. pravi »Ehafluid«! б dvostrukih Ш 2 velike - lafa.* I tako ti to stiša, iznaša 5T,405.000 dolara. Taj je dug prošle specijalne boce 42 K. Državna trošarina po-! 0 vaj me ženski govor njekako usekiii godine Iznašao 159 milijuna dolara. Prema Ј|[Ј11Ј1ГЈ|ГЈ||^1|1?1ГУГГиТТГ«1ГЈ1д 1Тињ ” PrSa U Razumi kako bilo, da malo izagjem u Pokvaren ii Vam želudac od zle h.-ane? fčaišija, ne bi ii došao k sebi. Kad ja u Fellerove prave »Elsa-pilule« — pa opet sve čatšiju, moj brate, i svratih se u jednu n redu! 6 .kutija 18 K. ;ahvicu, da se malo odmorim, ali ti se °!T.0.L i.P 0l t.a ri!La_.p? iebn0’. аП Jto j efti" :mo ogradio laf o politici. Puna ie kahva adi. Ima hin i šeherlija i kasabalija, a težaka. Prikučim se malo jednom adži, a ga upitam, kakva je to mušavera, preporučuje se za izradbu engleskih kostima i francuskih i reče, da su se baš sada vratili sa štahaljina, te izradbu krzna i ažura uz u m je r e n e cijene. ' čije, kažu da su pratili kao na hadžiluk Posluga br::a i tačna. Dragi moj Avdulah ef. I Haman se ču­ muftiju i njegove jarane. Svijet ko svijet. diš, kako Ti od mene nema već bukadei Pa nije samo da su ljudi ispratili na zeman nikakva habera niti da ti stapod štadju svoje prvake, nego je tabmina i sejjaznem za tvoju gjeridu, a vjeruj mi i ja sana išla za njima i nosila faedije, pečene sam nješto baš zameračio, da malo pro- patke, kolače, tokume, pogače, suho meso, mehabbetimo. Ja sam ti, brte si moj, malo sudžuk itd. Sta ćeš naš je svijet milostiv, mariz, ćuruk mide, a imam ako ćeš malo pa znajući kakva je velika skupoća , i istiske, daha beter kad je .Jugovina* k a o 1gradu, boji se, da će njegovim prvacima biti Н р е п о р у ч у ј е с в о ју в а н р е д н у к у х и њ у , е а с п е ц и ја л н и м ovo nekoliko dana, pa ti ešhcdu billah ni-,m alo .o no što dobivaju dnevno paje po sara nlogao ni za kalem priiatiti. ; 480 kruna*, te nakuhao i napekao koješta с р п е к и х је л и м а , у з д о б р а и и ћ а у с в а к о д о б а . Д н е в н о Znaš kad je čovjek hasta u svemu je i donio kao poputnicu. Pa i kada ne bi К о н ц е р а т чу в е н е ц и га н с п е ванел е под р а в н а ш е * bihuzur. Senkji nisam baš ležao na jataku bilo skupoće, nije na odmet da ponesu ljudi nego samo mi nije dao hećira iz kuće da sobom nešto hrane, jer znaš vlaško je mjesto, izlazim, pario sam se malo i pio nekakve pa je teško naći čiste hrane, oni vole masi trave, pa sam se šučur Bogu malo ispravio. nego maslo, a to^ne jakištiše jesti hadže£4еду«ср; urednik Au ei Ralievlć. iRaz;čiie Dijesfi. lii-H i **:•*•»£*” TT RoHnićiTrifunović Sarajevo, Aleksandrova 9 Prvorazredni modni salon IHilka ilSičfć, Šarajmo, Mži Mulića ul. br. 5. II. kat T u zlan sH i sofobet. j Рестаурација Друштвени Дои —; Паје Тодоровића. швшшшш- � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8a839d4839a555c0bab0da1ee98919d1.pdf 95fc2cc262926c380c80376c9c4f2c30 PDF Text Text jedanbroj Zhrune cžtarina plačsna Izlazi utorkom, četvrJ.* kom i subut '• *• p® re d p la ta 60 dinara godišZ a inozemstvo 80 nara. Tromjesečje i po­ lugodišnje u srazmjeru □ e- — Oglasi se plaćaju: 1 сш’ po 1 K 50 h. a s n ik : Šerit Arnautović Г вгој 22. Sarajevska općina. Izbori su prošli i snjima je prestao |aj živi interes, koji se za vrijema izbora žc na to, što će biti, ako pobijedi ova ona stranka. Danas se pita samo to, je će stranke sastaviti radni blok, koji će ti sposoban,, da iznutra izgradi i ustali ju državu, koja je izvana već stvorena i I cijeloga svijeta potpuno priznata. Nema sumnje, da će naš ustav, ma ikav bio, bazirali državno ustrojstvo na inim većim ili manjim samoupravnim Žinicama, koje će se u formi piramide zati do centralne vlade kao reprezentanta iinstvene ustavne državne vlasti. Takova ićetna samoupravna jedinica biti će огnizovana seoska ili gradska općina. Zato ovdje mislimo pozabaviti najvećom i ijjačom ovakovom jedinicom i razmotriti lio prilike naše sarajevske gradske općine: . intn•Iredništvo i admln .м> . /.-vljev trg ki . . NEZAVISAN nU 5LinAN5Kl LIST Sarajevo, četvrtak 23. decembra 1920. da viši tačno dodijeljeni joj posao, za koji je sposobna, bez obzira na njezin inače propisani djelokrug — a tko neće da radi i? je za to nesposoban, jer je u općini protekcijom našao samo svoje blagouhljebije tome tamo nema mjesta. Budu li tako svi radili, oni mogu svršiti dvostruki općinski posao. Ima još jedna rana, a to su općinske financije. Općina ima* oko 8,000.000 K fundiranog duga, i oko 7,000.000 K visećeg Danas imamo komeserijat nad ruiniranom općinom, što više mi imamo kontokorentnog duga. No ona ima danas dva vladina povjerenika, do duše oba spo20,000.000 K rashoda a jedva 10 milisobna i bezprikorna Činovnika — ali čemu juna prihoda — dakle oko 10,000.000 K dva, kad je i jedan dovoljan, pak će berem ;odišnjega deficita u svom redovitom po­ stranke mati, tko im je prava vlast i tko slovanju. Da se općinsko gospodarstvo ima pravo naregjivanja. Svakako je stvar sredi, treba ili općinske prihode srazmjerno općine, da uredi stanbeno pitanje ali umjesto povisiti (a oni su i sada teški) ili njezine toga imademo mi stanbeni ured, koji do­ izdatke smanjiti. Znamo, da će povišenje duše podregjen »diugom* vladinom po­ pr.hoda doći u formi povišenih direktnih indirektnih daća, ali bi glavna stvar mo­ vjereniku, a .prvi* povjerenik, koji za taj stanbeni ured mora u ime općine plaćati rala biti u štedpji kod izdataka, kojih je u Mjerne bilo i previše i suviše. Pri oko 500.000 kruna godišnje, nema na*'' nikakove ingerencije, čak niti tok'..., u« bi ioni .. ■ mjerodavne upozoriti, da općine nogu živjeti samo od daća barem znao, u što se taj novac troši u danas vise i da cd svojih privrednih uredu, koji ne pokazuje nika ovog uspjeha, već u pm 'aglje plaća višu cijenu a daje povoda tolikim pritmjama. Gradsku preduzeća. S neku adob iost (svj-.tlo, vodu, tramvaj aprovizaciju, koja je nekad imala Ц>Ш:, moralnog i materijalnog u.pjcha, ? ;oja m ; itd.), № o 1. da da e neku daću, za koju u današnje'vrijeme Hbv. renja &шје1 ufcma ’iuslu.. Eleriianu treba prea koja je u današnje v je rn e areL.a urediti i no ograditi tako, da bude potrebniji nego ikada, bivs ja gndsiS od- sposohm a n s bljuje industriju. Tu će bor rastjerao, a vlada to razleriuije potvr-ise naći ovi рг nad a i grad će se indudila, jer niti općinska г prava ni:, prehran-i strijski raz>' Tramvaj treba urediti i beni odsjek zemaljske vlade a bili I oroširiti sve prometne linije i preuzeti sposobni, da tu nužnu ins.ituciju sv rsi,^ u vlastitu upravu. Gradska skladišta shodno organizuju, Gradski tramvaj na- 1 iobt mogu općini nositi velike prihode, a laži se u upravi državnih željeznica te ' povrh toga će vlast u tim skladištima imati umjesto da bude. stalno vrelo općinskog■stalnu kontrolu nad robom, koja se u gradu prihoda, općina na njega još nadoplaćuje; toši i koja je za njegovu opskrbu po: on je sada toliko ruiniran, da bi u njega trebna. Gradska štedionica i zalagaonica trebalo više investirati, nego sam vrijedi, a već su odavno lijepa vrela prihoda svih da bude sposoban za piomet i za život naprednih gradova, one sa svojim hipotekarnim i rodnim odjelima čine drugim gra­ neopasan. Elektrana zbog svoje trošnosti i рге- dovima glavnu pomoć u prehrani i riješenju stanbenog pitanja. Gradske banje i opterećenosti često odkaže poslušnost, plinskog svijetla od Regentovog odlaska parne praone nužne su iz sanitarnih, soci­ nijesmo ni vidjeli. Pločnici i asfalti su po­ jalnih i ekonomskih razloga. ćinskom upravom, niti je sama davala kakove inicijative, ma da su joj morale biti poznate dezolat ie prilike sarajevske općine, već je ona nastojala, da tom nesposobnom vijeću produlji život na štetu i ona sama odgovorna — umjesto da je odmah ili raspisala redovite gradske izbore ili, ako je to bilo nemoguće, imenovala komeserijat, koji je imao sve potrebno za izbore prirediti. Sarajevska gradska općina živi tobožim autonomnim životom na osnovi pa­ sta iz godine 1884. Jasno je da »carski itent* nije mogao dati autonomne sloide, već je općinsku samoupravu potpuuna podredio ne samo kontroli, već i icijativi tadanje tugjinske uprave. To tuInsJso JutoMvo_ „цокааца .ne._aamo uepjesi u svim granama općinske uprave, lč i sama slika grada, koji se nije razvi­ ti onako, ka'/o to zahtjevaju ekonomski, [ovački i kulturni interesi centruma Bosne Hercegovine, već onako, kako su to zajevali vojni interesi bivše monarhije u ijekspohiranijoj tvrgjavi njezine južne peririje. Komunalna politika dobilu je neku ižnost tek od vremena, kad je počeo elovati i bivši bosansko-hercegovački zealjski sabor. Od tada pak do početka U posvršavala je tadanja radna većina u icinskom vijeću pod vodstvom g. M u ­ la j b e g a H a l i l b a š i ć a glavne poove oko uljepšanja i ekonomskog podiuija Sarajeva, jer je u to vrijeme osim ektrane i tramvaja izgragjeno sve, što inas u gradu imamo kao n. pr. vodovod, inara, taracanje i asfaltovanje ulica, škole vatrogasna kasarna, proširena kanalizacija pucali, a ceste se istrošile, te se mi valjamo električna mreža itd, — a drugoga ni po blatu kao u kakovoj zapuštenoj posav­ skoj selendri. U vodovod su utrošeni miinas nemamo. Dolaskom narodne vlade nakon oslo- lioni, a on ni danas još nije gotov tako, kišno doba, kad se od igjenja morao se je svako nadati, da će i naš glavni grad nastati bolje prilike. No vode na ulici ne možemo naknuti, tora smo se prevarili, jer od vlade ok- zatvara vodovod, već općina gubi preko lirani općinski odbor — izuzevši kratko polovinu ptihoda od svoje vodene elek­ tjeme, dok su u njemu saragjivali i da­ trane na Hridu, a da tome nitko nezna ili ljnji centrumaški komunisti — nije u neće da zna razloga. Općinskih institucija pće ništa radio, osim što se je iz poje- za zaštitu djece, sirotinje i staraca u opće mih partijskih ili ličnih razloga bavio nemamo, a da i nepitamo za ured oko za­ iregjivanjem* ličnih pitanja općinskih poslenja bezposlenih ili za popravilište unještenika. Taj odbor u zadnjih 6 mje- mladeži, zbog čega nam velik postotak ci svoga rada nije održao nijedne sjed- sugragjana pada žrtvom nemorala i zločina. ce, na kojoj bi se donijelo ma kakovo Ima ovde još stotine jada, no i ovo je za eritorno i stvarno riješenje, a kad je vi- sada dosta. Reći će se nema sila, ali to io pred sobom financijski krah općine, ne stoji: općina ima preko četiri stotine ■da je jednostavno sa bojnog polja ute- radnika, ali na ulici ne vidiš nikada cestara io .izvojstivši* prije uz dekoraciju i neku niti metlara, ona ima preko 80 činovnika, tdovoljštinu za umišljene .povrede časti* ali tih u uredu nema, ona ima 9 liječnika, ali ni jedan od njih u zadnje dvije godine l'oga predsjednika. Nije to drugačije niti moglo biti u nije posjetio ni jedne sirotinje itd. Prema |eću, koje nije izašlo iz partijske borbe i tome imade dovoljno sila, koje godišnje 4je je u svakoj grupi bilo ljudi, koji su koštaju preko 11,000.000 K (jedanaest mili­ »ali heterogene nazore glede općinske juna kruna), ali ovi ne rade drugo osim prave i koji su svoje govore držali za što vode brigu za svoja staleška pitanja. lušiju, a ne za samu stvar. Niti sama Tu treba irganizacije i intenzivnog rada, a !ada nije u tom pogledu učinila svoju nada sve neprestane kontrole pa ako treba ■žnost, jer ona ne samo da nije do­ disciplinarne kazne .bez milosrgja. Svaka voljno vršila svoje pravo kontrole nad op­ sila mora da potpuno ispuni svoje miesto i Upozorujemo mjerodavne na ove važne nedostatke naše komunalne politike, a kad dogjn skori izpori, držimo, da će svjesne Sarajlije u gradski odbor izabrati one ljude, koji se obvežu, da će raditi na ostvarenju gornjega programa, a onda će i Sarajevo moći reprezentirati onu samoupravnu jedi­ nicu, koju će joj namijeniti novi ustav naše nove i slobodoumne demokratske države. „Naši Muslimani'*. Beogradska »Samouprava«, glavni organ radikalne stranke donosi u svom broju od nedjelje, 19. o. mj. vrlo simpatičan članak pod gornjim naslovom. Obzirom, da je — na žalost — velika rijetkost, da se u štampi našeg kraljevstva ovako ispravno i bratski o nama Muslimanima — mi ćemo vrlo rado, da taj članak u izvadcima donesemo. Evo ga: iNekada, u zlatno predratno doba, do­ voljno je bilo metnuti fes na glavu i doći u Srbiju, pa da vam budu sva vrata najboljih, beogradskih kuća otvorena, da se zakazuju naročiti sastanci i poziva probrano društvo, jer će jedan brat Musliman njima prisustvo­ vati. U beogradskoj kao i srpskoj prečanskoj ednlki 3 •a n b e g o v ić Godina I. štampi bilo je jedno nadmetanje ko će lepše pisati o Muslimanima, koji će biti taj, što će imati najviše pristupa kod Muslimana i moći raditi na njihovom naclonalizovanju. Nije se prezalo ni od austrijskih progona, samo da se, radi megju Muslimanima. Tada su se, bar u beogradskoj štampi, pevale pesme bosanskom begovatu i njihovo feudalstvo uporegjlvalo sa dubrovačkim plemstvom. A danas, avaj, blagodareći pitoreskom pisanju brgjave i po-, kvarene štampe, čim koji Musliman izagje iz Bosne, mora fes da zamene šeširom, ako neće da čuje za sobom povike: »U Aziju, dosta smo vas trpeli petstotina godina I« Zaista za; kratko vreme vrlo velika promena! I Živeći petstotina godina u ropstvu Mu­ slimani su se najviše raznežili i postali go­ spodska klasa našega društva. Kao sinovi naše krvi oni su verski fanatici, sačuvali sva, obeležja i tradicije naše rase. Verujući u moć, Alahovu ош su još uvek konzervativni i teško pristupačnn društvenom progresu 1 socialnim reformama. Pored svega toga Mu­ slimani su najbolji državotvorni elementi u našoj državi i ako se bude sa njima znalo manevrisati mogu biti stubovi monarhijama kod nas, Jer ih i sam Koran na to upućuje. Kao državljani Muslimani su najposlušniji eleme-, nat, a kao gragjani oni su najbolji ljudi п privatnom društvenom saobraćaju. Kada bi se naši izvjesni političari u politici rukovo-' dili motivima državotvornim i nacionalnim,1 onda bi kroz našu štampu trebao da provejava predratni muslimanofilski duh. AH Izvje­ snim glavešinama interesi naroda i otadžbine su deseta briga, pa zato je i bilo sugjeno Mu­ slimanima, da za ove dve godine budu pastorčad naše države. Ceo muslimanski milet čitave dve godine dana bio je predmetom podsmeha, grdnja i uvreda. Da bi dodvorili što više sirotinji raji ti su izvjesni političari digli hajku na Muslimane i opljačkali ib do gole kože. I oni u Bosni, kao i oni u Staroj Srbiji i Makedoniji bili su žrtva najnovije ag­ rarne demagogije i ostali kao prst goli. Dana­ šnjem muslimanskom svetu bilo je sugjeno da ispašta grebe prošlosti, kao da je sadanje pokolenje krivo, što su sve do oslobogjenja zadržati feudalni posedi. Sve do juče Muslimani su nazivani se­ paratistima a njihov patriotizam dovogjen n sumnju. Zbog nekoliko hektara zemlje više, ili manje na njih se sipalo more pogrda. I svako, ko bi ih uzeo ma i malo u zaštitu bio je turkoman u očima te štampe i klevetan da, ne može biti gore. Interes otadžbine žrtvovan je interesima partije. Koliko su od njih uzvlšeniji i rodoljubniji bili Muslimani najbolji je dokaz o tome, ako kažemo da je pre neki dan Halibeg Hrasnica*) izjavio, da njegova stran­ ka stoji na stanovištu državnog jedinstva I da će se u Konstituanti deklarisati kao mo­ narhista. AH šta ćemo sa agrarnim pitanjem, zaPitaće neko? Pa to nije tako teška stvar kao što se čini na prvi pogled. Agrarno pitanje nije staleško pitanje nego državno I nacio­ nalno. Kada se bude ono rešavalo na prvom mestu valja imati u vidu socialnu pravdu, *) To ie onaj Istt Hrasnica Hnat-Frankovač, što je u desetgodišnjoj narodnoj srpsko-MusUmanskoj borbi bio prdekter, što je vodio deputaciju u Beč, da zahvali Franji Josipu aneksiju Bosne 1 da ga uvjeri o nepo­ kolebivoj podajničkoj vjernosti i odanosti, što je kao austrijski oficir u Kragujevcu slao Srbe ua vješala itd. itd. Prlmj. ured. »D.« �----------------------- »DOMOVINA« ne nadomještava na mjesto onoga po gdekoji naši mladi .intelektuai^, nemaju pojma ni o državi ni o dr{fc potrebama, nego se ešofiraju za , Ve. ^ne rata dužni da sve svoje živote prinesemo U ministarstvu su saobraćaja (po vijesti donosimo ovgje po francuskim novinama samo novo, bez prosugjivanja da Јј i’" llr|" a ° 'tar otadžbine, tako u vremenu mira mi u .Jug. Llojrdu* od 14. decembra) završene neke podatke koji će nam u kratko poka­ bro ili zlo. ' Šesto puta stezati svoje egolstičke studije o projektu pruge .Beograd-Jadran' zati koliko je boljševizam razoran samo po Prava životna snaga Rusij^ industriju, čiji je razvitak, jedan od najjačih • ^ CrnV*’ kađa *в U pitanju socijalna pravda i obrazovane su sekcije, kojima je stavljeno se neda uništiti kao i život n ** i- - t ^ na zajednica. Razgovarajući jednom u zadatak da povuku na terenu operativni postulata čovječanskog napretka: Čuveno francusko .Društvo Ekonom­ pod debelim snijegom što zimi J'® (sa fehrrttn od prvaka muslimanskih o agrar- poligon. bivstuje. Sinuće proljeće, snijeg ee ** jnom pitanju, on nam reće: »Ako se U glavnom postoje 2 projektovane linije. skih Studija i Informacija* bavi se stalno piti i klica će ponovo proklijati i pro_ jrazumemo п ostalim stvarima, ako vi budete Prva je : B e o g r a d Zemun, Klenak, Šubac, i prilikama u Rusiji. Ono je ovih dana u (gledali u Muslimanima svoje rogjenu braću, Loznica, B. Bašta, Višegrad, Foča, šavnik, svom organu donijelo članak. iz najpouz­ Sve dotle normalni život Evropom jonda mi od agrarne reforme nećemo pra­ Nikšić, K o to r . Ova bi nas pruga stajala danijih izvora u kojem se crta žalosno proteći. t i t i pitanje. Pustite vi nas da se mi spora- silnih žrtava, koje ne mogu ni iz daleka da stanje industrije lokomotiva i vagona u jzumemo sa seljacima t J. seljačkom strankom poprave eventualne koristi od te pruge. Ona Rusiji. Ovaj put se pokušava predstaviti ti mi ćemo agrarno pitanje I bolje I pravednije skoro posvema mimoilazi Bosnu i Herce­ samo t žno stanje ruskih željeznica, a to može služiti kao ogledalo za sve ostale [rešiti i od radikala i od »demokrata«. govinu, te nema u sebi nikakvog višeg grane života u Rusiji, jer kad industrija ;j Ovakim odgovorom našega prijatelja i značaja do onog najobičnijega lokalnog. Za željeznica — kao jedna od najpotrebnijih ■jednoga od vogja jugoslavenske muslimanske ovu se liniju ne može niko pametan i dobar — ovako kukavno stoji, kako onda moraju Ovamošnje policiske vlasti kako (organizacije malko je nas Iznenadilo, a nje­ ekonom da oduševi, jer ne odgovara u ni­ izgledati sve ostale grane. Nespretni bolj­ nim tako i svim ostalim pravoslavnim^ govo rešenje našli smo tek danas u »B. Dne­ čemu našim veliKim zadacima obzirom ševici pokušali su i sami da to užasno zrncima naregjuju zatvaranje musliman vniku« u razgovoru sa predsednlkom parla- budućnost. Po drugom bi projektu linija išla ovako: stanje poprave, ali bez ikakva uspjeha, kao radnji. To ne bi trebalo da se čini Iz iJimtamog kluba zemljoradničke stranke g. B e o g r a d , Zemun, Klenak, Šabac, Loznicši što to priznaje i sam boljševički zvanični žira. Zakon, koji propisuje prazničke * .Vojislavom Lazićem, nar. poslanikom i organ .Ekonomičeskaja Žizn*. Glavne ruske kojim se moraju zatvarati radnje, doneStj žakom iz Valjcva. Predsednik Je sledeće Izja­ Drinjača, Kladanj, Sarajevo, Mostar, u š ć radionice za lokomotive nalaze se u St onda, kad u Srbiji nije bilo ni jedne dn vio: »Ml nismo za to, da se čitavo imanje na­ N e r e t v e , J a d r a n . Terensko ispitivanje movu, Kolomni i Briansku, a za vagone zamjerite skupine osim pravoslavnih. $ ših begova i spahlja potpuno razdell; Ml ove linije povjereno je sarajevskoj željez­ Moskvi i Tveru. Da bi se primamili radduh paragrafa koji to naredjuje takav ]e dozvoljavamo da se begovima i spahljama ničkoj direkciji. Ova je druga projektovana posao, stavljaju im se najpovoljniji linija mnogo kraća, jeftinija, brža i lakša, se na prvi pogled može vidjeti da Je on lsk| /ostavi onoliko koliko je potrebno za održa­ uslovi, uz osigaranje potpune opskrbe, ali ima u sebi kud i kamo veće značenje, jer čivo donešen za našu braću pravoslavne v vanje njihovih porodica, a ostalo da se razsve uzalud. Radne snage su tako rijetke da re. 1 da nije mogao imati u vidu vjere h ,deli zemljoradnicima«. Dakle kao što vidimo prolazi kroz cijelu Herceg-Bosnu i spušta se i pored najboljih uslova, u mjesto tada nije bilo u granicama tadašnje knežet 'naš dobroćudni ležak, pored svega toga što se u dolinu Neretve, koja je od najdavnijih 50.0C0 ljudi, kao najmanjeg broja bez koga davnina bila jedini naravni izlaz Srbije i ie lično zainteresovan, Ima mnogo pleme­ Srbije. Mi bi htjeli na ovo upozoriti ovamol Herceg-Bosne na sinje more. Za ovu se je se nikako ne može izići na kraj, jedva se nitosti i neće da bivše zemljovlasnike do kože policijske organe, koji to do sada nisu prijavilo 32.000. Pored toga i onako slab prugu dosada u više navrata izjavila sve­ oguli. uočiti, kao 1 na to, da je Islam u ovim kolika štampa u Herceg-Bosni, Hrvatskoj i nikakav proizvod smanjuje se neprestanim Muslimani nisu protiv agrarne reforme, ljama priznata vjera pa da se na štetu 1ц i Sloveniji. Ovu je veliku ideju još g. 1906. dozvoljenim i nedozvoljenim otsastvima •11 su proti njenog boljševičkog i nejednakog smije tjerati njegove pristalice da S branio i zastupao sadašnji okružni načelnik redenika, te se tako u julu i augusti! ove rešavanja. Oni traže da se uvede minimum ono što je njegovim propisima protivno. u Mostaru gosp. Lj. Vulović. Uz njega ima godine nije radilo više nego pola rodnih I maksimum poseda, da agrarni zakon bude Molimo gospodina Ministra Unutral) već 3—4 godine za istu ideju radi i piše dana. Sravnjujući obavljeni rad u dvije jedan te isti za svu zemlju. Od Jcmetovsklh godine prije rata i sada, konstatirano poslova da 1 na ovu stvar obrati pažnja g. Jos. Stipančić, koji je izdao i brošura eelišta oni su već davno digli ruke, ali zato je, da jedan radnik sada uradi posla ono- učini kraj ovom prestupu tamošnjih vlu pod gornjim naslovom. traže da se beglučki posedi smatraju kao ve­ 1litre za dan, koliko prije za jedan i po jer, osim povreda osjećajima' 1 onako se Bude Ii uvigjavnosti, to će ' liki posedi 1 da se sa njima postupi onako, nas više dembeliše nego se radi, a potrebe pobijedi ova druga projekte )a nnija. u u k '■ ’ • kako će to biti sa svima velikim posedima u iz dana u dan. kako državne, tako bi prva trebala za samu ekproprijaciju raiRadnici nijesu u stanju da izvrše če­ našoj -zemlji. Nepravedno je otimati nača, sve veće 1 veće. Bolje bi bilo da tur lijona i milijona za ze ulje od Ustiprače do stito skromniji zadatak koji im se gluk stečen na sablji od nekog muslimana Foče, dotle drugoj e bi trebalo više od povjer;o ч Sarmovu, gdje radi 8.538 5nje vlasti budu striktnije kod proganjei п interesu socialne pravde, a druge begluke 100 km. pruge, j u b dupli kolosjal: mogao radnika, rebato ;e da ovaj broj radnika zlikovaca nego 11 da staju na put 1 suzblji koji se zovu Izvozna Banka ili pomodna trgo­ da ide uz dosadanj' adi za e mjeseci osam novih lokomo razvlće poštenog rada koji svakako ne vt vina Oavrilo'lć i Vuletić, ne samo ostavljati Svikolici mora no asjah, da se ■ tride velikih popravki. Za to cijelo zlu, nego napretku. u davati mV ;ućnost da se i dogje do pruge kroz doli .erelve, jer u i .т в s \. radnici izvršili su samo četrd: ,taju nova feudalna Imanja. tom leži spas cijele Terce Bosne. [naest popravki, a nije konstruisana ni jedna 4 1 Muslimani su naša braća i vredni sinovi nova loi: motiva. Tako je isto i u Kolomni, otadžbine. Sakupljeni u jednu kompaktnu gdje di 4.100 radnika, jedva je u rajesemasu, oni mogu 1 treba da budu korisni za d . julu i augustu dogotovljeno samo pet sregjlvanje prilika i kristallzovanje narodnog Obustava vlakova u Madžarskoj. — Ri i državnog Jedinstva. I Turci I Nemcl i Ma­ nateljstvo madžarskih državnih željeznica Ii Kako su ljudi voljeli od uvijek majdžari znali su ih vešto iskorišćavati, premda lja, da će uslijed nestašice ugljena biti raumsati jedni druge — osobito u onome su fan bili strani po nacionalnim osećajima što se pojavi kao novina, ne pitajući mnogo Sto se tiče onih 12 radionica, koje osobni promet od 23. decembra do 1. ii I običajima. Orehota bi bilo, ako mi, kao nji­ da ii je to dobro iii zlo po ljude i njihovo proizvode razni vozni materijal i koje su izuzevši ekspresne vlakove. hova jednokrvna braća, ne budemo dovoljno društvo, tako i sada u svijetu na sve strane Austrijske makinacije. — Iz Beča javljal do prije rata davale samo vagona godišnje umell ocenlti njihove snage, ako mi ne bu­ — ovgje, ongje pojavljuju se grupe prista­ po 140.000 komada, a koji broj nije bio da će se Austrija pošto je primljena demo bteli uposliti, da zajedno sa nama vuku lica boljševizma, koji kao i svaka druga dovoljan da pokrije cijelu potrebu Rusije, Naroda, koristiti svojim pravom I zabtj* državna kola.« zaraza truje na sve strane i razara zdrav i one se danas mogu smatrati potpuno ne­ vati, da se izvrši plebiscit u nekim рокгЦ napredan sistem, koji je ništa drugo nego produktivnima, jer ne proizvagjaju gotovo nama, za koje se tvrdi, da su nepravedno pi| pale državi Srba, Hrvata 1 Slovenaca. Ти plod vjekovnog iskustva ljudi. Boljševizam, ništa. možda dobar kao ideja, pokazao se u Ove potpuno nepristrane konstatacije će se zatražiti plebiscit za sve teritorije ffl prakt.ci kao zaraza koja samo truje, ruši i dokazuju da je boljševizam smrt za indu­ rih neutralnih granica štajerske, Koruške, t Maribor. Mogućno ie, da će Marite staje na put zdravom razvitku ljudskog na­ striju i da nema u sebi nikakve zdrave pretka, baca ga u nazadak a ništa čovje- klice pa makar se za njega oduševljavali i drugi gradovi pripasti Austriji. Na dolinu Neretve! što —mu je uništio. Da je ovo zaista ovako, Pišu nam iz Novo Pazaru. Bilješke. P Oђ h Ii T: D H astjin-Š ep EradašEBDifu. Piše dr. Aleksa I v lć . П. KATASTROFA VEZIRA ABDURAHMANA. (20. juna 1828.) (Nastavak). Uzrujanost duhova rasla ie sve Jače te »e Iz­ rodi u otvorenu bunu t Abdurahman morade pobeći ispred pobunjenih vojnika*). Treći izveštaj veli, da Je glavni uzrok pobune pro­ tivljenje vojske, da ide izvan Bosne. Pobu­ njenici se dokopaše sarajevske citadele, zatvoriše gradsku kaplju i posednuše je sa topo­ vima, a glasnike, koje ie vezir poslao u Cari­ grad, pohvataše. Ustanici uzeše vlast u svoie *) Fojt Sigentalu, Zemun, 3. Jula. ruke, sklopile sporazum sa Hasan-agom agu sa Husejln-begom i б poglavica sarajev­ Pećskim i drugim kapetanima, a one, koji pri- skih, da pitaju ulogorene Sarajelije, šta znači hvatiše novu uniformu, poubijaše i razju- taj logor njihov? Sarajlije odgovore, da vezir riše*). Po četvrtom izveštaju borba je ot­ viada protiv zakona pa hoće da mu se osvete. počela radi novih uniformisanih aga i Sad nastade pobuna i Husejin-begu 1 njegovu begova, koji biše na komade isečenl od Tu­ društvu bude odsečen povratak u grad, raka. Vezirova vojska je svladana, citadela oni pobegoše u Oradačac*). sarajevska osvojena i kapije gradske zatvo-j Od svih ovih verzija najviše verovatnoće rene 1 sa topovima posednute. Ćela Bosna je j sadrži ona prva. Ma da razni izveštaji razno­ i izložena anarhiji, a skupljene čete vraćaju se liko prikazuju početak pobune, u glavnom se j kućama го nalogu buntovnika. Ove čete vr- I ipak slažu megju sobom. Uzrok nezadovolj­ šile su na povratku svom Izgrede nad ra-| stvu Je prevelika strogost vezireva, s kojom iom*). Peti izveštaj tvrdi, da je vezir poslao Bosanci nisu, mogli da se pomire, zatim ne­ čete, skupljene u logoru kod Sarajeva, na Or- \ plaćanje plaće vojnicima, usled čega su oni lovo Polje. Nekoliko dana posle odlaska tih j morali sami da se izdržavaju, pa 1 da gladuju četa izagjoše Sarajlije u napušteni logor i to : u neisplaćivanju rekvirirane hrane, u oduzi­ svi muškarci pa čak I deca od 10 godina, svi manju I konfiskaciji čitavih imanja za naj­ pod oružjem. Vezir posla Kapldži-bašu Musa-! manju krivicu i naročito u primoravanju, da I- se nosi nova uniforma.*) Pobuna je zapofr u logoru sarajevskom, u prisustvu kapldl baše Musa-age i Husejin-bega Oradaščev* po izveštaju borba je otpočela radi nd ispod koga su pobunjenici ubili konja okršaju. 1 broj mrtvih i ranjenih, koji P°s£ daše prilikom pobune, nije jednak u svinu veštajima. Dok neki vele, da je bilo na mrtvih i ranjenih, drugi, tvrde, da je bilo1 IJadu ljudi, treći samo 300, a četvrti da d bilo više gubitaka, nego po ste duša na koj strani.*) •a 0ОгаЛ *) dvozdanovlć Sigentalu, Nova anovtK”. ka, 10. jula. Po izveštaju Gvozdanov. kaznio je vezir smrću u roku od godinu ld dana njih 4000 Bosanaca, a oko 2000 i« ** gnao Iz Bosne. *) Drag. M. Pavlovlć, o. s. str. 8 I * Ovozdanovlć Sigentalu, Nova Gradiška, jula. (Svršlće se). З а Славе и Божићне празнике п р и спел! далматпнс^ �Broj '1г.____________ _________________ Neredi u Petrogradu. — Na osnovu po­ danih informacija pariških listova, došlo Je > ozbiljnih nereda u Petrogradu, u militazovanlm fabrikama, naročito u radionici orupuščane municije, kao i u Putilovskoj ibrici. Radnici ovih fabrika tražili su poaljšanje hrane, ukidanje šesnaestosatnog nevnog rada, obnavljanje radničkih sovjeta opozivanje mnogobrojnih komesara koji vrše represalije nad radništvom. Sovjetke vlasti naredile su da vojska okupira farlke, pobivšl na mjestu veliki broj radnika. Japanci u Sibiru. — Radiogram lz Moskve ivlja, da su posljednih dana Japanci okupi­ li! rusku obalu na krajnjem istoku. Ovo se inatra kao početak novih vojnih operacija. Berlinske ženidbe. — Oodlne 1914. bilo e u Berlinu 38.670 ženidaba, god. 1918. 28.928 prošle godine je proslavljeno 52.052. Prema ome se vidi, da berlinske ženidbe napreduju rijaškim krokom. Nijemci nastoje da poveaju broj svoje djece. Ovu statistiku donose rancuskl listovi 1 upozoruju Francuze, da ne aostanu za Nijemcima. Nestašica mesa u Berlinu. — Na jedno (tanje o pretjeranoj potrebi mesa za okupalone trupe odgovorio je u današnjoj sjednici Ijemačkog Rajhstaga zastupnik vlade, da je imo za 120. francusku diviziju potrebno mjesčno 21.000 kila govedine, 141.000 kila ovstlne, 6600 kila svinjetine i da će povodom iskudlce, koja u mesu uopšte vlada u Njenačkoj, morati nastupiti za berlinsko domaće tanovništvo prava i potpuna katastrofa. Oficirske plaće u Francusko] — Fran:uskl oficiri, koji služe u Egiptu, imaju visoke ilaće. Pukovnik ima mjesečno preko fpoo ranaka, preko 40.000K, a potporučnik preko 1.000, preko 20.000 K. Svi se sada pitaju, ašto francuska vlada ne može da plati učiejllma 300 franaka mjesečno, već pušta da itupaju u štrajk radi veoma male razlike, i nam Iz novog Pazara. Fratar — zvijer. — U Napulju je ovih lana fratar Spasoje Cavolino osugjen na doSlvotnu tamnicu. On Je zgodan, pristao, lijep, Je pravi Don Juan. Mnoštvo Je žena 1 dje­ vojaka, koje su žrtve njegovih pohota. Мпоitvo je obitelji upropastio, i poštenih žena ba>.u nesreću i sramotu. Jednog dana on se zaljubio i to — što se često dogodi per­ verznim — п neku demimontkinju, koja mu samo mamila novce, a kad više nije Imao je umorio starog fratra Grossi-a. Udario ga je batinom, a onda zadavio kolopcem. A za tim Je miran sjeo i pojeo ve­ čeru ubijenoga. Brojna publika pratila je proces, 1 više puta demonstrirala proti osugjenome. Posije uspjeha na Kavkazu novu snagu . novi polit čki prestiž donio je Kcmalistima prevrat u Grčkoj. Interesantno je da pored uzdrmanog morala u Grčkoj vojsci Keroaliste uikako ne napadaju na grčki front i valjda iščekujući da se sara sruši, reagiraju na Ctlicju i Sitiju. Francuzi su te napade bili predosjetili, pa je štampa još odavna tražila da se otud njihove čete povuku. — Posije napada na liniji Aintat-Adona došao je napad kod Ajni Serki u Siriji. Povodom ovoga napada francusko se javno mišljenje silno uzbudilo koje, kao što rekosmo, od duže vremena ekspedicije protiv Turske sa otvorenim antipaiijama prati. Francuska je vlada ovim bila prisiljena da održi jednu sjednicu pod predsjedništvom g. Milleranda. U toj sjednici konstatovano je, da je jedna operirajuća Kolona francuske pješadije, koja je rekognoscirala teren istočno od Ajni Serki, bila napadnuta od ustaša i bačena na Djebil. Te noći je jedan odio izgubio 20 mrtvih i imao 40 ranjenih. Koraenrarišući ove neu­ godne vijesti, francuski listovi pitaju svoju vladu, da li nije krajnje vrijeme da ove beskorisne borbe jednom prestanu i da se francuske trupe povuku iz CiTiloje (Adana). Boriti se dalje protiv Turaka — zaključuje francuska štampa jednoglasno — značilo bi za francuze, pomagati Konstantina koji se nalazi u ratu sa Turcima. Traži da se sklopi mir s Turcima i da se ne služi i dalje in­ teresima zeta ех cara Viljema. Odgovor „Pravdi *. U Tuzli, dana 18. decembra 1920. Anonimni dop:snik iz Tuzle napao me je u 128. broju .Pravde", radi toga, šio sam ja napisao tu nedavno n .Domovini* malu fotografiju pravdaških vogja. U tom dopisu se veli: .d a sam ja vojnik za pare i da prodajem svoje uvjerenje; nadalje se veli, da mi je Šerif Arnautović dao 5000 K da radim ovdje za njegovu stranku; da sam bio urednik .Muslimanske Sloge* da sam iz nje kao iz busije pucao na Še­ rifa Arnautoviča i na Srbe, te da sam u svom političkom životu preživio mnogo­ brojne metamoifoze služeći uvijek intere­ sima poslodavca. Upisuje mi dopisnik „Pravdin* u grijeh i to, što nijesam rea­ girao navodno na nekakve riječi, kojima me je navodno .počastio* g. okružni na­ čelnik Grudić tim povodom kada sam u Opštinskom Glasniku* napisao jednu поticu o samoubistvu Smilje Jelić. Konačno mi se spoč'' iva što sam navodno pisao u .Pravdi* .nekoliko članaka* proti gosp. načelniku Grudiću. Ovo je sujet anonimnog dopisa od kalemli dopisnika iz Tuzle, pa mu evo od­ govaram : Ne poričem, da sam vojnik za pare u svojstvu jednog intelektualnog radenika, ali ne u onom smislu, kako to predstavljaju sebi .Pravdini* dopisnici i njezini gospo­ dari, koji prosugjuju svakoga drugoge prama samim sebi. Ja nijesam nikakav agalar niti begalar nego — kako no tu nedavno reče bijeljinski dopisnik „Pravdin* — obični opštinski Popis vojnih obvezanika. — IVUnistar ćata, koji svojom službom zaragjuje svoj vojni doneo je odluku, da se početkom iduće <*nevni kruh i p.ehranjuje sebe i svoju fagodine Izvrši potpun popis vojnih obve^ ' " Nijesam kakvog visokog položaja u cijeloj našoj kraljevini. j-d i miam kakvih sinekura, za čim dobiše Budžet sarajevska opšFne. _ Vladin ko- bai Pravdini* gospodari i njezine mesar sa dodijeljenim mu . u1, jetniđma sa- najistaknu vogje. stavio je proračun sarajevske gradske opčine! „ , U SV° n' Ž,VOtđ ^ езага nikada Pa ni sea proračunu ‘ n«4t ^ 10 fft '1 nat^radu ,z Daslova P°* ,za narednu godinu, . „ u koierr „ . is- i lihlfff litike piti jedar fii r, no pa KoS baš ni ni Aniti onih ^nnn 5000 U K kazuje potreba od 2U miliji aa knm? pokrifa od Se.. Arnauto.ica, za kojima raste to­ 10 milijuna kruna, a man ak od -trilijuna liko zazubica .1 /dinom* dopisniku. Ja kruna. Sada se u općini ižgragjnj .azni pro­ sam nastojao, đ kod prošlih izbora na­ jekti za povišenje stanovit, opi ija, sa rodnih poslani u poduprem koliko kod kojim će se taj manjak pokriti. mogu listu Senfa Arnautoviča iz čistog Naš list. — Pošto u subotu štamparija osvjedoče: a, da je Šerif Arnautović desetradi božićnih praznika neće raditi, • ui naš hiljada pnta i pošteniji i sposobniji da list u subotu ne može izaći, ntgo će naredni vodi politiku muslimana nego li svi skupa redovni broj izaći tek u utorak. .Pravdini* prvaci, nijesam tražio od Senfa Naš metalni novac. — Ovih dana biće nikakvih protuusluga, a najmanje spome­ pušten u promet naš novi metalni — zvečećt nuti honorar. Kad su pravdaši tako si­ novac. Načinjeno ga je ukupno 120 milijuna gurni, da svjesno nc lažu i da sam ja u kruna f to: istinu dobio 5000 K ovo ja izjavljujem od 5 para (20 hel.) 40 mil. kruna javno, da ću od svoje sirotinjske plaće dati od 10 para (40 hel.) 32 mil. kruna kao nagradu 5000 K onome, kome uspije, od 25 para (1 K) 48 mil. kruna da dokaže kojim bilo načinom, vjerodostoj­ Spomenute vrste sitnog metalnog novca nim svjedocima, poštanskim i brzojavnim punovažno su platežno sredstvo na cijelom ispravama, privatnim licima ili uopšte kako području kraljevine Srba, Hrvata 1 Slovenaca. bilo, da sam ja primio od Šerifa AmautoNa Istoku. — Izaslanstvo carigradske Državne blagajne kao 1 gradske 1 općin­ vića i jednog jedinog helera, a kamo li vlade koje je otputovalo u Angoru, radi ske blagajne dužne su primiti spomenuti sitni 5000 K Šerifa pako Arnautoviča pozivam, tregovora sa Mustafa Kemal pašom još se metalni novac u neograničenoj količini prigo-jka() poStena еоујек8| da b„ ikakvih ргј! nije vratilo u Carigrad. Ima vijesti koje uzdržaja javno rečne i potvTdi, ako mi je govore da će to odaslanstvo biti zarobljeno dom uplate kod tlb blagajna. Privatne stranke u slobodnom prometu „е samo sada neg0 ikada u iivotu j jedan da će se dati zarobiti. Položaj Mustafa dužne su primati pomenuH novac u niže na- he,er daQ u ро1ј№ е SVThe. Kemalov sada je mnogo bolji nego li je bio AH kada bi i bilo onako kako tvrdi i prije nekoliko mjeseci. On i njegovo društvo vedenim količinama, i to: od 5 para do najviše 5 dinara; od 10 para svjesno laže .Pravdin" dopisnik, nastaje dobro su uočili da mir, koga će Turskoj diktirati Engleska, ne može biti nikako po­ do najviše 10 dinara 1 od 25 para do najviše pitanje, bili to bilo kakvo nemoralno djelo i 25 dinara. bili se ono moglo po svojoj težini i žarnavoljan. pa ga nijesu htjeli ni sačekati nego Budžet zagrebačke opštine. Prema pro­ šitosti i iz daleKa uporediti, sa najnovijim su pristupili organizaciji narodne obrane. Organizacija četa, finansija, političke uprave računu izdatci zagrebačke opštine za narednu avantirama, koje počiniše tu nedavno naj­ izgleda da je dobro uspjela. Njegovo dje­ godinu iznašaju 60 milijuna kruna. Godine istaknutiji pravdaški vogje u aferi prodaje lovanje i uspjesi na Kavkazu kao i stalno 1908. cjelokupni autonomni državni budžet šumskog preduzeća Oskar Baron KOrner. uznemirivanje Francuza u Ciliciji i u Siriji cijele Hrvatske i Slavonije iznašao je samo Moj bi učin bio taj, da sam od šefa stranke dobio na raspoloženje 5000 K u stranačke kao i Engleza u Mezopotaniji dokazuje da 32 milijuna kruna. i agitacione svrhe, a učin je pravdaških je organizacija u tim svim granama dobro vogja mnogo teže naravi. On miriše pod­ stabilisana. Pohod Grka na Malu Aziju to mićivanjem, prevarom, iskorištavanjem svoga je još većma utvrdio. Turci su se pred njima, javnog položaja, vučenjem koristi za sama ' udovoljavajući svim vojno-taktičkim uslovima sebe na račun drugih itd. Moj učin ne bi povukli do položaja koja su sebi bili pret­ mogao povući sobom ni najmanju infamiju hodno odredili, a na koja Grci nijesu ni ili umanjenje časti, a učin pravdaških vogja pokušali napadati. Šta više Turci su mje­ spada pod oštrice kaznenog zakona i nosi stimice pokušali poneke ispravke svoga sobom najveću infamiju. .Pravda* šuti kao fronta pa su tako i do Karamursela dospjeli. Domaćs Dijesfi. Politički pregled. Oglašujte u „ D o m o v in i" riba o ovoj infamiji svojih g sve to, što je svaki čas izaziva .Domo­ vina* da zagrize u tu kiseiu jabuku, ali za to iznosi jednu posve nedužnu stvar, koja je u svojoj bitnosti potpuno neistinita. Po .Pravdinom* moralu slobodno je inter­ venirati, da se jedno državno i narodno preduzeće proda za stotinu milijuna kruna, znajući dobro da preduzeće predstavlja vrijednost od jednu milijardu kruna i pri tom prisvojiti sebi masnu providbu, te tim« upropastiti državnih i narodnih 900 milijuna kruna, a nije slobodno primiti od šefa stranke 5000 K u strauačke svrhe. Ja sam n istinu u godinama 1911. i 1912. uregjivao .Muslimansku Slogu*, or­ gan muslimanske samostalne stranke. Nosio sam ime urednika, a glavnu riječ u pravcu i načinu pisanja toga lista vodio je po­ sebni redakcioni odbor, kojemu je pred­ sjedao gospodin Nurudiubeg Azabagić, a kao članovi su bili rahm. Esad ef. Kulovič, dr. Halidbeg Hrasnica i rahm. Zija et Rizaefendič, koji je ujedno bio i najaktiv­ niji član te stranke. Bilo mi je tada 24 godine i svršio sam gimnazijo neposredno pred dvije godine. To je bilo moje prvo namješlenje u svojstvu novinara. Ko po­ znaje prefriganost tadašnjih vogja samo­ stalne stranke, ko poznaje sustavnu tajan­ stvenost, koia je bila temeljni kamen i glavni osno. njihove politike, taj sigurno ne će moći da vjeruje, da su ti inače lu­ kavi i prefrigani ljudi mogli povjerili meni neiskusnom mladiću, da ja po svojoj volji uregjujem list i dajem pravac cijeloj stra­ načkoj politici. Živi su i danas, pa mogu ovo da potvrde gg. Nurudiubeg Azabagić, a takogjer Jakubeg Filipović, koji je u to vrijeme bio na mjestu administratora istog lista. Jeli ovako Nurudinbeže i TiJakubežel Ja sgm uregjivao list dakle po naputcima redakcionog odbora, a ponajviše po na­ putcima rahm. Esad ti. Kulovića i po tom sam ja bio prosto kao neki profesionista namješten i tuđe zaragjivao svoj svagdanji hljeb. Muslimanska samostalna stranka, kojoj je bio predsjednikom dr, Halidbeg Hrasnica bila je protivna stranka staroj Muslimanskoj Narodnoj Organizaciji, kojoj je bio opet duša Šerif Arnautović i potpuno je shvat­ ljivo, da je a organu samostalne stranke moralo biti žučnih napadaju na Šerifa Агnautovića. Sve ono što je izašlo u to vri­ jeme proti Šerifa, moralo je da izagje po volji gospodara lista, pa makar se ja ne znam kako tomu opirao. Šerif je naravno stvar kao čovjek razumio to stanje i nije ga sprečavalo pisanje samostalskog lista, da u vrijeme najvećih napadaja gaji samnom najbolje lične prijateljske veze. Ne mogu tajiti, da mi je u ono doba izgledala oporiunora ideja muslimanske sa­ mostalne stranke, koja je u principu trebali da bude čislo muslimanska stranki sa pot­ puno jednakim i ispravnim držanjem ni sprama Srbima kao i Hrvatima. Megjutim, to je bio samo dio programa na papiru, a stranačka je politika već prvih dana skre­ nula u ekstremnosti i zauzela stav intransigentnosti naročito nasptama Srbima pra­ voslavnim, dok je u Hrvatima vidjela svoje saveznike. Meni se predbacuje, da sam politički šarlatan i da sam mijenjao svoja uvjerenja onako, kako koji vjetar puše. Dopisnik .Pravd n* ne može nikako da pojmi, kako sam ja mogao otići u radikale. Ja sam rogjen u mjestu Ljubuškom, gdje u području ovoga kotara stanuje: 89.211 duša katolika, 2846 muslimana i 231 srbapravoslavnih, dakle u jednom čisto katolič­ kom mjestu, gdje se o srpskoj naciji i srp­ skom imenu nije prosto smjelo niti govo­ riti. Prvi put kada sam izašao iz rogjene kuće prispio sam u hrvatsko društvo i do­ šao pod moralni upliv Hrvata katolika. U osnovnoj školi nijesam imao prilike, da slušam štagod o srpskom narodu i njego-1 voj istoriji. nastavnici su nas odgajali po- права ужичка шљивовица, клековача, пршута и кајмака, као и најбо.ве мостарско u вино и продаје се на велпко и мало само у Бифеу Ужнчких Проиввода Ћуковић ул. 10. �Strana 4. »' u dosta slučajeva naturala nara se je ропје u uredništvo svog glasila, pa Će tamo — da izagje na javnost sa svojim potpisom i potvrdi sve ono, što Je iznijela njegova hrvatska nacionalna misao. Gimnaziju sam praktično naučiti to. svršio u Mostaru, pa ni tamo nije bilo Predbacuje ml se, da sam pisao u »Prav- »Pravda« o meni, te da tako imam čast, da upoznam lice, s kim polemlzujem, jer ako to ništa drukčije. Svatko znade, da su našoj di«’»nekoliko« dopisa protiv g. okružnog Мучи ли Bae гл&во- fttje ли ne učini, smatraću ga ništa više i ništa manje, бв&а? - Тргаи>е у ^удац у р učećoj mladeži bile prosto nepristupačne čelnika Orudića. Da sam pisao »nekoliko« naučne i zabavne knjige, koje su obregji- javljenih dopisa, apsolutna je laž. ali je isti­ nego običnim kopiletom. (Neka gospoda či­ ‘ квстнма? Боли ад Трште м о д ^ ' vale stvari iz života srpskoga naroda, mi na, da sam napisao jedan dopis baš protiv taoci oproste, što sam morao da upotreblm i улога, оц реуматн||вна апатнг|| jma? becammar ovakav malo drastičan izraz.) ae nijesmo mogli ni iz daleka upoznati njemu i to u prvim danima, kada je preuzeo Јаста mi нервовни? Salih Konjhodžić. istorijom, tradicijama, životom i narodnim dužnosti načelnika okruga. običajima, narodnim pjesmama i pričama Kad je došao u Tuzlu g. Grudić, za kratko , srpskoga naroda, nama se nije dalo парго<1>бЛвуои vrijeme otvorila je »Pravda« protiv njega k 7£L'.V ■sto ni misliti o srpstvu i srpskoj nacionalpaljbu kao i protiv svim upravnim činovni­ noj misli i svaki takav pokušaj smatrao se cima iz kraljevine Srbije. Ja nijesam uopšte lje teškim prcstupkom, koji je vukao sobom , Г * « « ! " ■£■*'*** 9аЧ »«^Г ni poznavao pobliže g. Grudlća. Svaki dan Rim, 19. decembra. Italljanski senat iz­ dalekosežne pošljedice. I u ovakovim prili­ imao sam prilike, da od ovdašnjih prvaka glasao je sa ogromnom većinom ratifikaciju RH Ившмтв? kama, držim, da će biti shvatljivo, zašto vogja J. M. 0. slušam, kako je taj čovjek rapallskog ugovora sa jugoslavenskom dr­ nijesam istupio otvoreno kao Srbin-musli*»r» neprijateljski raspoložen nasprama muslima­ žavom. man i prihvatio srpsku narodnu ideju. nima, kako im čini razne nepravde i povodom Prag, 22. decembra. Bugarski ministar U kasnijem vremenu — ako nema šta tih neprestanih govora dobio sam i ja impre­ predsjednik Stambolijski Izjavio je, da Bu­ protiv toga „Pravdin* dopisnik — dobio siju, da g. Grudić kao demokrata nije baš t p garska polaže najveću važnost zbliženju sa B sam ipak priliku, da se putem lektire upo­ sklon nama muslimanima 1 jednom datom Jugoslavijom. Bugarska neće prestati raditi znam malo pobliže sa srpskim dijelom na­ prilikom (sada se ne sjećam o čem С*абв«рвнвст| 1 svim miroljubivim sredstvima da postigne Глввеба*« 7 šeg naroda. Upoznao sam malo' bolje isto- radilo) napisao sam jedan članak protiv njeispunjenje ideala pomirenja balkanskog polu- riju, život i običaje srpskoga naroda, upokoji je, naravna stvar, bio posve pri­ ostrva i bratskog života sa jugoslavenskim ' inao sam se sa njegovim kulturnim i umnim stojan. Nikad više nijednog slova o g. Grutečevinama, upoznao sam njegovu narodnu diću ja nijesam napisao. Da sam taj svoj narodom. Trst, 22. decembra. Danuncijo je odbio pjesmu, upoznao sam život i običaje Srba- članak štampao baš u »Pravdi«, dala mi je »тЦ>*и»}п pravoslavnih kod njihove kuće i izvan kuće povoda okolnost, što je to ipak muslimanski italijanski ultimatum i izjavio, da ne priznaje ™ ЈИ ЗГлС vidio sara njihovu nošnju i još toga i jasno list, a najviše pako to, što su pravdaški per­ Врвтка mučni *>"к‘ “ «» sam video da megju muslimanima i Srbima janice salijetali baš u to vrijeme vogje Na­ stanje. Ofenziva generala Caviglia pitanje je *pravoslavnim postoje neke nerazdružive i rodne Radikalne Stranke za neku koopera­ nekoliko sati. Arditi su se iskrcali u Zadru ; оврбљеља, е&раб. posve identične karakterne crte, koje jasno ciju 1 što je izgledalo, da bi faktično moglo zauzeli otok Ruslat, a spremaju se i na otok posvjedočavaju na istovjetnost narodnosti nešto od toga da bude. Inače bi se radije Ugljar. Првл>е*. Auapeji] ovih dvaju elemenata, pa držim da nijesam 1 ^то^шпп^птfčSSJaiSe poslužio kojim drugim listom.' .pogriješio, ako sam se nakon državnog U kasnijem svom privatnom t zvaničnom .prevrata u 1918. opredjelio kao Srbin musaobraćaju sa g. Grudićem uvidio sam, da je •sliman u Narodnu Radikalnu Stranku. I kao taj čovjek potpuno ispravan i naravna stvar prijatelj ove zemlje i ovoga naroda imao nastali su izmegju nas drugi odnosi. »Prav­ sam potpuno dosta razloga, da se opredjeKnez Lwow i Maklakow izdali su pro­ •).Р. n 0>u,. 'lim za ovu stranku, jer je samo njezinim din« dopisnik namjerno ističe moje pisanje glas na sve Ruse, da ne gube nade radi poСредстсл за Анкавт Tpinn-' trudom i radom i njezinih vogja moglo proti g. Grudiću, ne bi li iz tog napravio V-angelovih četa. Protuboljševička жиавтиње. ili i"1 рина uopšte da nastane stanje poslije 28. oktobra jkakvu zbrku i štogod zamutio С З * 11 ’ м= biće nastavljena tim prije, što se po­ da mene natjera u strah pteu aruuićem. Ne cv. .,1918. ona je jedina izvela veliko djelo naRusiji iovlioiu javljaju razni cplia^ki seljački TlPtHin nemiri бЈш»е5Ее!ал* faltSl taj gospodin dopisnik 4? sam ja u .šeg narodnog osiobogjenja i ujedinjenja, dl* sovjetskih vlasti. i mta Љ т ''п г и м rm jЈ дмит и пвштарЦЈ privatnom životu apsoli no slobodan Čovjek šta više ona je od svih stranaka pokazala najviše ozbiljne volje i samopregaranja za i da mi stoji do volje, b ,ću И odobravati tak­ Uslijt--' ol late šećerne žetve u čitavom ! Нсд упита {to, da se održi neokrnjeno jedinstvo naše tiku i rad jednog uprg, nog činovnika ili ne, s- 'letu cijene su šećera počele znatno da p a -1 države i da se ojača n.ezina vlast. Meni je te da mi uvijek stoji pravo 1 ' veo napasti i! Najjači u cijene pale na Kubi, a isto dotičnog činovnika, ■ko po n mišljenju naročita čast, što mogu da budem članom se збв 3 Nizozemskoj, Francuskoj, Njene vrši svoje zvanje onaki to se meni II, Наруџбе адресирати ив: ove stranke. , £ š I I u Austriji. Prema tome b i! čini, da je dobro. To je .dio izmegju najvaž­ п U pogledu mog navodnog metamorfoiljnčit!, da i kod nas neće moći nijih gragjanskih prava svakoga državljanina $e moglo ziranja i .političkog šarlatanstva* — kako Птуоица доња, Елзатрг бр. 309. Хрвага iti .ošnje visoke cijene šećera. 1 njim se može svako ua po iuži, pa bio on ;veli .Pravda* — mogu da rečem ovo: po svom zvaničnom položaju drevien III nijesam u cijelom svom životu pripadao Turske gospogje iz otmjenih carigradskih fS][F|ri1fi]f¥|ril[¥|f¥|fiiri1filfi1f¥1[S1[i]|i kojoj političkoj stranci, osim ako ćete to nadregjen. Ali treba još ua zna ta] tmkavffl familija, primile su na sebe inicijativu dopisnik, da moja kritika neće, biti nikada uzeti da sam bio samostalac zbog toga, što onakova, kakva je »Pravđina« niti ću ja ikada moć ruskim izbjeglicama i ranjenima. One sam uregjivao samostalski list. Narodna namjeravaju da otvore bolnicu na Bnsforu iznositi one silne laži i petljanije, koje je ona iRadikalna Stranka je prva, kojoj sam prisa sto kreveta. iznosila baš proti g. Grudiću. i stupio kao aktivni član odmah nakon drKod slučaja samoubistva Smilje Jelić, čuo jžavnog prevrata. Nijesam pristupio toj stranci sve vrste, Maslinova ј iz kakvih ličnih ambicija, nijesam aspirirao je dopisnik »Pravdin«, da je »nešta šušnulo«, Muči li Vas glavobolja? Zubobolja? Trzejtina, sapuna za veš, Ina kakva poslanička mjesta, znao sam da pa ne zna siromah, da kaže, »kakvim me je ganje u kostima? Malo Fellerovog »Elsakrema za cipele, sa­ ih ima mnogo pozavnijih i spremnijih za epitetom počastio« g. načelnik Grudić radi fluida« — i nestane boli! 6 dvostrukih ili 2 puna za lice, čaja, velike specijalne boce 42 K. Državna tro­ nespretne stilizacije dotične notice u »Opštin, to od mene, ja sam toj stranci pristupio kao pirinča, svijeća i t. d. šarina posebno. Fellerov migrenovi klinčić Iprosti vojnik i nijesam do sada vidio niti skom Glasniku«. Ja ću sve da kažem. Gosp. lElsa« 1 komad 12 K. prodaju na v e l i k o jednog filira materijalne koristi za to što Grudić mi je rekao: »VI nijeste pošten čo­ Želudac Vam nije u redu? Nekoliko sam radikal. Da sam aspirirao na kakve vjek, ako ste htjeli onom noticom da pravdate Fellerpvih pravih »Elsa-pilula«! Te su pouz­ dane 1 6 kutija 18 K. Švedska želudčana tinkpočasti, da sam htio pljunuti na svoj razum lopove, pa makar to bio ko mu drago, i prirodno shvaćanje, prihvatio bi — gospo­ napadate mene, koji iznalazim 1 progonim te tura 1 velika boca 20 K. SarajE vo, flle bsandroua ili. 9 Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ I dine dopisniče — ponudu vašeg prvog vogje lopove«. Ovo su doslovce riječi g. načelnika nije. EUGEN V. FELLER, Stubica donja, Grudića. Ja nijesam drhtao ni pred kim od i stupio u J. M. O. pa bi sigurno mogao Elsatrg br. 309. (Hrvatska). C. straha, nego sam sasma naravno izjavio, da računati i na poslanički mandat. Jeli ovako hadži mufti ei.? Jesi li me ti pozivao u moja namjera nije bila da branim lopove, jer mojoj vlastitoj kancelariji, da stupim u J. je faktički tako, a ujedno sam izjavio, da niko M. O. i jesi li me korio, što sam stupio u nema prava da diktuje meni, šta ću da pišem •Opštinskom Glasniku« kao glasilu našeg Narodnu Radikalnu Stranku? 1 da sam po acsrcći stupio u Lu stranku, onda bi ja valjao društva, kojem sam ja urednik.. Jeli ovako g. plaho, ja bi bio pošten kao alem, meni bi Grudiću, na vašu časnu riječ? I nakon toga preporučuje se za izradbu engleskih kostima i francuskih ibiii otvoreni stupci .Pravdini* a nebi bio svega šta bi ja imao da demantuiem u toj haljina, te izradbu krzna i ažura uz u m j e r e n e cijene. .politički šarlatan* i .crna obraza*, kakvim stvari? Posluga brza i taćna. ine svojstvima počašćuje sada iz gnjeva Konačno bi rekao još ovo: Kada bi ja lilopisnik .Pravdin* i to na kukavički način u istinu bio onakav čovjek, kakvim me hoće itra legja jednog odgovornog urednika. gjizlijskl način da predstavi nitkovskl do­ Moj cijeli dosadašnji život nosi obilježje pisnik »Pravdin«, kako bi se moglo rastuma­ , teške borbe za život i opstanak, ja nikada do čiti to, da ta ista »Pravda« štampa moj dopis; kada niti sam imao prilike, a niti prave spo­ kako bi mogao njezin-glavni urednik g. Sakib sobnosti, da se pačam u višu politiku ili čak Korkut poručivati takvom čovjeku po svojim {da pretendujem na visoka počasna mjesta u znancima, da mu češće štogod za list na­ Препоручује своју ванредну кухињу, pu епецијалним : političkom životu, kako je to slučaj kod prav- pišem, jcako bi konačno mogao predsjednik i daških analfabeta 1 kaponja. Trebao bi do­ Iste J. M. 0. u više navrata pozivati takvog ерпеких јелима, уз добра нића у свако доба. Дневно | pisnik »Pravde«, da ode malo u mejtef 1 da čovjeka, da se pridruži toj organizaciji? Концерат ч^вене циганске капеле под равнањем prouči u teoriji, šta znači politički šarlatan U kulturnom svijetu je običaj, kada se ko sve može dobiti taj epiteton ornans, a neko javno napada, da se to čini pod punim '•ako mu je teško pod stare dane sjediti na imenom i potpisom, pa bi molio »gospodina«' mejtefskoj klupi, neka se potrudi megju ka- dopisnika »Pravde«, — ako mu nije šta mrsko I OJgovoroi urednik Ali eL Raljević.- ir i џ s® ja d n i; Nojnouije vijesti. rž S S jj Različite Dijesti. Ш М^Ш . Еуген В. Фаеер, љенарна i HolmiTriftinouić Prvorazredni modni salon I t Milka Mičić, Sarajevo, Hedži Mulića ul. br. 5. II. bat Рестаурација Друштеени Дом — >~=а Паје Тодоровића. s s s s - »Bolske Pušta«, SU**1’* � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f110520d333a913607d393ad48d1ff85.pdf 4374d02bafc951c698f7ea340baa80e1 PDF Text Text y/ "-Han brojZ trune oStarina plaćena edplata 60 dinara godide. Za inozem stvo 80 di­ ra- Tromjesečno i polu­ godišnje u srazmjeru. Plativo i utuživo u Sarajevu. a snik: Šerif Arnautovič. Broj 23. 'I NEZAVISAN nUSLIHANSKI LIST Sarajevo, utorak 28. decembra 1920. «,r SS; OglDii st plaCaja lc iu , SD I Glavni urednik; Dr. Avdo Hasanbegović. Godina I. Značajan govor Dra. Ribara! noj formi, nego u nama samima. Treba | predsjednika Ustavotvorne skupštine bačena složno da pregnemo za radom i da vidim o' koprena zaborava na sva dosadašnja zloMi smo se u prvom broju našega lista rane, koje nam je svjetski rat nanio, a ne djela, jer kad se može baciti koprena Novoizabrani predsjednik Ustavotvorne no izrazili kakovo uregjenje Države, ka- da se bavimo koje kakovim formulama i zaborava na Hrasničina politička zlodjela, skupštine Dr. Ivan Ribar napredni hrvat iz­ državmi formu mi želimo. — Mi smo praznim frazama. 1koja smo samo u kratkim crtama gore rekao je pri prijemu predsjedničke dužnosti centralističko uregjenje naše Države sa vidjeli, da je jedan narod da- siakli, a koja čemo ovih dana u cjelosti Ustavotvornoj skupštini jedan sjajan i oblasnim administrativnim autono- leko veći i puno puta daroviliji nego što braaiti i posebno odštampati *) onda kako patriotski govor, dostojan za mjesto, koje |ama, 'jer mislimo da je ovako uregjenje mi, upropastiv partikulizam. e m°g u ljudi progoniti za mnogo manje je zauzeo i kojeg radi osobite važnosti do­ jcjelisbodnije, i najpraktičnije i najkorisnije Dakle partikulizam je naš najveći ne- delikte, i to ljude, koji svojom primitivnom mo: cjelokupni naš narod. Osim toga je sa prijatelj. Narode, ako ti je tvoja sloboda, naobrazbom nisu mogli ni prosuditi dohvat Gospodo narodni poslanici, ponosan ikovu formu države onaj dio našeg naroda budućnost i napredak mio, ako hoćeš da nedjela, koja izvršuju. Sad kad je Dr. Hrassam uzimajući mesto predsednika Konstituu ogromnoj svojoj većini, koji je svojom se i tvoje riječi čuju u vijeću prosvijećenih ‘*ica sa tako teškim zločinima na vratu ante. Uveren sam, da sa ovog mesta mogu iom energijom, velikim žrtvama i bez i naprednih naroda, moraš se čuvati parti- Posta° podpredsjednikom Ustavotvorne naglasiti radost celoga našeg naroda što načnom ustrajnošću ujedinjenje nršeg kularizma kao guje prisojnice. skupštine i kad će još viši politički smo dočekali sastanak Konstituante. Prvi lokupnog naroda ostvario. — Mi nemamo zlbglasnik Dr. Spaho ovih dana zasjesti je to put u istoriji našega naroda, da smo i valjana razloga, a niti kakova prava, ministarsku stolcu i kad se već radi toga ujedinjeni u jednoj državi proveli n jedan situacijama bez ikakove praktične vrijed­ m. , . . . . mora baciti koprena zaborava na prošlost dan izbore, i da smo se na temelju slobod­ iti — kako ćemo to niže dokazati — © a d s m o s v i svijuh nas državljana novog kraljevstva, nog izbora sastali u jednoj skupštini, koja lovoljujemo onaj dio našeg naroda, koji da donese Ustav našoj državi. Dr. Halid Hrasnica izabran je pod- onda s™° jPS0 svi iednaki- ° “ da ovo današnje naše oslobogjenje u predsjednikom Ustavotvorne skupštine. Iza- ”ег"а Pol‘tlčke razllke ™ e g |u Oberšuckora Vekovna je želja našega noroda bila, jetskom ratu najveće krvne žrtve doprineo, bran je takovim ne samo glasovima rad.- Avda§e Safimag.ća . gospogje Tandančke da se oslobodi i ujedini. Malena, slobodna jveće fizičke patnje podnio i najveće makalnog kluba, nego su čak za njegov izbor,f dne * Prot,ća 1 . Pr,blćevića s dru6e Kraljevina Srbija bila je ona sila, koja je ijalne žrtve dao. Kad bi bilo kakovih glasovati i svi redom članovi demokrat- L* " ntma га:Ш“ ; lzrae? |u опо2' koJ Je privlačila sebi ugnjetavane u neoslobođe­ doga, koji bi govorili u prilog decentrastranke, t j. one stranke, koja je P0Jledu ,zla&a0 sv0< žlvot nim krajevima i koja je svima u najtežim i ličkog uregjenja države, mi bi morali iz glasilima najbolje ocrtala n o t a r i ^ lo či-1Prem ‘ 0,‘ ko)1 ' е g'™ o za srpski na- danima pružala otpornu snagu u borbi pro­ čkih razloga preći preko njih osobito onda svi smo jednaki, svi smo nački rad Dra Hrasnice. To . svršen čin, 1с о паш tiv tlačitelja. Svi veliki naši narodni pokreti] to žalosti najbolji dio našeg naroda. nastavak~će* danas-sjutra'u .jed'rtT - ak o jle“ua " evalJa va™ , a . kaša- d n ,kad u oslobogjenim krajevima imali su ili svoji Pravilna forma države je, jedinstvena .,č dok ftvo pišemo nije .slijed!* - da fneb,. b/ 10 tako> nda bl ^ državljani početak ili svoju materijalnu i moralnu pot- i tava, dočim federativne ili savezne države izgubili bi poćc. ti isti гаОжајш i deir. -kratski r ' 1 u ? ,i '"Ju, poru od naše narodne države Kraljevine t le'je iznimna formk. i vidili bi da Srbije, llirizam, Strosmajerovo Jugosloveniiu fivm ovoj idižLi vsr velikef zviien zvijeri mogu činiti bez Već u antiki nalazimo obje državne - ....................... stvo, pa ideja narodnog jedinstva krčili su Dr. Mehmed Spaho. me zastupane. Moćni i jaki Rim, razvio kazne i bez odgc zornosti i najstrašnije po­ put našem narodnom ujedinjenju, jer je po­ Ovim .pametnim' л . om . rekle litičke zločine a male se zvijeri pro­ je u svijetski imperij na temelju svog stojala vera u zavetnu zadaću našeg srpskog | možda i nehotice je riješeno i j .. jedno gone i kazne . za neznatne delikte, koje ntralističkog uregjenja. Stari Heleni, koPijemonta, vilo važno pitanje, naime pitanje: šuckora, su možda 'ivedeni psihom masa, činili. sav prosvijećeni svijet duguje vječitu krvoloka, demonstranata i pljačkaša iz 19 4 Junačkim delima naše srp ke vojske, To je naše gledište sa stanovišta svih hvalnost za cjelokupni svoj napredak, za naših jugoslovenskih dobrovoljaca a pod godine, razbojnika i otimača 1913—l s . j državljana be.; razlike plemena. A sada da lanost i za umjetuost, bili su federativno godine. O delikatima ljudi svih tih ne- pogledamo na stvar sa čisto našeg musli­ vogjstvom uzvišenog našeg vladara Kralja egieni. može sada biti ni govora; nesmiju se po­ manskog stajališta i da uočimo kakova i Piestolonaslednika Kraljevića Aleksandra Rim se je kojih pet stoljeća duže kao a uz pripomoć naših saveznika ispunjeni zivati na odgovornost, niti im se smije to kolika je nama Muslimanima korist od ijetski imperij sa centralizmom odižao, su vekovni naši snovi, izvedeno je delo spočitavati; oni su u istom rangu i u istom toga, što će Dr. Hrasnica predsjedavati »čim je Helas za totiko prije svoju samosvijetlu kao i najzaslušniji dobrovoljac, Ustavotvornoj skupštini i što će Dr. Spaho našeg narodnog oslobogjenja i ujedinjenja, ilnost sa federalizmom izgubio. koji je za patriotske podvige izgubio noge zaposjesti ministarsku stolicu. Svi mjero­ tako stvorena naša država Srba, Hrvata i Mi nećemo moć Rima pripisavati njeili ruke. Jer kad Dr. Hiasnica može pred­ davni srpski faktori, i svi političari — koji Slovenaca. Zadaća je ove Ustavotvorne, >m centralističkom uregjenju, ali ovdje sjedavati Ustavotvornoj skupštini t. j. onaj jugoslavenstvo shvaćaju ispravno i ko­ Skupštine, dakle naša, da ovu državu iz­ oramo historijsku činjenicu ustanoviti, da nutra uredimo, da joj damo Ustav, u kojem deni, baš usljed svog partikularizma i isti Dr. Hrasnica koji je u srpsko-musli- rektno — znaju, da su Hrasnica i Spaho će biti deklarirano naše narodno i državno dcrativnog uregjenja svoje države, ne mogu manskoj narodnoj borbi protiv švabskog po' -ički skroz i skroz neispravni ljudi; zuluma, bio mimo sve Srbe i Muslimane znaju njihovu prošlost i njihova politička jedinstvo i fiksirani i zagarantovani veliki ni približno kao fator snage i moći s principi slobode i gragjanskih prava držav--. imljanima uporediti, premda su daleko švabinovac, koji je tada omražen od sveg zlodjela i kad god koji od njih štogod poštenog srpskog i muslimanskog svijeta predloži, štogod oponira, štogod zatraži ili ljana. irovitiji i sposobniji od starih Rimljana. zamoli — mjerodavni će to primati Jedan od najvećih poslova u istoriji što su Rimljani postigli i učinili, imaju podpomagao švabske zulume i terevenke, trebnom rezervom i sa nepovjerenjem ga : države biće bezuvjetno ovaj Ustavo­ koji je potpisivao Švabi povjerenice i u dino i isključivo zahvaliti ženijalnom duhu tretirati, jer će pri pogledu na Hrasnicu tvorne Skupštine. Na nama velika je duž-1 njima nazivao narodni pokret Srba i Musli­ rojib učitelja Helena. sjetiti se njegove zahvale Franji Josipu za nost, da Ustav čim pre donesemo, da po-’ Svaki čitatelj nek sebi stvara sud, koje mana veleizdajničkim i dinaraškim, koji je aneksiju, a pri pogledu na Spahu sjetiti će spešimo konsolidaciju države, — jer samo državno uregjenje bolje, mi smo smatrali od svog djetinstva uzgojen i uživljen u se generala Potioreka, za kojeg je Spaho u tako odgovorićemo potpuno onom pozivu frankovačkom duhu, koji je u borbi protiv tojom dužnošću, da ovu paralelu iz davnih svečanoj opštinskoj sjednici rekao: .žao mi radi kojeg smo ovamo poslani našim bira­ stranaca-kuferaša sa frankovcima zajedno [emena donesemo. nema višeg odlikovanja, nego samo A sad ćemo se malo pozabaviti sa sa- zastupao protiv naroda obijesne švabsko- počasno gragjanstvo za Potioreka, koji je čima, i potpuno ispunićemo dostojne nade naših Srba-osloboditelja i ujedinitelja. magjaiske doseljenike; koji je u svojim kšnjosti. onako herojski pregazio Srbiju.* To je Na naš rad paziće budno naš narod Federativno državno uregjenje imaju; novinama .Muslimanskoj Siogi" i „ Musli­ pojmljivo i svaki čitalac može sam pro­ (crnačka, Švicarska i Sjevero-Amerikanske manskoj Svijesti* najpogrdnijim imenima suditi, kako će koju stvar tretirati, kad mu kome smo dužni, da čim pre položimo ra­ čun. Budemo li mogli i znali, i ako podeledinjene Države, te od najnovijega vre- nazivao Sib ju, Srbijance i sve što je srp­ je donese čovjek, za kojega po njegovoj lena Njemačko-Austrijska Savezna Repu- sko; koji je godine 1908. prilikom pro­ prošlosti ima hrgjavo mišljenje a kako pak ljeni u partije da zaboravimo za vreme na­ lika. Sve ostale države su centralistički glašenja austrijske aneksije — kad su srca kad mu je donese čovjek, za kojeg ima šega rada na partiski interes a uvek pred tegjene. Mi vidimo da prosvjeti, napretku arba i Muslimana krvarite od žalosti, vodio dobro mišljenje o ispravnosti. Jasno je iz očima imamo samo interes države i naroda, blagostanju Francuske, Engleske itd. ništa sa nadbiskupom Stadlerom depu •’ciju u ovoga, da ljudi ovog kalibra nemogu mi ćemo lako i brzo moći našim biračima E smeta njihovo centralističko uregjenje, Beč, da blagodare Franji Josipu za djelo Muslimanima donijeti nikakove koristi, položiti račun o velikom izvršenom poslu. Sa Ustavom i sa zakonima koji su sa iti predratnoj Njemačkoj te Svicaiskoj i aneksije i uvjeravao ga o nepokolebivoj nego štetu, jer će se sve njihovo uzimati Ustavom u organskoj svezi učvrstićemo naše ledinjenim Državama, njihovo decentrali- podajnočkoj vjernosti i odanosti; koji je sa nepovjerenjem; šta više to će se ne­ narodno i državno jedinstvo. Neprijatelji ičko uregjenje. One su se države i narodi kao austrijski sudac oberleutnant u Kragupovjerenje prenijeti i na nevini naš musli­ naši gledaće u našoj snazi jednu konsolitkmili, a takme se i danas u razvijanju jevcu — po pisanju skoro sviju srbijan­ manski svijet, koji je takove političke ugur- dovanu i za svaki zdravi život i napredak roje expanzivne snage га polju znanosti, skih novina — slao Srbe na vješate, koji suze poslao u konstituantu za svoje pred­ sposobnu dižavu. Kako god naš narod bud­ mjetnost:, rgovine, obrta, i industrije, a mi, je još stotinu jada i belaja protiv narodu stavnike. no prati naš rad, tako ga prati i strani svet raćo po krvi i jeziku, tratimo uzaludno radio i uradio — kad takav čovjek može roju snagu u kojekakove prazne formule, predsjedavati Ustavotvorvoj skupšiini, onda *) Ovih dana izaći će našom nakladom 1 neprijatelji naše države moraju se naročita oje nam nikad nikakove koristi donijeti kojim pravom smije država, štampa i po­ jedna naiočita brošura u kojoj čemo pri­ uveriti da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci kazati dosadanji iad nekih .Pravdaškib* ne samo jedan narod, već da smo kao jedinac zamjeravati kome jadniku, šio se eće, nego koje nas upravo čine smiješnim narodnih poslanika, jer je Beogradu vrlo banalnim pred cijelim kulturnim svijetom. upisao u Suckore, što je učestvovao u đe- potrebna orientacija ko su i kakovi su jedan narod i državotvorni elemenat, da i Israel I Perditia tua ех te. Nije naš spas, monstiacijaina i pljačkama 1914., itd.? Mi .Pravdaški* poslanici, te kakova je njihova mi umemo urediti svoju državu i tako sami odrediti svoiu budućnost. ■predak i snaga u nekoj stanovitoj držav­ držimo, da je izborom Hrauice za pod- prošlost Državno uregjenje. jednaki* S f f if љ * 3 & J S***H ® «r �Strana 3;____________ jevima. Sta više oni su taj tugjinski zulum Naša država jest i ima ostati važan izravno i potpomagali, jer kad smo nr rektor u megiunarodnoj utakmici. Naši vanj­ Muslimani u svoje vrijeme u „Musavatu ski prijatelji znadu, a naše vanjske nepri­ digli glas, da naši vojnici služe u svojoj jatelje moramo uveriti, da je naša država garant mira, reda i civilizacije u Evropi. Dne 23. o. mj. održana je Ustavotvorna domovini - onda je to isto hrvatsko no­ Dok smo bili pocepani, dok nismo bili uje­ skupština svoju sjednicu. Istoj nisu prisu­ vinstvo diglo graju na nas: da smo izdaj­ dinjeni, bio je balkan uvek jedno vulka- stvovali klerikald, Hrvatska Zajednica, Bo­ nici, dinaraši i da radimo po uputama iz nifko tlo. Evrope se bavila rešenjem bal­ sanski Hrvati i Radićevci. Pojedini poslanici, Beograda. Danas kad hrvatski vojnik, ko­ kanskog pitanja, nu nije ga htela i umela koji su izabrani na dva-tri mjesta, izjasnili jem god kaderu bude pridieljen nije izoloda reši onako, kako je pravedno i korisno su se koje mandate zadržavaju, a koje ostav­ van, nije usamljen kao pod tugjinskom ne samo po nas, već i po napredak čove- ljaju, te će na ostavljene mandate biti poz­ austro-ugarskom upravom, jer će svugdje čanstva. Veliki svefeski rat morao je doći, vani izabrani zamjeniei. Dr. Hrasnica je doći megju braću, koja istim jezikom go­ da se ostvare naši nacionalni zahtevi. Našim ostavio sarajevski mandant, te će — kako vori ; danas kad vojnik gdje god bude upu nacionalnim ujedinenjem, ostvarenjem naše smo davno ustvrdili sarajevsko okružje za­ £еп dolazi pod starješinstvo svojih ljudi, države, rešeno je ovo veliko pitanje i ski­ stupati Lejidi batal, bivši dugogodišnji urednik koji ih poznaju, i uče materinskim jezi­ nuto s dnevnog reda u Evropi. Kalajevog lista „Bošnjuka". Zatim je pred­ kom; danas, kad Je naš opći nacionalni : Podržavanjem dobrih odnosa sa nama sjednik skupštine izvjestio, da je dosadanje državni interes, da se megjusobno zbliža­ 'prijateljskim državama, a sklopljenim save­ ministarstvo položilo ostavku, pa da će pis­ vamo, upoznavamo, miješamo — danas zom sa republikom Ceho-Slovačkom one­ meno pozvati narednu skupštinu, kad se hrvatski šoveni dižu svoj glas, i traže, da mogućena je restauracija one sile, koja je nova vlada obrazuje, koju će skupštinu vojnici služe u svojim zavičajnim mjestima. podržavala nemire i nerede u Evropi, koja Prestolonasljednik otvoriti prestonom be­ To je tako strašna pojava, da pred njom moraju i najveći optimisti ugledati provaliju je bila ueprijateljica civilizacije, koja je ras­ sjedom. pirila prošli veliki svelski rat. Ta sila, koja U isto vrijeme predsjednik je izlavio, našem jedinstvu i zajedničkom životu. je htela uništenjem slavne Kraljevine Srbije, da je naredio da se onim poslanicima čiji Sapienti sat! a uništenjem i zarobljenjem našeg junačkog su mandati verif kovani a koji nisu položili Isrpskog naroda pokopati naročito naše па- zakletvu, ne izda dijurna, niti ti poslanici 'rodno ujedinjenje za vazda je uklonjena, imaju prava na željezničke karte, a oni, i jer će naša narodna konsolidovana država, inače, kao nezakleti ne mogu vrški svoje kao solidan garant valjano ispunjavati svoju poslaničke dužnosti u Ustavotvornoj Skup­ tadaću. štini. Naša država, kao takova moći će sa 0 ovima bijednicima je već bilo govora uspehom voditi računa i o našim neoslojavnosti. To su oni nesretnici, koji su za bogjenim krajevima. Samo onda budemo li vrijeme velikog svjetskog rata ostavili svoje naš poziv u ovoj Ustavotvornoj Skupštini domove po Staroj Srbiji i Makedoniji, da brzo izvršili, b'ćemo jaka privlačiva sila za .HEOORAD, 18./Х11. Sntra prije podne se uklone od ratnih nepogoda i mjesto sje­ našu neoslobogjenu braću. Brzim konsolinpiliti će ie deputacila Jugoslanvenskog verne Afrike ili Francuske sklonili su se u dovanjcm naše dižave, stvaranjem i jačanjem kluba, koju će sačiniti Sušnjak, Honjec Trakiji. i Milanović, ministar voine 1 mornarice, svih uveta za napredak države radićemo Poslije završetka rata i pošto su Grci te će tražiti da se riješi pitanje vojnika najbolje za njihovo oslobođenje. iz Hrvatske I Slovenije tako, da vojnici zauzeli Traklju ovi su ljudi morali da se Donašanjem Ustava te svih zakona tih krajeva Imadu svoje vojnoobvr—— vraćaju svojim kućama i svojoj rodbini u koji sa Ustavom čine organsku celinu, za­ > Kraljevinu. Ali usljed raznih nespora­ doba odslužiti u jedinicu** ivDjlh za­ vest ćemo novi pravni red u našoj državi. vičajnih krajeva.' zuma niie im se dozvolio povratak i tako Sa novim pravnim redom, koji mora odgo-1 Solunu sakupilo oko 5—6 hiljada Ovakav brz jav proćFaH smo ono- se je zarati savremenim potrebama naše države, I midne skoro u svim h</atskim novinama. tih Wjc lnika Zbog pomanjkanja stanova i nestaće i starih zakona, koje su tugji vla­ Za vrijeme ugmule a" tro-ugarske uprave, zbog nepri 'jskog držanja grčkih vlasti stodršci u našim oslobogjenim krajevima hrvati su služili po E :ču, pp Gracu, po prema njima, ovi ljudi trpe najveću bijedu. stvarali mimo nas i protiv nas. Budimpešti i po svim ostalim arnizonlma On; apava • i džamijama i modresama po Pomoću tih zakona ta manjina zbog tada prostrane dvoj' e mri je. Nikad 8 —3 ’totinr ajedno' na golom podu ili i naše pocepanosti i vladala je protiv nas. nismo čuli, da je tada koji hrvatski posla­ kamenu. Megju njima 'su se pojavile epideOsloboditi naš narod robovanja ovim zako- nik ili koja hrvatska u vine digla glas, da I koje ih svakim danom kose i haraju. nime dušnost je Konstituante. Mi moramo se hrvatski vojnici ne Šalju u Beč ili u Sva nastojanja da im se dozvoli povratak ovu dužnost ispuniti onako časno, kao što tada omraženu Budimpeštu; nikad niko od ostala u do sada bez uspjeha. Ali ipak je časno i naša junačka vojska ispunila njih nije tražio, da vojnici aluž: u jedini­ kake nam se iz Beograda javlja, ta je stvar svoju dužnost, izvršivši delo oslobogjenja i cama svojih zavičajnih krajeva, nego su svi u toku da se povoljno riješi. ujedinjenja. bili zadovoljni sa razmještanjem hrvatskih Musi mansko udruženje iz Makedonije, Gospodo narodni poslanici I Kao iza­ vojnika kuda su Beč i Pešta komandirali. koje je sklopilo sporazum sa radikalnom brani predsednik Ustavotvorne Skupštine svestan sam sve težine ovog odgovornog A sada tek u drugoj godini narodnog uje­ strankom poslalo je u Konstituantu osam dinjenja u svojoj slobodnoj nacionalnoj poslanika, koji su smatrali svojom prvom mesta. Primivši na sebe poverenjem vašim ovu dužnost, obećajem da ću ju savesno državi, hrvatski šovenisti traže, da se voj­ zadaćom, da pomognu ovoj svojoj braći. ispunjavati. Imaću pred očima vazda veliki nici ne miču iz svojih zavičajnih krajeva. Oni su se obratili na gosp. Pašića po ovoj zadatak ove Ustavoivorne Skupštine pa ću vrlo dobro znaju, da bi takav zahtjev stvari i protumačili mu stvar. Gosp. Pašić prema njemu objektivno i nepristrasno primenjivati poslovnik pri vogjenju skupštin­ pod uginulom austro-ugarskom upravom se je odmah stavio u vezu sa mjerodavnim skih poslova. Izražujem moju . zahvalnost bio umjestan i opravdan, jer je hrvatskom faktorima i njegovim je posredovanjem od­ za iskazano poverenje sa iskrenom molbom, vojniku bilo veoma teško služiti u tugjem lučeno, da odmah ode jedna komisija u da me u mom teškom radu pomognete, da inostranom svijetu, u Gracu, Beču Ш Pešti Solun, koja će repatrirati ove ljude svojim čim рге donesemo Ustav našoj državi. gdje su zbog nepoznavanja jezika bili izo- kućama, megju kojima je i jedan veliki dio Gospodo poslanici, još mi je jedna lovani i usamljeni — ali ipak oni nikad žena i djeca, koji godinama nijesu vidjeli dužnost na kraju, da izrazim toplu zahval­ digoše svoj glas protiv tom zulumu svojih domova. nost našem privremenom predsedniku, koji Nas ova vijest vrlo raduje i mi je da­ je kroz ovo vreme vodio predsedničke po­ tugj nske uprave; oni nikad ne zatražiše, da vojnici služe u svojim zavičajnim kra- jemo javnosti s napomenom da se vidi kako slove. Sjednica Konstituante« PovrataK našib mubadžira. NeKad i sad. goše u Čradačac, kamo prispeše 26. juna. Izmegju vezirevih četa i pobunjenika dolazi­ lo je svaki dan do krvavih sukoba, koji su mnogo života stajali 1 jednu i drugu stranku. Vezir Je pretio, da će sa preostalim topovima Piše dr. Aleksa I v ić zapaliti grad, ako ga pobunjenici ne puste da II. Izagje iz Sarajeva, na što mu Sarajlije odgoKATASTROFA VEZIRA ABDURAHMANA. vorlše, da će mu dati slobodan prolaz, ali pod pogodbom, da ode u Travnik 1 tamo da (20. juna 1828.) (Svršetak.) : stanuje, Jer je tamo sedlšte vezira bosanskog, Vezir se povukao Ispred pobedonosnih sve blago, topove 1 ostali ratni materijal ima buntovnika u svoj harem u Sarajevu. Tu se da ostavi u Sarajevu 1 samo svoj lični prtopaše sa zaostatkom regularnih četa, koji je IJag da ponese sobom; čim se smesti u Trav­ brojao na 2000 ljudi i sa nekoliko topova, koje niku, Ima da pogje na Orlovo Polje. Vezir Je јобЛтао kod sebe. Husejln-beg Oradašćc- prihvati ove uslove te ode u Travnik, a sin vlć, banjalučki efentla Ims-aga 1 kapidži-baša njegov sa prtljagom 1 haremom pogje u ОгаMusa-aga biše odsečeni od vezira te pobe- dačac, kamo Je prlspeo 12. lula*). Iz Travnika se krenuo vezir И. lula sa svollh 2000 voi- D HusEjis-negu BradaSčeniću. *) Gvozdanovlć Sigentalu, Nova Gra'idlŠka, 1. iula. *) Obrštar Pihler, Vlnkovd, 14. lula. nika 1 sa 8 malih topova prema Zvornlku, ali se uz put zaustavi i ulogori u Tuzli, jer Mahmud-paša VidaJlć nije imao volju, da u Zvorniku daje zaklona veziru 1 njegovoj vojsci.*) Pobuna sarajevska značila je katastrofu za vojne planove vezira Abdurahmana. Sa Orlovog Polja, gde ie vodio komandu nad četama vezlrov ćehaja, razilazile se kućama skupljene čete te lh je najzad ostalo još svega par hiljada ljudi. Nekolicina rodoljubivih ka­ petana pokušaše da spasu situaciju. 2. Jula krenuo se HuseJIn-beg u društvu sa maglajsklm Emln-begom, bihaćskim Muhamedbegom 1 tuzlanskim kapetanom u logor na Orlovo Polje, a sobom Je poveo 900 ljudi, većinom konjice 1 pet topova. Cehaja, koji |e se pametn m radom i nastojanjem rješIV|. pitanja, koja su izgledala vrlo leška. Qo? Pašić je ovim učinio jedan akt human,2 koji će mu bez sumnje biti nagragj^4 samo zahvalnošću tamošnjih musijmJ j nego i nas u Bosni i Hercegovini. “ Politički pregled, Sovjetska Rusija i njene namjt^ — Poljski ministar inostranih djela Sapieha izjavio je da pregovori ц Rigj potpuno normalno i da će do skora vesti do mira, koji će zadovoljiti obadvil. strane. Dok on ovako govori, s druge 'џ strane javlja, da se boljševičke trupe prilci^ ljaju na granicama Poljske i Rumunije. pj, red ovih izjava i uvjeravanja kneza Sapja, u Poljskoj nijesu i ne mogu bili mirni, ц mogu biti i zbog toga, jer su Poljaci bit promijenili svoje držanje kod pregovora se bilo pogoršalo stanje boljševičkog jg nog fronta. Cilj trupa, koje se većim dijelom р* kupljaju od Kamenca Podoljska do Odtg nije još nikako poznat, ali kako je tu П(, davno Sovjetska Rusija protestirala proti, prisajedinjenja Besarabije Rumuniji i kalu sastavu ovih četa ima vrlo mnogo гацјј tehničkih trupa, to bi se moglo naslućivan, da je ova priprema uperena protiv Rum* nije. Ovo mišljenje zastupaju i mnogi «. ropski listovi i očekuju u proljeće napit na Besarabiju. Kako su Rusi vični zimsko) kampanji i kako je teren Besarabije osobito u proljeće kad nabujaju rijeke nepodeiag za vogjenje operacija, ne može se očekivali da će se navodni napad odgoditi do pro ljeća. On neće odmah početi za to, jer и za napad protiv Rumunije treba nelto bolje pripremiti nego ii protiv Poljske, ilu će ga uopšte biti. Prema onome što javlja .Rzeczpospo. lita* iz Rige boljševici se neće još dugo smiriti. Po vijestima koje su stigle iz Rg. sije, izgleda pa će sovjetski autokrati podu­ zeti nove vojne akcije bez obzira na kri­ tično stanje u unutrašnjosti. Lenjin je tu jednom od zadnjih kongresa sovjeta u svom govoru naglasio, da će naskoro zadrhtati takozvana Liga Naroda pred sovjetskog Rusijom. Trocki je izjavio, da će sovjeti isto onako, kao šio su prekora^li prag Krima, ubrzo prekoračiti pragove mnogih evropskih država. Zinovjev je izjavio ■: .Izvestiju* da boljševici moraju ostati jol! dugo pod oružjem, radi održanja radeniln u borbi za sovjetsku revoluciju. Stern, de­ legat boljševički već je izradio sistem auto nomija za razne narode, po kome će se I duhu boljševizma, koji će zavladati u svinu državama, stvoriti jedna opšta federacija, i svaka zemlja dobiti svoju samoupravu, koji garantira slobodu svakome i slobodnu upo trebu svačijeg jezika. Francuska potpuno priznaje prlsajo dlnjenje Crne Gore Kraljevini SHS. Prsbiro nam je jučer saopštio slijedeću vijest! dotle bio sav utučen, obradovao se silno do lasku Husejinovu.*) iz zapadnih krajeva bo­ sanskih prispeše pet kapetana, megju nlimi Alibts iz Glamoča sa 2500 ljudi. I druge Ćete iz udaljenijih krajeva, stizale su neprestano t preko Gorice 1 Brčkog odlazile su na Orlove Polje. Iz Zvornlka prlspeo je 5. Jula u logor Mahmud-paša Vidajić sa 500 ljudi i sa dvi topa.**) Ali sudbina Abdurahmanove vojske bili je zapečaćena i nije se više dala popravili Ćete su pridolazile 1 posle pobune sarajevski, ali je nesravnjeno više otišlo sa Orlovog Polja nego što je došlo. Disciplina je iščezl* iz vojske. *) Collć'Sigentalu, Mltrovica 15. jula. **) Pihler Sigentalu, Vinkovci, 4. luli: *) Collć Sigentalu, Mltrovica, 15. Jula; Ovozdanović Sigentalu, Nova Oradlška, 18. Collć Sigentalu, Mltrovica, 9. Jula. lula. За Славе и Еожићне празнике далматинско �________________ Beograd, 25. decembra. Vlada FrancuCke republike saopStila je našoj, da je ukinula ivoje diplomatsko predstavništvo kod kralja Crne Gore; zatim da je oduzela predstav­ ničko i diplomatsko svojstvo svima ustano­ v io ! kralja Crne Gore u Francuskoj в objirom Sto je jadransko pitanje riješeno i pogledom na rezultate izvršenog izbora za oitavotvornu skupštinu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.* Ovim aktom Francuske vlade izbija se iz ruku i posljednje oružje onima, koji rovare protiv našega narodnog jedinstva. Nema sumnje da će se na ovo ugledati i Engleska, a nije isključena mo­ gućnost, čak je i vjerovatno, da je francu­ ska vlada ovaj korak preduzela sporazumno ta Italijom, da bi je stavila pred gotov čin !) stvorila Joj mogućnost izlaza u ovoj po eja neugodnoj situaciji. U vezi je svakako g ovim novim korakom francuske vlade i ;ponuda apanaže ekskralju i njegovoj obi­ telji. jer drugojačije se ona ne može ni »mislitiNikola je, istina, tu ponudu odbio, ali lije Isključeno da će se on kao poznati peblivan — kad se radi o parama dati ipak nagovoriti* da pristane na ponudu. S a j r e f O D e D ije s t i. Dobrovoljni prilozi. Gajretov pododbor Pmjavor 3.500 K od zabave i dobrovoljnih priloga; Smail Bećirović sakupio uz bajrimske praznike 245 K; Kasim Džanović sakupio u Trebinju 200 K ; Mujaga Mujadžić ia-Doboja 400 K ; Husnija Kosović u mjesto odgovora prijateljima prigodom ženitbe 20 K; Mubamedaga Madžarević Sarajevo 80 K; povjerenik Abdulfetah Alikadić i Muhamed Cilić iz Ostrožca sakupili na svadbi kod Mojage Alikadića 434 K; Muslimanska pri­ vredna banka u Gračanici darovala je tu­ zlanskom Gajretovom konviktu 500 K ; Mu­ hamed Drljević iz Bileće sakupio na večeri prigodom svadbe Ibrahim ef. Selimovića 600 K. Pododbor Gajreta u Jajcu poslao je K 783, koju je svotu sakupio gosp. Ahmed Skrgo K 663, na sijelu Musi. Čitaonice u Jijcu 1 K 220 koju je svotu sakupio Zahdi •f. Zužić na sunetluku Mujage Sarača. Domaće Dijesfi. Iz uredništva. — Molimo predboinike Usta da nam dužnu pretplatu odmah po­ šalju. Istodobno neka nam svi predbrointcl pretplatnici odmah pošalju i pretplatu bar za prvo polugodište 1921. godine, jer ćemo sada da štampamo adrese svijuh pretplat­ nika, koji nam pretplatu za prvo polugodište pošalju. Molimo prijatelje lista iz cijele zemlje nam pomognu saradnjom. Kooptiranje poslanika. — Neki poslanici traže, da konstltuanta putem kooptiranja pribavi Još tri »zastupnika« za okupiranu Dalmaciju. Ovo je kooptiranje skroz 1 skroz Protuzakonito, protivustavno t u sebi ne­ pravedno. Izboni zakon predvigja Izbor od tO Poslanika za neokupirani dio Dalmacije o kakvom kooptiranju u zakonu nema ni rovora. Kooptiranjem samo trojice poslanika "anaša se nepravda onom području, koje *vejedno ostaje nezastupano. Nečuveno je Psk I nema primjera u parlamentarnoj podtstj, (ja se Jednom kraju nametnu poslanici, kofl nisu Izraz volje naroda ni razmjer stra­ naka — koji nisu Izabrani od naroda, nego imenovani od čelfa pojedinih partizana. Kad bi se več morala pogaziti zakonska ustanova I kad bi trebalo protuzakonito ko­ optiranjem pokriti poslanička mjesta, koja Pripadaju okupiranom djelu Dalmacije, tre­ balo bi dosljedno kooptirati 10 poslanika. BBrol partija u skupštini. — Broj pojedinih Potaja je slljedlćl: Radikalna stranka 106, Demokratska stranka 93, Jugosl. klub 28, Ze­ Strana 3. mljoradnici 42, Muslimani 24, Radlćeva grupa Nikotina apanaža. — Presbiro Nikitine SUom na vladi. — Povjerenici Laginjine 50, Komunisti 52, Socijaliste 11, Narodni klub vlade Izdao je kominike francuskoj štampi, u hrvatske vlade bivši saveznici naših »Prav­ sa težačkom strankomli, Hrvoj 1, Frank 1, kome objavljuje, da njen krali Nlkita ne će daše« grčevito se drže vladinih stolica. I ako Ukupno 419 poslanika. Primiti apanažu, niti će se odreći svoga vjer­ je njihova stranka na izborima propala, jer! su jedva izvukli tri mandata — ipak oni neće, Interesantno. - Pop Korošec vogja hr­ nog naroda. vatski i slovenačkl klerikalaca kao ministar Pobuna komunista u Mostaru. — Megju da se maknu sa vlade, nego čekaju da ih cen­ potpisao je poslovnik konstltuante, u kojem ruskim izbjeglicama, koje su kao komuniste tralna beogradska vlada sa metlarlma iz nji­ ie normirana zakletva. Sada sa svojim dru- internirane u mostarskoj tvrgjavi, došlo je hova zvanja otjera. Laginja je tražio da ga štvom neće da položi tu zakletvu i protestira u nekoliko mahova do otvorenog buntovnog vlast formalno izbaci Iz banske kancelarije protiv poslovnom redu, Jer je reakcionaran i držanja. Tako je pored one trojice, koji štraj- 1 prkoseći 1 ministarstvu i parlamentu nije se oktroisan. Klerikalna posla! | kuju glagju, jedna grupa napala čuvara za- sa toga mjesta maknuo, dok nije iskandžioj Austrilski državni Imetak ii našoj remlji.1 i pošto ga je svezala, svukla ga je do penziju od 100.000 K godišnje za osam mje­ Sva imovina kako pokretna tako i nepokre­ gole kože. Zatim je jedan od zatvorenika seci hrgjavog službovanja. I drugi njegovi tna, koja je bila svojina predjašnje austrij­ obukao žandarmsku uniformu, i krenuo tako sudrugovi ugledali su se u njegov primjer, pat ske države na teritoriju naše države ima se kroz varoš terajući tobože stražarno svoje ne polažu ostavke niti se miču iz vlade I sada smatrati kao naša opća državna svojina drugove. Kada su bili izmakli daleko od va-j ako je općenito, da šef vlade, povjerenici! sa kojom ima pravo raspolaganja i raspore­ roši zatvorenici su sc razbjegli. Odmah je za j vlade i veliki župani dadu ostavke na svoje, đivanja naša kraljevska vlada. njima poslata potjera. Ali bjegunci ni do sada! zvanja, čim se ministarstvo promjeni. Tako je uradila i prošla dempkratska vlada u Hr­ Beogradski univerzitet. Na Beograd­ nisu mogli bili pronagjeni. vatskoj, ali se Laglnjina vlada drži druge skom unlversltetu upisano je za ovu godinu Raskol megju klerlkalcima. — Sva ljub­ 7030 slušatelja i to: filozofija 1470, pravo ljanska i cijela štampa bavi se očitim rasko­ metode. Njegova vlada morala je formalno da 3455. tehnika 1710, medeđna 250, agrono­ lom u slovenskoj klerikalnoj stranci. U glasilu otjera žandarima velikog župana Alagđlfia,1 jer i ako je sa svojega mjesta skinut još prije, mija 95, teologija 100. te stranke napisao je profesor Kovačić čia-< mjesec dana, on se nije htjeo maknuti, dok, Antšaflroholna Izložba. Danas je otvo­ nak, u kojem veli, da je pitanje republike ili ga žandari nisu izbacili lz kancelarije. rena protiv-alkoholna izložba. Ista je smješte­ monarhije u našoj državi več za svakoga Trgovinska agencija u Americi. — Gona u prostorijama omladinskog kluba Buduć­ treznoga čovjeka riješeno u smislu m o n a r ­ nosti Ćukovića ulica i ostaće u Sarajevi h ije . List oštro spočitava jednom dijelu vod­ spodin Ministar Trgovine i Industrije odredla dana: utorak, srijedu i četvrtak to jest stva njihov način politike. Današnji klerikalni ie svojim riješenjem da se u Vašingtonu os­ nuje naša Povlašćena Trgovinska Agencija, 29.1 30 decembra. Izložba će se moći pos. -Večernji List« bavi se ovim pisanjem svoga za šefa ove agencije postavljen je g. Dr. Ivan; vati od 2—6 posle podne. Ulaz je besplatan, mariborskog političkog sumišjienika i tvrdi, Švegel * Upozorujemo naše prijatelje a naročito omiaie republikanski program glavni temelj sloFakultet u Skopllu — Prije osam dana dinu da u što većem broju posjete ovu retku i venske klerikalne stranke i da predbacivanja otpočeo je rad na filozofskom fakultetu u i korisnu izložbu, na kojoj će svaki moći na j proiesora Kovačića ne će pogoditi stranku, Skoplju. najočigledniji način upoznati sa razornim die-i nego samo neke pristaše. Megjutim ovdašnje Milo za drago. — Kako beogradski lovanjem alkohola. »Jutro« u isti dan donosi vijest iz Beograda. »Balkan« piše Srbi u Srijemu vratili su Hrva-' Ministar Mate Drinković. Na jednoj > 'i* Je Dr. Korošec izjavio, da je glavnim огtima Radićevcima milo za drago i kako nam nistarskoj sjednici Drinković je tražio, da jsanom njegove stranke mariborska »Straža«, izgleda da bi tamo moglo doći do toga, da> mimo postojeće propise dozvoli izvoz jednog i a ne »Večernji List«, koji pobija monarhizam. im vrate šilo za ognjilo ako bi prvi nastavili ogromnog kvantuma žita i brašna. Kad se ParajevSki trgovci. — U zadnje doba se u Izazivanju. Prilikom poznatog zbora Radisjednica tome oprla, Drinković je slegaг. da su neki sarajevski trgovci ćevaca u Zagrebu donešena je poznata antimenima i rekao: »Učinite to, jer .-a i« n i I uhvate ijumčarenju dobre valute ц ino- državna rezolucija, koja ie uperena protiv treba da ide Prestolonasljednik .. Ake ne u-J straustvo, -eliki dio naša štampe bavi zajednice sa Srbima a osobito protiv naše činite, ja ne odgovaram za on- što će biti«. J tom pojavo... sumnje, da takove stvari narodne dinastije. Tom prilikom su zamazanl Tako ucjenjuje oval vajni ministar, | krnje ugied . 'tog trgovačkog staleža, i neki ćirilicom pisani natpisi u Zagrebu. U ministar, koji je dobio zlatnu tabakeru * brl-1 jer dotičnici ne č iju samo kažnjivo djelo, Srijemu je to sve nemilo odjeknulo i pozli­ Шалtima od- Njeg. VLočaee- va-, ■ - -'nogo n s š a ju . fržavi i naTodu, jedilo stare rane koje su bile od strane Radi« ' df la! . :гпв le uopćo solidna tr- ćevaca za vrijeme Austrije narodu nanesene. Pošto g. Mate Drinković, m» posud ko> i, a urednosti i trgovac i U Rumi su bile protu demonstracije Srba, i telegrafa, nije položio pesi Itfcu zakletvo u l;qnsumen Općenito r- drži, da bi sara gdje se klicalo Velikoj Srbiji i dinastiji. Po­ Konstituanti, to je ministarsk- s t /jet riješio, i jevslri trgove anosno njihova udruženja skidani su neki natpisi sa državnih ureda da g. Drinković ima odmah d„ podnese ostav-1dobro učim’1\ Ja pokrenu akciju, da se tako- koji su bili napisani samo latinicom. ku a za zastupnilca ministra pošta i 'eTegra-l vim IRL 'i.a oduzme svaka trgovačka ili Nered na pošti. Gosp. K. Kuzmanić, fa odregjen je g. dr. Momčilo Kinčlć. i obrtna koncesija i brišu iz redova poštenih iz Spljeta piše nam ovu otvorenu dopisnu' Postupak g. Drinkovića i g. A. Korošca i -rgovaca. Ovakav bi korak sigurno sva naša kartu: .Primio sam redovito Vaš list od izazvao je živo komentarisanje^u svima par-| javnost sa zadovoljstvom pozdravila, broja 14. do 19. a danas primio sam broj lamentarnim krugovima. Austrija vraća željeznička kola. - Jedna 21. tako da mi fali broj 20., molit ću, da Opasan podpredsiednik. Beogradska; naša saobraćajna delegacija primiče počet- mi ovaj broj pošaljete*. »Pravda«, a ne sarajevska, donosi u svom | kom januara od austrijskih delegata 55 novih Mi smo poslali list S. Vučenoviću u 285 broju pod gornjim naslovom ovu noticu: vagona i 13 lokomotiva prema riješenju ге— Zašto 11 izabraše Hrasnicn za pod-; paracione komisije. Austrija vraća ove va- Prnfavor, a pošta nam ga povraća ii predsjednika skupštine? gone i lokomotive kao predratnu svojinu Sr- Rogatice sa primjedbom, da je naslovnik u Rogatici napoznat. - More, taj će da vješa lijene poslanike, biIe- Sto je za vrijeme rata izvučeno. Jedan Polaganje mandata. — Dr. Himdija koji ne dolaze na sjednicu, pa će bar tako bi-1delegat ministarstva saobraćaja otputovaće Karamehmedović položio je u prošloj sjed­ ti kvoruma u skupštini. skorim u Sloveniju na granicu da ih primi. nici Ustavotvorne skupštine hercegovtćM Amnestija za Crnugoru. Njegovo Kraljevmandat, kako smo mi to već pred mjesec Beogradska »Politika« u svom broju 550. sko Visočanstvo nasljednik prestolja ukazom dana nagovijestili. donosi o toj stvari ovu noticu: »-Kada je od 28. novembra 1920. broj 47.291 blagoizvoTlfus u Zagrebu. — Javljaju nam ii| preksinoć »u interesu sporazuma i rada« a u lio je oprostiti kaznu lišenja slobode svima isti mah radi »zadovoljštine« Muslimanskoj licima na teritoriji Crne Gore, osugjenima Zagreba, da megju tamošnjim gragjanstvom Jugoslavenskoj Organizaciji Haliđ Hrasnica zbog defa iz §§ 85. i 87. a. tač. b. kaznenog vlada velika epidemija tifusa. Postoji bo-, jazan, da će ova epidemija u Zagrebu uzeli izabran za potpredsjednika Konstituante, u zakona, izuzevši ona, koja su osugjena i radi svima redovima poslanika nastala je zgranu- zločina 1 razbojništva; II. obustaviti krivični još veće razmjere u januaru mjesecu. Uredba o štrajkovim a. — Ministarski! pbstupak protiv svih gragjanskih lica na teri­ toriji Crne Gore, koja se nalaze pod islegje- savjet je potpisao uredbu o štrajkovima ii —Pre trpjela je ova zemlja i večih i 87. a. tač. b. kaznenog ta je uredba podneta na potpis i Regentu: IJa, pa je sve preživjela i sahranila! rekao je njem zbog djela iz Po toj uredbi u svakom okrugu u kome kratko jedan od onih koji su prisustvovali to-1 zakona, budu izbili štrajkovi proglasiće se u isti mah »Pravda« me izboru. I zaćutao Je, kao i djelo njegovo Dosljednost »Pravdaše« društvo, ćutanjem koje je značajnije od broju 131. od 23. decembra o. g. u uvodnom i militarizacija. Ne možete II spavad? Niti raditi? Bole, klh komentara. članku piše: »Naša Jugoslavenska Musliman­ Vas živci? Krasno ugodno čuvstvo donljeće Spoj sa Madžarskom. Na osnovu spora­ ska Organizacija zajedno sa Korošćevim Vam Fellerov pravi »Elsafluid«! 6 dvostrukih] zuma naših i madžarskih delegata od 1. fe­ klubom neće ni doči na Iduću sjednicu kon­ ili 2 specijalne velike boce 42 K. Državna stituante, ako se ne promjeni poslovnik«. bruara 1921. godine početi će Izravan želje­ trošarina posebno. Imate ii pokvaren apetit? Cesto povra-j znički saorbaćaj Beograd—Budimpešta i To piše »pravdaški« organ 23. o. mj. prije Zagreb—Budimpešta. Ovim sporazumom podne, a isti dan svi »Pravdaški« poslanici ćanje? Tromost crijeva? Ovo zlo odstranjuje) olakšan je u velikoj mjeri naš saobraćaj ne brutalno iznevjerivši Koroševce, klerikalce i se Fellerovi* pravim »Elsa-pilulama«! 6 kn-, tija 18 K. Švedska želudčana tinktura 1 ve­ zagrebački narodni klub — ulaze u konstitusamo sa Budimpeštom i Bečom nego čak i sa lika boca 20 K. Njemačkom, koji će od Nove godine postati antu, učestvuju u radu cjele sjednice 1 polažu Omot i poštarina posebno, ali što jefti-, življi. Do sada se taj saobraćaj vršio preko oktroisanim i »reakcionarnim« poslovnim re­ nije. EUGEN V. FELLER, Stubica donja,) Elsatrg br. 309. (Hrvatska). D. Zagreba i Maribora, što je imalo za posljedicu dom propisanu zakletvu protiv, koje 5 tako jadno borili. da je ta pruga bila uvijek prenatrpana. права ужичка шљивовица, клековача, пршута и кајмака, као и најбоље мостарско и вино и продаје се на велико и мало само у Бифеу Уждчких Производа Ћуковић ул. 10. �.n n v r tm s Bilješke. to pravo jedino u momentu, kad bi posve Kosovu U tu svrhu je odregjen i naročiti I položaju te traži pomoć i moli ^ izumrla kraljevska loza i u ženskom ogran­ - h r м « » M i « »Mi« « « •" I ku. Andrassy se čudi, da oni, koji hoće naseljavanje i u djelo privesti. Za iduću ga-[sa D ’Annunzijevim banditima slobodan izbor, zaboravljaju, da živi zako­ dinu predvigjeno je za ove doseljenike 120 Rijeka u dimu I plamenu. niti krunjeni madžarski kralj. Madžari će miliona dinara. B a k a r , 27. decembra. Čitava №.. učiniti sve, da u zgodnom momentu pozovu navijena u gust dim. Oni kojima je ц,р^ Habsburgovce na prijestolje. da pobjegnu ovamo, potvrgjuju prve g|,™ Petnaest mlllona gladnih. — London­ da su dignuti u zrak svi mostovi izmJ ski listovi javljaju da je glad u Kini uzela Rijeke i Sušaka. nezapamćene razmere. Sredstva kojima ras­ polažu razni evropsko-američki komiteti ne­ Talijani bombardiraju Rijeku. B a k a r, 27. decembra. Najnovije vije« dovoljna su da ublaže očajan položaj glad­ B a k a r , 27. decembra. Regularne čete раГ g . da J - ’na m Rijed D::- " gori *tvornica' ” — ica papj^ nog stanovništva. Računa se da u svih pet • privat^ provincija koje je zadesila ova nesreća broj gladnih dostiže petnajest i po miliona. U pucaju na grad sa glavice Kastva. Jućei zgra.. velikom broju sela gubitci su bili tako veliki poslije podne su talijanski ratni brodom " da je ostalo samo po dve tri porodice živih, pozvali D’Anunzija da se preda. On je pre­ Nudimo odmah atprmljliE ii (ддгци koje takogjer neće izbeći smrti. daja odbio i zaprijetio se, da će se boriti Gubitci Evrope u ratn. — iscrpivo ■Izvješće društva za proučavanje socijalnih posljedica rata u Kopenhagenu ustanovljuje da je Evropa u ratu izgubila 35.5 milijuna ljudskih života. Prije rata bilo je u država­ ma koje su sudjelovale u svjetskom Б.2 milijuna žena više nego muškaraca, dok jsada taj broj u istim državama iznosi 15 /milijuna. K ragja u češkom poslanstvu. ko javlja .Korespodencija Herzog* izvršena je prošle noći velika kragja u ovdašnjem čeho-slovačkom poslanstvu. Ukradeno je vredećih papira i novca u vrednosti od 3 miliona kruna. Do sada se lopovima nije Još ušlo u trag. Nemačkl univerziteti. — Na nemač- do zadnje kapi krvi. Danuncijeve baterije Francuzi o Radiću. — .Journal des Debats* piše slijedeće: Crna tačka nalazi se kim univerzitetima upisano je sada 85.000 su postavljene na molu Lungo. Regularna, u Hrvatskoj, gdje Radić igra ulogu agita­ studenata. Osim toga na višim tehničkim vojska pucala je artilerijom na njih te ih tora i vodi za sobom moćne mase. Radić školama upisano je 19.800 studenata. Vrlo razbila. Talijanski ratni brodovi pucaju пв { [je vrlo nadaren, ali je smušen i ne zna šta je veliki upis na fakultetima medecine, pra­ grad, Sada (11 i po sati prije podne) čuje hoće. Danas viče »živio kralj«, a sutra ,,ži- va i prirodnih nauka. Na tehničkim višim se velika pucnjava. Borbe se vode po uli­ vila republika". S ove strane je situacija školama veći je broj mašinskih i elektro­ cama. Izgleda da će danas regularne čete napeta. Jugoslavenska Konstituanta ima ve­ tehničkih studenata nego li arhitekata i bro­ zauzeti grad. Naši ljudi na Sušaku su vrlo liku zadaću dostojnu najplemenitijih nasto­ darskih mašinskih inžinjera. preplašeni. Mnogi su prešli liniju, a mnogi janja. Ona treba da postavi novu državu, „Bijedna* konstituanta. Zagrebački su ostali s onu stranu linije po selima. koja oživotvoruje narodne aspiracije. Neka .Hrvat* u kilometričnom članku od 23. o. mj. Naši traže pomoć. [se ne bavi ličnim pitanjima, nego, posve- hoće da dokaže, kako je posljednja sjednica ftivši se potpunoma svojoj historičkoj misiji, konstituante bila .bijedna* .kukavna* i C r i k v e n i c a , 27. decembra. Iz 'jedino potraži sredstva, da dovede u sklad .slaba*, jer joj nijesu prisustvovali Hrvati. Vrbnika su se jučer opazili veliki stupovi običaje i težnju jednako patriotskog pučan­ Ova je tvrdnja skroz i skroz lažna, jer dima, koji nesumnjivo potiču od požara na stva, ali koje je bilo prisiljeno da živi kroz posljednja sjednica konstituante nije u obće Visovima. Sa svih strana opažaju se vatre stoljeća pod skroz različitim režimima. što je očiti znak da su to signali kojima bila .bijedna* i .kukavna* nego vrlo Njemačka plaćanja odštete. Prema biljna i odlučna, kakove hrvatska sabornica se traži pomoć. HV • {engleskim vijestima, saveznici su izradili nije možda nikad imala, a Hrvata je sjed­ C r i k v e n i c a , 27. decembra. 0 do­ slijedeći nacrt za plaćanje ratne odštete. nici prisustvovalo preko t r i d e s e t , šta Njemačka će u 42 godine počam od 1921. više vrlo pošteni, napredni i ugledni Hrvat gađajima na otoku zasada se zna vrlo pouzdanoga. Nema sumnje, da je platiti u polugodišnjim obrocima anuitet od izabran je u srpskom Beogradu za r n 'naših očajan. Sinoć su tražili p o -' 3 milijarde maraka u zlatu. Od 1925. do sjednika konstituante. 'V. Nikole davanjem znakom va­ Na ovako lažan i tendenciozan način 1930. povisuie se ta svota za daljne 3 mili­ de je bio odmah otposlan mo­ jarde, od 1930. do 1961. godišnje za daljnu ,Hrvat" harangu!,a katoličke mase protiv trom. primi ljude i da ih provoze jednu milijardu. Tako će se postići 265 mi­ zajedničkom i bratskor radu svih nas torni ča. našu stranu. lijarda maraka u zlatu, koje njemačka ima državljana. Najnovije vijesti. ST it t S .s s r i I- ukupno da plati. Nadalje se predlaže izda­ vanje njemačkog zajma s ovlaštenjem reparacijone komisije, za koji će jamčiti svi dohodci njemačke države i carine. Bježanje grčkih vojnika. — Mnogi vojnici i oficiri veniceliste dezertiraju ■grčke vojske i odlaze u Carigrad, iz čega se može zaključiti da je moral grčke vojske ozbiljno uzdrman. Gole paša u Lltvanijl. — Bivši orga­ nizator nemačke, a pred rat i turske vojske ion der Golc-paša otišao je u Kovno, da se stavi na raspoloženje litvanskom mini­ starstvu vojnom. A ndrassy z a Haosburgovce. - ,Magyar Hirlap* donosi izjavu grofa Andrassya, koji kaže, da Madžarska time što pritiskom male aniante napušta Habsburgovce napušta i svoju samostalnost Naglašuje, još uvijek vrijedi pragmatična sankcija, na kojoj se osniva pravo nasljedstva. Sasma je revolu­ cionarnog karaktera mišljenje da Madžarska lima pravo izbora drugog kralja. Prema pra­ gmatičnoj sankciji § 11. Madžarska bi imala U oskudici b aru .'.. — .Krasna . Ga­ zela* javlja, da je aov etska ta nsredila odeljenju narodne nastave prikupi sve nekorisne knjige u svrhu p gjivanja pi­ saće hartije. U prvom i?du moraju se po­ kupiti sve vjerske knjige i sve religiozne: revije i poslati u fabrike hartije, da se njih preradi nova hartija. i'-»**i— 1»s staklene ploče u svim mjerama, kao i staklarski kit. nadalje cilindere, medicinsko hrpice i staklene lon­ čiće z . . .iist. Svjetiljke i t d. smaditte tukli! tvornica staklo I porcolna К г a I . e vi c a, 27. decembra. StanovotoL .ka nalazi se u očajnom hjfj Prvorazredni modni salon Umiranje Beča. — Kako grad Beč po­ lako izumire vidi se iz posledujib saopšteprema kojima u ovoj godini broj smrt­ nih slučajeva nadmašuje broj novorogjenih skoro za dva puta više. milijardi deflelia. — Ekonomičeskaja Žiznj objavljuje budžet boljševičke Rusije za narednu godinu. Troškovi preliminirani su 1,150 milijardi rubalja a primanja 150 miljardi. Samo troškovi za snabdjevanje komesarijata koji su prošle godine dostizali 13 milijardi ove godine prelaze 72 milijarde rubaJja. Naseljavanje Kozaka na Kosova. — Kako javlja beogradska »Republika« vlada je riješila da naseli Vrangelove Kozake na ЛГ.Ића MiCit, Sarajevo, Hadži Mulića ul. br. 5. II. kat r, preporučuje se za izradbu engleskih kostima i francuskih te izradbu krzna i ažura uz u m je r e n e cijene. Posluga brza i tačna. УРА? koja чини трајко Саио Сутмерова jfoal пд ввкла, оцјелв, срвбра, влата, j oranoj ц<ем — i B i ti«T8 бгтш вадоао&вв. Такођвр na, uperene, иарукпввв ■ свакаково иотребпгтвае као гакаре, вожевп, брвтвв, кутвје аа вагарете мжагаче, вовчарке ■ т. д. Cee добро в јефтаво! Тражите цмЈеник од тартав: X. Сутнер у Љубљани бр. 979. ИИЕ I Српска Централна Банка за Б. и X. д. друштво Диоиичка главница X 20,000,003*“ . Реаарвии фоид оио X 5.000.000*- сои Централа у Capaicay. Филијале: Шшњш Лум* Бос. Брод. Вмшлгра«. Лаормик « Мостлр. m П рки jeore u j i m u в » ш ■ m jrta риуш ■ p a i i i . . i п «жЈмвв*шЈв. — B p n ем а ј м а « в и и м ( а Ј ш M M ip n чекова n и о л р и п м ) Г» Јваовв. - leeonrjja ■ р н ш х г Ј« ij n u p . — lasp ajje auere т ц м и м ■ вр.даЈх ■ Н с м (Јш а ш и 1Ш И . » м ц m i i i v l ‘ ji JW* •»'Д И* "• (и т ■ " i« * ) т 9 авша н ш н ш » s m i u жаја ш И1(Јм | Ад ј ш н а л в Ј м Привилегована Аграрна и Комерцијалнабанка sa Босну у Херцаговину Централа у СараЈеву------- ФилиЈалс у Брчком ПОТПУНО УПЛАЋЕНА ДИОНИЧКЛ ГЛАВИИЦА 1 2 ,000 .00 0 КРУИД � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d6df2673dfa802c4f24b91c10fbc9e3d.pdf 08153e3816f5c54e107d06876b33d776 PDF Text Text oStarlna plaćena Зваап & F a jZ lfp m :si TCd p la ta 60 d in a r a g o d iš . z a in o z e m s tv o 80 d l- Izlazi utorkom, četvrt*• kom i subutom u podne. f ra- T r o m je s e č n o i p o lu ­ g o d iš n je u s r a z m je r u . plativo i utuživo u Sarajevu. ЛавпПС S e r il A rn a u to v ić . Broj 24. Jr er . , > NEZđVI5đN nU 5 LinđN5 Kl LI5 T Sarajevo, četvrtak 30. decembra 1920. B e o g r a d , 26. decembra. vaš Batal (kako li ga zovete) izgleda da ne U prošlom mome pismu obećah, da zna ni zbog čega je ovamo došlo. Uzmemo Vam se uskoro opet javiti čim politička li još u obzir i prošlost ovih i ovakih .n a ­ tuacija u Beogiadu bude jasnija. Zatim, rodnih poslanika", njihov odgoj i vaspita, Vam unaprijed kažem, da se ovo po- nje prije rata, njihov ovaj i ovakav dvogo­ dišnji rad, njihovo dosadanje šeprtljanstvo, jednje nije obistinilo, jer mi smo ragjani još uvijek pesimiste i ogorčeni na onda nam se pred očima otkriva sve crrtja и> Ogorčeni smo i ljuti sami na se, jer slika i slabija utjeha u skoru lijepu buduć­ nznajemo da ništa nemože da nas opa- nost Mi smo navikli i iz ljute prakse nau­ ietL Iskrenost, širokogrudnost i otvorenost čili kod svoje kuće, a vidjeli i u ostalom iSa ide do idijo izma i mi se često puta svijetu, da samo zdravi i solidni elementi ruvaroo šakom i u glavu i u grudi — mogu nešto solidno i zdravo dati i izgra­ oreći sami sebe što smo ovaki i što već diti. Za to i ovom prilikom ponavljam ono, ■danput naši ljudi koji stvaraše i stvoriše što vara prije rekoh, da neznam, da li će Vu državu ne zauzmu jedno odrešitb sta- sada i naši političari moći više sami sebe ovište. Oni nama pričaju i pišu, da mi da suzdrže, a kamo li našu ogorčenu agu političku situaciju nipošto ne smijemo d a'svi zajedno zauzmemo jedan odrešit osmatrati iz mrtvog ugla partijske zane- stav prema svemu i da raznim Radićima, enosti, nego da je neophodno potrebno Mdglajlićima, Drinkovićima, Korošcima i ka­ lt se uzdignemo do nužne visine odakle kvih ih sve nema doviknemo; Stoji Mi ne­ e tobože vide te čnije naši nacionalni i ćemo i nemožemo više biti vaši panduri. Hfavni interesi. Pa sta mi drugo vijeko- Mi ćemo da uredimo našu državu onako, radismo i činismo — ako ne stajasmo kako to mi hoćemo, jer smo dokazali do­ isoko i iznad svojih narodnih sila, a kamo voljno čitavom svijetu, da smo imali partijskih z a gjevica — da ostvarimo naše i bratske ljubavi i susretljivosti da je svjetne nacionalne ideale i stvorimo državu jednički izgradimo i uredimo. Zar nemamo kojoj. če’ se ujediniti vaskolik naš tro- sada razloga da se poslužin j on*m latin­ r ni ribrod. Servilnost i izdajnička borba skom: Quousque tlike, iećine .vas otudu iz prijeka za krv- patientia nostral og n.jii dušmanina i proti/ tja.s nije, nas ikada inogiif ni za jeden tienutak zaustaiti od želje za vama i brige o vašem rou. Avaj Bosno sirotice kleta . . . . je majci kao uspavafika, kad je da na počinak svoje m lo čedo — ivoje malo Srpče, ulijevajući mu još u tim Tek prije(ntkolika dana orgje u. i iskru dužnosti i ljubavi prema ruka-vaš pamflet koji sto pred izbore upe­ Iskrenost i predanost našeg reda za rili protiv kandidaciji g. Suljage Saiihagiea >pštu nam stvar, otvorenost naše duše — i koji je — kako sam pouzdano doznao iako već rekoh — i veliki politički gestovi napisao Vaš banjalučki vogja, koji Vam isš.h prvaka — držali smo, da će na sve služi na čast — Hamdibcg Džinić. Pošta sam i ja jedan od onih koji su prečane djelovati i da će te jednom rili glavom o zid i iskreno i bratski potpisali proglas .Muslimanima okružja »istupiti saradnji za opštu nam stvar i banjaličkog" i na koji se je vaš Hamd.bcg igradnji zajedničke nam otadžbine. Mjesto i vi onako okomili, to držim za potrebno »ga, mi vidimo i danas pri zasijedauju — makar i poslije izbora — da Vara ne­ Konstituanie, u što smo se ipak nadali, da koliko riječi odgovorim. To činim za to, бе se ispuniti naše želje, — da vi đ o ­ jer je danas stvorena oko nas taka kužna n i l e o v a m o n e k a o b r a ć a u v a š politička atmosfera, da je jedan veliki dio e o g ra d , nego kao izaslanici nekoga muslimana u B. i H. došao u čudnu psi­ rugoga plemena; dolazite nam, da se s hozu i koja je dovela bez sumnje nas i ■ша pogagjate, da nas ucjenjujete i da našu politiku u ćorsokak. Ta ko bi mogao IraLte s nama neke komprc е. Zar ovo vjerovati, da će se Muslimani B. i H. jed­ ■ije i vaša i naša država, z»r n jesmo svi nom oduševljavati Stjepanom Radićem i ko jednako dužni, da se za nju br.nćnio i da bi mogao misliti da će većina banjalučana je bar sad i zajednički čuvamo i branimo, zaboiaviti ko je — Hamdibeg Džinić i dati se vodili od njega za nos. je već zajednički ne stvarasmo.’ U Vašem apelu .braći Muslimanima", Gest vaših muslimanskih poslanika iz se na dan polaganja zakletve mogao je vi i vaš Hamdibeg imadete drskosti da na­ momentalno da proizvede izvjesnu dozu padate radikalnu stranku,, da joj poričete ’sielji u našem beogradskom društvu. Mi dobre nakane prema Muslimanima i nazi­ držimo naprotiv, da je baš ovff^pojava ve­ vale naše isticanje zasluga Radikalne stranke za nas najveća žalost, jer znači da ih prema nama .bacanjem luga u oči.* Ja ne ću ovdje isticati nastojanje i* bilo dosta, koji nijesu to očekivali; znači Шо ih je, koji su držali, -a će se pred- objektivnost R. S. prema Muslimanima, jer •••vnid naše braće muslim.i.ia iz Bosne to ne može da se iznese u obliku ovoga 4 'iješiti o dušu svoga naroda; znamo da odgovora, nego ću samo napomenuti to, i* toj bojazni bilo i mjeste, jer snio u toku da radikalna stranka iz ovih izbora n e bi nekoliko dana, dolazeći ti do n. s tnn i z a š l a u ... i H. sa 11—12 m a n d a ta predstavnicima, vidjeli s kim in.mro p—. i da nije nastojala uzimati u zaštitu musli­ 1 ko je sve došao da zastup. nas ~ v manske interese proti demagogiji i anti■■uski elemenat iz tih krajeva. I z . ' --*• hacionaluome radu izvjesnih elemenata na toatiželjnozti, tražismo raegju njima ев\ -■■ ■ koje pada strašna odgovornost pred istoiiza ovakav rad. 1» kojim bi se moglo bar nešto ozbiljno i Ja lo nc ću činiti ni radi toga, jer ’no progovoriti, ali pravo da vani ka. ne mogosmo ga megju njima naći. dokazivati to vama, znači slijepu nami­ givati. Vi ste zavedeni i zaslijepljeni frauViše od polovice neke neozbiljne dječurlije ■ to su im kao bajagi oni. pismeni — kovlukom tako, da Vam je sve sipsko crno •ftkktujlci s ostalo ala Maglajić i onaj i već unapred neprihvatljivo. Vaš je Hamdi­ Gdjovorbacjv.li .im beg u februaru 1919. u banjalučkoj kiraethani javno i z j a v i o d a n i k a d a n e će p o ć i za S r b im a , pa prema tome ne može vidjeti ni ocijeniti rada radikalne stranke. Vama i vašem raspoloženju proti Srba dobro došle pogreške bivše i sadanje bosanske vlade. Ali i vi znate da pred­ sjednici tih vlada ne čine stranku i da je njihov upl v u strankama u BeogTadu bio često puta vrlo neznatan. Vi znate dobro sigurno i to, da su u neko doba izmegju vodstva radikalne sfranke u Bosni i one u Beogradu postojale neke razmirice i da vodstvo radikalne stranke u Beogradu nije uvijek bilo zadovoljno sa radom radikalsktb vogje Naravski da to Vašem frankovačkom mentalitetu dobro dolazi da napadate radi­ kalnu stranku i da pod zelenim bajrakom ijt rate — hrvatsku politiku. Ja i moji dru­ govi otvoreni smo i kažemo da smo radi**li otvoreno i pošteno, kako to dolikuje i чс 'а preko četrdeset godina vodi otvoren. "tenu borbu proti reakciji. A Vi? Vi st. dostojni učenici svojih furtimaškjh savjezuita. Vi pod muslifirn.. rate hrvatsku politiku. narod za volju te e oduševljagite danas jjr T f ’Sdavna po: vi * - Г rađOul,. ,l< r a n ».a su Vaši Katolici jedan fsiakts.’onifao za "" . Draču musluTi^V Tao što u. рк. g. Protić prilikom ukidanje 6. i 7. tačke beglučice uredbe. J a z n a m p o u z d a n o , d a h r­ v a t s k i p o l i t i č a r i n i j e s u h t je li d a p r im e o d g o v o r n o s t z a tu iz­ m je n u , v g. P r o t i ć ju je p r im io . NaporarajcnJ, da nemam ni kmeta ni beglućke zemlje koju sobom ne radim, pa zbog toga mogu posve objektivno o ovoj stvari da govorim. ili možete li vi iznijeti koju tačku programa .hrvatske težačke" ili pučke stranke, koja je povoljnija za nas od Radi­ kalne? Moguće onu, koja govori, da bi tiebalo i čardakove oduzeti?! Pa ipak pored svega toga, vi posve plivate hrvatskim vodama i vaš je glattfii savjetnik banjalučki biskup Garić. Biskupski je dvor Vaša tekija. Tu se sastaje st^no Vaš Hamdibeg, Vaš Ali Kjamil. A ko jae taj biskup Garić to najbolje znamo mi Motoivarošani, jer je on bio župnikom u našem kotaru. Biskup je Garić najveći dušmanin muslimana. Evo dokaza. On je kao župnik u Vibanjcima radio indirektno na selenju seljaka muslimana Večićana. On je uprav­ ljao kupovinom njihovih zemalja i kada smo mi htjeli ustaviti te ljude — biskup nije htio da im vrati zemlju, što znači, da je htio, da se ti ljudi izsele. On je spriječio da se sagradi škola u Vrbanjcima, jer je tražio da škola bude b l i z u c r k v e i b li z u k a t o l i č k i m k u ć a m a i time je s v im a s i l a m a h tio da l i t i d v a m u s lim a n s k a s e l a š k o le . Pa ipak Vi .muslimanska* stranka radite samo ono što Vam preko Hamdibega nalaže ovaj i ovakav biskup Oarić. Glavna je svrha vašega pamfleta ipak ta, da napadnete i denuncirate našeg kandidata g. Suljagu Salibegića. i* Ог I administracija: '■ iv trg kod oficirskog i »ton broj 581. Saja 1 сш3 po 1 H SDk м .г u r e d n ik ; D r. A vdo H asa n b eg o v ifi. Godina 1. Vi tvrdite da je R. S. postavila Suljagu na tako mjesto, gdje ne može biti izabran i velite, da to svako vidi ko zna dobro računati. Ne poričem nikako da vi, a naj­ manje vaš pisac g. Hamdibeg ne znate računati. Ali je svakome jasno da je Suljaga sa strane R. bio postavljen na takovo mjesto da je njegov izbor bio i samim pravoslavuim glasovima osiguran, a to su i izbori pokazali. Radikalna stranka nije tražila muslimanskih glasova, nego je tražila zajednički rad muslimana i pravoslavnih, jer to smatra svojim nacionalnim zadatkom., Naproti radikalna je stranka znala, da će dobiti manje glasova, jer kao štogod jedan dio muslimana ne poznaje zadatke našeg nacionalnog rada, tako ga isto ne poznaje i ni jedan dio pravoslavnih. Suljagi se predbacuje od Vaše strane, što je radio s famoznim i zloglasnim Še­ rifom pri oferiranju Bosne Madžarima i što je kandidovan i na listi Haliibašića u sa­ rajevskom okrugu. Što se prve zamjerke tiče, to neka mi odbor banjalučkih .Pravdaša" ne zamjeri, ( ako konstatujera, da iz njega ne govori dub muslimana B. i. H. nego po biskupa Gariću nadahnutog Hamdibega. Meni nije poznalo, da s».q$&siunana ikada dizali protest za vrijeme to j Šerifove i Suljagine^j_____________ idirn priličan Ггој baš hrvatskih političara a mnogo i Mu -limana vašeg kalibra koji se lupaju šakom u prsa što ta madžžiofilska politika! nijn uspjela, jer bi oni volili danas sva-; koga nego .Srbiju". Kada je - Hamdibegu tako mrska bila ta politika, kako je mogao slali pisma u Sarajevo s porukom da se Šerif pohtički makne i da rekne tome .famoznom i zlo-1 glasnom* Šerifu, da je on — Hamdibeg — uz Šerifa. Ovo pismo, s njegovim potpisom koji je Hamdibeg demantovao, nalazi se i sada kod Reis-ul-uleme. Još je začudno to, što Hamdibegov odbor zamjera, da je Suljaga kandidovan tri liste i to nazivlje nečuvenim slučajem u politici. Čudnovato je svakako da Hamdibegt nije kazao biskup — kada to Hamdibeg ne| zna — da je u Dalmaciji kandidovan gosp.j Trumbić na č e t i r i liste raznih stranaka i raznih programa. Suljagi može samo da služi na čast, ako ga cijene i preporučuju ljudi i stranke, kojima on ne pripada. Pa i mnogi odbori 0 ganizacije našega okružja su ga preporučivali za kandidata, dok ae Hamdibega Džinića ne usugjujo kandidovati čak ni sama stranka, kojoj on pripada. Slo se tiče politike g. Haliibašića, to njegova politika sigurno nije dijametralno oprećnija radikalima nego Hamdibegova, jei Halilbašić nije nikada rekao da neće raditi sa našim dušmanima Srbima, kao što je to. Hamdibeg javno govorio. Banjal&čki odbor .Pravdaša" naziva svoje kandidate čvrstim karakterima i neu­ strašivim borcima za prava muslimana, a onda hvali još posebno g. Maglajlića, na­ :zivajući ga .dičnim starinom*. Ja mislim kada je Hamdibeg ovo pisao, da se je morao dobro prihvatiti za svoj podtbeli trbuh da ne pukne od smijeha. Jer zaista rijetko je više dnizma u manje riječi napisano. Baš naprotiv sva Bosna i �B t n m a 2, .P O M O V fN it« , je publikovao pismo, što ga je ptBao>, i .Epohi* javljaju Iz Carigrada. - Prije Hercegovina zna da su današnje Pravdaške I nekoliko dana prispjelo je u Carigrad ne­ Josipu. Ali on to nije htio. Nije hti0 Togje haraan sve same kukavice, koje su se zakloni na svoje imanje i znao u* koliko Rusa, koji su se spasili iz Sinopa, a vrijeme naše vjersko prosvjetne borbe Poznata je u našem narodu riječ, gdje su proveli dvije nedjelje u ropstvu kod ga čeka. Mirno, u krugu svoje žene i у proti Švabi bježali u švabske mišije rupe i kad se upita Crnogorca, koliko vas Crno­ kemalista. Oni su otišli sa Krima na paro­ nećakinje spremao se na smrt. Baci07 Ikojima je naš narod davao imena prdektera, goraca ima; odgovara vam: Nas i Rusa brodu .Selamet*. Kapetan broda Turčin, vatru kopiju pisma, koje je u јш„ j* Imebkiša itd. Ja ću spomenuti ovdje samo ima oko 200 milijona. Tako je zadnja tri- umjesto da ih dovede u Carigrad, odvezao pisao caru i kralju, da ga nagoVorj {njihovu glavu, njihova „dićnog starinu' četiri mjeseca organ Hrvatske Zajednice je brod u Sinop. Kemalisti su sve oficire umjerenost, kao i zapisnik glasovi 'Maglajlića, koji je najservilnije služio Au­ zagrebački iHrvat« uvijek pisao: Nas i uzeli sebi u službu, a nalazeće se na brodu krunskoga vijeća. Uništio je sve, striji onda, kada je ona najjače gnjavila Muslimana ima toliko i toliko. To je bilo automobile i duvan konfiskovali su. Boljše­ moglo opravdati njegovu prošlost, a po­ progonila muslimane, bacala ib u tamnice i razumljivo, jer su .Pravdaši* bili u du­ vički komesar, Vladimirov, koji se nalazio loga čekao je na ono, što je smatr^ u internacije, hapsila, i globila. Ml znamo bokom savezu i bratstvu sa njihovom za­ kod kemalista, isprva je htio da sve novo- neizbježivo... tsvi, da je baš u Banjoj Luci bio Maglajlić jednicom, šta više Dr. Hrasnica i Dr. Spaho došle otpravi iz Sinopa natrag na Krim, ali Buna se širila po gradu. U pet „ gotovo jedini, desna ruka zloglasnog Lazabili su i članovi njihovog parlamentarnog kada su ovi objasnili kemalistima, da bi to poslije podne najavio mu je lakaj, * Jrinija. M a g l a j l i ć j e m o r a o d o v o d i t i Narodnog Kluba. Veze bratstva i zajednice bilo isto što i osuditi ih na smrtnu kaznu, oružani vojnici boće da s njim govore. Тц! j p a n d u r e u d ž a m ij u , da g a č u v a ju bile su tako tijesne, da je .Hrvat* u Za­ — kemalisti su se smilovali na izbjeglice je stisnuo ruku svoga lakaja, i rekao7 od tv o r n o g n a p a d a ja o g o r č e n o g grebu donosio članke o zulumima ove dr­ gragjanskog reda, te su ih pustili u Carigrai* kao da se s njime oprašta : .Hvala, т1аљ n a r o d a , jer ga ni u džamiji nijesu htjeli žave, koje je članke sarajevska cenzura u moj, ti si mi uvijek bio vjeran*. Cvi^ [čuti. A zašto je to činio taj neustrašivi bo­ vojna lica su otjerali u svoje logore. .Pravdi* zaplijenila, a za revanš .Pravda* Kako se preko Pariza saznaje Vrhovna korakom sa revolverom u ruci, praćen , rac za islamska prava? Samo zato, što nije je štampala krupnim slovima na uvodnom Komanda Kemal pašina odlučila je da po- žene i nećakinje, pošao je u susjednu «b, I mogao žrtvovati za ta prava svoga meaša mjestu slavopjeve našim .muslimanskim' veća svoju snagu na frontu od Smime do gdje ga je čekalo pet oboružanih muška,4 'direktora ruždije. I sada toga i takog Maherojima Zri^skom i Frankopanu, tužila se Bruse na 100.000 ljudi, spremaju^ napad Drama je poznata: Grofa Tiszu pozvaleј glajlića naziva Hamdibeg još dičnim stari­ Regentu, da se u nas u Bosni ime Hrvat nom, i to onoga Maglajlića kojega je ja v n o na grčke trupe. odloži SV0J revolver > kad &a ie P°loi:o 1 piše u navodnicima, protestirala što se to­ što, oboren je sa tri hrtca iz puške. .2П, .n a z v a o l a š c e m i n a s u d u n a s t u p i o , liki milijoni bacaju u doček Prestolonasljed­ sam ja to, to je moralo doći*, rekao ј, | l d o n i o d o k a z i s t i n e , da Maglajlić iz nika ; pogrdno nazivala Srbe pravoslavcima izdahnuo. jnavike laže. 1 riščanima i tražila, da se dimije Srpkinja •' U ostalom ovo vam je banjalučki mu­ pri ulazu u Sarajevo policajno prebiru. Dvojica uglednih franceskih pisara Jeslimanski specialitet. Vi se Banjalučani srdite Za čudo ima 4—5 dana, da je .Hrvat' na pasja preskakala pa se onda grlite i prestao pisati: nas i Muslimana ima toliko, гоше i Tharaud publikuju u Pariškoj reviji I ljubite. Vi nemate čovjeka, koga nijeste Cak o Muslimanima nema ni riječi, kao da Deuz Mondes interesantna pisma 0 Magjarjoblatili; megju vama nema nikoga, kome su od jedan put izčezli sa zemaljske skoj. U tim pismina nalazi se vrlo zarain' nijeste sve izgrdili. A nikoga nema, na koga vršine. Sta li to može da znači? ljivo poglavlje o grofu Tiszi, koji je dugo Radikalni list .Glasnik* u ВапјаЈц vremena smatran za jednoga od velikih i ste više vikali kao na Hamdibega, pa g krivaca rata, a koji je zapravo bio jedini donosi ovo bilježku: /ipak sada puštate da blati ljude, koje nj« , 0 kotor-varoikitn kadiji Omeru Sg| državnik monarhije, koji se 1914. usudio ■govo blato dohvatiti ne može, jer visoko stoje nad njim. Ja se sjećam da je u skoroj protestovati protiv odašiljanja ultimatuma i njegovoj nedozvoljenoj i nemoralnoj igj prošlosti, vaš drugi „ešraf* Hamzaga HuSrbiji na način, koji beogradska vlada nije taciji za .Pravdašku" Organizaciju u ton J e v re jt- boljševici. — Sudeći po po­ mogla da prihvati i u povodu toga morala mjestu bilo je govora još prije izbora g sedjinović istupio iz banjalučkog gradskog /vijeća za to, što je Hamdibeg kao načelnik datcima, koje 0 sastavu sovjetskih ministar- se odlučiti za rat Iz dokumenata izlazi, da ovome mjestu. Sada su nam poznati jc I grada upotrebio i općinsku kasu u svoje stava donosi engleski list .Morning Post*, lje na glasovitom krunskom vijeća održanom tačniji metodi njihova rada, pa ih pređi : spekulativne svrbe Hamzaga je to smatrao Jevreji su na vrhovima boljševičlr- 'ržavne1 Beču 7 jula 1914. grof Tisza izjavio, da jemo javnosti, da se vidi kakvim se stet I nečasnim i nije htio da sjedi uz bok Ham- uprave zauzeli odlučujući P tf£ š £ pristati na iznenadi napad stvima služe protivnici srpstva i radikali Po tome članku, u гш I dibegu, a danas mu opet sekundira u obrani proht Srbije. N,egovo je mišljenje bilo, da stranke i to sa strane državnih činovnik imaju svega 43 člana, cd kojih su 34 Je- se v a . i .islamskih prava*. Jadna prava i jadni žati diplomatskoga uspjeha, a Prema uputama, koje je dobio kadlj slimani, koje vi branite! Kada je već go­ vrejina, 8 Lotiša, 1 N emac, a Rus nijedan. poduze ie mjere samo onda, ako bi Suša od .dičnog starine* Maglajlića, lio U minis arstv unutrašnjih poslova ima Srbija odbila au trougurske zahtjeve, ali je služio najpokornije zioglasuom oknu vora o Hamdibegu, onda moram ovdje da i spomenem i još jednu stvar koja — čini mi 64 Člana, od kojih s. 45 Jevr i. i b ata icne ta10), da bi ib Beograd niku 'Lazariniju i na kog su .baajalufl Na č$lu minist. rstva r n u poslova -mo. ro pri’ se još nije n javnost iznešena. Hamdibeg ii. prof Tisza imao je protiv muslimani pl.uvali, poveo je Suša u Koti jje kao narodni zastupnik u godini 1914. od 17 članova su 14 Jcvn Sebe BertchoIJa, Slflrgkha, Bilinskoga, grofa Varošu agitaciju s vjerom. Pozvao je it U ministars'vu iinnnaija ima S0 člano­ Krc idna ‘ bio poveo borbu oko .agrara', ali kada mu Otzendorfa. Bio je osamljen u seoske hoćže i dao im upute. Prema tin je Potiorek rekao da će izgubiti jednu šumu va, a megju njima 26 Jevreja. krunskom vijeća i borio se stopu po stopu, su uputama n. pr. u Gornjoj Vrbanji njt U minislarslvu pravde nema ni jednog kako ' ,egovo stanovište pobijedilo. Pisao govi ljudi govorili seljacima muslimanin lako tako nastavi, onda je taj čvrsti karakter odmah bacio koplje u trnje i glasovao vladi Rusa. U njemu je 18 Јепејг ’ f Jeimenin. je duge pismo caru i kralju Franju Josipu, Ko je musliman taj će glasati u treću let U ministarstvu prosvjete imaj. 2 Rusa d : ш - razloži kako treba Srbiji omogućit, tiju, ako glasa u šestu kutiju taj je Vlah proračun. Eto to su vaši banjalučki borci, vaše dične vogje i starine .Pravdaške* or- 44 Jevrejina. da izbjegne sukob, koji bi je ponizio. Na Ili .ko glasa u šestu kutiju glasa za S U ministarstvu socijalne politike su svi nikoji način ne smije se ona uništiti kao biju i da ostane Kmij Petar, a ako glasi organizacije. Vi ste pobijedili u našem okružju svojim nedopuštenim i nepoštenim Jevreji. dižava ili pako anektovati. Takvo je bilo u treću kutiju, ne će suditi Srbija*. I U ministarstvu za obnovu grada Jaro- stanov.šte grofa Tizse, ali je imao proti .zar voliš glasati za 12 vlaha i Šuljaju, agitacijama, ali niti ste škodili radikalima ni Suljagi. Samo ste blateći nas oblabli sebe. slavlja sve su sami Jevreji, kao što si sebe Berchtholda, sve austrijske ministre, ostaviti 13 muslimana?* i tome slično. Vi drukčije i ne možete. Na Vama i danas Crvenom Krstu opet sve sami Jevreji. cara Vilima, berlinsku vladu i samoga starca Na drugom je Izbornom mjestu, U Vrhovnom Sovjetu opšte uprave ima Franju Josipa. Kad se izvršilo ono, što se Vrbanjcima, vodio agitaciju sin Dede Ilići stoji kletva onoga našeg narodnog mudraca koji je rekao: .D a te Bog sačuva mostarskog 56 članova, od kojih su 45 Jevreja. nije moglo popraviti, smatrali su ga onim, nića po uputama kadije Suše i svoga 00 U centralnom odboru sveruskog kon­ koji je btio i odlučio rat; kad se vratio u koji je pod stare dane postao kako sai vlaha, travničkog šokca i banjalučkog turOvo je zaista tačno, naročito ovo gresa Sovjeta radnika, vojnika, seljaka Peštu, posuti su ga cviječera. Kad je došao reče .Hrvat*. Osim gore navedenih fra: kozaka ima 62 člana, od kojih su 43 Jevreja. poraz — ogorčenje naroda diglo se u prvom on je još govoiio izbornicima, da je Selii posl.ednje. Američki zajam Njemačkoj. — Iz Va- redu protiv Tisze. Car i kralj Karlo otpustio H. Selimović — naš agitator dobio iz Beo Kotor-Varoš, 15. decembra 1920. šing'ona javljaju, da je senator Maden iz­ ga je jako naglo, i on se nalazio u svojoj grada 500.000 K i dva konja vranca, p Selim H. Selimović. javio, da će se iznijeti predlog kojim se kući u Pešti, kad se god vodile vojne debate da za to radi za .Vlahe* i za Suljagu. traži, da se Njemačkoj odobri zajam od i kad je provalila revolucija 30. oktobra 1918. Naravski da je ovaka bezobrazna railijon dolara radi razvića trgovine izmegjn On je u tom momentu mogao da sve ob­ drska agitacija uskolebala seljaka. Samo ć Njemačke i Amerike. jasni i osvjetli svoju pravu uloga samo da Saćir efendija Phćanić imati doskora priUk Sta to znači? OtHrića o grofu Tiszi. Radifcali o „Pravda šima'*. Bilješke. P © t> h 11 T i Ђачка Чета. (Из писма једпог официра.) '-a нушком о рамену и пупим фцшеплијана о појасу, млади, здравн, cuaл вв, ведра чела и са цртама одлучпости дошли čuo једног јесењег јутра у мој пук. — Колнко je одређено за овај пук? — питао Je комапдант — мерећн cipoпгм погледом малу групицу будућих cia"решина и ратника. Један од њих, пајкртшшји и пајстаснтији, издвојио се из гомиле неколико хорачаја н прописпо, лупиувшп пету о пету, рече звоико: — Четрдесет н пет, 1осдодипе потпу• вовпиче! A четрдесетипет пари очију беху уПрављене у мргодпог комапдаита, који je ! стао пред њима, упрекал блатом и покиI сао од кише, која нас je тукла сагина, ■изнурен одступањем, које нспрестано траје; четрдесетипет пари очију цитале су у томе трсвутку: хоћеио ли моћи што учинити? Како стоје наше ствари? Међутии je дротивник јаком артиљеријском ватрои тукао наша истакнута оделења, дела околииа je била дотресена страховитом грмљавинои. И још истога дана опи су били распоређени до батаљунима, четама и водовимо. Једпога од љих — na онда редом — дитао je пуковник једног дана: — Шта еи ти? — Стулент техпике у Г. — A ти? — Свршени филозоф. — Ти? — Правпик, чиновннк, адвокатски дриправник, бапковпи чиновник, да опет правиик, инжињер, Суилвнг, -учнтељ Г .. Командантово ciporo чело се набра цвех омладине, мдадости, интелигендије. a мргодио лице развуче у тужан болећш осиех. Прошло je од тога дана неколико — Колико вас ииа? недеља. Много се хога изменило. Они, ba­ — Осамнаест, госдодине дотдумЈ ne, нови поднаредпици и нове старсши- ниче? ,4 не отишлн су ведра чела са осмехом на — Осамнаест? A где су остали? << лицу и са пуно вере у успех. Настали су Пођите преко гора и дубрава, реи дани дрегнућа и крвавих бојева. Ha 0бронцвма Сувобора, Рудника, Овчара и н клаваца трагом нашега пува. ТралД ужичких дланииа, крв се лила као отоп- те их тамо. Седам их je погинуло, два q љен снег низ литице. Онв, верни своме умрла од рана, шеснаест je рањено, 1 завету, свуда су били. Ha целом фронту (војица леже, у бопници изнурени штр* су ђади поднаредници предходиЛи сво тцем, снегом и умором... Стеже ми се иешто у грудима. Погле ju n дожртвовањеи, a љихова се крв лидах у овај »остатак«, који je стајао ми? “ немилице... И једног дедембарског дана, у једнои но у ставу са наредничким звездидаШ малом селу ПЈумадије, искислом, оголе- na сурим шиљелима и помислдм на Бео лом, и пустом, потпукЈВник je iVm*m cne град и Калимегдаи, Kopao, позориште, места за које je везано толико љихов® ђаке, да иу изађу na рапорг. успомеда!. . . Б. М. Шf— Јесте ли дошли сви? — Сви! З а Славе и Божићне празнике далматинсјсј �в tndn dokazuje svoju tvrdnju sa pa- W Značajno ie * ovo da ie taJ ^aćir opitt tcft« kao seoski imam, a drugi sin ^јјл kao mujez n samo i jedino za to, da 1 riješi vojne dužnosti i ako ni jedan ni vjerske dužnosti, a nemaju za to ni ■-osobnosti. r Dekret im je za to izradio kadija Suša .. je predsjednik tamošnjeg vak. povje^Jjtva ali bez pitanja ičijeg, da mu za to 3Vsk0 posluže. Zgražamo se nad ovakovim radom . dnog kadije i kao inteligentnijeg čovjeka ! |j|0 državnog činovnika i kao predsjed­ nika vak. povjerenstva. дко se budu činile ovake zloupotrebe, njobito o pogledu imama i mujezina, onda ne bi bilo nikakvo čudo, kada bi „listi dokinule te pogodnosti muslimaEfendija, ne valja tako!* Ovako piše .Glasnik* a mi bez ikava komentara registriramo. S a jr e t o u e D ije s fi. Dobrovoljni prilozi Iz Amerike. — Muslimanska Centralna Banka u Sarajevu dostavila je upravi Gajreta 7.240 K, koju je ivotu sakupio kao dobrovoljni prilog Gajietn naš rodoljub g. Husejin Musedanagić •a Vonemaugha u Americi megju tamošnjim muslimanima. Ovo nije prvi dar naše braće iseljene u Ameriku, te smatramo našom dužnošću da se ovom našem plemenitom mdoljubu kao i svim ostalim pnlagačima, svotu darovaše, najsrdačnije zaŽivila naša braća u Americi! Zenici poslao je sakuplje­ ne priloge u ukupnoj svoti od 3603 K. G. Derviš ef. Korkut predao je upravi Oajreta svotu od 1160 K koje je sakupio g. suknja Alagić na večeri kod Ramizbega Begovića prilikom sunetluka. Svima plemenitim darovateljima najsrlija hvala! D om aće D ije s t i. Naš list. — Naš list neće u subotu Izaći, jer štamparija radi praznika nove gotaj dan neće raditi. Redoviti broj na­ šega lista izaći će u utorak. Velika zabava. — Muslimanski šport­ ski klub u Sarajevu priregjuje danas 30. o. mj. u Društvenom Domu veliku za­ bavu. Zabava počima u 7‘|, sati na večer, a sudjelovat će joj vojna muzika. Raspored je lijep: deklamacija, sviranje vojne muzike, predstavljanje tragedije .Sirota dijete*, a poslije toga: tombola, b.ffe, nagrada ljepote I igranka do zore. Balkon je rezerviran sa■o za ženske. Prodaju karata preuzeo je g Uzelr Krećo, trgovac Sarači ul. a na dan »bave na blagajni. Posebni se pozivi ne Konsekvenclja. — Z igre bački .H rvat1 organ .Narodnog kluda* i bivši saveznik nsšib .Pravdaša* energično ustaje protiv ogiade prilikom polaganja zakletve u Usta­ votvornoj skupštini. Taj isti .Narodni klub" и čitavog svog života nije nikad ništa ura®о ni rekao, a da se najpre nije .ogradio* protiv toga što će uraditi i reći. Tako za ^'jeme uginule Austro-Ugarske u hrvatskom »boru, a tako i u Privremenom Narodnom Predstavništvu, ko se prvi .ogradio* protiv akletve, a zakletvu položio? Narodni klub Buivnol A sad su mu .ograde* najedanput postale odvratne i smatra ih za jednu пг®oralnu stvari Nejednake zam jerke. — Zagrebački .Hrvat* u broju 252. oštio napada Dr-a '•bara, što se primio predsjedništva Ustaroivorne skupštine, kad su za njegov izbor »amo 192 glasa. A što .Hrvat* ne fT ' upita Dr-a Hrasnicu što se on primio podpredsjedništva Konstituante, kad je za nje­ gov izbor palo mnogo manje glasova, nego za Dr-a Ribara, kad su na osnovu uglav­ ljenog kompromisa i predsjednik, svi podpredsjednid i svi ostali časnici Konstituante dobili mnogo više glasova, nego Dr Hrasnica, koji je jedini dobio tako malo glasova. Ovakvi su oni. - Čitamo u zagreba­ čkom .Hrvatu* od 25./12. 1920, da je Dr. Stjepan Kukrić .odbio pobirača članarine (kad je ovaj došao k njemu, da utjera obićni mjesečni prinos), veleći mu, da on ne pripada više demokratskoj stranci.* Ovakovi su oni; kad je Dr. Kukrić imao mandat u Privremenom Narodnom Predstavništvu, onda je bio gorljivi demokrata, išao po pro­ vinciji, dižao skupštine, propovjedao, da je jedina demokratska stranka dobra i poštena, jeo radi toga i batine na skupštinama — a danas, kad mu demokratska stranka nije dala mandata — danas veli, da ne pripada demokratskoj stranci. Logika i konsekvencijal Neka se zna. — Kad se spomene Hrvatima koje njihovo protunacionalno djelo za vrijeme uginule Austro-Ugarske uprave, oni uvijek odgovaraju, da su od tugjinske uprave silom bili nagnan! da čine protunacionalna djela. Sada njihov najuvaženiji prvak, predsjednik .Hrvatske Zajed­ nice* narodni poslanik i ministar Matej Drinković u sarajevskoj .Hrvatskoj Slogi“ broj 276. od 28. o. mj. kategorički izjav­ ljuje: „S ili s e nismo nikad u ži­ votu pokora va li, p a ne tem o ni sa d a ." Dobro je ovo da se znade, da se bar u buduće nemogu lažno izmotavati, da su pojedina protivnacionalna djela činili pod silom. Vrlo rado primamo na znanje. Različite D ije s f i. * preko 100 Iješina. Nekoje lješine imale ■«] oko vrata uže, što svjedoči da je banda] lopova običavale svoje žrtve ugušti kakoj ne bi zvale u pomoć. Žene, koje su bile) na ovaj način ubijene nisu samo prostitutke,) nego i prodavačice jaja, kokoši i povrča.1 Broj napšenih je do sada 18. ubrojivši i 7| žena. Nastavljaju se marljive istrage 1 *»a je Aleksandrija pod utiskom užasnih otkrićaJ Svjetina je pokušala da kamenuje nekolikoj uapšenika, ali je policija zabranila. Osim navedenih kuća bile su istražene još 4 knće.] U dvije od njih nadjeno je mnogo kostiju,] ali ne Iješina. U dvije druge nadjene siri četiri nove ženske lješine, tako da dosad broj otkrivenih Iješina iznosi 34. Govori se' da su bili ubijani i francuski i engleski) vojnici, ali do sada policija nije ništa pro-j našla. Uapšen je neki urar, urodjenik. Alfi Mohamed, koji je kupovao od sestara Se-1 kine i Raye nakite koji su bili oteti žrtvama, i Sekina i Raya i njihovi muževi označeni sa] kao vodje bande. Iz Kaira je stigao a; Aleksandriju dr. Sidney Smit, jedan оД,nadzornika policije, da vodi istragu. Senzacija u Berlinu. — Državno od­ vjetništvo uapsilo je u nedjelju u Berlinu 32-godišnjeg inženjera i fabrikanta Evalda Franka, koji je višestruki milijuner i nje­ govu 32-godišnju ženu Hedvigu. Ovaj bračni par, koji živi zajedno jednu i pol godinu i stanuje u luksurioznom stanu od 14 sobai priredjivao je u tome stanu orgije, koje su valjda jedine te vrsti u analima seksualne patologije. Žrtve tog bračnog para bijahu gotovo bez iznimke dame iz najboljeg dru­ štva u Berlinu, koje su djelomično obeća­ njima, djelomično prevarom, a u nekim slučajevima i silom dovedene u stan i ondje prisiljene da sudjeluju u sadističkim i masahističkim orgijama. Broj žrtava je veoma velik. Do sada se znade za trideset dama, od kojih su nekoje počinile samoubojstvo iz stida zbog bestijalnosti koja je na njima obavljena. 0 tom slučaju saznaju potankosti: Gospodin i gospodja Frank postupali su pri pozivanju i dovlačenju svojih žrtava u stan na najrafiniraniji način. Samo dame najboljih društvenih krugova, koje su u nekom slučaju bile još prava djeca, bivale su izabrane. Takove dame biralo je prema vlastitom priznanju oboje optuženih i jedan naročiti krug mladiće iz boljih berlinških obitelji, naročito zbog toga, da gospodin i gospodja Frank budu sigurni da ih nikoja žrtvu ne će prijaviti. Držali su naime da će se ovakve dame stiditi, da Ovih dana izašlo je u lijepom prevoduj ovako sramne stvari iznose pred javnost. Dra Safet bega Bašagića, stotinjak epigra-1 Zavodnici nisu se žacali ni da dovedu u ma (Rubaija) glasovitog Persijskog mislioca stan rodjake gospodje Frank. Kod žrtve se Oraera Hajjama. , zahtjevalo da bude lijepa, mlada, elegantna Ovdje osobito podvlačimo riječ mlslloc i naobražena. Ako zu žrtve bile jednom u premda je Најјаш izražajima svojih misli Zar i to f — .Hrvatska Sloga* od 28 stanu nisu se više mogle riješiti zavodnika. dao poetičku — pjesničku formu. Skoro ivi _ broj 276. u uvodnom člank" - vir-, kokainom, opijumom ili silnim prosvijećeni narodi bave se već dulje vre­ o. mj. g’u ostaTihblezgarija“do n o T i ovu'tvrdnju: Plćilua biva,e su ^ d ra že n e ili hipnolizi- mena ovom čudnom pojavom, Hajjamom, Г-. . .. . * ГЛПЈРШ nn». nara Mita ute Vrtlti volji hrarnrvra bračnoga para. Nije Upisujemo u osobilu zaslugu g. Dru Baša,Epohae je naprosto i u potpunom nezna­ ranjem pou u pojedinosti svih orgija, giću, da je Hajjama kao mislioca-pjesnika nju stvari zanijekala svu sv jetllju prošlost moguće up koje su se o-l, u elegantnim salonima učinio pristupačnim najširim masama našeg hrvatskoga naroda, k o j i /е s t o t i n e s t o t i n e g o d i n a v o d i o k r v a v e . - obitelji Frank. Nekoje su djevojke pokušale naroda. Izgleda nam, i mislimo da nismo' da poč г eam „t* i tvo kad bi se rastrijez- daleko od istine, ako postavimo tezu: HaJ-j to v e za B o s n u i B e i c e r » in u nife. Rodi li j i ' ovi nesretnih stvorova biii jam je naročito odabrao poetičku formu za j (Kurs. nas.)* Sli/m, protiv kog ita im su time upozoreni Ja ispituju dalje i nakon izražaj svoiih misli, kad je najcrnja i пај-ј može čovjek na1 ovo odgovorili, nego da raznih pi Koću povjerili su ćitavo istraži­ intolerantnija ortodoksij vladala cijelim; zazove iz grobova Franju, л istri a iz bivanje jednome letektivu. Ovaj je pri svom svijetom. je'og svijeta dobričinu Kaila, ра da čuju istraživanju iznio toliko materijala, da je Da je Hajjam u ozbiljnu frazu zaodjeo: sada, šta im rogjena djeca govvre i pišu?!... državne ..jetaišivo moralo izdati nalog da svoje misli, mogla bi ga snaći zla sudbinal Popis stanovništva- — Papi« .. se gospodju i gospodina Franka uapsi i da odjednom i zauvijek zašuti, kako su to kupnog stanovništva u našoj Kraljevini izodvede u istražni zatvor. u ono doba mnogi daroviti i odabrani du­ višit će se na 31. januara 1921. Ovaj će Stotinu ženskih Iješina. — U Alek- hovi, kako na Istoku tako i na Zapadu, popis za našu Bosnu i Hercegovinu biti od sandriji u Egiptu došla je policija do užas­ glavom platili zbog svojih slobodoumnih] osobitog interesa, jer u svim našim krugo­ nog otkrića. Pošlo joj je naime za rukom, misli i odalečavanja makar i za dlaku od] vima je godinama već javna tajna, da su da nadje trag čitavom nizu groznih zločina ortodoksnog i šablonskog shvaćanja religije Švabe prigodom posljednjeg popisa stanov­ koje su provadjali po svoj prilici zločinci ondašnjeg vremena. Hajjam kao naučenjak ništva veliki broj pravoslavnog i musliman­ organizovani u jedinstvenoj bandi. Ovi su ekzatnih znanosti, bio je astronom, mate­ skog stanovništva pokrili, da na taj način ljudi u raznim predjelima grada pozivali u matičar i geograf, nije mogao po našem ispupolje viši broj katoličkog življa. Sada ozloglašene kuće pojedine žene i tu bi ih sudu drugačije svojih misli u poetičnoj for-j ćemo iz novog popisa vidjeti da li je to nakom udovoljenja njihovim pohotama ubili, mi izražavati, nego baš onako, kako to kod! ia. da im mogu oteti nakite. Na to bi ih za­ njega i vidimo. Hajjam s velikom duhovi-] Trpite II od reumatizma III od »loga? kopali u podrumu ili vrtu. Već prošle go­ tosti, a kadkada i s velikim humorom šiba] Mazanje Fellerovim pravim »Elsafluidom» dine bilo je otkriveno više slični ubijslva u ortodoksiju i šablonsko shvatanje svib o b ­ pravo je dobročinstvo! б dvostrukih ili 2 ve­ Tantalu na prugi Aleksandrija—Kairo, ali javljenih vjera. 0 Hajjamu bi mi mogli rcfij like specijalne boce 42 K. Državna trošarina novo otkriveni zločini u Aleksandriji daleko s Kantom*), da čovječiji razum ima osobitu! :bno. Trebate II blago, pouzdano terajnće nadmašuju i svojim značajem i okrutnošću sudbinu u vrsti svojih spoznaja: da ga uz-'1 kojom su izvedena i mnoštvom. Na redar­ nemiruju pitanja, koja on ne može odbiti,] sredstvo? Fellerove prave »Elsa-pilule« vrše svoju dužnešt! б kutija 18 K. — Zagorski sok stvo je prije već bilo stiglo mnogo prijava, jer su ona usljed naravi samoga razuma! za prsa i kašalj 1 boca 9 K. Švedske želud- čini se više od 150 o ženama, koje su zadana, na koja on ne može odgovoriti, jer čane kapljice 1 velika boca 20 K. nestale na misteriozan način. Ali policija prelaze svukoliku moć čovječijeg ra­ Omot i poštarina posebno, ali što Jefti­ prema poslovičnoj apatiji Arapa malo se za zuma. nije. EUOEN V. FELLER, Stnbica donja, to brinula, dok nije prije osam dana slučaj Nastojanje racionalno izjasniti intuitimn Elsatrg br. 309. (Hrvatska). E. htio, da su bile otkrivene tri ženske lješine slutnju transcendentnoga, dovelo je našegl Tačno na minutu — idu Suttnerovi koje su bile samo pokrivene zemljom u Hajjama u vrlo neugodan položaj i kao !i^j satovi, svetski glasovita marka ,,IKO“. Sutblizini jedne vile. Odmah je bila uapšena lozofa i kao pjesnika. tnerove ure u svim izradbama 1 cijenama, vlasnica kuće imenom Sekina, njena sestra U zadnjoj rubaiji kaže nam pjesnik: kao i sve ostale dragulje i potrebštine po Rava i neka druga žena. One su ne samo .Odlazim i ostavljam kazuje Vam prekrasni katalog, koji besplatno svijet da se bije; cinički priznale sve zločine, u kojima su dobijete, ako za poštarinu šaljete 2 krune Kod toliko bisera ne naniza dtzij«. sudjelovale, nego su dale informacije o tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 993. Osta ne rečeno mnogo bandi, koja je zavadjala žene i priopćile mudrih riječi, policiji brojeve još više raznih kuća. U 8 Jer me moje vrijeme razumilo nije.*-i od ovih kuda bilo je u konobi nadjeno Bojim se da mnogo čitatelja neće na-] preko 30 zakopanih ženskih Iješina. U jed­ šeg pjesnika ni danas razumjeti Možda ča noj jedinoj kući nadjeno je 12 Iješina. Seim i danas nakon osam stotina godina izldna je cinički izjavila na magistratu, da će iona dati agentima još mjesec dana posla. •) Kritik d. reinen Verauft Redam. izdanje. ! Piema tome izgleda, da će se naći još Knjižeonost. Omer Hajjamove Rubaije. Oglašujte u „Domovini”. права ужичка шљпвовица, клековача, пршута и кајмака, као и најбоље мостарско и i вино и продаје се на велпко и мало само у Бифеу Ужичких Производ; ковић ул.10^ �- 5s£* g o sp o d a rstv o . C o jd G jo ^ ^ da .pitanje koje ,Џ Turska bil. većma pomaljaju "1 to, kako .Вегпет Tag- V a r i m * d . J - đ n e 1 ^ « * * * ^ * k’ D» * ta s » o mi rtgzrantovHh TBrifcJ vachten* javlja, pod protektoratom Fran­ de pojaviti oprf-1« prasko)IP* cuske, koja nemoćna na đrvgiteečin, misli toi Cmipad " eđe *** odBzet? Ll»d Qj je uveren da kad bi se Turskoj (Ц0 da će, kad osnuje jedna „skromnu* Austro­ gf« 4 i ako ona ipolaže na Srairno t ugarsku, time stati na put sjedinjenju Austrije s Njemačkom i* d a'će udariti zid Stotom t e t a m •* “ * * mogla protiv boljševizma. Iz Madžarske se već Njemačka u p M i Gornja Štarfja »Р**" нкМНгот, kad sB čje RuHra, I d V znafilo g h đ • stvarno oštavili”Carigrad otpočeli su p, čuje, da je pitanje monarhije svršena stvar rit Onda hi izbio ■ Berlina vpartak.zam i u knvmf Smirna. .Predpostavirao da т, i ohrabreni dolaskom Konstantinovira, samo crveni val t o j * «*,poplavk> djelu Njemačka. se još nijesu konačno odlučili/koga će iztrsim o čuM Setom , Besunmfhro je , Fran cvika n ClUdJI. - Cijele fran­ e h pokreti- otpočeli u korist Trakije megju Habsburgovaca dovesti na prije­ cuska'štampa *ne predaje voditi žestoka stolje. Engleski prem ije je nastavio: .p. kampanju protiv svoje vlade, M * * Tako preveliki apetiti i bessmjema se­ bičnost velikis sila mogla bir<ta potkopa pirala CHiciju, a zbofr otpor. « * * 1» ј * Uža da prehe-Grlsa odemo Kemaj.^ KemaMa kao i-»amo«« staaovmMri- mje ponudimo mu Smirim- u i zamenu za * temelje djelu, koje je bilo zasnovano u stanju da provede pacifikaciju, zemlje. Maloj Aziji. Ali nije našoj vlasti da postulatu čovječnosti i k u ltu r e .1«оаша ostaje ništa drugo, nego da se »'v rem ena Neprestane borbe, stalna uznemirivanja на Snim e. Hoćemo -M da eieramo unutra stedimo i da se šib čvršće uhvati­ jednom vrlo širokom prostoru diže >»• vješ­ Smirne, pa da je onda piedamo Tard mo sa svima onima, kojima lma.i nama toj trzavid cijelu traacesku vojsku r »odaju i ako to s-anov :,vo ne traži? Hoćenu m0 за njihovoi-* prijeti opasnost. Ne ostaje nara drugo ništa, joj stalne i osjetne gubitke. Napadaji po­ zato, što se Po Evropi. — Čudnovata sebičnost nego da se pouzdamo u se i u svojeliijuse, staju sve češd, a francuski gubite sve osjet- jom u posleuiijm. oborim a, da dai velikih ljudi najviše je puta pokvarila sve najmanje se ne nadajući ni u koga ako nijl Položaj francuske okupacione vojske žemo Kemal-pašt: »Izvolite Smirne?. ćemo mi dobiti u zamenu za mir one tekovine vjekova, tekovine čitavih samo tega ne vežu zajeduički interesi s poslao je opasan tako. da general Gourand koji ima u Cilidji na raspolaganju četiri roda. Gramzljivost ljudi uopće, njihovo Plan generala Hofmana da savlada kompletne divizije mora tražiti još jedna — obožavanje zlata, koje se često puta odrazuje i kod čitavog naroda dovelo je mnoge boljševike. — Bivši načelnik štaba njema­ peta, ako hoće da samo dominira linijom do propasti. To nam je historija mnogo čke istočne vojske, general Hofman, koji je svoga 700 kilometara dugog ironta, koji puta dokazala, a na to nam nešto liči i igrao u Brest Litovsku kod mirovuih-pre- počinje od zaljeva Mersina i završava »e u Рациоиачна њега Изв хна нараи ova naša sadašnjost u koliko se ona od- govora veliku ulogu, izjavio se jednom sa- planinama Haurana dodirujući Adauu, Halgp, авпота. «>era коса. na one, koji su se dali u pljačku po radniku berlinskog rn'kog dnevnika ,R ul“ Hama, Homs i Damask. Порлег >o« Hsnn4 čitavom svijetu. Zlato, taj .plemeniti* ili svojim idejama, na ! <ji bi se nečin mo­ "* r-"‘*" “Ml .prljavi* metal, za kojim je sva ttka, upro glo savladati boljševike. Hofmann zamišlja Gouraada ustaje najveći dio francuskog jav­ eVb»« pastilo je mnogo puta vjekovne tokovine jednu megjunarodnu oružanu intervenciju u nog mišljenja, koje nije ni za kakav .angaž­ čovječanstva. .Zlatnom teletu* klanjali su Rusiji. Jedan internacionalni korpus man na Istoku sve dotle, dok se ne.srede 1*n io n l M iv i a ■e i slari narodi pa je to u modi još i ljen iz svih vojska uz sudjelovanje Vrmnge- prilike na samom Zapadu. Sva štampa. danas, jer ono okreće svijetom, ali niko i lovib četa a pod glavnom komandom jed­ Ine misli da baš ono najviše puta zaslijepi nog ruskog generala bio bi sa boljševicima potrebnija jaka raka na Rajni, ' Идаад свих сапуна ! | svoje obožavaoce toliko, da dolaze u sam gotov u naikraćem roku. Ako bi taj korpus njemačkoj granici. „Le Radical' Најјачз иранцу započeo svoje operacije u proljeće kod Pe- francusku politiku na Istoku nerazumljivom, 'vrtlog propasti. ракија * Neizmjerno velika gramzljivost naših trograda, očistio bi Rusiju vrlo brzo od one keju su mogli »tvoriti samo politički fan■ft]4imhl ров* од ■ {velikih saveznika nije ništa drugo, nego 3000 pravih boljševika. Hotmann misli ovde ta-.fi, bez piontišljanja i b»z dosta ^мнка^бош 35 it и! Iborba za što višom pljačkom — za šio na ono 3000 komesara, a svi oni drug' m ilo va n ja . ” ■ J K . m V ' t"* м višem gomilom toga .plemenitog* metala, samo pristalice njihove i kli*-’ ’ пудер госпође.која koja ih gramzljivost dovodi do nesloge, Po njegovom mišljenju <'.ponia snaga Cr­ s p. Лротив тјвлоо i je pojačam dolaskom kralja Konca i то разумијо BHOjeiu uništava megju njima potrebnu jedio- vene Vojske nije baš >. :o jaka da bi raoi ekscara Vilhelma, 1’ iSra-q«iM4№ ■в*dušnost i dovodi ih do vrtloga u kome b. izdržati udarac jed og dobro oružanog . q .... um.TM .<> »•*lij i elUTl* DOTU... •• Imogli izgubiti sve tekovine jednog u bistosnabdjevenog pr^ti. lika. Čim bi se fah sr 1 Iliji najvećeg rata. Ona ljudska pohlepa korpus pojavio ргеЈ etiQ|>radr ra, !n*i» bi. Што I a Еааа-Ф«) e til što uervozni političkim nensто ca anal probudila se osobito kod ovih savremenili Zinovljev, koga se p ’TOgrad' radnici teko Tia >ku, pa apelaiu ва svoje saBnocrpj«« кла ! t kulturnih ljudi, pa ne samo što kod njih strašno boje, „ s l o t ^ i u p • i odraagke» na agleskn, Japan jfc sve ostale, rvlada mcgjusobno nepovjerenje, nego su lio bi kud bilo. Ćim bi Pi ad pao, pre ća nepokol* iv u održe slog« 'se pružili za pl.jenom pieko cijelog svi­ dali bi se moskovssi kor bez borbe-, kiko bi mog* biti spremni za sve moguće jeta, tako da su ne samo izgubili svoj Hofmann misli da bi vc sa moskovskim doga u budućnosti i kako bi mogli prestiž, nego su postali nemoćni da održe glavarima, koje on dobro oeznaje, znao i*< . »vi orno, što bi и moglo saveznicima |i ono, šio su zasnovali da provedu, ono cijelu stvar kraju privesti. S n ,.^ e sriDra Hprentiti. zašto su se borili. veli general, onako razgovarati, kao što ie Englezi o T an k o j. — Na ponovnoj Oni, kao sila ovog svijeta nemaju da­ on s njima u Brest Litovsku razgovarao, svakako posljednjoj diskusiji, u engles­ Што св свакк даи nas ni toliko snage da unište boljševičku onako, kao što Lloyđ George s njima u kom Doojem Domu, o Sevrskom ugovoru треба? opasnost, koja kao kuga prijeti kulturi Londonu pregovara. pitanju Turske, govuraid su se složili sa Na primjedbu da je sama ujemačka redu cijelog svijeta. Šta više, poklonici л*** Lordom Gjorgjom u tome da je pitanje Ј Ј « 1* i,zlatnog teleta* i s njima pregovaraju i u vojna uprava u plonbirenim vagonima po­ mira u Maloj Aziji od vrlo velike važnosti Мишеви и штак| svojoj razlijepljenosti sami pomažu onoga rtala boljševike u Rusiju, izjavljuje general po britansko carstvo i da je britanska ca koji ih polako ali sigurno u vrtlog odvodi. Hofmann, da je i ovo ratno sredstvu upo­ rerina ona, koja najiskrenije želi što skorije Silna Engleska zalazf u pregovore sa ne­ trijebljeno u istom smislu kao*4 otrovni uspostavljanje mira u tim oblastima. Ali koliko fantasta, jer se pružila preko cijelog gasovi. On daje svoju časnu riječ njemač­ Lojd Gjorgj se nad«, da se parlameuat svijeta i nije u stanju kod današnjih pri­ kog generala, da nije mogao ' »naprijed neće eiako bacili u avanturu i bazirati svoju lika da pokaže oštricu prema onome, koji znati, kolika će nesreće zadesiti čovječan­ politiku na elementima kao što je Kemaljoj prijeti ne samo da joj isprazni džepove, stvo tim šiljanjera boljševika n Rusija, paša. Revizija agovora onakva kakova t t se da li Lloyd George vodi računa o toj pego da njoj prvoj i život oduzme. Borba oko toga, ko će više prigrabiti strahovitoj opasnosti kad s ојлие sklapa istide». rekao je Premijer, ne bi bita revizija I. Наруџбе адресирати на: već poništenje toga ugovora, i u tom i.prljavog* metala dovela je do toga, d a še ugovore. Kad je svojevremeno — nastavlja jstare bijene već slobodno pomaljaju na general — njemački poslanik grof Mirbach, čaju Trakija, čija je većina stanovništva njivo hrišćanska, ponovo bi pala pod Гтубича доња, Еааатрг 6р. 309, Xpai površini. Konstantin otvara put svima osta koga su poslije ubili, otišao u Moskvu, gledati preslobodonman. Posve je sigurno da je Hajjam daleko pred svoje savremenike istrčao. Mi ovu knjižicu najtoplije preporuču­ jemo, ali odmah primjećujemo, da je ne­ moguće Hajjama čitati kao obične lirske 'pjesnike, nego po našem sudu, nakon sva­ kog epigrama treba dugo razmišljati, šta je htio iilezof-pjesnik da rekne i kakova se ivelika misao krije u četiri stiha. Hajjam 'nam izgleda poput antike tolerantan ili ako 'hoćete prema svima objavljenim vjerama jednako intolerantan. Malo Hajjaraove filo­ zofije jednako bi dobro došlo cjelokupnom našem narodu svih triju konfesija. i Politički pregled. Н еш то н зз I I uJssnr> I r; Еуген В. Фелер, љенар| lima i vraća se sa istom pameću u naše susjedstvo bez obzira na sve prijetnje .sil:nih i moćnih* ne bojeći se ni malo da će -ga išta neugodna snaći Zna on, da je silna [pohlepa već učinila svoje, da silni više ni­ jesu silni i da mu je — kao i svima jonima, koji bi ga imali slijediti — dovoljno [promijeniti samo obrazinu. I Posljedica je ove sebičnosti i nesloge, da su i Habsburgovci u S/ajcarskoj osno­ vali čitavu zavjeru. Oni se postepeno sve rekao mu je njemački vojni ataše Schubert, da je potrebno srušiti vffst sovjeta. Hofmann je na to predložio ovtaj plan Vr­ hovnoj Komandi i stupio u pregovore ruskim političarima. Po ubijstvu 'grofa Mirbacha bi zaključeno da se Petrdfcred zauz­ me, ali tri dana prije namjeravshog zapo­ sjednuti, pretrpila je njemačka vojaka n zapadnoj fronti, odlučan poraz. "Ч General Hofmann izjavljujfe dalje, ako izostane ova megjunaMfi^ jln te n iC B C ^ i. I HlejfflTB u цаоши доАри н јеф1 Кајпоуодмвја vf« i* Cvniapouat Bunu c « .-■aku k n u т M ieuaur n jn s u : X. Сутнер у Љубљакп бр. Привилегована Агрерна и Комерцијална Банк за Босну у Х е р ц е го в и н у -----Централа у Capileay - — П О Т П У Н О У П Л А Ћ ^И А А И О Н И Ч К А ГЛ АВИМ ЦА 1 2 ,0 0 0 .0 0 0 КРУ В а в и ca свии бан в. n c аоа ииа , иаврш уја д о м а ^ а м у и о в ч м а у (ЖС ■ V кмоаомста«. — V * ^ ljguvurui ^AiiJ L Kata-1*te �\ tan ko *w po(lanivo. <Lojd Gjorgj k . 1 da;pitanje koje ,jp Turska bil, ■7 .' ^ većma pomaljaju *t to, ka ka .Вептет Tag- V ariavaće da vachten* javlja, pod protektoratom Fran­ de pojaviti ореГци p n rto j Da » t o •« * ■* «*Sar*D*ov®li g o v o « e fje ^ ; h o ljie v .tk . cuske, koja.nemoćna na drugi taječin, misli toj Cmipad neće b ii odu zet? Lcndr? da će, kad osnuje jednu .skromnu* Austro­ predstavlja ■ i- * 1 N^c* * a t je uverea da kad bi se Turskoj d * £ ugarsku, time stati na put sjedinjenju pasnost zahvaljujuđ već orga* grad, i ako ona polaže na Smirnn a brfni Umošnjcfo'staBorništvt Ad^ako •« Austrfje s Njemačkom if đ a'će udariti zid Stadva t e b e « , * mogu J f« protiv boljševizma, iz Madžarske se već Njemačka > Ч И » мкЖ&от, a«*otf dana kad Ј, 4 čuje, da je pitanje monathije svišena stvar čie Rahra, I * * znaćilo glad 1 granane* ;шо ostavili'Carigrad otpočeli Ји i ohrabreni dolaskom Konstantinovim, samo rat. Onda bi izbio a Berlinu »parl.kizani 1 u to f ta f Sm aat. .Predpostaviruo da Tt se još nijesu konačno odlučili,'koga će iz- crveni val к ц * b^popltvio djela Njemačka. vr-tnno ček, i Srnfnru, »csnmi«jw0 к Francvika a ClltcfJI. - Cijele bao- isti pokretf otpočeli u korist Trakije megju Habsburgovaca dovesti na prije­ cuska 'štampa ‘ ne prestaje voditi šestoka drena. stolje. Tako preveliki apetiti i b^zmjema se­ kampanju protiv svoje vlade, koja je okuEngleski pt« a t|V je nastavio: p bičnost velikis sila mogla bifda potkopa pirala CHidje, a ibog laž« da preko-Grba odemo KeuuiT. КеаиИв1а kao i-sam oga staoovnišlvo *j« ponudimo mu Šmiruu. u i zamenu z» Д temelje djelu, koje je bilo zasnovano u stanju da provede pacifikacija, zemlje. Maloj Aziji- Ali nije oašoj vlasti <■ ’ postulatu čovječnosti i kulture. * Imam* 1 “» i j ostaje ništa drugo, nego da se’ aa'vremena Ne preslane borbe, stalna aznem kivanjaiii S » im a Hoćemo k da oteramo unutra stedimo i da se štb čvršće uhvati­ jednom vrlo širokom prostoru daie ifcvječi Smirne, pa da je onda predamo Ta mo sa svima onima, kojima ka* i nama toj trzavid cijelu traacusku vojsku r zadaju i ako to s;anov 'vo ne traži? Hoćei^ sa »jihovon ц prijeti opasnost. Ne ostaje nara drugo ništa, joj stalne i osjetne gubitke. Napadaji po­ zato, što se Po Evropi. — Čudnovata sebičnost nego da se pouzdamo u se i u svojeldjuse, staju sve češći, a francuski gabltd sve osjet jom u posleuiij.n. izborima, da danait velikitr ljudi najviše je puta pokvarila sve najmanje se ne nadajući ni u koga ako niji. Položaj francuske okupacione vojske žemo Kemal-paši: .Izvolite Sm inuj. one tekovine vjekova, tekovine čitavih na­ samo toga ne vežu zajednički interesi s poslao je opasan tako, da general Gourand ćemo mi dobili u zamenu za mir sa р« roda. Gramzljivost ljudi uopće, njihovo koji ima u Ciliciji na raspolaganju četiri ■jenim generalom koji danas jeste sutra n obožavanje zlata, koje se često puta odraPlan generala Hofmana ča savlada kompletne divizije mora tražiti još jednu — zuje i kod čitavog naroda dovelo je mnoge boljševike. — Bivši načelnik štaba njema­ petu, ako hoće da sama dominira Unijom do propasti. To nam je historija mnogo čke istočne vojske, general Hofman, koji je ,voga 700 kilometara dugog frontu, koji puta dokazala, a na to nam nešto liči i igrao u Brest Litovsku kod mirovmb.pre- počinje od zdjeva Mersina i završava ae u ova naša sadašnjost u koliko se ona od­ govora veliku ulogu, izjavio se jednom sa- planinama Hauranadodirujući Adaau, Hajpp, nosi na one, koji su se dali n pljačku po radniku berlinskog rtt'kog dnevnika ,R ul“ Hama, Homs i Damask. čitavom svijetu. Zlato, taj .plemeuiti* ili 0 svojim idejama, na U.ji bi se nečin mo­ Protiv toga »ovog zahtjeva generala .prljavi* metal, za kojim je sva trka, upro glo savladati boljševike. Hofuiauu zamišlja Gourauda ustaje najveći dio francuskog jav­ pastilo je mnogo puta vjekovne tokovine jednu megjunarodnu oružanu intervenciju u nog mišljenja, koje nije ni za kakav.angažčovječanstva. .Zlatnom teletu* klanjali su Rusiji. Jedan internacionalni korpus sastav­ inaa aa Istoku sve dotle, dok se ac. srede j«e i stari narodi pa je to u modi još i ljen iz svih vojska uz sudjelovanje Vrange- prilike na samom Zapadu. Sva štampa, danas, jer ono okreće svijetom, ali niko i lovib četa a pod glavnom komandom jed­ ističe, da je danas prije svega ostatoga naj­ jn e misli da baš ono najviše puta zaslijepi nog ruskog generala bio bi sa boljševicima potrebnija jaka ruka na Raj«, (fakte ua Идеал самх сапуна !i svoje obožavaoce toliko, da dolaze u sam gotov u najkraćem roku. Ako bi taj korpus njemačkoj granid. .Le Radical* imziva započeo svoje operacije u proljeće kod Pe- iraacaaku politiku na Istoku nerazumljivom, [vrtlog propasti. Neizmjerno velika gramzljivost naših trograda, očistio bi Rusiju vrlo brzo od ono k. ft sa mogli dvoriti samo politički lan(velikih saveznika nije ništa drugo, nego 3000 pravih boljševika. Hofmann misli ovđe ■sf;fbsi promišljanja i baz dosta zdran^g Iboiba za što višom pljačkom — za šio ono 3000 komesara, a svi oni ** V l.rt.-ja. višom gomilom toga .plemenitog* metala, io pristalice njihove i kli"' za пјмм . ’iznemireMSt francuske jovnosfi, koja ih gramzljivost dovodi do nesloge, Po njegovom mišljenju otporna snaga Cr­ prav i ojača«« dolaskom kulja Kon­ uništava megju njima potrebnu jeduo- vene Vojske nije baš !а' j jaka da bi ma- stantu*, _______ ______ Vilhelma, u Grčko, ek'c&ra dušnost i dovodi ih do vrtloga u kome b gla izdržati udarac jedr g dobro oružanog ^autiu sve ispoljava kao . .1 uxja_ ....... . ... . saveznika ... mogli izgubiti sve tekovine jednog u bisto- 1 anahrWvf»nnor snabdjevenog nrn! pro ,c . C ia hi bi H веP ---• i liji najvećeg rata. Ona ljudska pohlepa korpus pojavio pred P. nagrado- , <№«o bi p . , netvoznf polttičkTm nensprobudila se osobito kod ovih savremenili Zinovijev, koga se pet. jg rid ;’ idtiia tako вв istoku, pa ipeluiu м svoje sakulturnih ljudi, pa ne samo što kod njih strašno boje, .slobodnu pra i odmag- Wznike в< £rileskBi j apeB р sve ostale, v lid a mcgjusobno nepovjerenje, nego su lio bi kud bilo. Čim b 'M i pao, pre ^ nepoteileUv» održe slog« 'se pružili za pl jenom pieko cijelog svi­ dali bi se moskovski koma borbe. j kik<) м ш s?relBni z t sve eo g u fe jeta, tako da su ne samo izgubili svoj Hofmann misli da bi Ou s moskovskim | * .................................................. budućnosti i kako bi mogli prestiž, nego su postali nemoćni da održe glavarima, koje on dobro p-.?r>oje, ■db;i4 sve ауо, što bi te mogla saveznicima Ii ono, šio su zasnovali da provedu, ono cijelu stvar kraju privesti. S ■ 1риргепм. zašto su se borili. veli general, onako razgovarali, kao ito je Englezi o T an k o j. — Na ponovnoj протиа гам ц| Oni, kao sila ovog svijeta nemaju da­ s njima u Brest Litovsku razgovarao, a svakako posljednjoj diskusiji, u engles­ ae «»ч «7«». " U « Што се сванн даи nas ni toliko snage da unište boljševičku onako, kao što Lloyd George s ajhna u kom Doojem Domu, o Sevrskom ugovoru траба 7 opasnost, koja kao kuga prijeti kulturi i Londonu pregovara. pitanju Turske, govanud su se složili sa h a primjedbu da je sama ajemačka redu cijelog svijeta. Šta više, poklonici Lordom Gjorgjom u tome da je pitanje i,zlatnog teleta* i s njima pregovaraju i u vojna uprava u plonbiranim vagonima po­ a u Maloj Aziji od vrlo velike važnosti Иишеви и шташр isvojoj razlijepljenosti sami pomažu onoga, slala boljševike u Rusiju, izjavljuje general britansko carstvo i da je britanska ca­ koji ih polako ali sigurno u vrtlog odvodi. Hofmann, da je i ovo ratao »redstv# upo­ м со> 9» К. Kam. revina ona, koja najiskrenije želi što skorije Silna Engleska zalazi u pregovore sa ne­ trijebljeno u istom smislu к а о ч otrovni uspostavljanje mira u hm oblastima. Ali koliko fantasta, jer se pružila preko cijelog gasovi. On daje svoju časna riječ njemač­ Omot и пошпри Lojd Gjorgj se nada, da se partamenat •vijeta i nije u slanju kod današnjih pri­ kog generala, da nije mogao ' anaprijed neće olako bečiti ■ avanturu i bazirah tvoju lika da pokaže oštricu prema onome, koji znati, kolika će nesreće zadesiti čovječan­ politiku na elementima kao što je Kemaljoj prijeti ne samo da joj isprazni džepove, stvo tim šiljanjem boljševika n Rusija. Pita paša. Revizija agovora onakva kakova se se da li Lloyd George vodi računa 0 toj nego da njoj ptvoj i život oduzme. istiće^ rekao je Premijer, ne bi bila revizija Borba oko loga, ko će više prigrabiti strahovitoj opasnosti kad s ojhm sklapa Наруџбе адр е си р а т н н а: već poništenje toga ngovora, i ■ tome slu­ I. i,prljavog* metala dovela je do toga, da še ugovore. Kad je svojevremeno — nastavlja Б. љенарна, čaju Trakiji, čija je većina stanovništva jstare bijene već slobodno pomaljaju na general — njemački poslanik grof Mirbach, ijivo hrišćauska, ponovo bi pala pod Стубица доња, Еааатрг бр. 309, Xpastf* površini. Konstantin otvara put svima osta koga su poslije ubili, otišao u Moskvu, lima i vraća se sa istom pameću u naše rekao mu je njemački vojni ataše major susjedstvo bez obzira na sve prijetnje ,sil- Schubert, da je potrebno srušiti vfftt sovjeta. г јг :nih i moćnih* ne bojeći se ni malo da će Hofmann je na to predložio o \ $ plan Vr­ Најпоулдпија т р « ' je Сутчерова! Бала oe» ga išta neugodna snaći. Zna on, da je silna hovnoj Komandi i stupio u pogovore sa наала, oujaaa, срвбра ВЈШ влата, евака кв <* [pohlepa već učinila svoje, da silni više ni- ruskim političarima. Po ubijstvo 'grofa Mir“ IB. nDCrrH.*. jesu silni i da mu je — kao i svima bacha bi zaključeno da se Pđro^red zauz­ gledati preslobodoaman. Posve je sigurno da je Hajjam daleko pred svoje savremenike istrčao. Mi ovu knjižicu najtoplije prcporičujemo, ali odmah primjećujemo, da je ne­ moguće Hajjama čitati kao obične lirske pjesnike, nego po našem sudu, nakon kog epigrama treba dugo razmišljati, šta je htio lilezof-pjesnik da rekne i kakova se ivelika misao krije u četiri stiha. Hajjam Inam izgleda poput antike tolerantan ili ako Ihoćete prema svima objavljenim vjerama 'jednako intolerantan. Malo Hajjamove filo­ zofije jednako bi dobro došlo cjelokupnom našem narodu svih triju konfesija. .Politički pregled. Н е ш т з и з о is c j S S L~vS ( Еуген $ onima, koji bi ga imali slijediti — dovoljno '.promijeniti samo obrazinu, j Posljedica je ove sebičnosti i nesloge, da su i Hibsburgovci u S/ajcarskoj osno­ vali čitavu zavjeru. Oni se postepeno sve Фелер, » ^ В гл и т в о 1уаовати до^и н јефтш! me, ali tri dana prije aamjeravattog zapo­ sjednuta, prelrpila je njemačlća vojaka ва zapadnoj fronti, odlučan poraz. General Hotraann lzjavlju|b dalje, ako izostane ova megjunato d ^ U n te rv c u c i^ , X. Сутнвр у ЉубЈкакл бр. 971 Привипегована Агрерна и Комерцијална Бамка за Босну у К ер ц его в н и у -----(Дентрапа у Сарајаау - — ФилиЈааа у Врчкоп » п о т п у н о » п л » м и » в и о н и ч к а г л а в н и и а В а вн са св н и баик. no новииа, изврш уја Аоама^в м у и о в ч м м у — ааа O R . ts .o o o .o o o » у штоттхшџ. - m n n Уродо« т шм т м ^ Ф Џ . л а . ^ Raliević., � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Domovina : nezavisan muslimanski list Subject The topic of the resource politika Description An account of the resource Vlasnik i izdavač Nezavisnog muslimanskog lista Domovina bio je Šerif Arnautović, glavni urednik Avdo Hasanbegović, a odgovorni urednik Ali ef. Raljević. Tekst je štampan na latinici i ćirilici, na bosanskom jeziku i izlaio je tri puta nedjeljno. Štampan je u sarajevskoj Štampariji "Bosanske pošte". Creator An entity primarily responsible for making the resource Vlasnik i izdavač Nezavisnog muslimanskog lista Domovina bio je Šerif Arnautović, glavni urednik Avdo Hasanbegović, a odgovorni urednik Ali ef. Raljević. Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Šerif Arnautović Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1920-1922 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 48 cm Language A language of the resource bosanski Type The nature or genre of the resource list Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9005 (Print) ISSN 3029-4010 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24234758 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Domovina : nezavisan muslimanski list 1920 Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1920 Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9005 (Print) ISSN 3029-4010 (Digitalna reprodukcija) Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Description An account of the resource Br. 1-8; 10-19, 21-24 Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24234758 IIIF Item Metadata UUID fc018a16-e99d-469b-b604-aadf2e7b93e9 https://kolekcije.nub.ba/files/original/48cfdd18ac13c4bec6c3fcbaa59e6957.pdf e0ab15ebb9aa2e4158fba01181081a62 PDF Text Text oSfarina p lato redplata 60 dinara godil* «. Za Inozemstvo И (Il­ ira- Tromjesečno I polu* god.inje u »razmjeru. Plativo I tuživo u Sarajevu. laanlk: Serit Araautovtć- DOMH Broj 1. Renegati* U prošlom broju ovdašnje »Pravde« očitah članak na uvodnom mjestu pod naJesmo Ii Srbi Ш Hrvati«. Malo ml aše što ga jednom pročitah, jer ne mogoh prvi mah da se snagjem, da 11 le to zbtda II može biti uopšte pera, koje može '0 staviti na artiju; koje može nuditi odaju nacionalnost. Nakon kratkog razmiš­ lja, rekoh ta to je neozbiljnost, idijotizam, lost ili kako hoćete — nazovite ga, jer akp nešto i može jedino izaći Iz onake sree. Izraz mentaliteta iznetog u tome članprlmjenih u tome momentu jedino na onu ■pa ljudi, koji su od svoga postanka u svojavnom životu sami sa sobom trgovali, k ucjenjivali 1 prodavali, danas jednom, tra drugom dušmaninu, već prema tome: to ih ko plati. Psihološka pojava, koja se lome momentu kao što je io i prirodno — obazirašc na moju volju ! na ono, što bih htio — pomože mi, da mi na jednom puče id očima narod, njegova historija, prošlost, idlcija, njegov ponos 1 uopšte njegovo bivrovanje. Tog momenta sjetih se i riječi Jedg velikog prijatelja našeg naroda, koji mi utješio u najkritičnijim danima šeg naroda — reče: ne očajavaj prijatelju, ako sudba bude tako okrutna prema varatvftom v junačkom naroaii ; ako vam me budućnost, to vam prošlosti, velike hlorljc, vaše tradicije, vašeg ponosa i vaše sprimjerne sadašnjosti ne može nlko na ijetu zanijekati niti potamniti a još manje eti. Ne mora čovjek da bude sentimentata, niti ako hoćete nacionalni šovinista, pa ga samo kao takvog zaboli ovaka poiava glavnom organu vodstva naših muslimana, »voljno je biti sin i potomak ovog našeg iroda, koji je od svoga postanka u svojoj rvavoj 1 mukotrpnoj historiji preživljavao like Golgote teže 1 strašnle od svHi i svaKrlvo su činili mnogi pisci, a to čine tkf I dan danas — vjerovatno iz nedovolj► g noznavanja tačne historije našega патоi njegove duše — kad unose u svoje tetke lersku crtu, koja je rukovodila malo tijek naš narod u njegovoj borbi za egsistensvoje narodno bivstvovanje. Pridavati Storijsko obilježje jednom narodu na osnovu učajnih činjenica, koje su se iz dana u dan Jenjale, a kojima je promjenama predhodila ii ta borba za održanjem narodnog karakmlsllmd da je grijeh. Istina je, da je •š narod prelazio iz pravoslavlja u katoliIzam da se otrese Bizanta ,a dogje rille papino t ugarskih kraljeva, pa opet bratno Iz katolicizma u pravoslavlje, a i u bogumilstvo, da bi se otresli i jednih i igih, dok u naše krajeve ne padoše 1 Turkoji nam sobom donesoše Islam kao nottd te religije našav dosta velik broj pritaša kod nas. Te česte promjene nam baš i »Jedoče, da nijedna vjera i pored velike lonostt naroda religioznosti nije imala je­ drog korjena u narodu, jer je on htio da pod svaku cijenu svoju narodnu — Kctona'nu crtu; vjera ga je u tome pogledu otpornagala, jer ga ni u jednom momentu «ove historije лс vijlimo da samo i jedino vjeru krv lije, dok je obratno čitav sVoj Ivot prbveo u borbi za svoje Ime, svoju sloBdu, nezavisnost 1 svoj ponos. Najnoviji doEagjajl g. 1878., koji se odigraše na Balkanu, specijalno kod nas u Bosni I Hercegovini Invollan su nam dokaz za prednje naše tvrdTurska kao pokroviteljica Islama I svih doživlje toga vremena gorko ra­ NEMVI5/1N nU5LirW N 5KI LIST S n r a if iv n n trtr n lf 4 . i * HRtianbroj Zћгипе * >U donu. — ^ 1 Oglasi и platila I ш* p* Glavni urednik« Dr. Avdo Hasanbegovič. Godina П. zočaranje baš od strane naših muslimana, jer ime, Svoju narodnost da je licitacijom pro­ verenstva Ustavotvorne Skupštine 1 naročito se dirnulo u njihov narodni ponos, — htjelo lh daju; ,!a s njome trguju, nego da ga čuvaju podržavaju iz partijskih i pluncnsko-separa*. se potpuno pokoriti. Koncem maja 1878. go­ i očujfcju, jer on će. na koncu ragje prego- tističkih razloga. Rekph mu, dragi prijatelju, | u njih su pojmovi već odavna pročišćeni, j dine nagjoše se na okupu ugledni muslimanski гШ sve, alt imena j svoga ponosa, koj prvaci, кој sa ostalim sugragjanima digoše je tak i dragocjen, neda. On je svojom pro- samo je još pitanje o tome, da li oni znadu, i svoj muževan glas za autonomiju svoje do­ šlošćuj;pribavio svojoj Bosni epiteton »Po­ šta rade i da 11 oni predvigjaju rezultat I pa hoće to i da sačuva pod svaku konačnu konsekvenciju svoga rada. Već sama, movine. Taj sami fakat, kad se još uzme u obzir, da je bio uperen i protiv Turske — cijenu Do jučerašnja djeca, renegati, neka- ta pojava —, da se poslije ovolikih iskušenja najeklatanfniji je primjer i živi dokaz svijesti rakle i tugjinski plaćenici — navikli na — stavlja u pitanje i pretresa suverenstvo naroda i njegova ponosa. Svi smo protivnici sramr i prodaju svojih načela, hoće danas, Ustavotvorne Skupštine — jasno je svakome osmanlijske i svake tugje vlade, jer hoćemo narod« i s tobom da trguju 1 da iznose na za čim se ide t šta se ovim hoće da kaže. da budemo slobodni 1 svoji« bijaše lozinka pazar.tvoje Ime i tvoju prošlost. Vjerujemo Namjera te pojave je tim eklatantnlja, što pomenutog sastanka, koja se poslije 1 na han- narode u tvoj ponos, jer je Bosna i zalsužila hrvatske i slovenačke manjine hoće da na-| turaju svoj zahtjev i odlučuju o potrebnoj, džaru protiv austrijskih četa odrazila. Eto da ostane Ponosna, većini za riješavanje ustavotvornih pitanja) ta svijest našega naroda — svijest slobode, u Konstituanti. samostalnosti, nezavisnosti i «ponosa, jer Mi se, pravo da kažemo, ovoj pojavi nije htio da bude ičiji rob — učinila ga je ne čudimo, jer je njima to još posljednji adut,, velikim i sa svojom prošlošću ponosnim. Pet i Daleko bi nas odvelo, kr.d bismo počeli kojim pokušavaju u ovome opštem kaosu da vjekovna borba donijela mu je danas da. na ovjome mjestu Iznositi sve činjenice, sve je soj u svome, da je oslobogjen od činioci, sva pregaranja i žrtve, koje su pret­ ometu naš zajednički i jedinstveni državni) život. Nas čudi jedna druga pojava n kojoj tugjina i On sada ' sam na svome hodile s»tmu ovome, do čega smo danas teško vjerujemo, a ta je, da ie 1 naša Te* topraku može da se o p r e d je lju j došli. "<■>j» bar jasno 1 poznato svakome i u žačka Stranka zauzela stanovište, da Konsti­ kako hoće i kafco nagje da mu je najbolje. 17 • ип nje. Cifre — ako ništa tuanta treba da riješava svoja pitanja sa veprošlosti junaštvo) ponos i čojestvo, * drugu Si liji dokaz, ko je od nas i kpčinom od dvije trećine. Već sam fakat, košj dašnjostl nacionalizam, koji u Цер’ oj i savre- 1lko dao u u "u Kraljevinu. Oni na čijoj je vrlo dobro poznat I Članovima Težačkei menoj formi sadržaje ono prvo - obilježje je ■adiC su se s potpunim Stranke, da su hrvatske 1 slovenačke stranke,! našega naroda i njegovog inr ,a. Odreći se Tra^aai j da ćemo mi, koji pa­ koje otkazaše prisegu - u svome dvogodiš­ danas narodnosti i pogazit' je rogama ili Još. ti t. 1 da ćemo svojim dns*» ■ ia gotovo njeg djelovanju i radu dale dovoljno dokaza što je najgore, staviti Je na oubanj ; ću i bratskom otadžf radom i. 'om ir svakome, koliko im je stalo do ove države ZD&ČliS.tCk. &оЛ раДу: si. roofc F uMr-da nadoknadimo— da i ne govorimo 6 njlhiJVOf prošlosti, -fcoie petana Gradaščevića ili Paši E ' što ne htjedosmo da su u izbornoj kampanji operisale sa onakim Rizvanbegovića značilo odre. 1 □gjenie i ujedinjenje. Oni antidržavnim i izdajničkim šlagerima. RadU na, ponoša, plemena čojestva 1 se na.žalost prč« rifc u svojim lijepim na­ ćeva pojava, njegove veze sa zagraničnim jenjati danas nacionalnu kabani’u a '’oba ka­ dama, аЧеб' tas iz krajeva bivše Austroizdajicama Frankom i Saclisom, koje s da nacionalna pobjeda slavi svoj triuir' znaS »j-.roi цјв konsekventna svome prošlom kriše nedavno i u Zagrebu u osobi famoznog nacionalnom i kulturnom svijetu gore radu i djelovanju, diktiranom u svoje vrijeme puta, nego promijeniti vjeru i izaći iz nje. sa Belvedera I iz Pešte. U radu tih i takvih Akurtija — bio bi dovoljan svakonfe prija­ telju ovog naroda i ove naše države, pa li Vodstvo muslimana u Bosni i Hercegovini u ljudi dvije godine dana provejavaše ta crta Težačkoj Stranci, da uvide za čim se ide sa1 svome organu na uvodnom mjsetu nekad jače, a nekad slabije, ali konstantno. Da da se odriče svoga imena, svoga plemena, bi.se ta konstantnost antidržavnog, izdajnič­ zahtjevom te kvalifikovane većine od dvije, svoje prošlosti i tradicije ponosa svojih GTa- kog i nebratskog rada uzdržala — hrvatski trećine. Za to je, kako rekosmo, nama teškoj daŠčevića i Stočevića za koji bijahu spremni dio Zagreba ostade trajno u »opoziciji«, čak vjerovati u ove vijesti o Težačkoj Strand,| cijelim svijetom pa i sa Sulta­ 1 u onim danima, kada su ljudi iz njihove sre­ koje se iznose kao već gotova odluka, kadi nom, nego sve to negira i predstavlja svijetu dine sjedili u Beogradu i u Zagrebu u vladi i znamo, da su članovi te stranke — ako nej iskusni, zreli 1 oprobani političari, a ono ljudi,; potomke te velike historije i tih naših zajedno’ sa ostalim strankama vodili državne likih predaka, kao da su pali na ovo tlo tek poslove i za njih sa svojom strankom nosili koji su već dali dovoljno dokaza, da vole ovaj sada iz bijela svijeta 1 nudi 95 % duša toga punu odgovornost. Ovakovu jezuitsku politiku državu, da su htjeli ovu i ovakvu državu, Jer,1 mileta na prodaju, ko im više plati. Zar je to nebratstva i neiskrenosti mogli su dakle da su mnogi od njih neposredno 1 u njenom zaslužio naš narod, da se njegovim imenom vode i podržavaju samo onaki elementi, koji stvaranju i ostvarenju učestvovali. Zar ti I trguje i da ga se degradira na stepen dgana, neće ovog i ovakvog našeg državnog ni na­ takvi ljudi mogu sada da se izjednače sai stepen robija. Stavak u pomenutom član­ rodnog jedinstva. I ako je to i posljednjem hrvatskom zagrebačkom ljevicom i da rimu ku organa ovih Jugotatara, koji glasi: »Či­ laiku u nas bilo jasno, to su ipak naši beo­ državi nož pod grlo, za koju su oni sami nioci, koji danas imaju najačeg udjela pri gradski političari i državnici nastojali dvije toliko puta nudili svoje živote. Ne vjerujemo, jer je to nama veoma] stvaranju narodnosti, nisu više vjera ni jezik, godine dana da svim svojim silama ubijede nego ekonomski i socijalni odnošaji« — pre- hrvatski Zagreb o svojoj bratskoj iskrenosti teško vjerovati! vazilazi sve. Stvarati ono, što u narodu po- I potrebi zajedničkog nam državnog života. i što ga čini narodom, mogu samo re Tako se iz dana u dan životarilo dvije godine negati, lugjacl i ne znam kako bi ih čovjek dana i očekivalo se na koncu sve od Konstinazvao. Posljednji stav toga famoznog tuante, gdje će državotvorni elementi sa ja­ Onomadne smo čitali u »Hrvatskoj| članka ne možemo rl da citiramo, jer nam kom većinom narodnih predstavnika udariti Slogi* i .Jugoslaviji* vijest da je beogradska,: toliko na ovome ozbiljnom mjestu naš ponos temelje državi i postaviti državnu politiku centralna vlada dala .Prosvjeti* preko: dozvoljava. 0 ostalim teorijama, o narod­ na zdrave 1 solidne noge. 2,000.000 K, a .Gajretu* preko 600.000 Kj nosti i nacionalizmu iznetim u pomenutom :, kako rekosmo, očekivalo od dr­ — a njihovom .Napredku* ništa, pa obaj članku ne možemo na ovome ,mjestu da go­ žavotvornih stranaka, koje su u svome po­ lista apeluju na svoje katoličke istovjernike, vorimo, jer su mogle da poteknu iz pera sa­ litičkom životu prije, a t za vrijeme prošlih da obilno daju priloge svom .Napredku*.! vršenog fdijota, koji o tome nema ni najpri­ izbora operisale sa svojom državotvomošću da bi se tim prilozima nadoknadilo onoj mitivnijih poltpova. 1 dovršile izbore sa lozinkom, da će sankcio- što je beogradska centralna vlada mimoišlaj Imajući pred očima život našega naroda, nisati pravni obim Ustavotvorne Skupštine. .Napredak*. Ovo je krajnji bezobrazluk —i mi s potpunim pravom vjerujemo u njegov Konstituanta je otpočela sa svojim radom. I jezuitizma, kakvog primjera ni u jezuitskimi ponos; vjerujemo da on ne može nikada pri­ šta vidjesmo: Pretresa se 1 tretira se pltanjo metodama nema. Stvar je u ovome: Austroj stati na to, da se s njegovim imenom trguje 0 snverenstvu Ustavotvorne Skupštine. Je­ Ugarska uprava u Bosni i Hercegovini o^j t da ga se iznosi na pazar kao kakav espap, dan ini prijatelj u Beogradu, koji kao i mnogi okupacije do otvorenja bosanskog saboraJ kakvu robu, koja je tek stigla iz svijeta — Srbije ne može da vjeruje, da može biti darovala je iz bosanskog budžeta izvjesnei kako to na žalost sada Jugotatarska orga­ Hrvata, Srbina ili Slovenca, koji mrzi ovu svote pojedinim konfesijama kao prosvjetno! nizacija kroz svoju »Pravdu« čini. Ako je 1 ovakvu državu — reče u razgovoru o ovim subvenciju. Nije se držala nikakove mjere,! muslimanski svijet Bosne 1 Hercegovine dao pojavama, da on smatra sve to zbrkom u nije niie uvažavala ni mjerili potrebe pojedinil pojediniH svoje povjerenje dvadesetičetvoricl ljudi, da pojmovima, koji se još i danas. pojavljuju 1 konfesija, nego je davala po svom to im nije predao u ruke svoie može biti takvi j :,ovi o pitanju su- kako je kad htjela. Katolicima je Kvalifikovana većina Perfidija. � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Domovina : nezavisan muslimanski list Subject The topic of the resource politika Description An account of the resource Vlasnik i izdavač Nezavisnog muslimanskog lista Domovina bio je Šerif Arnautović, glavni urednik Avdo Hasanbegović, a odgovorni urednik Ali ef. Raljević. Tekst je štampan na latinici i ćirilici, na bosanskom jeziku i izlaio je tri puta nedjeljno. Štampan je u sarajevskoj Štampariji "Bosanske pošte". Creator An entity primarily responsible for making the resource Vlasnik i izdavač Nezavisnog muslimanskog lista Domovina bio je Šerif Arnautović, glavni urednik Avdo Hasanbegović, a odgovorni urednik Ali ef. Raljević. Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Šerif Arnautović Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1920-1922 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 48 cm Language A language of the resource bosanski Type The nature or genre of the resource list Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9005 (Print) ISSN 3029-4010 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24234758 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Domovina : nezavisan muslimanski list 1921 Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1921 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9005 (Print) ISSN 3029-4010 (Digitalna reprodukcija) Description An account of the resource Br. 1 Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24234758 IIIF Item Metadata UUID b3fefbd6-b3d3-445f-bd05-e8caf366a9e8